Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg John F. Kennedy 11

P-819/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Maji Praljak, kao sucu pojedincu, na temelju pisanog prijedloga više sudske savjetnice Tene Kovačić, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupano po punomoćniku Stanislavu Ostojiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Zagreb, Ul. grada Vukovara 282, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, zastupane po punomoćniku Krešimiru Radočaju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Terešak & partneri, Zagreb, Kaptol 15, radi isplate iznosa od 742,47 eura, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 6. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Anđela Vunića i punomoćnika tuženika odvjetnika Krešimira Radočaja, na ročištu za objavu presude, 17. lipnja 2026.,

p r e s u d i o je

I. Odbija se, kao neosnovan, u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: „I. Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, da plati tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, iznos od 742,47 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 10.12.2021. do isplate, sve po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentan stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana isplati tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 656,25 eura (šesto pedeset šest eura i dvadeset pet centi).

III. Odbija se zahtjev tuženika u preostalom dijelu troška u iznosu od 6,64 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 18. listopada 2021. u 10:37 sati dogodio štetni događaj

– prometna nezgoda na način da je vozač JN upravljao osobnim vozilom marke Škoda Octavia, vlasništvo društva ALD AUTOMOTIVE d.o.o., reg. oznake: [registarska oznaka] i kretao se autocestom A3, prilikom čega je na 35 km dionice autoceste – prometni čvor Kosnica – prometni čvor Ivanja Reka, došlo do naleta vozila na divlju životinju – pticu. U opisanom štetnom događaju na osobnom automobilu reg. oznake:

[registarska oznaka], nastala je materijalna šteta. Ptica nije pronađena na prijavljenom mjestu štetnog događaja, ali su, od strane policijskih službenika, s oštećenih dijelova osobnog automobila izuzeti tragovi perja od ptice koji su upakirani u omot i pohranjeni uz spis MUP-a. Navodi da je za vozilo reg. oznaka: [registarska oznaka] kod tužitelja bila zaključena polica kasko osiguranja cestovnih vozila broj: 831435119, to se tužitelju s odštetnim zahtjevom obratio vlasnik oštećenog vozila – društvo ALD AUTOMOTIVE d.o.o., kojem je tužitelj za štetu na vozilu 9. prosinca 2021. isplatio iznos od 5.594,17 kn / 742,47 eura. Ističe da budući da je do štetnog događaja došlo uslijed propusta tuženika da ispuni svoju osnovnu zadaću i osigura sigurno prometovanje, to se tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom, ali je tuženik isti otklonio kao neosnovan. Naime, ukazuje da je čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da je pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a ista obveza za tuženika proizlazi i iz čl. 2. Pravilnika o održavanju cesta, kao i čl. 17. Zakona o cestama. Nadalje, da je, sukladno čl. 47. Zakona o lovstvu, tuženik bio obvezan izraditi Program zaštite divljači i podnijeti ga na davanje suglasnosti Ministarstvu. U predmetnom Programu navode se sve obveze i mjere koje je tuženik dužan poduzimati kako bi se spriječile štete nastale od divljači, a koje koreliraju s mjerama pobrojanim u čl. 77. Zakona o lovstvu i čl. 60. Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev u iznosu od 742,47 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10. prosinca 2021. do isplate uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te navodi da nije razvidno u čemu bi se točno sastojao propust tuženika radi kojeg bi došlo do prometne nesreće. Ističe kako je tuženik u cijelosti postupio sukladno propisima i pravilima struke u pogledu održavanja i zaštite javnih cesta. Ukazuje da je u vrijeme štetnog događaja tuženik imao zaključen ugovor o osiguranju od opće odgovornosti na predmetnoj dionici kod osiguravajućeg društva HOK osiguranje d.d. Zagreb, pa predlaže da se, sukladno čl. 211. Zakona o parničnom postupku, obavijesti o parnici naznačeno osiguravajuće društvo kako bi, sukladno čl. 206. Zakona o parničnom postupku, mogao stupiti u parnicu kao umješač.

3. U daljnjem tijeku postupka, tužitelj je odnosu na navode tuženika kako tužitelj nije dokazao na kojem području se štetni događaj dogodio kao i o kojoj se životinji radi, uputio da isto proizlazi iz Potvrde MUP-a koju je tužitelj priložio uz tužbu. Naime, navedena potvrda je javna isprava, odnosno isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu, te ista dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje sukladno odredbi čl. 230 st. 1. Zakona o parničnom postupku. Ističe da je tuženik dužan osigurati da se životinje ne nalaze, niti prelijeću kolnik autoceste, tako da ne ugrožavanju sigurnost korisnika autoceste, a da je u slučaju propusta odgovoran korisnicima za štetu.

4. U daljnjem tijeku postupka, tuženik je u bitnome ostao kod istoga te je dostavio sudsku praksu iz koje proizlazi da za nastalu štetu naletom vozila na pticu ne postoji odgovornost tuženika.

5. Sukladno članku 211. u vezi s čl. 208. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP) dopisom od 9. travnja 2025., koji je uredno zaprimio 15. travnja 2025., HOK osiguranje d.d., obaviješteno je o navedenoj parnici, ali se na isti nije očitovao (stranica 185-187 spisa).

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvršio uvid u potvrdu Policijske postaje Zagreb uz zapisnik o alkoholiziranosti (stranica 7-10 spisa), Kasko ponudu (stranica 11 spisa), potvrdu o uplaćenoj premiji (stranica 12 spisa), u policu kasko osiguranja (stranica 13 spisa), u Uvjete kasko osiguranja (stranica 14-27 spisa), ugovor o poslovnoj suradnji (stranica 28-35 spisa), prijavu štete (stranica 36-39 spisa), presliku prometne dozvole (stranica 40-42 spisa), izvid štete (stranica 43 spisa), fotografije automobila (stranica 44-47 spisa), obračun visine štete (stranica 48-50 spisa), potvrdu o izvršenom plaćanju (stranica 51-55 spisa), dnevnik rada (stranica 64 spisa), ophodarski dnevnik (stranica 65-71 i 191-202 spisa), policu osiguranja od odgovornosti od tuženika (stranica 72-73 spisa), sudsku praksu (stranica 74-95, 101-163, 169-184, 463-499 i 521-546 spisa), program zaštite divljači (stranica 203-451 spisa), dopis svjedoku JN (stranica 454-455 spisa), dopis Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (stranica 456 spisa), spis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-04/21-O/9994 (stranica 504-508 spisa).

7. Budući da je poziv svjedoku JN četiri puta vraćen s naznakom „Obaviješten, nije podigao pošiljku“ odustalo se od saslušanja navedenog svjedoka sukladno načelu ekonomičnosti jer su se odlučne činjenice, je li se predmetni štetni događaj dogodio na području autoceste, utvrdio uvidom u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-04/21-O/9994 od 18. listopada 2021. (stranica 8-9 spisa) kao javne isprave u smislu odredbe članka 230. st. 1. ZPP-a, s tim da je to bio samo dokazni prijedlog tužitelja, a teret dokaza je bio na tuženiku.

8. Također, odbijeni su i dokazni prijedlozi za saslušanje policijskih službenika koji su vršili očevid, na okolnost dinamike i uzroka nastanka štetnog događaja te zatečenog stanja po dolasku na očevid; saslušanje drugih svjedoka, na okolnost dinamike i uzroka nastanka štetnog događaja; prometno vještačenje na okolnost utvrđivanja dinamike i načina nastanka predmetnog štetnog događaja uz očevid na licu mjesta; forenzično vještačenje izuzetnog perja ptice, po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “ IN; vještačenje po vještaku veterinarske struke, nađenih tragova životinjskog porijekla budući da tužitelj nije dokazao uopće štetnu radnju tuženika i uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje tuženika i nastale štete, a navedeni dokazi nisu bili predloženi na te okolnosti, pa bi njihovo izvođenje bilo nesvrsishodno i neekonomično.

9. U postupku pred trgovačkim sudovima sud će, u pravilu, utvrditi odlučne činjenice na temelju isprava. (čl. 492 a ZPP).

10. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan u cijelosti. (čl. 8. ZPP-a).

11. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja prema tuženiku kao odgovornoj osobi za štetu, za isplatu iznosa od 742,47 eura, kojeg je tužitelj isplatio svom osiguraniku za štetu koja je nastala na vozilu [registarska oznaka], a kojim je upravljao JN, prilikom naleta na pticu.

12. Među strankama nije sporno da se dogodio predmetni štetni događaj te da je kod predmetnog štetnog događaja došlo do naleta na pticu.

13. Među strankama je sporno je li se prometna nesreća dogodila na području autoceste A3, odgovornost tuženika te visina tužbenog zahtjeva.

14. Uvidom u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-04/21-O/9994 od 18. listopada 2021. (stranica 8-9 spisa) utvrđeno je da se predmetna prometna nesreća dogodila na autocesti A3 – 35 km dionica autoceste prometni čvor Kosnica – prometni čvor Ivanja Reka, kojom upravlja tuženik.

Navedena potvrda, u smislu odredbe članka 230. st. 1. ZPP-a, smatra se javnom ispravom, koja dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. S druge strane, tuženik nije, u smislu odredbe čl. 230. st. 3. ZPP-a, predložio odnosno dokazao da su u toj ispravi činjenice neistinito utvrđene.

15. S obzirom na vrijeme nastanka štetnog događaja (18. listopada 2021.) mjerodavni materijalno pravni propisi za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari su odredbe Zakona o lovstvu ("Narodne Novine" broj 99/18, 32/19 32/20, dalje: ZL), Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, dalje: ZOC) i odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje: ZOO).

16. Odredbom čl. 50. ZOC-a propisano je da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje (st. 1.) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima (st. 2.).

17. Sukladno odredbi čl. 1045. st. 1. i. 2. ZOO-a u vezi s odredbom čl. 50. Zakona o cestama, pravna osoba koja upravlja javnom cestom odgovara po načelu presumirane krivnje, a ne po načelu objektivne odgovornosti.

18. Člankom 81. st. 1. ZOC-a je propisano da Hrvatske autoceste, društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u [adresa], upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama ovoga Zakona, dok je stavkom 3. predmetnog članka između ostalo propisano i da je predmet poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. obavljanje poslova održavanja iz članka 26. ovoga Zakona autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama.

19. Člankom 26. ZOC-a je propisano da poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu: – planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, – redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, – ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, – stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, – ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, – osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste, – ophodnja.

20. Nadalje, čl. 93. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (Narodne novine 33/2005, 64/2005, 155/2005, 14/2011, 25/2015 – dalje Pravilnik) je propisano da zaštitne žičane ograde jesu: 1) ograde namijenjene zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja, 2) ograde na nadvožnjacima za zaštitu prometa ispod nadvožnjaka, dok je čl. 94. Pravilnika propisano da se zaštitne žičane ograde postavljaju uz: a) autoceste, b) brze ceste, c) ostale ceste prema potrebi.

21. Imajući u vidu navedene odredbe Zakona o cestama i Pravilnika, jasno je da je dužnost Hrvatskih autocesta d.o.o. bilo postavljenje i održavanje zaštitne ograde na predmetnoj autocesti upravo radi zaštite prometa na cesti od divljači.

22. Međutim, u konkretnom slučaju se radi o naletu na pticu, pa slijedom navedenog, nije moguće primijeniti pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske održanoj 20. prosinca 2022., prema kojem "za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje te kada je utvrđeno da se divljač nalazila na kolniku autoceste samim time dokazan je propust u održavanju autoceste od strane pravne osobe koja upravlja autocestom te je na tuženiku teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste".

23. Sukladno tom pravnom shvaćanju, već sama činjenica što se divljač našla na autocesti, predstavlja dokaz postojanja propusta u održavanju autoceste, jer u suprotnom, divljač se ne bi našla na autocesti pa je stoga u takvoj situaciji teret dokazivanja prešao na tuženika, slijedom čega je tuženik dužan dokazati da nije bio propusta u održavanju autoceste.

24. No, u konkretnom slučaju se radi o naletu ptice, slijedom čega prema stavu ovog suda nije moguće primijeniti navedeno pravno shvaćanja sukladno kojemu se već zbog same činjenice što se divljač našla na cesti, prenosi teret dokazivanja na tuženika da dokaže da propusta u održavanju ceste nije bilo, već je u konkretnom slučaju teret dokazivanja i dalje na tužitelju. Naime, životno je i logično kada se radi o divljači koja se zatekne za kolniku autoceste da su postojali propusti u održavanju žičane ograde, jer je logično i životno za pretpostaviti da inače divljač ne bi dospjela na autocestu. Međutim, kako se u konkretnom slučaju radi o ptici, to navedenu presumpciju nije moguće primijeniti jer žičana ograda ne može spriječiti prolazak ptica preko područja autoceste, slijedom čega je tužitelj trebao dokazati pretpostavke za štetu.

25. Međutim, tužitelj u tužbi, osim općenitog pozivanja da je tuženik osoba koja je nadležna za održavanje ceste i koja je dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, nije uopće konkretno naveo u čemu bi se točno sastojao propust tuženika u održavanju, odnosno nije dokazao, štetnu radnju tuženika, protupravnost niti uzročno posljedičnu vezu između neke radnje tuženika i štete koja je nastala tužitelju, a niti je u tom smjeru predlagao dokazne prijedloge sukladno odredbi čl. 219. ZPP-a.

26. „Po logici stvari postavljena zaštitna ograda ne može spriječiti pticu u letu odnosno naletu na vozilo koje se kreće autocestom. Stoga ne postoji Pravilnikom propisan način sprječavanja preleta ptica koje bi spriječile nalet vozila na pticu koja leti na trasi autoceste. Osoba koja upravlja cesto dužan je održavati cestu u skladu s navedenom zakonskom odredbom, a žalitelj ne navodi da je do naleta došlo na neki od načina koji propisuje odgovornost tuženika. Stoga se radi o šteti koja je prouzročena slučajem i stoga nedostaje kumulativno ispunjenje pretpostavke tuženikove odgovornosti jer nema krivnje tuženika niti uzročne veze između obavljanja poslova održavanja autoceste i nastale štete kao posljedice propusta odnosno nečinjenja“. (odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl broj: Pž-2176/2024 od 22. svibnja 2024.) 27. Slijedom navedenog, budući da tužitelj nije dokazao da su ispunjenje pretpostavke odgovornosti za štetu, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan i donesena je odluka kao pod točkom I. izreke. (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske posl broj: Pž- 2176/2024 od 22. svibnja 2024. te Vrhovni sud Republike Hrvatske posl. broj: Rev- 1983/93 od 8. prosinca 1994.)

28. Odluka o troškovima donesena je na temelju odredbe članka 154. st. 1, a u svezi s člankom 155. ZPP, te budući da je tužitelj izgubio u parnici dužan je nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u cijelosti pri čemu su uzeti u obzir samo troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice i odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023. i 107/2025., dalje Tarifa).

29. Tuženiku je priznat trošak parničnog postupka, a koji se sastoji od sastava podneska od 18. prosinca 2025. i 29. travnja 2026. prema Tbr. 8.4. u iznosu od 37,50 eura, svaki, te pristupa na ročište 9. travnja 2025., 13. siječnja 2026. i 6. svibnja 2026. prema Tbr. 9.1 u iznosu od 150,00 eura, svako. Sveukupno 525,00 eura. Tuženiku je prema Tbr. 46 Tarife priznat i iznos PDV(25%) na sve obavljene radnje odvjetnika u iznosu od 131,25 eura. Ukupni troškovi parničnog postupka tuženika iznose 656,25 eura i donesena je odluka kao pod točkom II. izreke.

30. Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 6,64 eura budući da se ista plaća po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici sukladno čl. 4. stavak 1. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18, 51/2023, dalje: ZSP), i donesena je odluka kao pod točkom III. izreke.

Zagreb, 17. lipnja 2026.

SUDAC:

Maja Praljak

Prijedlog odluke izradila

viša sudska savjetnica-specijalistica:

Tena Kovačić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku. Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t.1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st.1. ZPP-a).

Žalba protiv presude odnosno rješenja ne odgađa ovrhu. (čl. 467.a. ZPP-a, odnosno čl. 97. ZID ZPP-a, NN 70/19)