Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava Fašizma 7
Poslovni broj: P-1773/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Danijeli Mandekić Lerga, u pravnoj stvari tužitelja Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, protiv tuženika EČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, 17. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplatiti tužitelju Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, iznos od 1.904,06 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na iznose kako slijedi:
− iznos od 65,64 eura od 19.03.2022.
− iznos od 65,64 eura od 18.04.2022.
− iznos od 65,64 eura od 21.05.2022.
− iznos od 65,64 eura od 20.06.2022.
− iznos od 65,64 eura od 21.07.2022.
− iznos od 65,64 eura od 19.08.2022.
− iznos od 65,64 eura od 19.09.2022.
− iznos od 65,64 eura od 20.10.2022
− iznos od 65,64 eura od 20.11.2022.
− iznos od 65,64 eura od 22.12.2022.
− iznos od 65,64 eura od 23.02.2023
− iznos od 65,64 eura od 21.04.2023.
− iznos od 65,64 eura od 21.05.2023.
− iznos od 176,68 eura od 16.11.2022.
− iznos od 176,68 eura od 16.12.2022.
− iznos od 176,68 eura od 16.01.2023.
− iznos od 122,78 eura od 16.08.2022.
− iznos od 176,68 eura od 16.09.2022.
− iznos od 176,68 eura od 16.10.2022.
− iznos od 44,56 eura,
sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], predati tužiteljici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, u posjed slobodan od osoba i stvari posebni dio nekretnine: suvlasnički dio: 1/11 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) Zgrada u [adresa], Stan broj 4 na prvom katu ukupne površine 32,97 m2, upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
III. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 300,00 eura po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi od 6. studeni 2024., navodi da se sukladno članku 186.a Zakona o parničnome postupku obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora od 9. veljače 2024. (koji zahtjev mu je dostavljen putem oglasne ploče Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci u smislu odredbe čl. 38 Zakona o državnom odvjetništvu), te je zahtjev za mirno rješenje spora ostao bezuspješan. Tužiteljica da je vlasnica posebnog dijela nekretnine - stana u [adresa], površine 32,97 m2, a koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o,. Trsat-Sušak, a sada, nakon obnove zemljišne knjige: suvlasnički dio: 1/11 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) Zgrada u [adresa], Stan broj 4 na prvom katu ukupne površine 32,97 m2, upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica]. Predmetnom nekretninom da upravlja trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., dok isti stan bespravno koristi tuženik. Na poziv Državnih nekretnina d.o.o. da preda posjed predmetnog stana, tuženik se oglušio. Kako tuženik i nadalje drži u posjedu i koristi stan u vlasništvu Republike Hrvatske bez ikakve pravne osnove i ne plaća naknadu za korištenje isti je dužan, temeljem odredbe čl. 161 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predati tužiteljici posjed stvari – stana, te također, temeljem odredbe čl. 165 istog Zakona, dužan je naknaditi sve štete koje su na stanu nastale te naknaditi sve koristi koje je od svog posjedovanja imao. Navedena korist sastoji se od naknade za bespravno korištenje stana koja je određena, sukladno Odluci o utvrđivanju slobodno ugovorne najamnine (Narodne novine broj 120/00), prema kojoj se utvrđuje visina naknade u iznosu od 15 kn/m2 stambene površine. Ukupno potraživanje tužiteljice iznosi 1.904,06 Eura (glavnica 1.859,50 Eura i kamata 44,56 Eura) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini dolje specificirani iznos glavnice od dospijeća do naplate, sve pobliže kao u točki I. izreke presude. Tuženik da je nepošteni posjednik, budući da se obratio nadležnom tijelu dopisom kojim traži otkup stana te navodi da se nalazi u posjedu istog. Stoga da je tuženik u obvezi navedeni iznos sa zakonskim zateznim kamatama isplatiti tužiteljici te joj predati u posjed slobodan od osoba i stvari posebni dio nekretnine - stan u [adresa], ukupne površine 32,97 m2, a koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Sušak, odnosno u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] novoformirana k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova, etaža 1/11, stan broj 4 na prvom katu ukupne površine 32,97 m2. Stoga da je u obvezi isti iznos vratiti Republici Hrvatskoj sukladno čl. 1111. i 1120 Zakona o obveznim odnosima zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do naplate. Tužiteljica predlaže donijeti presudu sadržaja pobliže opisano kao u točki I. i II petita tužbe.
2. Tuženik kojem je uredno uručena tužba od 6. studeni 2024. s prilozima nije u roku od 30 dana od primitka tužbe osporio tužbu i tužbeni zahtjev.
3. Ocjenom izvedenih dokaza, te činjenica iznesenih po strankama u tužbi i odgovoru na tužbu, ovaj sud je ocijenio da je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu temeljem stečenog bez osnove za razdoblje od ožujak 2022. do svibanj 2023, kao i zahtjev za predaju u posjed sve iz razloga kako slijedi.
4. Radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu, zahtjev za mirno rješenje spora, preslika povratnica, e- izvadak , dopis Državne nekretnine d.o.o. od 16. svibnja 2023., zapisnik Općinskog suda u Rijeci Z-1/2009/7113 od 21. prosinca 2021., dopis Grada Rijeke klasa: 370- 01/23-01/25 od 7. veljače 2023., zaključak Grada Rijeke klasa: 024-02/23-01/4-31 od 30. siječnja 2023., odluka o prijenosu upravljanja nekretninama br. 6/2021 od 25. kolovoza 2021., zapisnik Ministarstva državne imovine od 12. rujna 2019., zapisnik Grada Rijeke od 23. veljače 2023., zapisnik Grada Rijeke od 10. veljače 2022. zapisnik Grada Rijeke od 7. veljače 2022., zahtjev protustranke od 18. travnja 2023., dopis Državne nekretnine d.o.o. od 9. veljače 2022., izvadak otvorenih stavaka od 9. veljače 2022., izvadak otvorenih stavaka od 16. svibnja 2023., dopis Državne nekretnine d.o.o. od 20. siječnja 2022., dopis Državne nekretnine d.o.o. od 21. ožujka 2023., dostavnice.
5. Odredba čl. 10 st. 1 ZPP-a propisuje da su sud, stranke i drugi sudionici dužni nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Sud je dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.
6. Imajući u vidu da tuženik nije osporio da je u posjedu predmetne nekretnine, zatim da tuženik nije predložio izvesti niti jedan dokaz u prilog tome da stan koristi i posjeduje temeljem valjane pravne osnove, a također nije osporio niti visinu najamnine kao niti dokaz na okolnost da bi bio pošteni posjednik nekretnine , ovaj sud ocjenjuje da je tužitelj predloženim dokazima dokazao da tuženik predmetnu nekretninu koristi i da je u posjedu iste bez pravnog osnova.
7. Uvidom u dokumentaciju dostavljenu po tužitelju-Zapisnik Odjela za gospodarenje imovinom o provjeri korištenja stana od 10. veljače 2022 proizlazi kako u razgovoru s ovlaštenim predstavnikom stanara se utvrđuje da tuženik u stanu koji je predmet spora živi od 1988 sa LČ, a da od smrti iste dolazi barem dva puta godišnje, iz Zapisnika istog odjela od 4. veljače 2022 da je zatečen tuženik koji potvrđuje kako predmetni stan koristi sam nakon smrti LČ kao izvanbračne supruge, i da je stan uredan i održavan, , dok je iz Zpisnika Ministarstva državne imovine od 12. rujan 2019. utvrđeno da stanari zgrade u [adresa] navode kako predmetni stan nakon smrti LČ koristi muška osoba povremeno, pa dakle, iz priložene pisane dokumentacije proizlazi da tuženik jest u posjedu prijepornog stana.
8. Iz zahtjeva za otkup stana od 18. travanj 2023. utvrđeno je da je tuženik podnio zahtjev za otkup predmetnog - suvlasnički dio: 1/11 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) Zgrada u [adresa], Stan broj 4 na prvom katu ukupne površine 32,97 m2, upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], jer da u istom "je proveo pola svoga života" i na kojem je "imao stanarsko pravo" i koji je uredio.
9. Odredbom čl. 10 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Proizlazi iz dokumentacije dostavljene po tužitelju da tuženik faktičku vlast na stanu ima.
10. Tuženik nije osporio niti visinu naknade za korištenje nekretnine u visini najma nekretnine, a niti obračun zakonske zatezne kamate, a ovaj sud nalazi da primjenom pravila o načelu stranačke (a ne materijalne istine), visina najma nekretnine jest sukladno Odluci Vlade RH 2,00 eura po m2 – slobodno ugovorena najamnina ( Narodne novine br. 120/2000), te da za stan površine 32,97 m2 iznosi 65,64 eura mjesečno, odnosno utvrđuje visinu duga nepodmirenih rata po obročnoj otplati koja je odobrena tuženiku dopisom od 9. veljače 2023. (7 do 12 rata), kao i obračunate zakonske zatezne kamate sve prema izvatku otvorenih stavki konto 120160.
11. Članak II. Odluke propisuje da visina slobodno ugovorene najamnine koju plaćaju najmoprimci iz članka 30. stavka 2. Zakona o najmu stanova (»Narodne novine« 91/96), a koji na temelju članka 31. stavka 2. Zakona nemaju pravo na zaštićenu najamninu, utvrđuje se u iznosu od 15,00 kn/m2 stambene površine.
12. Tuženik nije osporio odlučne činjenice za presuđenje u ovom postupku, a niti predložio dokaze radi utvrđenja tih činjenica, iako je upozoren u rješenju kojim je pozvan dati odgovor na tužbu na obvezu predlaganja dokaza, ali što nije učinio.
13. Kako tuženik nije dokazao da je stan predao u posjed tužitelju kao uknjiženom zemljišnoknjižnom vlasniku, zatim da prijepor koristi uz valjanu pravu osnovu, ili da za korištenje stana plaća tužiteljici ikakvu naknadu u razdoblju od ožujak do svibanj 2022, ocjena je suda, da iz dokumentacije dostavljene u spis proizlazi da je tužiteljica dokazala činjenične navode iz tužbe, na temelju kojih proizlazi osnovanost zahtjeva tužiteljice pobliže opisano kao u točki I. i II. izreke ove presude.
14. Odredbom čl. 165. st. 1 ZV- a propisano je da nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario
15. Tuženik ne osporava da je uknjiženi vlasnik nekretnine, upravo tužitelj pa navedene činjenice ukazuju ovome sudu, da je tuženik nepošteni posjednik prijepora.
16. Odredbom čl. 331b ZPP-a propisano je da ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima:
1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni,
2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, 4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.
17. Temeljem odredbe čl. 331.b ZPP-a cijeneći da tuženik nije podnio odgovor na tužbu, i cijeneći da ne postoje druge smetnje za njeno donošenje, sud je donio presudu zbog ogluhe i to usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti.
18. Dokazima predloženim uz tužbu tužiteljica je dokazala ispunjenje pretpostavki iz odredbe čl. 161. i 162. ZV-a, odnosno da je tužiteljica uknjiženi vlasnik nekretnine koja je predmet postupka, zatim da tuženik nije dobrovoljno predao stan u posjed tužitelju, a također tužena ne osporava niti činjenicu da za korištenje nekretnine, nije plaćao nikakve novčane iznose tužiteljici, za utuženo vremensko razdoblje.
19. Naprijed navedeno predstavlja odlučnu činjenicu za odlučivanje u predmetnoj pravnoj stvari, a to je da tuženik ne dokazuje niti ne predlaže izvođenje dokaza na utvrđenje da bi imao pravo na posjed nekretnine, a niti ne tvrdi da bi najamnina (korist zbog korištenja prijepora) bila viša ili niža od utužene, pa da bi sud na te okolnosti izvodio dokaze.
20. Imajući u vidu načelo stranačke istine, kao i obvezu da stranke sve dokaze iznesu u tužbi, odnosno u odgovoru na tužbu, zatim da se postupak odugovlači i troškovi postupka rastu izvođenjem dokaza koji nisu nužni za presuđenje, sud je u potpunosti prihvatio visinu najamnine kako je navodi tužiteljica.
21. Sukladno odredbi čl. 10. st. 1 Zakona o parničnom postupku propisano da je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.
22. Cijeneći da su iz materijalnih dokaza priloženih uz tužbu i odgovor na tužbu utvrđene odlučne činjenice, a to je da je tužiteljica vlasnik nekretnine, da je tuženik u posjedu iste bez pravnog osnova, sud je o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučio temeljem dokaza priležećih spisu – materijalne dokumentacije.
23. Sud je utvrdio da su ispunjene pretpostavke iz čl. 165. st. 1 ZV-a za naknadu koristi za upotrebu nekretnine u utuženom razdoblju.
24. Upravo radi ekonomičnosti postupka vodeći računa da se onemogući zlouporaba prava u postupku i da se postupak provede sa što manje troškova, sud je odlučio temeljem dokaza predloženih po strankama a cijeneći nesporne činjenice.
25. Odredbom čl. 2. st. 1 ZPP-a propisano je da sud u parničnom postupku odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
26. Osobito se ističe kako je sud dužan rukovoditi se načelom stranačke , a ne materijalne istine, odnosno da je odredbom čl. 7. st. 1 ZPP-a propisano da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Odredbom čl. 219 st. 1 ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
27. Pri tome se osobito ističe da sud o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8 ZPP -a), međutim da se sud rukovodi načelom stranačke istine, a ne načelom traženja materijalne istine, te je svaka stranka u postupku dužna dokazivati činjenice na koje se u postupku poziva. Sud nije dužan utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele a niti izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, osim ukoliko idu za tim da raspolažu sa zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu odredbe čl. 3. st. 3 ZPP-a kako to propisuje odredba čl. 7. st. 2 ZPP-a.
28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 . st. 1 ZPP-a. Tužitelju je temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a priznat parnični trošak budući je uspio u postupku u cijelosti i to trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora i tužbe u iznosu od 150,00 eura svako (Tbr. 7. t. 1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika), dakle 300,00 eura ukupno, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke presude zbog ogluhe.
U Rijeci 17. lipnja 2026.
Sutkinja:
Danijela Mandekić Lerga
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Dostaviti:
- pun. tužitelja
- tuženiku