Poslovni broj: R1 Ob-2609/2025-17

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Mariu Samardžiću, u pravnoj stvari predlagateljice BZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Iskrenu Rošiću, odvjetniku u OD Markač- Greif i partneri u Zagrebu, protiv I. protustranke RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. protustranke LZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB:84397956623, zastupan po punomoćnici UZ, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 17. lipnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je između predlagateljice BZ OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojnog MZ (sin B) rođenog **.**.1955. postojala izvanbračna zajednica, koja je trajala od srpnja 1993. do njegove smrti dana 17. lipnja 1998.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela ovom sudu prijedlog u kojem navodi da je sa pok. MZ (sin B) bila u izvanbračnoj zajednici neprekinuto od srpnja 1993. pa do 29.06.1998., kada je MZ umro. Predlagateljica i pok. MZ su i prije naprijed navedenog razdoblja izvanbračne zajednice bili u izvanbračnoj zajednici, i to u razdoblju od travnja 1984. do veljače 1985., a kao plod te zajednice je rođeno zajedničko dijete – protustranka RZ (rođ. MZ). Pok. MZ je u razdoblju između dvije navedene izvanbračne zajednice s predlagateljicom sklopio brak sa NZ krajem 1986., u kojem je rođena protustranka LZ. Navedeni brak je razveden početkom 1993., da bi potom predlagateljica i pok. MZ započeli novu izvanbračnu zajednice u srpnju 1993., kada se pok. MZ uselio u stan u kojem su predlagateljica i njihova kćerka RZ (rođ. MZ) živjeli (na sadašnjoj adresi predlagateljice). Predlagateljica i pok. MZ su od srpnja 1993. pa sve do smrti MZ s njihovom zajedničkom kćerkom VZ (danas udanoj RZ) živjeli u istom kućanstvu te su vodili zajednički život muškarca i žene, kako u ekonomskom i emotivnom smislu, tako i u svakom drugom smislu kojeg život u izvan(bračnoj) zajednici podrazumijeva. Protustranke su zakonski nasljednici iza pok. MZ. Prema uvedenoj novini u mirovinskom sustavu, odnosno noveli Zakona o mirovinskom osiguranju predlagateljica iza svojeg izvanbračnog supruga ima pravo ostvariti isplatu dijela obiteljske mirovine. Pretpostavka za ostvarenje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje jest utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice izjednačene s bračnom zajednicom, kako to definiraju odredbe čl. 11. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23). Prema čl. 25. st. 4. ZOMO-a, status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku. Kako predlagateljica ima pravni interes za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, predlaže sudu utvrditi izvanbračnu zajednicu.

2. I. protustranka RZ je priznala prijedlog navodeći da je pok. MZ odnosno njen otac živio sa predlagateljicom odnosno njenom majkom od 1992. pa sve do smrti 17. lipnja 1998.

3. II. protustranka LZ je priznao prijedlog navodeći da je pok. MZ odnosno njegov otac živio sa predlagateljicom na adresi [adresa], od 1992. pa sve do nesreće 1998

4. III. protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje se protivi prijedlogu za utvrđenjem izvanbračne zajednice.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je proveo dokaz saslušanjem predlagateljice, I. protustranke RZ te svjedoka ŽZ i EZ. II. protustranka LZ nije saslušan, jer se nije odazvao na ročište radi saslušanja.

6. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ovog suda iza pok. MZ posl.br. O-5365/98 od 20. prosinca 1999. utvrđeno je da su njegovim nasljednicima proglašeni sin LZ i kći VZ.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu, koji je pribavio sud, utvrđeno je da nije bila u braku.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. MZ utvrđeno je da nije evidentirano da bi bio u braku te je preminuo **.**.1998., ali je uvidom u pravomoćnu presudu ovog suda posl.br. P2-136/93-6 od 25. veljače 1993. utvrđeno da je pok. MZ bio u braku sa NZ, koji brak je razveden 25. veljače 1993.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. MZ razvidno je da predlagateljica ima prebivalište od 16. srpnja 1986. na adresi [adresa], dok je pok. MZ imao prebivalište od 19. srpnja 1973. pa do smrti na adresi [adresa].

10. Iz iskaza svjedoka ŽZ proizlazi da je susjeda predlagateljice i pok. MZ. Njihovi balkoni su nasuprot jedan drugome, njihova djeca su se zajedno družila i oni su se povremeno družili. Pok. MZ je dolazio kod predlagateljice i prije, a zna da zadnjih 5-6 godina prije smrti su stalno živjeli zajedno, ne sjeća se kada je MZ točno umro, ne može se sjetiti kada je to bilo, ali je prošlo sigurno 10 -20 godina. Zajednički su financirali troškove, to joj je izgledalo kao bračna zajednica iskazujem da je.susjed predlagateljice i pok. R od 1986., a pok. R zna i od prije, a također i predlagateljicu. Pok. L je živio u kući od predlagateljice neprekidno do svoje smrti, vrlo dobro ih zna jer mu je pok. L pomagao savjetima oko gradnje kuće. Zna da je umro na toj adresi. Bili su prijatelji, znali su često kartati, a njih dvoje su živjeli kao muž i žena.

11. Iz iskaza svjedoka EZ proizlazi da je kuma predlagateljice, naime oni su bili kumovi njenom djetetu kada se rodilo. Družili su se skupa, radili skupa, zna da su bili zajedno, ali ne zna koliko dugo. Radili su u istoj firmi u istom pogonu svi troje i predlagateljica i pok. MZ. MZ je umro 1998. -1999. zna daje nastradao za 1. Maj. Misli da su predlagateljica i pok. MZ i intenzivno živjeli sigurno 7-8 godina, a stan u kojem su živjeli je od predlagateljice i gospodin MZ se kod nje uselio. Imali su i prije useljenja neku vezu u prošlosti. Živjeli su skupa u vrijeme kada su bili kumovi njenom djetetu i to je bilo 1993. Živjeli su kao muž i žena kao i kod nje doma.

12. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je sa pok. MZ bila uvezi od 1984. te je iz te veze rođena njihova kći VZ. On se poslije oženio i dobio dijete, a kada je žena otišla od njega onda je češće dolazio k njima i skroz su se zbližili i ponovno pomirili, a od 1993. su intenzivno živjeli zajedno sve do njegove smrti, odnosno od stradanja jer je bio u komi 40 dana. Njegov sin je također dolazio k njima, ali nije htio ostati živjeti. Imali su zajedničke financije, zajednički auto, skrb za djecu. Zajednica je bila intimnog karaktera. Pok. MZ se razveo od supruge početkom 1993., a godinu i nešto je trajala njihova pomirba kako to već ide. MZ se uselio i993., a prije toga je povremeno dolazio zbog čuvanja kćerke i brige o n joj. Njegov sin je vikendima znao spavati kod njih, a preko tjedna je išao u školu i živio s djedom i bakom. Adresa [adresa] je adresa na kojoj su stalno živjeli. Pok. MZ nije prijavio svoje prebivalište na toj adresi [adresa], jer ona nije bila vlasnik stana, a druga stvar je bila to što je imao skrbništvo nad sinom LZ i nije bilo pametno mijenjati prebivalište jer su njih dvoje morali imati isto prebivalište. Na adresi [adresa] su živjeli baka i djed.

13. Iz iskaza I. protustranke RZ proizlazi da je kći predlagateljice i pok. MZ. Otac je bio prisutan u njenom životu povremeno od početka, a koliko se sjeća to je bilo češće polaskom u školu. U vrtićkoj dobi je upoznala svog polubrata LZ. U prvi razred je krenula u rujnu 1992. i koliko se sjeća tada je otac preselio kod njih i kupili su krevet na kat kako bi njen polubrat mogao prespavati. Pok. otac je živio s njima do trenutka nesreće, kada je ostao u komi. Veza majke i pok. oca je bila kao prava obitelj.

14. Naime, Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19; 47/20, 49/23, 156/23, dalje:ObZ) u čl. 11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

15. Nadalje, Zakonom o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) propisano je, i to u čl. 22., da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U st. 3 istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Slično je uređeno i novim Zakonom o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 96/25).

16. Sud je prihvatio iskaze predlagateljice, I. protustranke i svjedoka ŽZ i EZ, koji su iskazivali suglasno u bitnim činjenicama, životno logično i uvjerljivo, a isti nisu u suprotnosti sa dokumentacijom koja prileži spisu. Svjedok ŽZ je susjed predlagateljice i pok. MZ, a posjećivali su se doma te zajedno družili, dakle imala je neposrednih saznanja, a osobno nije zainteresirana za ishod postupka. Također, svjedok EZ je kuma predlagateljice i družila se i radila sa predlagateljicom i pok. MZ, dakle imala je neposrednih saznanja, a osobno nije zainteresirana za ishod postupka.

17. Iz naprijed provedenih personalnih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljca i pok. MZ živjeli zajedno od 1993. Nadalje, da su živjeli u zajedničkom kućanstvu, bili u ekonomskoj i emotivnoj zajednici te se ponašali kao bračni par i provodili vrijeme skupa. Činjenica da nisu imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi nije od značaja za rješenje ovog spora obzirom je iz iskaza svjedoka, I. protustranke i predlagateljice utvrđeno da su živjeli u zajedničkom kućanstvu do njegove smrti, dakle na istoj adresi preko tri godine.

18. Iz svega navedenoga sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. MZ postojala izvanbračna zajednica od srpnja 1993., kako je iskazala predlagateljica, pri čemu sud smatra da je greška u pisanju datuma u prijedlogu kojim predlagateljica traži da se utvrdi izvanbračna zajednica od srpnja 1998. do smrti pok. MZ **.**.1998., imajući u vidu da sukladno čl. 437. ObZ-a prijedlog ne mora sadržavati određen zahtjev, ali se iz njega mora zaključiti kakvu odluku predlagatelj traži te na kakvom činjeničnom stanju taj zahtjev temelji, što je sud i utvrdio u postupku.

19. Dakle, sud je utvrdio da se radilo o ekonomskoj, emotivnoj i intimnoj zajednici koja odgovara zajednici bračnih drugova i koja je trajala od srpnja 1993. odnosno preko tri godine neprekidno do smrti pok. MZ **.**.1998.

20. Slijedom navedenog, a kako je sud iz provedenog dokaznog postupka utvrdio da su predlagateljica i pok. MZ bili u izvanbračnoj zajednici koja je neprekinuto trajala do njegove smrti, to je temeljem utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud odlučio kao u izreci ovog rješenja.

21. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 17. lipnja 2026.

Sudac:

Mario Samardžić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Predlagateljica po punomoćniku

2. I. Protustranka

3. II. Protustranka

4. III. Protustranka