REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Ob-33/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Jeleni Demetrović, odvjetnici u Slavonskom Brodu, protiv protustranaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, Područni ured Slavonski Brod, Slavonski Brod, Naselje Slavonija I, zastupan po punomoćnici F, dipl. iur., ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], TC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi I. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, od 22. siječnja 2026., poslovni broj: R1 Ob- 176/2025-26, 17. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba I. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, od 22. siječnja 2026., poslovni broj: R1 Ob-176/2025-26, u pobijanom dijelu pod točkom II izreke.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I Utvrđuje se da je predlagateljica FC, rođena **.**.1965. u [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici s LC, rođenim **.**.1963. u [adresa], u razdoblju od 28. veljače 2009. do njegove smrti 23. veljače 2025., te da je izvanbračna zajednica postojala i u trenutku smrti LC.

II Predlagateljica FC iz [adresa] odbija se s neosnovanim prijedlogom u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, koji glasi:

"Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica, između FC OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 9, [adresa] i pok. pok. PC, rođ.**.**.1963., a umrlog **.**.2025., od 28. veljače 2009 . do smrti pok. PC **.**.2025."“

2. Protiv navedenog rješenja pod točkom II izreke, I. protustranka je pravovremeno podnijela žalbu zbog svih zakonom predviđenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; - dalje ZPP).

2.1. U žalbi navodi da je pogrešan stav prvostupanjskog suda da ne može biti protustranka u postupku jer da je takav stav protivan odredbi članka 436. stavka 1. točke 4. Obiteljskog zakona, kao i članku 22. stavka 3. ZMO -a. Navodi i da budući se odluka o postojanju ili nepostojanju izvanbračne zajednice u ovom postupku utvrđuje radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu ima pravni interes i zakonsko pravo sudjelovati u postupku radi zaštite sredstava državnog proračuna iz kojeg se isplaćuju priznata mirovinska prava, da nije osporavao svoju pasivnu legitimaciju, te da se u konkretnom slučaju ne može primijeniti pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH iz odluke Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022. jer nije bio stranka u tom postupku, pri čemu se poziva na sudsku praksu protivnu toj odluci.

2.2. Predlaže da se žalba usvoji i pobijano rješenje ukine, te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Trošak ne traži.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi i postupak koji je prethodio utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; - dalje: ZPP), na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 365. stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj: 59/23; - dalje ZIP). Nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je odlučne činjenice prvostupanjski sud pravilno utvrdio, kao niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava jer su na temelju ocjene rezultata izvedenih dokaza utvrđene sve okolnosti koje su temeljem mjerodavnih zakonskih odredbi odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke, slijedom čega je zbog nedostatka pasivne legitimacije pravilno odbijen prijedlog u odnosu na I. protustranku.

6. Predmet ovog izvanparničnog postupka je utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice predlagateljice sa LC, koja zajednica je trajala od 28. veljače 2009. do smrti LC, **.**.2025.

7. Prvostupanjski sud je dao jasne razloge što je utvrdio na temelju kojeg od izvedenih dokaza i po ocjeni ovog suda pravilno utvrdio da su ispunjene pretpostavke propisane za utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pok. LC, obzirom da je ista trajala zakonom propisano vrijeme, te predstavljala ekonomsku i emotivnu zajednicu koja se može izjednačiti s bračnom zajednicom, pri čemu valja istaći da utvrđenu činjenicu postojanja izvanbračne zajednice, I. protustranka (dalje u tekstu: HZMO) žalbom niti ne osporava.

8. Prema odredbi članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 15/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) važećem u vrijeme podnošenja prijedloga (7. travnja 2025.), članom obitelji osiguranika smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

8.1. Prema odredbi članka 25. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 96/25; - dalje: ZMO) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025., dakle važećem u vrijeme donošenja pobijanog rješenja, članom obitelji umrlog osiguranika smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno dijete, dok je stavkom 4. istog članka propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

8.2. Dakle, stupanjem na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju, nije došlo do promjene pravnog položaja HZMO-a jer zakonodavac nije izmijenio krug sudionika izvanparničnog postupka ili propisao da je HZMO nužna protustranka u postupku utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice.

8.3. Iz citiranih odredbi koje su u bitnome identične, proizlazi da je zakonodavac propisao poseban način utvrđivanja statusa izvanbračne zajednice kao jedne od pretpostavki za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, ali iz istih ne proizlazi da je HZMO stranka, nužni sudionik ili pasivno legitimirana protustranka u tom postupku. Navedene odredbe uređuju materijalnopravne pretpostavke za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja i način utvrđivanja statusa izvanbračne zajednice, a li ne određuju tko su sudionici izvanparničnog postupka.

9. Sudionici izvanparničnog postupka određen i su odredbom članka 436. stavka 1. točke 1.-4. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 , 156/23; - dalje: ObZ), prema kojoj su protustranke osobe koje je predlagatelj označio kao protustranke, svaka osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlaže, odnosno osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati neka druga radnja suda, te svaka osoba, tijelo ili oblik udruživanja koja se na temelju zakona treba uključiti u postupak.

10. Stoga suprotno žalbenim navodima, iz odredbi ZMO-a i ObZ-a ne proizlazi da bi se HZMO morao uključiti u postupak utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice niti je zakonom propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u odnosu na njega, pa prema ocjeni ovog suda odluka o postojanju ili nepostojanju izvanbračne zajednice ne djeluje neposredno na pravni položaj HZMO-a u smislu članka 436. stavka 1. ObZ- a, jer se u ovom postupku ne odlučuje o pravu na obiteljsku mirovinu niti o kakvoj obvezi HZMO-a, već isključivo o postojanju određenog osobnog statusa predlagateljice u odnosu na pokojnog LC , tako da stranka u ovome postupku ne može biti HZMO, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja stranka iz toga stječe utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, dakle radi se o sporu između fizičkih osoba u kojem se ne odlučuje o pravima i interesima HZMO-a.

11. Nadalje valja navesti da pravni položaj HZMO-a donošenjem pobijanog rješenja ne trpi neposrednu promjenu, te da će HZMO tek u posebnom upravnom postupku, u okviru svoje zakonom propisane nadležnosti, odlučivati o eventualnom priznanju prava na obiteljsku mirovinu, pri čemu će biti vezan pravomoćnom sudskom odlukom o postojanju izvanbračne zajednice kao jednoj od zakonskih pretpostavki za ostvarivanje tog prava.

11.1. Stoga okolnost da HZMO ima pravni interes za ishod ovog postupka jer će na temelju pravomoćne sudske odluke odlučivati o zahtjevu za priznanje prava na obiteljsku mirovinu, ne znači da mu pripada svojstvo pasivno legitimirane protustranke , jer pravni interes nije istovjetan pasivnoj legitimaciji.

12. Pravilnost navedenog pravnog shvaćanja potvrđena je i u praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske i to u odlukama Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022. i Rev- 497/2024 od 4. travnja 2024. i dr., prema kojima HZMO nije pasivno legitimiran jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, obzirom da se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava prema osobi koja je umrla, slijedom čega HZMO kao javnopravno tijelo koje odlučuje o pravu na obiteljsku mirovinu, ne može biti pasivno legitimirana stranka u postupcima za utvrđenje izvanbračne zajednice, osim što bi mogao biti umješač na strani protustranke s položajem jedinstvenog suparničara (članak 209. u vezi s člankom 201. ZPP-a).

13. Budući je pitanje pasivne legitimacije materijalnopravno pitanje na koje sud pazi po službenoj dužnosti, dakle neovisno o postojanju ili nepostojanju prigovora stranaka u tom pravcu, to je neodlučna okolnost da I. protustranka do podnošenja žalbe nije isticala prigovor promašene pasivne legitimacije.

14. Kako žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da HZMO nije pasivno legitimiran u ovom postupku, valjalo je na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 2. ZIP-a žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje pod točkom II izreke .

15. Uzimajući u obzir naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 17. lipnja 2026.

Sutkinja

Mirjana Šebalj Meglajec