REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1064/2020-76

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog sutkinji Ivani Galić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jurici Tončiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Allianz Hrvatska d.d. iz Zagreba, Heinzelova 70, OIB: 23759810849, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Anić i Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 02. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Jurice Tončića, odvjetnika i punomoćnice tuženika Dijane Novoselec Mistura, odvjetnice, dana 17. lipnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d. iz Zagreba, Heinzelova 70, OIB: 23759810849 isplatiti tužitelju ĐH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 3.254,32 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14.06.2018. do isplate, kao i naknaditi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.921,75 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17.06.2026. do isplate, s tim da se stopa zatezne kamate za razdoblje do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, a koju prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 01.01.2023. do 29.12.2023. određuje se za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 07.05.2020. navodi da je dana 21. lipnja 2017. godine došlo do prometne nezgode kod mjesta Bedekovčina, na 8km + 520m 1. dionice državne ceste broj 14, koju je skrivio CH, vozač automobila registarskih oznaka (probnih) ZG - 712 - 13, na način da je vozilom prešao u suprotnu traku te udario u automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao tužitelj. Tužitelj se u mirnom postupku obratio tuženiku u cilju mirnog rješenja spora, obzirom je vozilo kojim je tužitelju nanesena šteta u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom br. [broj police]. Tuženik je u mirnom postupku isplatio tužitelju 30.000,00 koji iznos ne predstavlja pravičnu novčanu naknadu obzirom na štetu koju je tužitelj pretrpio. U predmetnom štetnom događaju tužitelj je zadobio tjelesne ozljede. Slijedom navedenog, tužitelj potražuje od tuženika naknadu slijedeće štete: za tuđu pomoć i njegu (360h x 25kn) iznos od 9.000,00 kn, zbog povrede prava osobnosti: za pretrpljene fizičke boli iznos od 10.000,00 kn, za pretrpljeni strah iznos od 9.000,00 kn, za duševne boli zbog smanjenja životne i radne aktivnosti iznos od 15.000,00 kn i za naruženost iznos od 5.000,00 kn, odnosno ukupno 48.000,00 kn, što umanjeno za nesporno isplaćeni iznos u mirnom postupku od 30.000,00 kn čini 18.000,00 kn zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na zatraženi iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od dana 14. lipnja 2018.godine pa do isplate, a sve sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda te Državnog zavoda za statistiku kojim se ukazuje na povećanje cijena za 30% od dana donošenja Orijentacijskih kriterija pa do 2002. godine. Slijedom iznesenog tužitelj u tužbi predlaže donošenje presude kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 18.000,00 kn na ime naknade neimovinske i imovinske štete, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 14. lipnja 2018. godine do isplate, te kojem se nalaže tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni trošak postupka zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 24.06.2020. navodi da ne spori činjenicu da je kritične zgode tužitelj stradao kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka]. Također ne spori činjenicu da je za nastanak predmetnog štetnog događaja kriv osiguranik tuženika, ali osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, te ističe da je isplatom iznosa od 30.000,00 kn u cijelosti podmirio svoju obvezu. Tuženik se ne protivi provođenju medicinskog vještačenja, ali predlaže da sud obveže tužitelja na dostavu cjelokupnog zdravstvenog kartona radi utvrđenja premorbidnog stanja tužitelja. Također tuženik se ne protivi prijedlogu tužitelja za njegovim saslušanjem. Također se ističe da iz dokumentacije koja prileži spisu je vidljivo da su tegobe sa ramenom posljedica degenerativnih promjena, a ne predmetnog štetnog događaja. Isto tako navodi se da dijagnoza trzajne ozljeda vratne kralježnice nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem, obzirom da ista nije postavljena prilikom inicijalnog pregleda, te da je status vratne kralježnice bio u potpunosti uredan. Nadalje navodi se da dijagnoza koksartroza obostrano isto tako nije u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Obzirom na izneseno, predlaže se da se vještak medicinske struke prilikom izrade nalaza i mišljenja također osvrne na gore iznesene navode, kao i da se očituje da li je, odnosno kada je liječenje završeno. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud po provedenom parničnom postupku odbije tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom te ga obveže na plaćanje troškova parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate.

3. Tužitelj je u podnesku od 13.07.2020., a koji je uputio prije zaključenja prethodnog postupka u ovom predmetu, preinačio tužbeni zahtjev na način da je isti povisio, navodeći da s obzirom na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2020. godine, na sjednici Građanskog odjela, kojom je zauzeto pravno shvaćanje da se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete te su isti povećani za 50%, a isto se primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja, tužitelj usklađuje svoj tužbeni zahtjev te potražuje sljedeće iznose: za tuđu pomoć i njegu (360h x 25kn) - 9.000,00 kn, zbog povrede prava osobnosti: za pretrpljene fizičke boli

- 10.800,00 kn, za pretrpljeni strah - 9.000,00 kn, za duševne boli zbog smanjenja životne i radne aktivnosti - 22.500,00 kn i za naruženost - 7.500,00 kn, odnosno ukupno za naknadu neimovinske i imovinske štete iznos od 58.800,00 kn, a što umanjeno za nesporno isplaćeni iznos u mirnom postupku od 30.000,00 kn čini 28.800,00 kn zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na zatraženi iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od dana 14. lipnja 2018.godine pa do isplate, te stoga predlaže donošenje presude kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 28.800,00 kn na ime naknade neimovinske i imovinske štete, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 14. lipnja 2018. godine do isplate i kojom se nalaže tuženiku nadoknaditi tužitelju prouzročeni trošak postupka zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

4. Tuženik se u podnesku od 22.07.2020. usprotivio preinaci, odnosno povišenju tužbenog zahtjeva tužitelja iz podneska tužitelja od 13.07.2020., u bitnome navodeći da tužitelj svojim potraživanjem na temelju pravnog shvaćanja zauzetog na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 05.03.2020.g., to jest 15.6.2020. godine, suštinski dovodi u pitanje ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom. Naime, Orijentacijski kriteriji koje je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio 29.11.2002.g. imali su za cilj omogućiti ujednačenu primjenu materijalnog prava ZOO- a, odnosno izbjegavanja izrazitih odstupanja u njegovoj primjeni kako bi oštećenici u činjenično i pravno bitno sličnoj situaciji imaju priliku dobiti jednaku odštetu. Ovakvo postupanje omogućuje oživotvorenje ustavnog načela jednakosti svih pred zakonom iz čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske koje zahtijeva da se – kako je to utvrđeno u Odluci i Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-722/2009 od 06.04.2011. g. – „u odnosu na jednake ili bitno slične situacije postupa na jednak način“. U tom smislu, valjalo bi naglasiti da navedeni ustavni zahtjev za jednakošću, sukladno čl. 3. Ustava Republike Hrvatske, predstavlja jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava Republike Hrvatske te se njime – kako je to naglašeno u Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-938/1995 od 03.04.1996.g. i Izdvojenom mišljenju – „ostvaruje vladavina prava kao temeljna odrednica svake pravne države“. Iz navedenog slijedi da bi pri dosuđivanju različite odštete oštećenicima u činjenično i pravno gotovo identičnoj situaciji došlo do zanemarivanja ustavnog načela jednakosti koje traži da se na jednak način postupa u odnosu na jednake ili bitno slične situacije, a time i do onemogućavanja ostvarenja vladavine prava. O prednjoj problematici očitovao se i Europski sud za ljudska prava prema kojemu je jedan od temeljnih vidova vladavine prava načelo pravne sigurnosti te bi u nedostatku mehanizma koji osigurava konzistentnost u slučajevima kontradiktornih odluka „u sličnim predmetima koje je donio isti sud, koji uz to predstavlja zadnju instancu u dotičnoj pravnoj stvari“, mogli dovesti do povrede tog načela te dovesti u pitanje povjerenje javnosti u pravosuđe koje je bitan element države koja poštuje vladavinu prava (predmet Vusić protiv Hrvatske, presuda, 01.07.2010.g., zahtjev br. 48101/07 § 44.). Naposljetku, u subjektivnom smislu jednakost se ogleda u legitimnom očekivanju svakog da će se pravne norme prema svima jednako primjenjivati. Podredno i opreza radi, tuženik ističe kako se protivi i tijeku zakonskih zateznih kamata u odnosu na preinačenu tužbu, a kako je to zatraženo podneskom tužitelja od 13.7.2020.g. Čak i pod pretpostavkom da sud – unatoč svemu naprijed navedenom - utvrdi da je tužiteljevo potraživanje prema preinačenom zahtjevu od 13.7.2020.g. osnovano, potpuno je jasno da do tog dana nije niti postojala tuženikova obveza, odnosno dug s čijim bi ispunjenjem pao u zakašnjenje, a što je osnovna pretpostavka za početak i tijek zakonskih zateznih kamata. Naime, odredbom čl. 21. ZOO-a u Republici Hrvatskoj kao pravilo propisano je načelo monetarnog nominalizma, pa kada obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji glasi obveza Tuženikovo saznanje za eventualni dug i posljedično zakašnjenje s njegovim ispunjenjem u smislu odredbe čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu nastupa tek s danom podnošenja odštetnog zahtjeva za taj dio, odnosno s danom preinačenja tužbe, koji je u ovom konkretnom slučaju 13.7.2020.g. Slijedom navedenog tuženik u cijelosti ostaje kod svih navoda i dokaznih prijedloga iznesenih u tijeku postupka.

5. Sud je primjenom odredbe čl. 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) prihvatio tužiteljevu preinaku tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 13.07.2020., a jer je tužitelj ovu preinaku učinio do zaključenja prethodnog postupka u ovom predmetu.

6. Tužitelj je u podnesku od 21.04.2021. kao i kasnije u podnesku od 12.10.2021., a nakon što je u ovom predmetu zaključen prethodni postupak na ročištu od 10.09.2020., preinačio tužbeni zahtjev na način da je isti povisio proširenjem zahtjeva i na naknadu štete zbog izgubljene zarade. U istom podnesku tužitelj navodi da dostavlja potvrdu Osnovne škole Franje Horvata Kiša, te Osnovne škole Pušće iz kojih je vidljivo da je tužitelj zbog predmetnog štetnog događaja bio na bolovanju, te zbog toga potražuje izgubljenu zaradu u iznosu od 4.010,44 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od: na iznos od 674,27 kn od 15.03.2019. do isplate, na iznos od 709,68 kn od 15.04.2019. do isplate, na iznos od 567,68 kn od 15.06.2019. do isplate, na iznos od 44,96 kn od 15.07.2019. do isplate, na iznos od 928,27 kn od 15.11.2020. do isplate i na iznos od 1.135,58 kn od 15.03.2021. do isplate, te predlaže donošenje presude kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 26.965,84 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od: na iznos od 22.955,40 kn od 14.06.2018. do isplate, na iznos od 674,27 kn od 15.03.2019. do isplate, na iznos od 709,68 kn od 15.04.2019. do isplate, na iznos od 567,68 kn od 15.06.2019. do isplate, na iznos od 44,96 kn od 15.07.2019. do isplate, na iznos od 928,27 kn od 15.11.2020. do isplate i na iznos od 1.135,58 kn od 15.03.2021. do isplate.

7. Na ročištu od 04.11.2021. tuženik je naveo da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva kako je naznačeno u podnesku tužitelja od 12.10.2021. obzirom da tužitelj tek tim podneskom potražuje iznos izgubljene zarade, a prethodni postupak je zaključen, pa je samim time tužitelj prekludiran potraživati imovinsku štetu s naslova izgubljene zarade. Podredno, tuženik ističe prigovor zastare u odnosu na potraživanja s osnova izgubljene zarade.

8. Na istom ročištu od 04.11.2021. tužitelj je naveo da ustraje kod navedenog potraživanja s naslova izgubljene zarade, a obzirom je do izgubljene zarade došlo zbog predmetnog štetnog događaja, te smatra da je o istome potrebno da sud donese odluku, a kako bi se u potpunosti riješila sva potraživanja tužitelja prema tuženiku. U odnosu na prigovor zastare ističe da izgubljenu zaradu potražuje za periode od 2019. pa nadalje, a sve kako je specificirano u podnesku od 12.10.2021., pa do zastare nije došlo.

9. Tužitelj u podnesku od 22.09.2025., a nakon dopunskog vještačenja po vještaku dr. Augustu Mijiću, navodi da iz dopune nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof. dr. Augusta Mijića od dana 23.9.2025. proizlazi da vještak u odnosu na ocjenu iz vještačenja od 4.1.2021. dodaje 3% tada danoj ocjeni od 15% za trajne posljedice radi pogoršanja stanja na desnom kuku radi razvoja artrotskih promjena na desnom kuku, te da je vještak je nakon ponovnog pregleda tužitelja utvrdio da su kod istoga zaostale objedinjeno trajne posljedice koje kod tužitelja umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost za 17%. Sukladno dopuni nalaza i mišljenja, te prethodno danom nalazu i mišljenju Tužitelj vrši usklađenje tužbenog zahtjeva kako slijedi i potražuje: za tuđu pomoć i njegu (360h x 4 EUR) - 1.440,00 EUR, zbog povrede prava osobnosti: za pretrpljene fizičke boli - 1.440,00 EUR, za pretrpljeni strah - 810,00 EUR, za duševne boli zbog smanjenja životne i radne aktivnosti - 2.550,00 EUR i za naruženost 996,00 EUR, odnosno ukupno 7.236,00 EUR, što umanjeno za nesporno isplaćeni iznos u mirnom postupku od 3.981,68 EUR čini iznos od 3.254,32 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na zatraženi iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od dana 14. lipnja 2018.godine pa do isplate. Tužitelj potražuje i izgubljenu zaradu u iznosu od 532,28 EUR za period kada je po predmetnom štetnom događaju bio na bolovanju zajedno sa zakonskom zateznom kamatom kako slijedi: za iznos od 89,49 EUR počam od 15. 3. 2019., za iznos od 94,19 EUR počam od 15. 4. 2019., za iznos od 75,34 EUR počam od 15. 6. 2019., za iznos od 5, 97 EUR počam od 15. 7. 2019., za iznos od 123, 20 EUR počam od 15. 11. 2019. i za iznos od 150, 72 EUR počam od 15. 3. 2021.

10. Stoga, tužitelj u podnesku od 22.09.2025. predlaže donošenje slijedeće presude:

''Tuženik je dužan tužitelju isplatiti iznos od 3.786,60 EUR zajedno s pripadajućom

zakonskom zateznom kamatom od

- za iznos od 3.254,32 EUR počam od 14. 6. 2018.

- za isnos od 89,49 Eura počam od 15. 3. 2019.

- za iznos od 94,19 Eura počam od 15. 4. 2019.

- za iznos od 75,34 Eura počam od 15. 6. 2019.

- za iznos od 5, 97 Eura počam od 15. 7. 2019.

- za iznos od 123, 20 Eura počam od 15. 11. 2019.

- za iznos od 150, 72 Eura počam od 15. 3. 2021.

po stopi koja se od dospijeća do 31.12.2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta te od 01.01.2024. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi parnični trošak postupka zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.''

11. Na ročištu od 02.03.2026. tužitelj je naveo da nema daljnjih dokaznih prijedloga, te je predložio da mu sud dopusti preinaku tužbenog zahtjeva kao u podnesku tužitelja od 22.09.2025., a tuženik se na istom ročištu zatraženoj preinaci usprotivio, a osobito se usprotivio proširivanju tužbenog zahtjeva i na naknadu štete s naslova izgubljene zarade.

12. Sud raspravnim rješenjem od 02.03.2026. nije tužitelju dopustio preinaku tužbenog zahtjeva proširenjem zahtjeva i na naknadu štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 532,28 EUR, a jer tužitelj zahtjev za naknadom štete zbog izgubljene zarade nije postavio niti u tužbi, a niti do zaključenja prethodnog postupka na ročištu od 10.09.2020., iako je tužitelj mogao bez svoje krivnje zahtjev za izgubljenom zaradom staviti već u tužbi, odnosno do zaključenja prethodnog postupka, a sve primjenom odredbi čl. 190. st. 2. i 3. i čl. 299. st. 3. ZPP-a.

13. Nadalje, sud je raspravnim rješenjem od 02.03.2026. tužitelju dopustio preinaku tužbenog zahtjeva povišenjem zahtjeva za naknadu štete s naslova neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu kao u podnesku tužitelja od 22.09.2025., iako se tuženik toj preinaci usprotivio, a sve primjenom odredbe čl. 190. st. 2. ZPP-a, a stoga jer je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama i stoga jer tužitelj, bez svoje krivnje, nije mogao preinačiti tužbeni zahtjev s naslova neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu do zaključenja prethodnog postupka, a imajući u vidu da je preinačeni tužbeni zahtjev usklađen s provedenim medicinskim vještačenjem u ovom predmetu, a upravo sud temeljem odredbe čl. 259. st. 1. ZPP-a rukovodi vještačenjem, odnosno određuje zadatak vještaku, pa tužitelj prije povođenja medicinskog vještačenja u ovom predmetu nije mogao znati kakav će biti nalaz i mišljenje vještaka, a vještak se tek u svom posljednjem dopunskom očitovanju od 22.09.2024. konačno očitovao o smanjenju životne i radne sposobnosti kod tužitelja. Osim toga, tužitelji zatraženom preinakom s naslova neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć nije promijenio identitet svog tužbenog zahtjeva koji je u slučaju generičkog zahtjeva kao što je ovaj, određen činjeničnom osnovom iznesenom već u tužbi, već tužitelj u preinačenom zahtjevu s naslova neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć temeljem iste činjenične osnove zahtijeva isplatu višeg iznosa, čime on nije promijenio istovjetnost zahtjeva, nego je riječ o istom zahtjevu o kojem parnica već teče od podnošenja tužbe i glede kojeg tužitelj ne može s uspjehom pokrenuti novi parnični postupak.

14. Tuženik je na ročištu od 02.03.2026., a u odnosu na preinačeni zahtjev kao u podnesku tužitelja od 22.09.2025., naveo da ostaje kod ranije danog odgovora na tužbu i svih do tada iznesenih navoda, te da nema daljnjih dokaznih prijedloga. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

15. Na ročištu od 02.03.2026. stranke su suglasno navele da nije sporno da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani, besplatno.

16. Tijekom postupka sud je proveo sve dokaze predložene po strankama, te je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 4 – 35 spisa i list 40 – 68 spisa i list 87 – 91 spisa i list 154 – 157 spisa), dopis tužitelja upućen tuženiku od 17.04.2019. (list 36 spisa), dopis tuženika upućen tužitelju od 02.07.2018. (list 37 spisa), prijavu nesretnog slučaja od 14.06.2018. (list 38 – 39 spisa), presudu Općinskog suda u Zlataru od 25.08.2017. posl.br. K-261/2017 (list 70 – 72 spisa), zapisnik o očevidu sa skicom i fotografijama (list 73 – 81 spisa), prijavu o ozljedi na radu (list 82 – 85 spisa), liječničku potvrdu dr. EH od 12.10.2018. (list 86 spisa), zdravstveni karton tužitelja dostavljen uz dopis od 23.11.2021. (list 200 – 251 spisa) i u dopis dr. EH od 24.08.2022. (list 282 spisa), od 04.10.2023. (list 327 spisa) i od 03.10.2025. (list 348 spisa). Sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Augustu Mijiću od 04.01.2021. (list 123 – 129 spisa), pribavio dopunsko očitovanje vještaka od 04.01.2022. (list 257 – 265 spisa) i od 24.03.2023. (list 290 – 309 spisa) i proveo dopunsko vještačenje po istom vještaku od 22.09.2024. (list 338 – 339 spisa), te je vještaka dr. Mijića saslušao na ročištu od 08.07.2022. (list 273 – 275 spisa) i na ročištu od 19.04.2024. (list 333 – 334 spisa). Sud je saslušao tužitelja osobno i izvršio uvid u njegovo naruženje (list 196 spisa).

17. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, a temeljem odredbe čl. 8. ZPP-a, te primjenjujući materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja s naslova neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu postavljen u podnesku tužitelja od 22.09.2025. osnovan u cijelosti.

18. Sud nije cijenio financijsko vještačenje od 09.11.2018. provedeno u predmetu ovoga suda, Stalna služba u Sesvetama (list 140 – 143 spisa), a koje je tužitelj dostavio u prilogu svog podneska od 25.01.2021., a primjenom odredbe čl. 4. ZPP-a, a jer se ne radi o vještačenju koje je provedeno po nalogu ovoga suda, niti se tuženik složio da se isto koristi kao dokaz u ovom postupku, a niti se isto vještačenje odnosi na predmet ovog spora.

19. Sud nije cijenio dokumentaciju koju je tužitelj dostavio uz podnesak od 21.04.2021., a na okolnost izgubljene zarade tužitelja tijekom bolovanja (list 161 – 189 spisa), a primjenom odredbe čl. 299. st. 3. ZPP-a, a jer je tužitelj ovu dokumentaciju dostavio nakon zaključenja prethodnog postupka u ovom predmetu, te primjenom odredbe čl. 220. st. 2. ZPP-a, a stoga jer sud nije dopustio tužitelju preinaku tužbenog zahtjeva proširenjem zahtjeva i na naknadu štete s naslova izgubljene zarade, pa bi ocjenjivanje i obrazlaganje ove dokumentacije bilo nesvrsishodno i nepotrebno.

20. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja - prometne nezgode od 21.06.2017. u kojoj je tužitelj ozlijeđen kao vozač osobnog automobila, kao niti odgovornost osiguranika tuženika CH za nastanak predmetnog štetnog događaja, a isto proizlazi i iz presude Općinskog suda u Zlataru od 25.08.2017. posl.br. K-261/2017 (list 70 – 72 spisa) i zapisnika o očevidu sa skicom i fotografijama (list 73 – 81 spisa), pa sud temeljem odredbe čl. 221. st. 1. ZPP-a na ove okolnosti nije provodio daljnje dokaze, te se isto neće posebno obrazlagati. Stoga, tuženik je temeljem odredbi čl. 1045. st. 1., čl. 1046., čl. 1072. st. 1., čl. 965., čl. 1100. i čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22 i 155/23 – dalje: ZOO) dužan naknaditi tužitelju svu prouzročenu neimovinsku i imovinsku štetu koju je tužitelj pretrpio u prometnoj nezgodi od 21.06.2017.

21. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu (list 82 – 85 spisa) sud je utvrdio da je tužitelju ozljeđivanje u predmetnom šetnom događaju - prometnoj nezgodi od 21.06.2017. priznato kao ozljeda na radu.

22. Uvidom u prijavu nesretnog slučaja od 14.06.2018. (list 38 – 39 spisa) sud je utvrdio da je tužitelj dana 14.06.2018. podnio tuženiku odštetni zahtjev u kojem zahtjeva naknadu štete koju je pretrpio zbog ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju – prometnoj nezgodi od 21.06.2017.

23. Uvidom u dopis tuženika upućen tužitelju od 02.07.2018. (list 37 spisa) sud je utvrdio da istim dopisom tuženik predlaže tužitelju sklapanje sudske nagodbe na iznos od 24.000,00 kn, a uvidom u dopis tužitelja upućen tuženiku od 17.04.2019. (list 36 spisa) sud je utvrdio da istim dopisom tužitelj obavještava tuženika o tome da je za zastupanje angažirao punomoćnika odvjetnika te predlaže tuženiku da mu dostavi novi nagodbeni prijedlog u svrhu mirnog rješavanja ovog spora.

24. Među strankama nije sporno da je tuženik isplatio tužitelju prije podnošenja tužbe u ovom predmetu iznos od 30.000,00 kn, odnosno sada 3.981,68 EUR (po fiksnom tečaju konverzije koji za 1 EUR iznosi 7,53450 kn).

25. Među strankama je sporan opseg neimovinske štete koju je tužitelj pretrpio, te imovinske štete s naslova tuđe pomoć i njege, pa je sud na ove okolnosti izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 4 – 35 spisa i list 40 – 68 spisa i list 87 – 91 spisa i list 154 – 157 spisa), liječničku potvrdu dr. EH od 12.10.2018. (list 86 spisa), zdravstveni karton tužitelja dostavljen uz dopis od 23.11.2021. (list 200 – 251 spisa), dopise dr. EH od 24.08.2022. (list 282 spisa), od 04.10.2023. (list 327 spisa) i od 03.10.2025. (list 348 spisa), sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Augustu Mijiću od 04.01.2021. (list 123 – 129 spisa), pribavio dopunsko očitovanje vještaka od 04.01.2022. (list 257 – 265 spisa) i od 24.03.2023. (list 290 – 309 spisa) i proveo dopunsko vještačenje po istom vještaku od 22.09.2024. (list 338 – 339 spisa), te je vještaka dr. Mijića saslušao na ročištu od 08.07.2022. (list 273 – 275 spisa) i na ročištu od 19.04.2024. (list 333 – 334 spisa), te je sud saslušao tužitelja osobno i izvršio uvid u njegovo naruženje (list 196 spisa).

26. Sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Augustu Mijiću, spec. kirurgu, a sa zadatkom vještaku da pregleda tužitelja, prouči njegovu medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu i njegov zdravstveni karton, te se nakon toga očituje o tome koje je ozljede tužitelj zadobio u štetnom događaju od 21.06.2017., te da li je zbog zadobivenih ozljeda trpio strah, fizičke bolove, duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, te da li je imao potrebu za tuđom pomoći i njegom, a ako da u kojem opsegu i intenzitetu, da li je kod tužitelja zaostalo naruženje, a ako jest da ga opiše i ocjeni, kojeg dana je dovršeno liječenje tužitelja, te da se očituje na okolnosti koje je istaknuo tuženik u odgovoru na tužbu (list 101 spisa), točka III, drugi odlomak. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 04.01.2021. (list 123 – 129 spisa) vještak dr. Mijić navodi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio slijedeće ozljede: višeiverni prijelom lijevog acetabuluma, nepotpuna ruptura tetive lijevog m. subskapularisa, natučenje lijevog prsišta, rana nagnječina i razderotina glave, oguljotine lica i natučenje desnog koljena. Vještak je mišljenja da su kod tužitelja zaostale trajne posljedice zadobivenih ozljeda (po višeivernom prijelomu lijevog acetabuluma, nepotpunoj rupturi tetive lijevog m. subskapularisa), koje umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za 15% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Primarnog straha, koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti, nije bilo jer je tužitelj bio poremećene svijesti. Tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) je u jakom intenzitetu trajao 3 dana u srednjem 7 dana, a u manjem 20 dana. Bol jakog intenziteta je trajala oko 5 dana, srednjeg oko 10 dana, manjeg još oko 45 dana. Manji bolovi ulaze u pojačana napore. Kod tužitelja je zaostalo naruženje manjeg stupnja radi zaostalog manjem ožiljka na licu, a koji vještak opisuje kao manji ožiljak sivo crvene boje 7 mm x 2 mm iznad desne usnice na licu tužitelja. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna tužitelju za vrijeme liječenja u kući od 60 dana po 4 sata dnevno, nakon toga, kroz 60 dana po 2 sata dnevno. Tužitelj je morao mirovati i nije mogao raditi za nj uobičajene poslove. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba. Temeljem priložene medicinske dokumentacije inicijalno liječenje je završilo 07.05.2018. Posljedice u lijevom ramenu nisu povezane s degenerativnim promjenama, jer se iste se spominju u zdravstvenom kartonu. Posljedice su povezane s predmetnom ozljedom i nepotpunom rupturom tetive lijevog m. subskapularisa. Prisutan bolni, vratni sindrom vještak nije ubrojio u trajne posljedice.

27. Iako tužitelj u podnesku od 25.01.2021. navodi da nema primjedbi na provedeno medicinsko vještačenje, tužitelj je naknadno, u podnesku od 18.02.2021. predložio da se vještak dr. Mijić očituje o promjenama na desnom kuku tužitelja, kao i je li iste uzeo u obzir prilikom ocjene smanjenja životne aktivnosti tužitelja, odnosno na okolnost postoji li uzročno-posljedična veza između ozljeda na desnom kuku tužitelja i predmetnog štetnog događaja.

28. Tuženik je u podnesku od 03.02.2021. u cijelosti prigovorio nalazu i mišljenju vještaka dr. Mijića, u bitnome navodeći da se tužitelj tijekom liječenja zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju nije niti jednom požalio na tegobe sa lijevim ramenom, nego tek 19.01.2018., dakle 6 mjeseci po štetnom događaju, javlja lakšu bol te se dodatno provodi RTG snimanje, a koje snimke ne pokazuju nikakve probleme sa ramenom. Potom je tužitelj proveo MR ramena, te se u nalazu istog od 9.5.2018. godine, navodi „ nepotpuna ruptura degenerativno promijenjena tetiva m. supraspinatusa“, te osteoartrotske promjene. Stoga su neosnovani navodi vještaka da nema degenerativnih promjena. Također se nigdje na inicijalnim nalazima ne navodi bilo kakav udarac u rame, stoga tuženik ističe da ozljeda ramena nije u uzročno – posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem, već je ista posljedica degenerativnih promjena. Nadalje tuženik navodi da je vještak imao samo na uvid zdravstveni karton od sredine lipnja 2014. godine, pa stoga tuženik prvenstveno predlaže da sud obveže tužitelja na dostavu cjelokupnog zdravstvenog kartona radi utvrđenja premorbidnog stanja tužitelja, nakon čega se predlaže da se vještak ponovno očituje, te tuženik pridržava pravo nakon dopunskog očitovanja vještaka istog pozvati na ročište radi otklanjanja iznesenih prigovora. Podredno tuženik prigovara ocjeni bolova, straha, naruženja i tuđe pomoći i njege.

29. Sukladno prijedlogu tuženika, a s tim da se tužitelj osobno na ročištu od 04.11.2021. složio s tim prijedlogom, sud je pribavio zdravstveni karton tužitelja, koji je dostavljen uz dopis od 23.11.2021. (list 200 – 251 spisa), nakon čega je sud rješenjem od 13.12.2021. pozvao vještaka dr. Mijića da se očituje na pribavljeni zdravstveni karton tužitelja kao i na primjedbe tuženika iz podneska od 03.02.2021. te pitanja tužitelja iz podneska od 18.02.2021., a po kojem rješenju suda je vještak dr. Mijić postupio i dostavio svoje dopunsko očitovanje od 04.01.2022. (list 257 – 265 spisa) u kojem u bitnome navodi da se na primjedbe tuženika očituje kako slijedi: kod prvog pregleda kirurga Opće bolnice u Zaboku (Povijest bolesti se nalazi na 34.b strani spisa) u kliničkom statusu se upisuje „prsni koš: palpatorno bolan lijevi hemitoraks uz traumatski biljeg od pojasa preko lijevog ramena“ ovaj opis potvrđuje povredu lijevog ramena koja je bila kasnije tijekom liječenja potvrđena MR obradom. (10.05.2018.). Kako se u zdravstvenom kartonu nigdje ne spominje prije predmetnog ozljeđivanje bilo kakvo ozljeđivanje lijevog ramena, sada prisutne tegobe u predjelu lijevog ramena posljedica su predmetnog ozljeđivanja. U cijelosti se ostaje kod nalaza i mišljenja datog u vještvu od 04.01.2021. Nadalje, vještak se očituje na pitanja tužitelja kako slijedi:

Promjene na desnom kuku ne mogu se sa sto-postotnom sigurnošću povezati s predmetnim događajem i ozljedama lijevog kuka koje je zadobio. Vještak, a u očitovanju na novopriloženi zdravstveni karton (list 200 – 251 spisa), navodi da isti pokriva period od 11.06.2014. do 28.10.2021., a u istome je zabilježeno da prije predmetnog ozljeđivanja, kao i nakon toga, nije bilo ozljeđivanja u predjelu lijevog kuka i lijevog ramena.

30. Nakon dopunskog očitovanja vještaka od 04.01.2022., tuženik je u podnesku od 15.02.2022. ukazao kako je u spis dostavljen zdravstveni karton tužitelja koji datira tek od 2014. godine, a iz prvog upisa koji je vidljiv u dostavljenoj preslici ne proizlazi da bi to bio prvi posjet tužitelja liječniku. Nije niti za očekivati da tužitelj pri put kod doktora odlazi s 35 godina života. Stoga, tuženik predlaže sudu pribaviti presliku cjelokupnog zdravstvenog kartona, kako dijela koji se vodio elektronički tako i dijela koji se vodio samo u pisanom obliku. U slučaju da je tužitelj mijenjao liječnika opće prakse predlaže da dostavi podatke kako bi se pribavila preslika cjelokupnog zdravstvenog kartona, te posljedično u cijelosti utvrdile sporne, a odlučne činjenice.

31. Radi usmenog obrazlaganja svog nalaza i mišljenja, kao i radi očitovanja na primjedbe tuženika, sud je saslušao vještaka dr. Mijića na ročištu od 08.07.2022. (list 273 – 275 spisa), te je on tom prilikom naveo: "Ja sam prije današnjeg ročišta proučio primjedbe tužitelja iz podneska od 18.02.2021. i podneska tuženika od 03.02.2021., te sam se na te primjedbe očitovao u svom pisanom očitovanju od 04.01.2022. kod kojeg očitovanja ostajem. U odnosu na primjedbe tuženika iz podneska od 15.02.2022. navodim da tuženik u svom podnesku navodi kako je vještak imao na uvid zdravstveni karton koji datira od 2014. godine. Tada je tužitelj imao 35 godina. Zbog toga tuženik predlaže pribaviti cjelokupni zdravstveni karton. Tuženiku je sporan period do 2014. vezano uz lijevo rame tužitelja. Mogu navesti budući da sam povezao i utvrdio trajne posljedice u području lijevog ramena, može se priložiti zdravstveni karton prije 2014. u kome bi se trebalo vidjeti da li je ikad prije tužitelj imao ozljede ili je liječio lijevo rame zbog bilo koje bolesti. Navodim kako sam u svom očitovanju napisao da se kod prvog pregleda kirurga u OB u Zaboku u kliničkom statusu opisivao prsni koš sa bolnošću lijevog hemitoraksa uz traumatski biljeg od pojasa preko lijevog ramena. To mi je bio presudni element da povežem kasnije obrađivano i magnetom utvrđenu promjenu u lijevom ramenu i to sam uzeo u obzir pri procjeni trajnih posljedica zajedno sa kukom. Svakako da bi bilo kakav podatak liječenja lijevog ramena prije 2014. tražilo moje novo vještačenje stanja u području lijevog ramena i veze sa predmetnim ozljeđivanjem i eventualnom nekom bolešću prije toga." Na posebna pitanja punomoćnika tužitelja vještak je odgovorio: "Na pitanje da li bi za moju ocjenu, a imajući u vidu da se ne može pribaviti zdravstveni karton tužitelja raniji od 2014., da li bi pomoglo da izabrani liječnik tužitelja izda potvrdu o stanju zdravlja tužitelja prije 2014. odgovaram da bi, ali se izabranog liječnika mora precizno pitati da li je tužitelj prije 2014. imao bilo kakvih ozljeda ili bolesti lijevog ramena. Dakle, bitne su ne samo traume, nego i bolesti kao što je npr. smrznuto rame. Na pitanje da li mogu objasniti iz kojeg razloga na RTG snimkama nastalima 30.05.2019. su utvrđene promjene i na desnom kuku tužitelja s obzirom na RTG snimkama kukova od 19.04.2018. nisu utvrđene nikakve promjene na desnom kuku, odgovaram da radiološke pretrage u razmaku od godinu dana pokazuju promjene na desnom kuku. Te promjene su mogle nastati kao posljedica ozljede lijevog kuka i jačeg opterećenja desnog kuka u fazi liječenja, mogle su nastati isto tako u tom periodu kao posljedica starenja desnog kuka, a da direktno nema veze sa predmetnim štetnim događajem, no smatram da ne mogu sa stopostotnom sigurnošću radiološko stanje desnog kuka povezati sa predmetnim događajem. Na pitanje da li tužitelj nakon 30.05.2019. liječi tegobe desnog i lijevog kuka, odgovaram da 11.09.2019. u nalazu fizijatra nigdje se ne spominje desni kuk. U drugom mjesecu 2021. liječenje koje se provodi je isključivo za lijevi kuk i lumbosakralni sindrom. Dakle, nema nalaza koji ukazuju da se tužitelj nakon 30.05.2019. liječi zbog tegoba s desnim kukom. Pojašnjavam da se u nalazu iz siječnja 2021. u dijagnozi spominje samo lijevi kuk. Klinički se navodi aktualna bol u lijevom kuku kod stajanja, sjedenja itd. unazad šest mjeseci, povremena bol i u desnoj nozi, kstačno. U statusu navodi se reducirana rotacija oba kuka, a kretnje bolne lijevog. U preporuci se preporuča fizikalna terapija EMT oba kuka sa suspenzijom što je izvedeno i vidi se u zdravstvenom kartonu gdje je dominantno liječenje lijevog kuka sa magnetskom terapijom i desnog kuka. Na pitanje da li je moguće da tužitelju koji je u vrijeme ozljeđivanja imao 38 godina u roku od godinu dana, tj. od 2018. pa do 2019. propadne desni kuk, odgovaram da je to moguće. Moguće je da se radiološki utvrde opisane promjene, no daljnja med. dokumentacija i provođena fizikalna terapija dominantno upućuje na posljedice u području lijevog kuka. Na pitanje da li ukoliko tužitelj ima medicinsku dokumentaciju nakon 2019. koja bi upućivana na liječenje desnog kuka, da li bi to utjecalo na moju ocjenu povezanosti ozljede desnog kuka i štetnog događaja, odgovaram da na to pitanje može odgovoriti eventualno izabrani liječnik tužitelja koji zna njegovo zdravstveno stanje i ukoliko izabrani liječnik poveže ozljedu desnog kuka sa štetnim događajem, to se na taj način može utvrditi. Na pitanje da li su točni navodi dr. Đ i dr. C, to su fizijatri iz Stubičkih Toplica da li se kod tužitelja radi o posttraumatskoj artrozi lijevog kuka kako oni navode u svojim nalazima i da li je to uzeto u obzir kod utvrđivanja posljedica, odgovaram da u dijagnozi 11.09.2019. fizijatar navodi incipijentnu lijevostranu koksartrozu kuka. To upućuje na kronične promjene u području lijevog kuka. Ja nigdje tu ne nalazim radiološku obradu koja mora tome prethoditi. Na nalazu kirurga od 30.05.2019. opisuje se radiološki nalaz na kojem se opisuje koksartroza obostrano. Budući da se radi o razvoju koksartroze kao posljedici prijeloma u kuku morao bih još jednom proučiti medicinsku dokumentaciju kako bih vidio da li postoji elemenata za korekciju ocjene invalidnosti u području lijevoga kuka. Naime, jednako se ne ocjenjuje gibljivost u zglobu sa artrozom i bez artroze. Predlažem da se prije nego što preuzmem ponovno spis pribavi i očitovanje izabranog liječnika kako sam gore naveo ako nema zdravstvenog kartona tužitelja prije 2014. godine."

32. Nakon saslušanja vještaka dr. Mijića na ročištu od 08.07.2022., tužitelj je predložio da se pribavi od izabranog liječnika tužitelja i to dr. ĐHG, [adresa], Ispostava Marija Gorica, Gorička 18 a, 10299 Marija Gorica, Ambulanta dr. Katarine Badrov očitovanje izabranog liječnika tužitelja o tome da li je tužitelj prije štetnog događaja imao ozljeda ili bolesti lijevog kuka, desnog kuka i lijevog ramena, te da se po pribavljanju ovog očitovanja ponovno pozove vještak dr. Mijić na očitovanje i na ponovan pregled dokumentacije tužitelja. Također, predložio je od izabranog liječnika tužitelja pribaviti ako postoji i zdravstveni karton tužitelja iz razdoblja prije 2014. godine, a koji dokazni prijedlog tužitelja je sud prihvatio, jer je na provođenje ovih dokaza uputio vještak dr. Mijić prilikom svog saslušanja na ročištu od 08.07.2022.

33. Sud je dopisom od 21.07.2022. od izabranog liječnika tužitelja zatražio dostavu podatka o tome da li je ovdje tužitelj prije štetnog događaja od 21.06.2017. imao ozljeda ili bolesti lijevog kuka, desnog kuka i/ili lijevog ramena te dostavu zdravstvenog kartona tužitelja iz razdoblja prije 2014., ako isti postoji, a na koji dopis je sudu odgovorila dr. EH svojim dopisom od 24.08.2022. (list 282 spisa) u kojem dopisu u bitnome navodi da ona uvidom u zdravstveni karton tužitelja ne nalazi zapisa za razdoblje prije 6. mjeseca 2014. u ambulanti Marija Gorica, DZ Zagrebačke županije, a da je cijeli karton koji uključuje i to razdoblje sudu već dostavljen.

34. Nakon primitka ovog očitovanja dr. EH od 24.08.2022. (list 282 spisa) sud je rješenjem od 09.09.2022. pozvao vještaka dr. Mijića da se pisanim putem očituje na primjedbe iz podneska tuženika od 03.02.2021. (list 144 - 145 spisa), pitanja tužitelja iz podneska od 18.02.2021. (list 150 - 151 spisa), pitanja tužitelja s ročišta od 08.07.2022. (list 274 - 275 spisa) i dopis dr. med. EH od 05.09.2022. (list 282 spisa), te da ponovno pregleda medicinsku dokumentaciju tužitelja, a po kojem rješenju suda je vještak dr. Mijić postupio i dostavio sudu svoje dopunsko očitovanje od 24.03.2023. (list 290 – 309 spisa), a u kojem u bitnome navodi: Na strani 282., liječnik obiteljske medicine dr. EH, navodi da za razdoblje prije 6. mjeseca 2014. ne nalazi medicinskog zapisa liječenja za tužitelja. Stoga kako nema nikakvog zapisa da je tužitelj prije predmetnog ozljeđivanja imao bilo kakvo ozljeđivanja u predjelu lijevog kuka i lijevog ramena, ozljede koje su vještačenje 04.01.2021 (višeiverni prijelom lijevog acetabuluma, nepotpuna ruptura tetive lijevog m. subskapularisa, natučenje lijevog prsišta, rana nagnječina i razderotina glave, oguljotine lica, natučenje desnog koljena su u uzročnoj posljedičnoj vezi s predmetnim ozljeđivanjem. U odnosu na primjedbu tužitelja vezano s novonastalim tegobama u desnom kuku, a kao posljedica većeg opterećenja istog, uslijed ozljede lijevog kuka i dalje ne mogu sa stopostotnom sigurnošću povezati novonastale tegobe desnog kuka kao posljedicu pojačanog opterećenja istog, nakon ozljede lijevog kuka. I dalje smatra bitnim, a na prema njegovoj zamolbi s očitovanja od 08.07.2022., da se obiteljski liječnik (koji je najbolje upoznat s cjelokupnim zdravstvenim stanjem tužitelja) očituje o vezi s novonastalim tegobama u desnom kuku i ozljede lijevog kuka. Obiteljski liječnik je najbolje upoznat sa tijekom razvoja svih posljedica po predmetnom ozljeđivanju.

35. Nakon primitka dopunskog očitovanja vještaka dr. Mijića od 24.03.2023. tužitelj je u podnesku od 17.04.2023. predložio da sud zatraži očitovanje od izabrane liječnice tužitelja dr. EH u vezi novonastalih tegoba u desnom kuku tužitelja i ozljede lijevog kuka tužitelja.

36. Tuženik je u podnesku od 16.05.2023. prigovorio dopunskom očitovanju vještaka od 24.03.2023. u dijelu u kojem vještak navodi da „kako nema nikakvog zapisa da je tužitelj prije predmetnog ozljeđivanja imao bilo kakvo ozljeđivanje u predjelu lijevog kuka i lijevog ramena, pa su stoga ozljede koju su vještačenjem 04.01.2021. u uzročnoj posljedičnoj vezi s predmetnim ozljeđivanjem“. Tuženik ističe kako je sukladno dopisu suda liječnica obiteljske medicine tužitelja trebala dostaviti podatak o tome da li je tužitelj prije štetnog događaja imao ozljeda ili bolesti kuka, desnog kuka i/ili lijevo ramena, te je zamoljena da dostavi zdravstveni karto iz razdoblja prije 2014. godine. Uzimajući u obzir da je liječnica tužitelja dostavila dopis u kojem jedino navodi da uvidom u zdravstveni karton tužitelja ne nalazi zapisa za razdoblje prije 6. mjeseca 2014. u svojoj ambulanti, ne smatramo opravdanim gore naveden vještakov navod, jer niti je liječnica obiteljske medicine dostavila jasni podatak o tome da li je tužitelj prije štetnog događaja imao ozljeda ili bolesti kuka, desnog kuka i/ili lijevo ramena, niti spisu prileži cjelokupan zdravstveni karton, odnosno nedostaju podaci za razdoblje prije 2014. godine. Budući da je sam sudski vještak u svom nalazu i mišljenju od 24.03.2023. naveo da i dalje smatra bitnim, a kako je već naveo i prilikom svom iskaza za ročištu održanom 08.07.2022., da se liječnik obiteljske medicine očituje o ozljedama lijevog kuka i lijevog ramena, predlažemo da sud takvo očitovanje zatraži od nadležne liječnice obiteljske medicine, doktorice EH. Tuženik ustraje i na već ranije iznesenim prigovorima na nalaz i mišljenje vještaka. Prethodno je tuženik već naveo da je tužitelj liječio prijelom kuka, te da je zbog te ozljede proveo stacionarnu i fizikalnu terapiju. Tuženik ovdje ističe da u Nalazu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke toplice od 26.10.2017. stoji navod da se tužitelj drugog dana fizikalne terapije poskliznuo u svlačionici, a iz daljnje dokumentacije ne proizlazi u kojoj mjeri je taj trzaj prilikom te nezgode u svlačionici utjecao na sami daljnji tijek oporavka kuka povezanog s predmetnom prometnom nesrećom. Vezano za tegobe s lijevim ramenom, tuženik opetovano ističe da se tužitelj na iste požalio tek šest mjeseci nakon predmetnog štetnog događaja, da su snimke RTG bile uredne i pokazale znakove sindroma smrznutog ramena, a da se nakon provedene MR ramena navodi „nepotpuna ruptura degenerativno promijenjena tetova m. suprasinatusa“, te osteoartrotske promjene. Tuženik ističe da i dalje spisu nije dostavljen cjelokupni zdravstveni karton tužitelja, iako je isto već nekoliko puta predloženo od strane tuženika a i isto je određeno i rješenjem suda s rasprave održane 04.11.21. godine. Iz tužbi priložene medicinske dokumentacije, točnije Povijesti bolesti iz Kliničke bolnice Sveti Duh od 28.09.2018. se u anamnezi navodi da je tužitelj u mladosti tonzilektomiran, da je 2011. apendektomiran, da ima arterijsku hipertenziju i da mu dijagnostiran Barretreov jednjak… iz čega jasno proizlazi da mora postojati zdravstveni karton i za razdoblje prije 2014. godine, te se ovakvo nedostavljanje treba tumačiti nepotrebnim odugovlačenjem postupka, što je suprotno čl. 10. Zakona o parničnom postupku. Nakon dostave zatraženog podatka od nadležne liječnice obiteljske medicine i cjelokupnog zdravstvenog kartona se predlaže da se vještak ponovno očituje, a tuženik pridržava pravo nakon tog dopunskog očitovanja istog pozvati na ročište radi otklanjanja iznesenih prigovora.

37. Postupajući sukladno prijedlogu tužitelja sud je dopisom od 11.09.2023. zatražio od izabrane liječnice tužitelja dr. EH da se očituje: 1) o tome da li je ovdje tužitelj prije štetnog događaja koji je predmet ovog postupka od dana 21.06.2017. (prometna nezgoda) imao bilo kakvo ozljeđivanje ili bolest u predjelu lijevog kuka i lijevog ramena i 2) o tome postoji li veza između novonastalih tegoba ovdje tužitelja ĐH u desnom kuku i ozljede lijevog kuka kod tužitelja, a na koji dopis suda je dr. EH odgovorila dopisom od 04.10.2023. (list 327 spisa) u kojem navodi da: 1) uvidom u zdrastveni karton tužitelja nema zapisa o ozljeđivanju i bolesti lijevog kuka i lijevog ramena prije ozljede od 21.06.2017., 2) da nije u njezinoj nadležnosti vještačiti uzročno-posljedičnu vezu tegoba desnog i lijevog kuka, te da je pacijent u nekoliko navrata bio na pregledu ortopeda, pa da po istom pitanju moli uvid u nalaze.

38. Sud je radi usmenog obrazlaganja svog nalaza i mišljenja, kao i radi očitovanja na primjedbe tuženika, saslušao vještaka dr. Augusta Mijića na ročištu od 19.04.2024. (list 333 – 334 spisa), te je tom prilikom vještak naveo: "Ja sam prije današnjeg ročišta proučio primjedbe tuženika iz podneska od 16.05.2023. te se na iste očitujem kako slijedi: Na današnjoj raspravi dobio sam na uvid očitovanje liječnika opće medicine (list 327 spisa), a koji liječi inače tužitelja. U očitovanju liječnik navodi da uvidom u zdravstveni karton nema zapisa o ozljeđivanju i bolesti lijevoga kuka i lijevog ramena prije ozljede 21.06.2017. Isto tako, navodi da nije u njegovoj nadležnosti utvrditi uzročno posljedičnu vezu između tegoba desnog i lijevog kuka. Tužitelj je u nekoliko navrata bio na pregledu ortopeda po istom pitanju. Nakon ovakvog očitovanja, liječnika opće medicine mogu iskazati kako je tužitelj u predmetnom događaju zadobio prijelom u području lijevog kuka i ozljedu u području lijevog ramena, a da prije predmetnog ozljeđivanja nije liječio iste dijelove tijela. Stoga, vezano za trajne posljedice u području lijevoga kuka i lijevog ramena ostajem kod svog nalaza za trajne posljedice u području lijevog kuka i lijevog ramena.". Na posebna pitanja punomoćnika tuženika vještak je odgovorio: "Na pitanje da li je tužiteljev pad tijekom rehabilitacije i uz taj pad navedeni trzaj lijevog kuka mogao utjecati na predmetnu ozljedu lijevog kuka i s tim povezani oporavak odgovaram da prema medicinskoj dokumentaciji ne može se zaključiti da je navedeni pad tijekom oporavka doveo do novog ozljeđivanja u području lijevoga kuka i lijevog ramena.". Na posebna pitanja punomoćnika tužitelja vještak je odgovorio: "Na pitanje u vezi promjena koje su se desile na desnom kuku, te na pitanje da komentiram RTG snimku kukova od 19.04.2018., a na pitanje da li se na tom RTG-u desnoga kuka vide kakve promjene, odgovaram da u nalazu ortopeda 19.04.2018. navodi se da je rađena pretraga RTG zdjelice i poslije snimke lijevog acetabuluma. Nadalje piše sanacija prijeloma, održana širina zglobnog prostora kuka i početne degenerativne promjene glave bedrene kosti. Na pitanje da komentiram RTG nalaz od 30.05.2019., tj. da li se na njemu vide promjene na desnom kuku tužitelja odgovaram da 30.05.2019. u nalazu radiologa opisuje se lumbosakralna kralježnica, te se opisuje RTG zdjelice i oba kuka. Opisuju se umjerene koksartrotske promjene obostrano nešto naglašenije desno. Na pitanje da li postoji uzročno posljedična veza između oštećenja desnog kuka tužitelja i štetnog događaja ili ne postoji odgovaram da nakon očitovanja liječnika opće medicine, a vezano za prethodno stanje kod tužitelja, najvjerojatnije se nakon predmetnog događaja osim promjena na prelomljenom dijelu lijevog kuka došlo do razvoja i artrotskih promjena na desnom kuku tužitelja. Na pitanje da li promjene na desnom kuku tužitelja utječu na moju ranije danu ocjenu odgovaram da nisam utvrdio status desnog kuka tužitelja prilikom pregleda tužitelja, te bi za to trebao pregledati tužitelja ponovno s naslova eventualnog pogoršanja stanja u desnom kuku. Također, navodim da meni nije potreban spis predmeta radi eventualnog dopunskog vještačenja u pogledu desnog kuka, već je samo potrebno da pregledam ponovno tužitelja.".

39. Nakon saslušanja vještaka dr. Mijića na ročištu od 19.04.2024. tužitelj je na istom ročištu predložio da, a imajući u vidu iskaz vještaka s tog ročišta, vještak dopuni svoj nalaz i mišljenje na način da ponovno pregleda tužitelja, osobito desni kuk tužitelja, te dopuni, ako je to potrebno, svoju raniju ocjenu, dok je tuženik na istom ročištu predložio da se ponovno pozove dr. EH na očitovanje o tome da li je ona svoje očitovanje koje je sudu uputila 04.10.2023. (list 327 spisa) izradila na temelju cjelokupnog zdravstvenog kartona ili na temelju zdravstvenog kartona tužitelja od 2014., a sve imajući u vidu njezino ranije očitovanje od 24.08.2022.

40. Sud je na ročištu od 19.04.2024. usvojio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem dopunskog medicinskog vještačenja po dr. Mijiću, a sa zadatkom vještaku da ponovno pregleda tužitelja, osobito desni kuk tužitelja, te dopuni, ako je to potrebno, svoju raniju ocjenu, a sve stoga jer je upravo vještak dr. Mijić prilikom svog saslušanja na ročištu od 19.04.2024. ukazao na potrebu provođenja ovog dokaza.

41. U svojoj dopuni nalaza i mišljenja od 22.09.2024. (list 336 – 339 spisa) vještak dr. Mijić u bitnome navodi da nakon ponovnog pregleda tužitelja dana 16.09.2024., njegovo mišljenje se mijenja u odnosu na ocjenu od 04.01.2021., te da u odnosu na ocjenu iz vještačenje od 04.01.2021. (kada se opisuju posljedice na lijevom kuku i lijevom ramenu) sada se toj ocjeni pridodaje 3% posljedica na desnim kuku, radi pogoršanja stanja na desnom kuku, radi razvoja artrotskih primjena na desnom kuku. Nakon ponovnog pregleda tužitelja, zaostale su objedinjeno trajne posljedice koje umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za 17% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu.

42. Nakon primitka dopune nalaza i mišljenja vještaka dr. Mijića od 22.09.2024. stranke više nisu imale primjedbi na provedeno medicinsko vještačenje, a i sud isto prihvaća u cijelosti (i to kako osnovno, tako i sve pisane i usmene dopune istog), a jer je provedeno stručno, savjesno, na temelju brižljive analize sve raspoložive medicinske dokumentacije tužitelja i raspoloživog zdravstvenog kartona tužitelja, kao i na temelju pregleda tužitelja kod vještaka prije izrade osnovnog nalaza i mišljenja tako i na temelju pregleda tužitelja kod vještaka dana 16.09.2024. Osim toga, vještak dr. Mijić je u svojim dopunskim pisanim i usmenim očitovanjima precizno, detaljno i argumentirano očitovao na sve primjedbe i prijedloge stranaka, te je na taj način sve primjedbe tuženika uspješno otklonio kao neosnovane. Osim toga, sud ističe da su stranke na ročištu od 02.03.2026. na kojemu je zaključena glavna rasprava obje navele da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga.

43. Sud je dopisom od 10.09.2025., a sukladno prijedlogu tuženika s ročišta od 19.04.2024., zatražio od izabrane liječnice tužitelja dr. EH očitovanje o tome da li je ona svoje očitovanje koje je uputila sudu 04.10.2023. (list 327 spisa) izradila na temelju cjelokupnog zdravstvenog kartona ili na temelju zdravstvenog kartona tužitelja za razdoblje od 2014., a sve imajući u vidu njezino ranije očitovanje od 24.08.2022., a koje joj je dostavljeno u prilogu tog dopisa radi lakšeg snalaženja. Na ovaj dopis suda dr. EH odgovorila je dopisom od 03.10.2025. (list 348 spisa) u kojem navodi da se očitovanje koje je sudu uputila 04.10.2023. odnosi na cjelokupni karton tužitelja koji joj je dostupan, da je prvi zapis u e-kartonu od 11.06.2014., a da za razdoblje prije toga postoji papirnati karton koji je po navodima tužitelja već ranije dostavljen u spis, jer u tom razdoblju tužitelj nije bio njezin pacijent. Nakon primitka dopisa dr. EH od 03.10.2025. stranke nisu predlagale pribavljanje daljnjih očitovanja od dr. EH.

44. Dovodeći u vezu sadržaj liječničke potvrde dr. EH od 12.10.2018. (list 86 spisa), zdravstveni karton tužitelja dostavljen uz dopis od 23.11.2021. (list 200 – 251 spisa) i dopise dr. EH od 24.08.2022. (list 282 spisa), od 04.10.2023. (list 327 spisa) i od 03.10.2025. (list 348 spisa) sud je utvrdio da spisu prileži zdravstveni karton tužitelja (list 200 – 251 spisa) koji se odnosi na period od 11.06.2014. do 28.10.2021., a da izabrana liječnica tužitelja dr. EH ne raspolaže zdravstvenim kartonom tužitelja za razdoblje prije toga.

45. Sud je na ročištu od 04.11.2021. saslušao tužitelja osobno (list 196 spisa), te je sud iskaz tužitelja analizirao, te usporedio sa sadržajem pregledane dokumentacije, kao i sa provedenim medicinskom vještačenju u ovom predmetu. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužitelja, jer je on iskazivao jasno, logično i u cijelosti suglasno sadržaju pregledane dokumentacije i provedenom medicinskom vještačenju u ovom predmetu. Također, sud je na ročištu od 04.11.2021. izvršio uvid u naruženje tužitelja, te je tužitelj pokazao ožiljak iznad gornje usne, a sud je uz suglasnost stranaka konstatirao da je taj ožiljak upravo onakav kakav ga je opisao vještak dr. Mijić u svom nalazu i mišljenju, na dnu stranice 6. nalaza (tj. kao manji ožiljak sivo crvene boje 7 mm x 2 mm iznad desne usnice na licu tužitelja, a koji predstavlja naruženje manjeg stupnja), dok iz iskaza tužitelja proizlazi da ovaj ožiljak tužitelja ne smeta, osim kada se brije, te da kada ga tada vidi, prisjeti se predmetne prometne nezgode.

46. Sud je provođenjem medicinskog vještačenja, kao i na temelju neposrednog uvida u naruženje tužitelja utvrdio da je kod tužitelja zaostalo naruženje manjeg stupnja koje je uvijek vidljivo trećima, a jer je kod tužitelja zaostao manji ožiljak sivo crvene boje 7 mm x 2 mm iznad desne usnice, na licu tužitelja, dok je sud iz iskaza tužitelja utvrdio da ovo zaostalo naruženje opterećuje tužitelja.

47. Cijeneći ovako utvrđene činjenice, vrstu ozljeda koju je zadobio tužitelj – višeiverni prijelom lijevog acetabuluma, nepotpuna ruptura tetive lijevog m. subskapularisa, natučenje lijevog prsišta, rana nagnječina i razderotina glave, oguljotine lica i natučenje desnog koljena, a posebno trajno smanjenje opće životne i radne aktivnosti u omjeru od 17 % i sve manifestacije tog trajnog smanjenja opisane u nalazu i mišljenju liječnika vještaka, kao i one koje je tužitelj opisao u svom iskazu, te trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, kao i zaostalo naruženje manjeg stupnja koje je uvijek vidljivo trećima, sud nalazi da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta, a sve temeljem čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a. Prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade tužitelju, sukladno odredbama čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, sud je vodio računa o lokalitetu i vrsti ozljeda koje je zadobio tužitelj, tijeku i načinu liječenja, o zaostalom trajnom smanjenju opće životne i radne aktivnosti u omjeru od 17 %, o svim manifestacijama tog trajnog smanjenja opisanim u nalazu i mišljenju vještaka, kao i onima koje je tužitelj opisao u svom iskazu, jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih boli i straha, te duševnih boli zbog trajnog smanjenja opće životne i radne aktivnosti i naruženja, kao i da se dosuđivanjem naknade tužitelju ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Prema ocjeni ovog suda, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuđivanje tužitelju pravične novčane naknade. Stoga je radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju sud ocijenio koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu takve naknade zbog povrede prava osobnosti.

48. Cijeneći kako je tužitelju uslijed ozljeđivanja smanjena opća životna i radna aktivnosti u relativno visokom omjeru od 17 %, a imajući u vidu da je tužitelj osoba srednje životne dobi (rođen 1979. godine), pa je životno očekivano da se tužitelj zbog svoje dobi teže nosi sa ovim smanjenjem opće životne i radne aktivnosti nego npr. mlađe osobe, te imajući u vidu da iz iskaza tužitelja proizlazi da su zaostale posljedice ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju u velikom dijelu promijenile život tužitelja, sud je utvrdio da tužitelju po osnovi duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 2.550,00 EUR. Cijeneći intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, način liječenja, vrstu i lokalitet ozljeda, te vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i duljinu njegova trajanja, sud je utvrdio da tužitelju po osnovi pretrpljenih fizičkih bolova kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 1.440,00 EUR, a po osnovi pretrpljenog straha kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti tužitelju pripada naknada u iznosu od 810,00 EUR. Imajući u vidu da je kod tužitelja zaostalo naruženje manjeg stupnja koje je uvijek vidljivo trećima, sud je utvrdio da tužitelju po osnovi duševnih boli zbog naruženja pripada naknada u iznosu od 996,00 EUR. Dakle, tužitelju s naslova pravične novčane nakade radi pretrpljene neimovinske štete pripada iznos od 5.796,00 EUR (=2.550,00 EUR + 1.440,00 EUR + 810,00 EUR + 996,00 EUR).

49. Na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka sud je utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 360 sati. Sud je temeljem svog ovlaštenja iz čl. 223. st. 1. ZPP-a utvrdio da je cijena jednog sata pružanja tuđe pomoći i njege iznos od 4,00 EUR, cijeneći domicil tužitelja, trajanje i frekvenciju potrebe za koje tuđom pomoći kod tužitelja, kao i raspoloživost radne snage za ovu vrstu posla, a i jer bi drugačije utvrđivanje njegove visine bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama, s tim da iz iskaza tužitelja, a ovo je među strankama i nesporno, proizlazi da su tužitelju pomoć i njegu pružali ukućani, besplatno. Stoga, temeljem odredbe čl. 1095. st. 1 i čl. 1085. st. 1. i 3. ZOO-a sud je utvrdio da je primjerena naknada tužitelju s osnova imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iznos od 1.440,00 EUR (=360 sati x 4,00 EUR).

50. Dakle, tužitelju s naslova pravične novčane naknade radi pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete radi tuđe pomoći i njege pripada iznos od ukupno 7.236,00 EUR (=5.796,00 EUR + 1.440,00 EUR). No, kako je tuženik tužitelju s ovog osnova prije podnošenja tužbe u ovom predmetu već isplatio iznos od 3.981,68 EUR (ovo je nesporno), to je sud iznos od 7.236,00 EUR umanjio za već isplaćeni iznos od 3.981,68 EUR, pa je sud utvrdio da tužitelju stoga pripada pravična novčana naknada s naslova pretrpljene neimovinske i imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege u iznosu od 3.254,32 EUR (koliko je tužitelj i zatražio s ovog osnova), pa je sud ovaj iznos tužitelju i dosudio odlučivši kao u izreci ove presude u točci I. glede ovog dijela zahtjeva tužitelja.

51. Kako je sud utvrdio da se tužitelj odštetnim zahtjevom od 14.06.2018. (list 38 – 39 spisa) obratio tuženiku zahtijevajući naknadu štete iz predmetnog štetnog događaja, to je sud tužitelju primjenom odredbi čl. 29. st. 1., čl. 1086. i čl. 1103. ZOO- a i odredbi čl. 2. st. 1. toč. 1. i čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'' broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – dalje: ZOOP) na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege (u iznosu od 3.254,32 EUR) dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 14.06.2018. (kako je tužitelj i zatražio) do isplate, odlučivši kao u izreci ove presude u točci I. glede ovog dijela zahtjeva tužitelja, dok je sud o visini stope zatezne kamate u izreci ove presude u točci I odlučio sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, jer se radi o "ostalim" odnosima.

52. Odluka o naknadi parničnog troška tužitelju temelji se odredbama čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. - 4. ZPP-a, a imajući u vidu da je tužitelj uspio u ovom sporu u cijelosti s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom s naslova neimovinske štete i imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege, dok sud ponavlja da sud tužitelju nije dopustio preinaku tužbenog zahtjeva proširenjem zahtjeva i na naknadu štete zbog izgubljene zarade, te se o zahtjevu tužitelja s naslova izgubljene zarade nije niti raspravljalo, pa zbog toga nisu nastali nikakvi posebni troškovi. Sud je tužitelju priznao kao potreban i dosudio trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 35,17 EUR i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, te trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore i vrijednosti predmeta spora od 3.254,32 EUR, a trošak zastupanja tužitelja koji je priznat kao potreban i dosuđen tužitelju se sastoji od troška sastava tužbe (Tbr. 7/1), sastava podnesaka od 13.07.2020., 18.02.2021., 17.04.2022. i 22.09.2024. (Tbr. 8/1), te troška zastupanja na ročištima od 10.09.2020., 04.11.2021., 08.07.2022., 19.04.2023. i 02.03.2026. (Tbr. 9/1) od po 100 bodova za svaku radnju, te za sastav podnesaka od 27.05.2020., 18.09.2020. i 26.02.2021. (Tbr. 8/4) od po 25 bodova za svaku radnju, što ukupno iznosi 1.075 bodova. Uz vrijednost jednog boda s paušalom u iznosu od 2,00 EUR, to ukupno iznosi 2.150,00 EUR. Uz PDV od 25% u iznosu od 537,50 EUR, to ukupno iznosi 2.687,50 EUR, a uz trošak sudske pristojbe i trošak vještačenja, to ukupno iznosi 2.921,75 EUR, pa je stoga sud upravo ovaj iznos dosudio tužitelju s naslova naknade parničnog troška, odlučivši kao u izreci ove presude u točci I., s tim da tužitelju temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP- a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 - dalje: OZ) na ovaj iznos pripada i zakonska zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate.

53. Primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a sud tužitelju nije dosudio naknadu:

- za sastav odštetnog zahtjeva od 14.06.2018., jer isti zahtjev nije sastavljen po odvjetniku,

- za sastav podneska od 13.05.2020., jer tužitelj uz isti podnesak dostavlja dokaz o plaćanju sudske pristojbe za tužbu, a što je trebao učiniti već uz tužbu,

- za sastav podneska od 20.01.2021., jer se radi o požurnici koja nije bila potrebna tužitelju za vođenje ove parnice,

- za sastav podnesaka od 25.01.2021. i 12.10.2021., jer tužitelj u ovim podnescima postavlja tužbeni zahtjev, a u kasnijem tijeku postupka je od navoda iz tih podnesaka odustao i tužbeni zahtjev konačno postavio u podnesku od 22.09.2025. za koji mu je suđena naknada,

- za sastav podneska od 21.04.2021., jer u istom postavlja zahtjev za naknadu s naslova izgubljene zarade, a sud tužitelju nije dopustio proširenje tužbenog zahtjeva i na naknadu štete zbog izgubljene zarade, sve kako je gore obrazloženo,

- za sastav podneska od 01.02.2022., jer podnesak bilo sastavljen bilo upućen sudu na taj dan ne prileži spisu.

54. Kako je je tužitelj u cijelosti uspio u ovom sporu sa zahtjevom za naknadu neimovinske štete i imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege, to tuženiku primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a ne pripada pravo na naknadu troška ovog parničnog postupka, te je stoga sud ovaj zahtjev tuženika odbio, odlučivši kao u izreci ove presude u točci II.

U Zagrebu, dana 17. lipnja 2026. godine

Sutkinja

Ivana Galić

Uputa o pravu na podnošenje pravnog lijeka:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana računajući od dana objave iste, odnosno u slučaju iz čl. 335. st. 11. ZPP-a od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, za županijski sud, pisanim podneskom.

DNA:

1. Pun. tužitelja – uz rješenje nalog tužitelju za plaćanje sudske pristojbe na ovu presudu u iznosu 152,54 EUR

2. Pun. tuženika