Poslovni broj 19 P.25/2020-43

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ani Srhoj, u pravnoj stvari tužiteljice MG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Branka Skansi Ratković, odvjetnica iz Dubrovnika, protiv tuženice ad. 1 ZG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ad2 VG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Bojan Lujak, odvjetnik iz [adresa], radi utvrđenja i uknjižbe, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 19. svibnja 2026. u prisutnosti tužiteljice, tuženika ad. 2. i punomoćnika tužiteljice i tuženika ad.2., 17. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica cjeline čest. zem. [katastarska čestica]-vrt, k. o. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini je izgrađena čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici dužni trpjeti uknjižbu prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ime i na korist tužiteljice u cijelosti, uz prethodno brisanje do sada svih uknjiženih prava na ovoj nekretnini s imena tuženika, i njihove pravne prednice SG (Nikice) ud Marcela, a sve na temelju ove presude

Ukoliko bi se tuženici protivili tužbi i tužbenom traženju, tada su dužni u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka s pripadajućom zateznom kamatom u visini propisnoj čl. 29 st. 2 ZOO koja teče od dana donošenja odluke do isplate."

II. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 dana isplatiti tuženiku ad. 2. troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 5.000,00 EUR. sa zateznim kamatama koje teku od 17. lipnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica podnosi tužbu radi utvrđenja cjeline prava vlasništva kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz nalog da tuženici trpe uknjižbu prava vlasništva na njezino ime, uz brisanje njihovog imena te imena njihove pravne prednice. U tužbi navodi da je uknjižena vlasnica cjeline čest. zgr. [katastarska čestica]-zgrada površine 225 m2, ZU.140 k. o. [katastarska općina], a koja zgrada je izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na čest zem. 652 k. o. [katastarska općina] uknjiženo je vlasništvo-suvlasništva na ime BG za 22/96 dijela, tuženice pod 1 za 33/96 dijela, tuženika pod 2 za 33/96 dijela i tužiteljice za 8/96 dijela. SG (Nikica) Gjik umrla je 1987. godine, a njezini su nasljednici tuženici pod 1 i pod 2, na jednake dijelove.

1.1. Dalje navodi kako je rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z- 6301/18, Ozb-Z-82/15 od 8. lipnja 2018. godine, određen ispravak na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je ova nekretnina uknjižena na ime tužiteljice u cijelosti. Toč. 4. izreke rješenja odbijen je prijedlog predlagateljice- tužiteljice za ispravkom za čest. zem. [katastarska čestica]-vrt-površine 63m2 k. o [katastarska općina], te je toč. 5. Izreke rješenja predlagateljica-tužiteljice upućena da pokrene parnicu pred nadležnim sudom radi utvrđenja prava vlasništva na ovoj nekretnini, a s obzirom da se tuženik pod 2, protivio uknjižbi ove nekretnine na ime tužiteljice.

1.2. U postupku koji se vodio pod br. Rz-82/15 bio je održan očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stručnog pomagača, koji je izvršio identifikaciju čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je utvrdio da čest. zgr. [katastarska čestica] katnosti prizemlje i kat se nalazi na adresi [adresa], a da čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja okućnicu čest. zgr. [katastarska čestica] i da čestica zgrade leži na čest. zem. [katastarska čestica], te da se na istoj nalaze i dva magazina koja su u funkciji čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1.3. Zgrada označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena je 1911. godine, od tada investitora pok. UG koji je za ovu zgradu a temeljem tada zahtjeva od 1. prosinca 1910. godine dobio građevinsku dozvolu. U svom zahtjevu Općinskom uredu u Dubrovniku od **.**.1910. pok. TG naveo da je na svom zemljištu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] želi graditi novu kuću te mu je 7. siječnja 1911. godine odobrena izgradnja zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1.4. Tužiteljica je temeljem čl. 24. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine te Ugovora o prodaji stana (na kojem je postojalo stanarsko pravo) stekla pravo vlasništva na stanu u čest. zgr., stan površine 127,15m2, a koji stan se sastoji od prostorija u prizemlju i na katu ove zgrade, a u ispravnom postupku koji se vodio pod br. RZ. -82/15 utvrđeno je da stambene prostorije u zgradi obuhvaćaju cjelinu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se i uknjižila na cjelinu ove zgrade.

1.5. Predmetnu zgradu kao i vrt zgrade označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] (zemljište na kojem je zgrada izgrađena) pravni prednici tužiteljice a potom i tužiteljica posjedovali su i koristili od 1948. godine, a od 2007. godine, kao vlasnica i posjednica čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina]. Čest. zem. [katastarska čestica] na kojem je izgrađena čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja ograđeni vrt-okućnicu ove zgrade, i u isključivom je i neometanom posjedu tužiteljice, a sukladno uspostavi jedinstva zemljišta i upisane zgrade vlasnik zgrade je i vlasnik zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, a i pravo vlasništva stečeno je i dosjelošću. Slijedom navedenog, predlaže prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva.

2. U odgovoru na tužbu tuženik VG se protivi navodima tužbe i tužbenom zahtjevu. Navodi da nije sporno da je tužiteljica vlasnica nekretnine zgr. 490 k. o. [katastarska općina], a on je suvlasnik susjedne predmetne nekretnine. Zaista je, nekada, ova zgrada 490 k. o. [katastarska općina], izgrađena na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim ni nekadašnji vlasnik zgr. 490 k. o. [katastarska općina] nije postao zbog toga vlasnikom cijele čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a još je manje zbog toga tužiteljica mogla steći vlasničko pravo na cijeloj čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. U ovosudnom rješenju 8 Z-6301/18, koje prileži tužbi utvrđeno je kako su ove dvije nekretnine zgr. 490 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], još od osnivanja zemljišnih knjiga upisana kao dva različita i zasebna zemljišnoknjižna tijela s različitim stvarnopravnim upisima, slijedom čega ista tijela ne dijele istu pravnu sudbinu. Do ovog je zaključka, koji je u cijelosti istinit, sud došao uvidom u povijesno zemljišnoknjižno stanje. Iz istog razloga, u ovom konkretnom slučaju, nije ni moglo doći do spajanja i uspostave jedinstva zemljišta između predmetne zgrade i zemljišta, kako to tužiteljica smatra u svojoj tužbi, a što je, uostalom, s razlogom utvrdio i sam sud u naprijed citiranom rješenju. Neosnovano je i pogrešno pozivanje tužiteljice na dosjelost, kao navodnu osnovu za stjecanje vlasničkog prava na cijeloj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2.1. Prije svega, tužiteljica uopće ne posjeduje cijelu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nego tek jedan njezin dio, a posjedovanje tog dijela predmetne zemljišne parcele nije ni zakonito ni istinito ni pošteno, dakle neovisno od kada i koliko dugo traje, takav posjed nikako ne može prerasti i postati vlasničko pravo. Naime, nema nikakve dvojbe, kako tužiteljica, a prije nje njezini pravni sljednici, oduvijek znaju kako im izvan zgr. 490 k. o. [katastarska općina], ne pripada ništa drugo , pa tako niti bilo koji dio predmetne zemljišne parcele, a posjed koji imaju na nekom dijelu iste parcele, oduvijek vrše znajući da nemaju pravu na posjed iste parcele, a još manje vlasničko pravo na cijeloj toj parceli, kako neosnovano zahtijevaju u svojoj tužbi. Dakle potpuno je netočno da je cijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u stvarnosti okućnica susjedne zgrade tužiteljice, to je tek jedan manji dio iste te zemljišne parcele, ali bez ikakvog stvarnopravnog utjecaja, obzirom na tužiteljičino nepoštenje takvog posjeda.

2.2. Tuženica ad. 1. ZG nije odgovorila na tužbu, niti je, iako uredno pozivana pristupala na ročišta u ovom postupku, te su ročišta temeljem odredbi članaka 291. i 295. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP) održana u njezinoj odsutnosti.

3. Tijekom postupka sud je pregledao i pročitao isprave iz spisa, i to izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 5-6 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 7 spisa), zahtjev JG iz 1910. (stranica 8 spisa), odobrenje za gradnju FG od 7.1.1911. (stranica 9 spisa), odobrenje za izgradnju strehe od 4.6.1912. (stranica 10 spisa), kopiju katastarskog plana (stranica 11 spisa), rješenje Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 10. lipnja 1960. (stranica 38-43 spisa), povijesni izvadak iz zemljišne knjige (stranica 48-61 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama DGU PUK Dubrovnik Klasa:

930-04/22-05/138 od 15. travnja 2022. (stranica 68-69 spisa), rješenje o izvedenom stanju Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumeata prostornog uređenja i gradnje Klasa: UP/I-361-03/13-08/64 od 31. srpnja 2013. (stranica 73-75 spisa), fotografije (stranica 76-77 spisa), popisni list 7952 DGU PUK za katastar Dubrovnik od 18. srpnja 2025. uz kopiju katastarskog plana i nacrt novog zemljišnoknjižnog izvatka (stranica 94-97 spisa), izvršio je uvid u spise ovog suda poslovni broj O.1252/2015, Z-6301/2018 (ranije Z.82/2015) i Z-9228/2018, saslušane su parnične stranke – tužiteljica i tuženik VG (stranica 79-81 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Stjepana Grmoljeza (stranica 100-107 spisa), koji je u spis dostavio pisani nalaz i mišljenje (stranica 109-115 spisa), te usmeno iznio nalaz i mišljenje (stranica 137 spisa).

4. Među strankama nisu sporne sljedeće činjenice, a koje proizlaze iz isprava u spisu predmeta i priloženih spisa:

- da je tužiteljica vlasnica nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je predmetna nekretnina kč. [katastarska čestica] upisana kao suvlasništvo OG za 22/96 dijela, tuženika za po 33/96 dijela i tužiteljice za 8/96 dijela,

- da su tuženici sukladno načelu nasljednopravne transmisije u postupku radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine iza pok. OG proglašeni njezinim nasljednicima na jednake dijelove,

- da je nekretninu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradio TG sukladno ishođenim odobrenjima 1911. na tadašnjem dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je vođen pojedinačni ispravni postupak pred ovim sudom pod poslovnim brojem Z-82/15(Z-6301/18) u kojem je prihvaćena prijava predlagateljice MG, ovdje tužiteljice, i određen ispravak na nekretnini kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižbom prava vlasništva na njezino ime uz istovremeno brisanje uknjiženih TG i [adresa], dok je odbijen prijedlog za ispravkom na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i upućena predlagateljica pokrenuti postupak radi utvrđenja prava vlasništva te nekretnine.

4.1. Sporno je:

- je li tužiteljica stekla pravo vlasništva kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu iz navoda tužbe proizlazi da se njezin zahtjev temelji na tvrdnji da je pravo vlasništva stečeno po osnovi uspostave jedinstva zemljišta, obzirom je vlasnik zgrade i vlasnik zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, kao i po osnovi dosjelosti – dugogodišnjim kvalificiranim posjedovanjem predmetne nekretnine,

- dakle, i jesu li ispunjene zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na strani tužitelja.

5. Na te okolnosti pročitane su i pregledane isprave iz spisa, izvršen je uvid u spis poslovni broj Z-6301/18(Z-82/15)- pojedinačni ispravni postupak na predmetnoj nekretnini koji je prethodio ovom postupku, saslušane su parnične stranke te je proveden uviđaj na licu mjesta uz geodetsko vještačenje.

6. Pregledan je povijesni izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je utvrđeno da je u A listu upisom iz 1915. označeno očevidnim novosagrađena stojna kuća čestica zgr. [katastarska čestica] koja je postala gradnjom na dio čest. zgr. [katastarska čestica] i na dio čestice zemlje [katastarska čestica] te se čest. zgr. [katastarska čestica] pripaja prvom zemljišnoknjižnom biću. Nadalje, da je pod brojem Z-537/60 na temelju Uputstva o knjiženju nacionaliziranih najamnih zgrada i građevinskog zemljišta utvrđeno da se čest. zgr. [katastarska čestica] dijeli na čest. zgr. [katastarska čestica] zemljište bez zgrade dio bića 1. i na čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada bez zemljišta biće 7. Čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je kao zasebno 5. zemljišnoknjižno tijelo. U B listu je pod brojem Z-537/60 na zemljištima biće 1, 2, 4 i 5 uknjiženo društveno vlasništvo – organ upravljanja Narodni odbor Općine Dubrovnik, dok je upisom Z- 502/61 su i zk. bića 6. i 7. (zgr. 292 i 490 zgrade bez zemljišta) uknjižene kao društveno vlasništvo u 11/12 dijela. U C listu je pod brojem Z-537/60 na temelju članka 37., 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta uknjiženo je na zemljištu opisanom u biću 1. (Zgr.292 i 490 zemljište bez zgrade) pravo korištenja na korist vlasnika zgrada opisanih u biću 6. i 7. (Zgr.292 i 490 zgrada bez zemljišta) dok na tom zemljištu postoje zgrade. Na zemljištu u biću 5. (kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) upisano je pravo korištenja na korist TG za 4/48 dijela, OG ud. M za 11/48 dijela i ĆG pok. M za 33/48 dijela. Nadalje, pod brojem Z.686/98 na osnovi Odluke od 6. prosinca 1997. Komisije Vlade republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija uknjiženo je pravo vlasništva bića 7. (zgr. 490 k. o. [katastarska općina]) na korist Grada Dubrovnika za 11/12 dijela, dok je pod brojem Z.2022/97 na osnovi članka 365. Zakona o vlasništvu uknjiženo vlasničko pravo bića 4. i 5. (biće 5. je predmetna čestica 652 k. o. [katastarska općina]) na ime TG za 4/48 dijela, OG ud. M za 11/48 dijela i ĆG pok. M za 33/48 dijela.

6.1. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama DGU PUK Dubrovnik Klasa: 930-04/22-05/138 od 15. travnja 2022. (stranica 68-69 spisa) ta č. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proizlazi da je č. zem. [katastarska čestica] evidentirana osnutkom katastarskog operata u površini od 205 m2 i upisana u PL 130 na ime osoba ispisanih nečitkim rukopisom. U iskazu promjena k. o. [katastarska općina] za 1914-1920, red br. 87 stoji da su temeljm Zaključka 18/16 1915 br. 119/15 evidentirane sljedeće promjene, promjena oblika čest. zem. [katastarska čestica] nakon čega joj je upisana površina 63 m2, evidentiranje č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 237 m2. 1961. temeljem rješenja zk odjela Kotarskog suda u Dubrovniku Z-502/61 ispisana je čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz PL 130 i upisana u PL 893 na ime N.O. Općine Dubrovnik. U iskazu promjena za 1962. stoji da je temeljem prijavnog lista evidentirana promjena oblika čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nakon čega joj je upisana površina 225 m2. Početkom primjene katastarskog operata nove izmjere 1963. za k. o. [katastarska općina], identifikacijske oznake stare izmjere stavljene su van uporabe, a usporedbom čestica stare i nove izmjere utvrđeno je da čest. zem. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri čine dio 1561 k. o. [katastarska općina]. Prema podacima nove izmjere kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kuća i dvorište površine 729 m2 upisana je u posjedoni list 237 na ime ŽG pok. KG, dok je 1963. ispisana iz PL 237 i upisana u PL 2070 na ime Fond za stambenu izgradnju Općine Dubrovnik. 1963. temeljem podataka reambulacije prijavnim listom je evidentirana promjena oblika, nakon čega je upisana površina 651 m2. U PL 2070 k. o. [katastarska općina] brisan je Fond za stambenu izgradnju Općine Dubrovnik i upisano "Standard" poduzeće, također brisano i upisan Fond za stambeno-komunalne djelatnosti. Nije bilo više evidentiranih promjena.

7. U pojedinačnom ispravnom postupku koji je prethodio ovom postupku je očevidom na licu mjesta uz pomoć stručnog pomagača ing. geodezije identificirana čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je utvrđeno da je riječ o zgradi katnosti prizemlje +kat na adresi [adresa]. Čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja okućnicu čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. leži na čest. zem. [katastarska čestica]. Na čest. zem. [katastarska čestica] nalaze se i dva magazina koji su u funkciji čest. zgr. [katastarska čestica]. Navedeno je utvrđeno pregledom spisa ovog suda poslovni broj Z-6301/18(Z-82/15).

7.1. Nadalje, uvidom u taj spis je utvrđeno da je ispravak na nekretnini kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižbom prava vlasništva na ime ovdje tužiteljice uz istovremeno brisanje uknjiženih TG i [adresa] određen na temelju rješenja Općinskog suda u Dubrovniku od 20. svibnja 2014. poslovni broj R1.153/2012 o razvrgnuću suvlasničke zajednice između MG i JG isplatom i na temelju Ugovora o prodaji 11/12 idealnog dijela stana sklopljenog između Fonda za naknadu oduzete imovine kao prodavatelja i MG. Iz sadržaja ugovora proizlazi da je predmet istog suvlasnički udio stana u [adresa], koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu kupac kupuje i odgovarajući suvlasnički udio zgrade. U članku 5. ugovora je navedeno da sukladno načelu uspostave jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade kupac kupnjom stana postaje suvlasnik odgovarajućeg dijela zemljišta u omjeru koji će se naknado utvrditi sukladno ZV-u.

8. Saslušana tužiteljica je iskazala da je ona postala vlasnica čest. zgr. [katastarska čestica] koja je po građevinskoj dozvoli građena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a zgrada je izgrađena prije 110 godina. U tijeku nacionalizacija i zgrada i zemljište bili su nacionalizirani, a poslije rata vlasti su uspostavile stanarske odnose i uselili stanare i od tada je to vlasništvo općine, i zgrada i zemljište, odnosno bilo je upisano kao društveno vlasništvo, a ona je vlasništvo stekla otkupom stana u društvenom vlasništvu. 1997. se dogodilo to da je država kroz povrat vraćala nekretnine bivšim vlasnicima, pa je tako bilo i sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na taj način kuća ostala bez okućnice, svog izvornog pristupa, ostala je visiti kao otok u moru, a to zemljište čini okućnicu zgrade čiji je ona vlasnik i zbog toga traži da se izvrši spajanje. Zemljište koje je predmet postupka je dakle okućnica, pristupno dvorište i sa stražnje strane ekonomsko dvorište koje se sastojalo od elemenata objekata i uređaja koji su bili u funkciji zgrade kao što je septička jama i dva magazina, s time da je jedan porušen prilikom gradnje susjednih zgrada, ali je tadašnji vlasnik njega nadomjestio. Radi se o definiranoj parceli koja je sa tri strane definirana u kamenim zidanim podzidima, a s četvorice građevinskom linijom samog objekta. Predmetnu nekretninu, zajedno sa zgradom koristili su njezini pravni prednici, a to je obitelj njezinog muža, koji su sredinom 50-tih godina tamo došli kao nositelji stanarskog prava, a ona udajom od 1976. Obitelj njezinog muža tada su činili svekar GG, svekrva CG, njezin muž Z, njegov brat V i sestra S i tada su zapravo postojala dva stana u zgradi sve do 1981. kada je svekrva dobila sustanarsko proširenje jer je umrla sustanarka čijom smrću se oslobodio taj drugi dio. Muževi brat i sestra su se odselili, i to sestra 1969., a brat 1975., dok je svekar umro 1966., tako da su ostali njezina svekrva, suprug i dvije kćeri B, rođena 1977. i U, rođena 1980. 90-ih godina su otkupili stan u postupku otkupa stana koji je bio u društvenom vlasništvu. Nikada im nitko nije osporavao na pravo na zgradu i zemljište, a napomenula je da je uspostavom stanarskog odnosa zgrada bila u vlasništvu pokojnih EG i OG tako da su njezini prednici ugovor sklopili s njima i njima plaćali stanarinu, a u ugovoru je bilo navedeno da se na korištenje daje i vrt i da se dio stanarine odnosi stoga na korištenje vrta i magazina. Prilikom nacionalizacije oni su složili novi ugovor i više nikada nisu kontaktirali s bivšim vlasnicima niti je itko pa ni bivši vlasnici pitao bilo što u vezi predmetne nekretnine ili zgrade niti im osporavao prava na njih, niti se ikada pojavio na toj parceli, niti je koristio.

8.1. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice što je bio predmet ugovora o otkupu stana u društvenom vlasništvu odgovorila je da je to bio stan i magazini, a na temelju takvog ugovora ona se nije mogla knjižiti u zemljišnim knjigama. U odnosu na zemljište naznačeno je da će se ono riješiti po odredbama drugog zakona. Na daljnji upit odgovorila je da se dva magazina o kojima je govorila nalaze na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je jedan od njih bio porušen kako je već navela, ali je tadašnji vlasnik Općina Dubrovnik taj magazin nadomjestila 1960. i kao takav on postoji i danas, s time da su ove magazine legalizirali 2013. Pristup čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima ju samo oni i nema ga nitko treći, a pristupa ju joj s javne površine. Na poseban upit punomoćnika tuženika, kada joj se predočavaju fotografije na str. 76 i 77 spisa navodi da je predmet njezinog tužbenog zahtjeva čest. zem. [katastarska čestica], a da taj zahtjev obuhvaća i ovaj dio koji je prikazan na slikama s obzirom da to predstavlja granice čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na daljnji upit pojasnila je da se iz ovoga što je navela podrazumijeva da tužbeni zahtjev obuhvaća i dio na kojem su na slikama prikazani parkirani automobili, jer taj dio koristi kako bi parkirala svoj automobil, a što nije u koliziji sa stambenom namjenom nekretnine, već dapače i obveza. Na daljnji upit dopušta li da se druga vozila parkiraju na ovoj nekretnini odgovorila je da drugima ne može ni dopustiti ni ne dopustiti nešto prije nego što dokaže da je vlasnik, odnosno da je to njezino.

9. Saslušani tuženik ad2 VG koji je iskazao da smatra da je on vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je to naslijedio od svoje majke i uknjižen je na svom dijelu. Navodi da je tužiteljici od strane njegovog odvjetnika bilo ponuđeno da otkupi taj dio odnosno ovo što je predmet ovog postupka. Nisu mu poznate okolnosti vezano za posjed ili vlasništvo predmetne nekretnine u prošlosti, ali ih je saznao od tužiteljice u njenom iskazu. Na upit suda je li njegova majka išta spominjala vezano za nekretninu koja je predmet postupka odgovorio je da je ona tražila povrat nekretnine negdje 1997. ili 1998. i za zgradu je odbijena, a za zemljište je povrat dozvoljen. Njima je puno toga "dignuto", dio je vraćen, ali ova zgrada na žalost nije. Na poseban upit punomoćnika tuženika na koji način je njegova majka stekla predmetnu nekretninu odgovorio je da je ona to stekla nasljedstvom od muža koji se zvao ĆG, a ne može se točno sjetiti od koje do koje godine je ona bila u braku, ali zna da je u braku bila nekih 6 – 7 godina. Na upit tko posjeduje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovorio da je posjeduju njegova sestra i on, a na upit na koji način odgovorio da je posjeduju zato što su upisani u zemljišnim knjigama, a na daljnji upit odgovorio je da oni na tu nekretninu ne dolazimo. Na upit tko onda posjeduje i na koji način tu nekretninu odgovorio je da ne zna.

10. Proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Stjepana Grmoljeza dana 10. studenoga 2025. Identificirana je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na čijem je dijelu izgrađena čest. zgr. [katastarska čestica] sa čije zapadne strane se nalazi pomoćni objekt u naravi magazin, manjih dimenzija u odnosu na čest. zgr., a do kojeg sa njegove zapadne strane se nalazi trokutasta sporna površina koja je prema istoku omeđena konstruktivnim zidom magazina, a sa južne strane kamenim zidom. U odnosu na zapadnu granicu čest. zem. [katastarska čestica] prema čest. zem. [katastarska čestica], ista se na terenu prepoznaje, tj nije materijalizirana vidljivim međašnim znakovima, a na navedenom dijeli nalaze se parkirana dva vozila reg. oznaka [registarska oznaka] i [registarska oznaka]. Na upit suda tužiteljica je navela da je njezino vozilo reg. oznake [registarska oznaka], a da ne zna čije je drugo vozilo reg. oznake [registarska oznaka]. Vještak je naveo da na predmetni dio spora postoji mogućnost pješačkog pristupa preko čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], te potom preko dijela čest. zem. [katastarska čestica]. U odnosu na tvrdnju tužiteljice da postoji mogućnost prolaza sa južne strane magazina tj. između konstruktivnog zida magazina i kamenog zida, isti je u naravi na svojoj najužoj točki širine cca 40 -50 cm, a u samom dnu zatečeni su ostatci kamenja od betona. Također u nastavku zapadnog konstruktivnog zida magazina nalazi se betonski zid dužine cca 2m, kojim je razdvojena ploha velikog parkinga od dijela šetnice sa sjeverne strane čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] a visinska razlika je cca 40 cm.

10.1. U pisanom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak Stjepan Grmoljez (stranica 109-115 spisa) navodi da je u sklopu geodetskog vještačenja izrađena skica lica mjesta temeljem vlastitih geodetskih snimanja i dostupnih katastarskih podataka. U sklopu vještačenja napravljena je skica lica mjesta spornog dijela čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u naravi dijelom makadamski a dijelom betonski parking koji je omeđen sa svoje istočne strane konstruktivni zidom magazina, sa južne strane kamenim zidom dok na sjevernoj i zapadnoj strani nisu vidljive i zatečene nikakve fizičke oznake koje bi odvojile predmetni dio zemljišta č. zem. [katastarska čestica] od susjednih čestica. Na južnoj strani č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji manji prostor između konstruktivnog jugozapadnog kantuna magazina i kamenog zida sa njegove južne strane širine 28 centimetara na kojem su prilikom očevida zatečena betonska kamenja to jest ostaci betona, a u produžetku konstruktivnog zapadnog zida magazina sa sjeverne strane nalazi manji betonski niži zid dužine 2.28 metara. Površina spornog dijela čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja je na skici lica mjesta označeno naslovima A, B, C, D, E, F, A je 73 metra kvadratna. Vještak je fotografijama i skicom lica mjesta prikazao dio čestice 652, kojeg je opisao i identificirao u sklopu svog vještačenje.

10.2. Tužiteljica u svom podnesku od 15. prosinca 2025. navodi da u prilogu ovog podneska dostavlja se očitovanje tužiteljice na vještačenje geodeta. Ponovno se ističe da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige koji se vodio kod Državne geodetske uprave , Područnog ureda za katastar Dubrovnik , formirana je nova katastarska čestica kčbr. [katastarska čestica] – dvorište , pomoćna grada, stambena zgrada [adresa] – površine 368 m2 , te je tužiteljici i tuženicima dostavljen Izvadak iz nacrta zemljišnoknjižnog izvatka koji je predložen upis vlasništva , a što je dostavljeno podneskom od 22.9.2025 god. Smatra da je vještak bio dužan izvršiti uvid u spise predmeta Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik br.-Klasa: 932-04/20-01/3320 , te se očitovati na formiranje katastarske čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, sama tužiteljica je iznijela niz primjedbi, u bitnome da se nalaz i mišljenje odnosi samo na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez identifikacije cijele čestice u odnosu na važeći katastarski plan, a glede svih granica i njezine izgrađenosti. Na skici lica mjesta, da je prikazana samo pomoćna zgrada – magazin kao jedini izgrađeni objekt na terenu. Taj magazin je u funkciji glavne zgrade koja se nalazi s njegove istočne strane, a na istoj č. zem. 652k.o. Gruž . Iz grafičkog prikaza vidljivo je da niti jedan vanjski konstruktivni zid magazina ne leži na granicama parcele te da njegov tlocrtni gabarit ne dokida fizičku povezanost to jest cjelovitost č.z. 652 k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi glavna zgrada pa se i dio zemljišta zapadno od magazin mora sagledati s aspekta osnovne namjene katastarske čestice. Kako je namjena dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zapadno od magazin kao parking za motorna vozila, tužiteljica ističe kako zbog položaja glavne zgrade i visinske razlike nivoa ceste, pristup nije moguć neposredno preko č. zem. [katastarska čestica] od prometnice na istoku do njezina zapadnog dijela tj. parkinga. Kolni pristup parkingu moguć je jedino prevozom preko susjednih parcela i to samo na dijelu sjeverne granice č. zem. [katastarska čestica] od zapadnog zida magazina do njezine zapadne granice.

10.3. Tuženik ad2 nema nikakvu primjedbu na nalaz i mišljenje, te ga u cijelosti drži pravilnim i stručnim. Vještačkim nalazom je utvrđeno kako ovaj dio predmetne zemljišne parcele katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica], iza njezina magazina, kojeg tužiteljica svojata svojom tužbom, a čemu se tuženik protivi - ima površinu od 73 m2. Očevid na samom licu mjesta, kao i sami vještački nalaz potvrdili su navode tuženika da je njezina tužba, kada je u pitanja upravo taj dio predmetne zemljišne parcele, potpuno promašena. Naime, potpuno je jasno kako ovaj navedeni dio predmetne zemljišne parcele nije uopće u posjedu tužiteljice, niti je tužiteljica ikada imala bilo kakav oblik njezina posjeda. Posrijedi je, kao što tuženik to cijelo vrijeme i ističe, zapravo javna parkirališna površina, dostupna svakome. To dokazuje i činjenica što između dijela predmetne zemljišne parcele čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kojeg tužiteljica ima u svom posjedu i na kojemu je izgradila označeni magazin, i ovoga koji je u stvarnosti javna parkirališna površina, nema izravne međusobne komunikacije odnosno među njima nije moguće uopće izravno pristupati, jer je na sjevernoj strani iste zemljišne parcele, između ove dvije površine iste zemljišne parcele, stvarna prepreka izgrađeni betonski zid dužine 2,28 metara i uočene visinske razlike od nekih 40 cm, a sa južne je strane to skučeni prolaz od svega 28 cm, u kojemu se zatiču ostaci betona i kamenje, koje priječi bilo kakav prolazak. Dakle, tužiteljica, jednako kao i svatko drugi, ako želi doći do predmetne parkirališne površine, mora proći preko susjednih, tuđih parcela i parkirati svoj automobil na toj površini, ukoliko nađe slobodno mjesto. Dakle, već ovime se tužbeni zahtjev potvrđuje i pokazuj neosnovanim, kada je u pitanju taj dio predmetne zemljišne parcele, jer bez posjeda ne može ni biti dosjelosti uopće. No, čak i da tužiteljica i ima posjed na tom dijelu ove zemljišne parcele, a evidentno je kako ga nema, njezin bi tužbeni zahtjev i dalje bio neosnovan, jer njezin takav mogući posjed ne bi bio pošten, obzirom da je znala da joj takvo pravo na posjed ne pripada, a što opet isključuje svaku dosjelost.

10.4. Stalni sudski vještak se očitovao na primjedbe tužiteljice podneskom od 21. prosinca 2025. te naveo da se cjelokupno vještačenje odnosi na isključivo zapadni dio čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nalog suda u pogledu izrade predmetnog vještačenja izrazito određen i nedvojbeno definiran u pogledu izrade vještva to jest sami predmet vještačenja zapadni dio čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U odnosu na podnesak odvjetnice Branke Skansi koja u svom podnesku navodi česticu 1561/1 ista se odnosi na katastarsku općinu [katastarska općina] koja na predmetnom dijelu još nije stupila u službenu upotrebu a to je i navedeno u popisnom listu 7952 kojeg je izdala Državna geodetska uprava Područni ured za katastar Dubrovnik gdje se izričito navodi te je također podcrtano da će podaci sadržani u navedenom popisnom listu stupiti to jest postati službeni stavljanjem za službenu upotrebu novog katastarskog operata. Budući je predmet spora zapadni dio čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navedeno očitovanje o popisnom listu i podacima koji su iskazani u njemu kako pisanim tako i grafičkim smatram nepotrebnim iz razloga što čestica zemlje [katastarska čestica] nije službena čestica trenutno niti po katastarskom niti po zemljišno knjižnom operatu a ista je do stupanja u službenu upotrebu nove katastarske općine podložna promjenama u svojoj površini, obliku i vlasništvu. U cijelosti ostaje pri svojem danom nalazu izmišljanju uz ispravku teksta o naslovnici to jest radi se isključivo o geodetskom vještačenju za zapadni dio čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10.5. Na ročištu glavne rasprave od 19. svibnja 2026. godine saslušan je stalni sudski vještak Stjepan Grmoljez koji je iskazao da da u cijelosti ostaje pri pisanom i nalazu i mišljenju, a isto je napravljeno temeljem geodetskih snimanja i dostupnih katastarskih podataka. U cijelosti ostaje i kod navoda iz podneska od 21. prosinca 2025. Na upit suda može li se izjasniti o površini predmetne čestice, a koja je u izvatku iz zemljišne knjige navedena 63m2, vještak odgovara da se u odnosu na površinu čest. zem [katastarska čestica] može jedino očitovati kroz izradu dopune nalaza i mišljenja, a što zahtjeva dodatna geodetska terenska snimanja č. zem. [katastarska čestica] i objekata koji se nalaze na njoj. Na upit suda je li u međuvremenu stupila na snagu nova izmjera, vještak odgovara da još uvijek nije stupila na snagu na predmetnom dijelu k. o. [katastarska općina]. Na upit pun. tužiteljice tko ima pristup na dijelu parcele koji je vještak prikazao na skici lica mjesta u nalazu i mišljenju, vještak odgovara da mu se teško očitovati jer se radi o puno većoj površini, nadalje dodaje da prilikom očevida na licu mjesta predmetni dio nije bio ograđen lancima niti ogradama tako da na taj dio zemljišta može pristupiti svatko. Na upit pun. tuženika ad2 može li se vještak izjasniti je li na predmetnom dijelu parkinga koji je prikazan na skici lica mjesta i fotografijama u nalazu i mišljenju postoje neke oznake Grada Dubrovnika, vještak je odgovorio da je ocrtano parkirno mjesto za invalide koje manjim dijelom se nalazi na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Tuženik ad. 2. je na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena izričito izjavio da nije učinio nespornim pitanje prava vlasništva na nijednom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle da tužiteljica pogrešno smatra da je sporni dio jedino površina od 73 m2 prikazana na skici lica mjesta vještaka geodeta, a na kojoj tužiteljica parkira svoje vozilo.

12. S obzirom na to da je skicom lica mjesta prikazan samo jedan dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na izričit upit suda hoće li se vještaku dati nalog za dopunu nalaza i mišljenja radi izrade skice lica mjesta za čitavu čest zem 652 i prikaza svega što se nalazi na njoj kao i izračuna točne površine, pun. tužiteljice je navela da ne traži dopunu nalaza i mišljenja, a pun. tuženika ad2 je istaknuo da nije na tuženiku dokazivati istinitost navoda tužbe.

12.1. Stoga, kako je tužiteljica odustala od dopune vještačenja, sud istu nije nalagao, dok dostavljeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka drži da je izrađen u skladu s pravilima struke, da je sudski opisno i fotodokumentacijom prikazao zatečeno stanje, izradio skicu lica mjesta temeljem vlastitih geodetskih snimanja i dostupnih katastarskih podataka. Sud smatra da je sudski vještak jasno i detaljno iznio nalaz i mišljenje na ročištu, odgovorio na sva postavljena pitanja stručno i logično, a stranke nisu imale prigovora (osim u dijelu da nije prikazana čitava čest. zem. [katastarska čestica], ali je tužiteljica odustala od dopune vještačenje). U odnosu na pozivanje tužiteljice da je vještak bio dužan izvršiti uvid u spise predmeta Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik br. -Klasa: 932-04/20-01/3320 , te se očitovati na formiranje katastarske čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vještak je jasno naveo kako ista se odnosi na katastarsku općinu [katastarska općina] koja na predmetnom dijelu još nije stupila u službenu upotrebu a to je i navedeno u popisnom listu 7952 kojeg je izdala Državna geodetska uprava Područni ured za katastar Dubrovnik gdje se izričito navodi te je također podcrtano da će podaci sadržani u navedenom popisnom listu stupiti to jest postati službeni stavljanjem za službenu upotrebu novog katastarskog operata. Slijedom svega navedenog, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

13. U odnosu na tvrdnju tužiteljice da je pravo vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stečeno po osnovi uspostave jedinstva zemljišta, obzirom je vlasnik zgrade i vlasnik zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, treba reći da iz isprava u spisu predmeta, i to zahtjeva JG iz 1910. (stranica 8 spisa), odobrenje za gradnju FG od 7.1.1911. (stranica 9 spisa), odobrenje za izgradnju strehe od 4.6.1912. (stranica 10 spisa), povijesnog izvatka iz zemljišne knjige (stranica 48-61 spisa), kao i povijesti promjena na katastarskim česticama doista proizlazi da je u trenutku izgradnje 1911. zgrada bila izgrađena na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim ta je zgrada dobila oznaku čest. zgr. [katastarska čestica] te je upisom u zemljišne knjige iz 1915. označeno očevidnim novosagrađena stojna kuća čestica zgr. [katastarska čestica] koja je postala gradnjom na dio čest. zgr. [katastarska čestica] i na dio čestice zemlje [katastarska čestica]. Ta je zgrada dobila zasebnu zemljišnoknjižnu oznaku. Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila uknjižena kao posebno 5. zemljišnoknjižno tijelo, a čest. zgr. [katastarska čestica] kao 1. zemljišnoknjižno tijelo te je istodobnim upisom društvenog vlasništva došlo do izdvajanja zgrade bez zemljišta čest. zgr. [katastarska čestica] (kao zk tijelo 7.) dok je zemljište bez zgrade ostalo upisano kao zk tijelo 1. Zemljište bez zgrade zgr. 490 preneseno je u društveno vlasništvo - organ upravljanja Narodni odbor Općine uz istodobni upis prava korištenja u C listu na ime zk tijela 1 (zemljište bez zgrade) u korist vlasnika zgrade upisane u zk. tijelu 7 (zgrada bez zemljišta) dok je upis zgrade bez zemljišta zgr. 490 (zk tijelo 7) ostao upisano kao vlasništvo RG pok. T za 1/12 dijela a KG, pok. EG za 22/24 dijela. Slijedom iznesenog, utvrđeno je da od osnivanja zemljišnih knjiga su čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane kao različita zemljišnoknjižna tijela te je čest. zgr. [katastarska čestica] upisana kao zasebna nekretnina sa zemljištem ispod zgrade i to s različitim stvarno - pravnim upisima te ne dijele pravnu sudbinu. Niti po jednom osnovu na tužiteljicu nije prešlo pravo korištenja zemljišta čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vrijeme kada je ona bila u društvenom vlasništvu, niti ima drugi pravni temelj stjecanja prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Navedena utvrđenja proizlaze i iz obrazloženja rješenja ovog suda od 20. srpnja 2018. poslovni broj Z-6301/2018.

14. Prema odredbi čl. 367 st.1. i 3 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, u daljnjem tekstu: ZV) propisano je da ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada u nečijem vlasništvu te je upisana u zemljišnoj knjizi kao zemljišnoknjižno tijelo zasebno od zemljišta na kojem je izgrađena, vlasnik zgrade steći će pravo vlasništva cijele nekretnine spajanjem svih tih zemljišnoknjižnih tijela u jedno uz upis prava vlasništva na spojenom tijelu u korist vlasnika zgrade. Međutim, u slučaju kad se zbog uspostave jedinstva nekretnine spaja više zemljišnoknjižnih tijela u jedno, ne dira se u prava koja su do tog spajanja postojala u korist ili na teret jednoga i drugoga zemljišnoknjižnoga tijela, nego će se po službenoj dužnosti upisati u korist, odnosno na teret odnosnoga suvlasničkoga dijela; a ako to nije moguće, upisat će se u korist, odnosno na teret spojenoga tijela, svako s onim prvenstvenim redom koje ima prema vremenu svoga nastanka, odnosno prema provedenom ustupu prvenstva.

15. Stoga u odnosu na tvrdnju tužiteljice da je pravo vlasništva kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla po osnovi uspostave jedinstva zemljišta, obzirom je vlasnik zgrade i vlasnik zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, treba reći da je na temelju članka 367. ZV -a došlo do spajanja zk. tijela I. zgr. 490 zemljište bez zgrade i zk tijela 7 - zgrada bez zemljišta u jedno zk. tijelo - čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je bila uknjižena kao suvlasništvo TG za 1/12 i Grad Dubrovnik za 11/12 dijela prava vlasništva, a tužiteljica je na temelju ugovora o prodaji i postupka razvrgnuća suvlasništva stekla cjelinu prava vlasništva čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. S obzirom na to da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od početka bila upisana kao zasebno zemljišnoknjižno tijelo sa zasebnim pravnim statusom u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica], to nisu bile ispunjene pretpostavke da se primjenom ranije navedene odredbe na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upiše pravo vlasništva vlasnika zgr. 490 k. o. [katastarska općina], a sve obzirom na različitost upisa suvlasnika zgrade i zemljišta čime bi se izvršio upis koji ne bi odgovarao stvarno utvrđenom stanju. Stoga, kako čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja nekretninu posebne pravne sudbine i kako u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora koji predstavlja pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila predmetnom tih ugovora, to tužiteljica po tom osnovu nije stekla pravo vlasništva iste. Radi toga je neosnovan prigovor tužiteljice da je ugovorom o kupnji stana tužiteljica stekla pravo vlasništva cjeline zgrade zemljišta koje služi redovnoj uporabi zgrade, a što je i navedeno u ugovoru a sve sukladno načelu jedinstva nekretnina zemljišta i zgrade. Osim toga, iako ZV uspostavlja pravo jedinstva nekretnine, kada građevinska čestica na kojoj se nalazi zgrada nije oblikovana na temelju odgovarajućih dokumenata, dakle kada katastarska čestica ne odgovara građevnoj čestici, vlasnik zgrade steječe pravo vlasništva samo one površine zemljišta koju pokriva zgrada i koja služi za redovnu upotrebu zgrade. Tu treba dodati da tužiteljica nije ni tvrdila da je u konkretnom slučaju provela postupak pred tijelom nadležnim za prostorno uređenje na temelju odredbe članka 121. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12.) kojim bi utvrdila eventualno zemljište za redovnu upotrebu zgrade, pa tako nije ni u ovom postupku označila koji bi to dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljao zemljište za redovitu upotrebu zgrade zgr. 490 k. o. [katastarska općina], već zahtijeva utvrđenje cjeline prava vlasništva cijele predmetne čestice 652 k. o. [katastarska općina].

16. Prilikom geodetskog vještačenja nije prikazana čitava čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužiteljica je odustala od dopune vještačenje. U svakom slučaju, iz navoda stranaka proizlazi da bi čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljala okućnicu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su na istoj izgrađena dva magazina i da zapadni dio iste predstavlja površinu od 73 m2 (prikazanu na skici lica mjesta u nalazu i mišljenju) na kojoj tužiteljica parkira svoje vozilo. Tužiteljica svoj zahtjev temelji i na pravnoj osnovi dosjelosti, ističući da su vrt zgrade označen kao čest. zem. [katastarska čestica] pravni prednici tužiteljice posjedovali od 1948., a dio su koristili i kao parking (dio koji je prikazana u nalazu i mišljenju vještaka).

17. Odredbom članka 159. stavak 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14; u daljem tekstu ZVSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom tih stvari, a ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (st. 1). Stavkom 2 istog članka propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo nad tom nekretninom protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Stavkom 3. istog članka propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

17.1. Odredbom članka 160. stavak 1. ZOV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a st. 2. istog čl. propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračuna i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni, samostalni posjednici.

17.2. Nadalje, odredbom članka 18. st.1, 2, 3, 4 i 5 ZOV-a je propisano da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed; st 1), da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (st.2), da je posjed pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati, da mu ne pripada prava na posjed (st. 3), ali da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (st. 4), te da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (st. 5).

18. Dakle, osnovna pretpostavka da bi se na temelju dosjelosti moglo steći pravo vlasništva nekretnine jest poštenje posjeda. Predmetna čestica 652 k. o. [katastarska općina] nije bila predmet Ugovora o prodaji zaključenog 12. listopada 2007. s Fondom za naknadu oduzete imovine, a temeljem kojeg je tužiteljica stekla vlasništvo čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega je zaključak ovog suda da tužiteljica nije mogla steći pravo vlasništva predmetne nekretnine temeljem dosjelosti, budući je kao nositelj stanarskog prava sve do dana zaključenja predmetnog Ugovora znala odnosno morala znati i imati uvjerenje da nekretnina koju posjeduje (kao okućnicu zgrade) ne predstavlja njezino vlasništvo. Svijest tužiteljice da joj ne pripada pravo na posjed predmetne čestice, dakle da nije pošteni posjednik, proizlazi i iz njezine izjave dane na ročištu glavne rasprave od 19. svibnja 2026. kada je navela da zapadni dio predmetne čestice predstavlja parking na kojem ona preko 60 godina parkira svoje vozilo, a na upit suda je li joj poznato da tuženik na tom dijelu ima suvlasnički udio, odgovara da ga ima isto kao što i ona ima svoj suvlasnički udio. Time je tužiteljica potvrdila da kod nje postoji svijest o postojanju drugih suvlasnika predmetne čestice, što isključuje poštenje. Za dodati je da je prilikom izlaska suda na lice mjesta na tom dijelu bilo parkirano još jedno vozilo, osim vozila tužiteljica, a tužiteljici nije bilo poznato o čijem se vozilu radi, iz čega proizlazi da je taj dio predmetne čestice tužiteljica koristila za parkiranje svojeg vozila, pri čemu je pristup omogućen i drugim vozilima.

19. Slijedom svega navedenog, ovaj sud zaključuje da tužitelj ica nije stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine po osnovi načela jedinstva nekretnine iz razloga navedenih pod točkom 13. -15. obrazloženja, a kako nije bila pošteni posjednik to ga nije stekla ni na temelju dosjelosti, pa je temeljem ranije citiranih zakonskih odredbi valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao u točki I. izreke.

20. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP -a, te ih je sud odmjerio sukladno članku 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, te odredbe važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, 107/2025 dalje u tekstu: Tarifa). Kao potreban trošak tuženika za vođenje parnice, sud je utvrdio trošak sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8. t. 1.), trošak zastupanja na ročištima od 15.3.2022., 10.5.2022., 20.10.2022., 10.11.2025., 19.5.2026. (Tbr.9.t.1.), sastav podnesaka od 4.5.2022. i 4.12.2025. (Tbr. br. 8. t.3.), za svaku radnju po 250 bodova, dakle ukupno 2000 bodova, što u skladu s vrijednošću boda iz Tbr. 54. Tarife iznosi 4.000,00 EUR-a, uz pripadajući PDV od 25% od 1.000,00 EUR-a, sveukupno iznosi 5.000,00 EUR-a. Trošak sastav podneska od 20. travnja 2026., držeći da činjenica što je tuženik ad. 2. angažirao novog punomoćnika za zastupanje u ovom postupku koji je imao ranije zakazane rasprave, a i radi detaljnijeg upoznavanja sa spisom predmeta, ne može ići na štetu protivne strane prilikom odlučivanja o naknadi troškova postupka. Slijedom navedenog, naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 5.000,00 EUR-a u roku od 15 dana (točka II. izreke). Na dosuđeni parnični trošak tuženiku ad. 2. je priznato pravo na zatezne kamate temeljem odredbe čl. 151. st.3. ZPP-a.

U Dubrovniku 17. lipnja 2026.

Sutkinja

Ana Srhoj

Dostaviti:

Punomoćnik tužitelja, uz rješenje o pristojbi za presudu

Tuženica ad. 1.

Punomoćnik tuženika ad.2.