REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-458/26-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice MF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ivana Antolković Vitković, odvjetnica u Svetom Ivanu Zelini, protiv I protustranke DF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II protustranke PF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i III protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica BF, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 17. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica MF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. JF, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1957. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 2015. do njegove smrti 23. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Predlagateljica MF podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. JF, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je bila u braku sa pok. JF, a koji je brak prestao razvodom na temelju presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj P-2824/09-4 od 12. studenoga 2009., u kojem braku je rođeno sada dvoje punoljetne djece, DF i DF PF, ovdje I i II protustranke. Navodi da su se ubrzo, nakon razvoda braka, odnosi između predlagateljice i pok. SF poboljšali te su obnovili svoju zajednicu, ali više nisu ponovno sklapali brak te su predlagateljica, kao neudana žena, i pok. SF JF, kao neoženjeni muškarac, odnosno oboje kao slobodne osobe, živjeli u izvanbračnoj zajednici više od deset godina sve do smrti pokojnoga, 23. siječnja 2026. Navodi da su nakon razvoda braka nastavili zajedno brinuti za sada pok. svekrvu, te su u tom razdoblju izgladili sve svoje nesuglasice i potom obnovili i živjeli u životnoj, ekonomskoj i emotivnoj zajednici, brinući se međusobno o svim svojim potrebama. Slijedom navedenoga, predlaže sudu donijeti rješenje o utvrđenju izvanbračne zajednice s pok. JF koja je trajala u razdoblju od 2015. do njegove smrti 23. siječnja 2026.

2. I i II protustranka ne protive se prijedlogu predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice s pok. JF.

3. III protustranka se u odgovoru na prijedlog, opreza radi, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te I i II protustranaka.

5. Odredbom čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 96/25 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

6. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

7. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

8. Uvidom u smrtni list (list 6) sud je utvrdio da je pok. JF umro **.**.2026.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. JF i predlagateljicu (list 15-18) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj P-2824/09-4 od 12. studenoga 2009.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 10. ožujka 2026. (list 14) sud je utvrdio da je prijavljena od 1. listopada 1984. do danas na adresi [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. JF od 11. ožujka 2026. (list 13) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 1. veljače 1978. do 14. siječnja 2014. na adresi [adresa], a od 14. siječnja 2014. do dana smrti na adresi [adresa].

12. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Jelene Valdec Plantak iz Novog Marofa poslovni broj O-316/26 od 19. ožujka 2026., a koje je postalo pravomoćno istoga dana, sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. JF utvrđeni kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda izvanbračna supruga MF te sinovi PF i DF 13. Iz iskaza predlagateljice MF sud je utvrdio da nakon razvoda braka od pokojnog supruga sa istim nije bila u dobrim odnosim 2 godine te tada nisu živjeli zajedno, a nakon što su se pomirili obnovili su njihov odnos i počeli su živjeti zajedno tijekom 2014. Živjeli su na adresi [adresa] gdje je njihova obiteljska kuća, kao i na adresi [adresa], gdje je živjela majka pok. supruga koja je bila bolesna i o njoj je trebalo brinuti tako da su njih dvoje brinuli o njegovoj majci. U jednom razdoblju pok. suprug je bio stalno na adresi [adresa], a predlagateljica bi znala dolaziti i odlaziti u njihovu kuću na adresi [adresa], jer je još radila. Majka pok. supruga preminula je 2018. i od tada su suprug i ona također zajedno živjeli na obje adrese. Takav njihov zajednički život bio je bez prekida sve do smrti pok. supruga. Predlagateljica je vlasnica kuće pok. majke od pok. supruga koja joj je istu darovala. Pok. suprug i predlagateljica zajedno su odlazili u dućan. Posjećivala ih je obitelj, njihovi sinovi i prijatelji. Razgovarali su da bi se ponovo vjenčali i imali su se namjeru vjenčati, ali je suprug naglo preminuo u roku od 2 tjedna tako da to nisu uspjeli realizirati. Brinula je o pok. suprugu pred njegovu smrt, a kako joj je bilo otežano brinuti se o njemu zbog teške bolesti smjestila ga je u starački dom gdje je nakon 4 dana preminuo. Organizirala je pogreb i platila trošak pogreba. Nasljednica je u ostavinskom postupku, ali je svu imovinu ustupila zajedničkim sinovima.

14. Iz iskaza I i II protustranke (zajedničke djece predlagateljice i pok. JF) sud je utvrdio da su roditelji nakon rastave braka, a nakon što su ponovno uspostavili svoj odnos, živjeli zajedno bez prekida sve do smrti pok. oca. Živjeli su zajedno na dvije adrese, [adresa] i [adresa], gdje je živjela pokojna baka o kojoj su roditelji zajedno brinuli, a baka je majci i darovala svoju kuću. Roditelji su sve zajedno radili, a majka se brinula o pok. ocu zbog njegove bolesti. I protustranka ih je posjećivao sa svojim sinom, kao i II protustranka. Imali su se namjeru vjenčati, ali do toga nažalost nije došlo. Otac se naglo razbolio i preminuo u staračkom domu, jer se majka pod zadnje dane više nije mogla o njemu brinuti. Majka je organizirala i platila trošak pogreba. Svi zajedno stajali su uz odar pok. oca kao obitelj.

15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze predlagateljice i I i II protustranaka, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu.

16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni JF bili u braku u kojem su dobili zajedničku djecu te nakon razvoda braka tijekom 2015. ponovno nastavili svoju vezu i nastavili živjeti u istom domaćinstvu na adresama u [adresa] i [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni JF neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.

19. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 17. lipnja 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom, odnosno pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu.

DNA:

1. Pun. predlagatelja uz rj. o naplati sudske pristojbe za rješenje

2. I-III protustrankama