Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Poslovni broj: Pp-161/2026-8

Varaždin, Kapucinski trg 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Hani Strnišćak uz sudjelovanje Valentine Bunić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog SG, branjenog po Mihaeli Carović Rukavina, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Franjo Šebijan i Mihaela Carović Rukavina u Varaždinu, zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022, dalje: ZZNO) u povodu optužnog prijedloga Općinskog državnog odvjetništva broj: PP-DO-1/2026-2 od 20. siječnja 2026., nakon provedene glavne rasprave 17. lipnja 2026. u prisutnosti okrivljenika i braniteljice okrivljenika te odsutnosti ovlaštenog tužitelja, 17. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1979. u [adresa], sin S i M, rođ. F, s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, medicinski tehničar, zaposlen u NZZHM Varaždinske županije, s mjesečnim primanjima oko 1.700,00 eura, oženjen, dvoje djece (jedno mlt., jedno plt.), prekršajno nekažnjavan

k r i v  j e

I. što je 28. kolovoza 2023. oko 02,00 sata u [adresa] u obiteljskoj kući prijatelja MG i FG, uslijed verbalnog sukoba sa suprugom SGR fizički nasrnuo na nju tako da ju je dva puta rukom udario u glavu, pri čemu nije nastala tjelesna ozljeda,

dakle što je primijenio fizički silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

čime je postupio protivno članku 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. istog zakona,

te se okrivljeni SG radi toga uz primjenu članka 35. Prekršajnog zakona („Narodne novine” 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

II. o s u đ u je

na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) dana

za koju se na temelju članka 41. i 44. stavak 1. i 3. Prekršajnog zakona primjenjuje mjera upozorenja

UVJETNA OSUDA

pa se izvršenje izrečene kazne zatvora odgađa za vrijeme od 12 (dvanaest) mjeseci uz uvjet da okrivljenik u tom roku ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

III. Na temelju članka 30. Prekršajnog zakona okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme uhićenja od 28. kolovoza 2023. u 10,00 sati po Izvješću o uhićenju i dovođenju u policijsku jedinicu broj: 511-14-05/1-KU-448/2023 od 28. kolovoza 2023. do puštanja na slobodu po Nalogu Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj: KP-DO-544/2023 od 29. kolovoza 2023. odmah nakon provedene dokazne radnje prvog ispitivanja u svojstvu osumnjičenika koje je dovršeno 29. kolovoza 2023. u 12,52 sati, što ukupno iznosu 2 (dva) dana zadržavanja koje se uračunava u izrečenu kaznu zatvora pa okrivljeniku preostaje za izdržati 5 dana zatvora.

IV. Na temelju članka 50. stavak 2. Prekršajnog zakona te članka 13. stavak 1. točka 1. i članka 15. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljenom SG se izriče zaštitna mjera

OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA

u trajanju od najmanje 6 (šest) mjeseci.

O vremenu, mjestu i trajanju izvršenja izrečene zaštitne mjere okrivljenik će biti obaviješten posebnim podneskom nadležne osobe, s time da zaštitna mjera ne može trajati duže od dvije godine.

Okrivljenik je dužan postupiti u skladu s primijenjenom zaštitnom mjerom, te ako to ne učini, kaznit će se na temelju članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji novčanom kaznom u iznosu od najmanje 390,00 eura ili kaznom zatvora od najmanje 10 (deset) dana.

VI. Trošak postupka iznosi 100,00 (sto) eura, a temelji se na članku 138. stavak 2. točka 2. i točka 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine” 18/2013.) i dužan ga je nadoknaditi okrivljenik u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu je 21. siječnja 2026. podnijelo optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude te je u povodu istog proveden redovni postupak.

2. Očitujući se o optužbi okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

3. U dokaznom postupku pročitano je Službena zabilješka o dojavi od 28. ožujka 2023. (list 12-13 spisa), Povijest bolesti za Međimurec PG **.**.2023. (list 16 spisa), Zapisnik o pretrazi doma i drugih prostorija od 28. kolovoza 2023. (list 42-48 spisa), Zapisnik o ispitivanju osumnjičenog SG od 28. kolovoza 2023. (list 52-57 spisa), Uvjerenje Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjela za kaznene evidencije od 29. kolovoza 2023. (list 67-68 spisa), Zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenog SG pri Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu od 29. kolovoza 2023. (list 75-79 spisa), Rješenje o određivanju mjera opreza Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj: KP-DO-544/2023 od 29. kolovoza 2023. (list 81-86 spisa), Zapisnik o ispitivanju svjedoka MG pri Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu od 13. rujna 2023. (list 94-96 spisa), Zapisnik o ispitivanju svjedokinje FG MG pri Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu od 13. rujna 2023. (list 97-99 spisa), Rješenje o određivanju mjera opreza Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj: Kir-DO-294/2023 od 15. rujna 2023. (list 101-102 spisa), Zapisnik o dokaznom ročištu Županijskog suda u Varaždinu od 25. rujna 2023. (list 105-109 spisa), Rješenje o određivanju mjera opreza Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj: Kir-DO-294/2023 od 2. listopada 2023. (list 113-114 spisa), Rješenje o odbacivanju kaznene prijave zbog kaznenog djela prijetnje Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj: Kir-DO-294/2023 od 4. listopada 2023. (list 118-122 spisa), Rješenje Općinskog suda u Varaždinu o odbačaju optužnice broj: Kov-244/2024 od 24. srpnja 2024. (list 129-133 spisa), Potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 12. veljače 2026. (list 134-135 spisa) i Uvjerenje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za kaznene evidencije od 16. lipnja 2026. (list 153-154 spisa), ispitana je žrtva SGR te je okrivljenik svoju obranu iznio pisanim putem.

4. U svojoj obrani okrivljenik je naveo kako je člankom 10. stavak 1. točka 1. ZZNO propisano da kako nasilje u obitelji predstavlja primjenu fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Općinsko državno odvjetništvo je protiv njega podiglo optužnicu zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela iz članka 179.a KZ/11. Optužnica je Rješenjem Općinskog suda u Varaždinu posl.br. Kov-244/2024 od 2. srpnja 2024. odbačena, na koje je Rješenje Općinskog državno odvjetništvo uložio žalbu. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Kž-758/2024 od 2. rujna 2026. odbijena je žalba državnog odvjetnika kao neosnovana, odnosno potvrđeno je Rješenje Općinskog suda u Varaždinu posl.br. Kov-244/2024 od 24. srpnja 2024. Iz povijesti bolesti za SGR (na kojoj medicinskoj dokumentaciji se, među inim i temeljila optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu) proizlazi kako su joj 28. kolovoza 2023. na Hitnoj medicini (OHMP) OB Varaždin dijagnosticirane površinske ozljede glave. Dakle, tužitelj je u kaznenom postupku temeljio svoj optužni akt na medicinskoj dokumentaciji oštećene tvrdeći kako je inkriminiranog dana ista zadobila ozljedu primjenom fizičke sile okrivljenika, no nakon što je optužnica pravomoćno odbačena, podnosi predmetni optužni prijedlog koji se temelji na istoj činjeničnoj osnovi s izmjenom da kod oštećene nisu nastupile ozljede. Članak 10. točka 1. ZZNO jasno i nedvojbeno definira pojam tjelesnog nasilja i to kao primjenu fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Prema stavu obrane, ali i važeće sudske prakse (Presuda Visokog prekršajnog suda posl.br. Ppž 5070/2022-2) izostanak tjelesne ozljede je odlučna činjenica koja čini biće prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1., kažnjivog po članku 22. stavak 1. ZZNO. Obzirom da je u konkretnom slučaju evidentno nastupila tjelesna ozljeda kod oštećene, nema uvjeta za prekršajni progon okrivljenika u prekršajnom postupku. Stoga predlaže da sud postupi sukladno članku 181. Prekršajnog zakona te donese presudu kojom se optužba odbija.

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud utvrđuje da je okrivljeni SG počinio djelo za koje se optužuje na način opisan u izreci presude. Sud je takvo činjenično stanje utvrdio na temelju iskaza žrtve SGR koji je dala na Zapisnik o dokaznom ročištu od 25. rujna 2023. pred sucem istrage uz prisutnost branitelja okrivljenika (list 105-108 spisa). Naime, žrtva je na tom ročištu upozorena da kao supruga okrivljenika u smislu članka 285. stavak 1. točka 1. ZKP/08. ne mora svjedočiti nakon čega je ista izjavila da otklanja blagodat i da želi svjedočiti, zatim je ista upozorena da se u smislu članka 285. stavak 3. ZKP/08. da se njen iskaz kasnije može upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku na što je ista navela da to razumije i da je suglasna s time. Nakon toga je žrtva opisala da ne može reći da se njen suprug nekako posebno loše ponašao prema noj zadnjih par godina, doduše, često su se svađali, jednostavno nije bilo međusobne tolerancije, vrijeđali su se uzajamno, a svađe su započinjali i on i ona, nekada njemu nešto nije odgovaralo, a nekada njoj, u pravilu se nisu mogli oko ničega dogovoriti. Nikada ranije ju nije fizički napao, nije joj niti prijetio osim u smislu da ako joj nešto ne odgovara neka ide van, ali to je i ona njemu govorila. Znalo ju je povrijediti dok bi joj suprug govorio da ne radi fizičke poslove. Zbog takvih odnosa ona je prije par mjeseci predložila da se razvedu, da je bolje da djeca odrastaju u normalnoj sredini, nego da prisustvuju čestim svađama. Ne može se točno izjasniti kako često je do tih svađa dolazilo, ali je rekla da je ponekad njemu nešto smetalo, a ponekad i njoj tako da su se uzajamno vrijeđali. Ona je bila na bolovanju devet mjeseci, dijagnosticirana joj je anksioznost i depresija. Međutim, odlučila se vratiti na posao, a ona i inače nastoji zaboraviti sve što je loše. Ove zadnje zgode su suprug i ona pili gemište, tako je i došlo do toga da su se počeli svađati, on je njoj nešto govorio uvredljivo za njenu majku i sestru, to njoj posebno smeta, pa je i ona njemu nešto rekla u smislu da se njena majka nikud nije povlačila, a njegova jest. Misli da je to supruga razljutilo tako da ju je dva puta udario, dva puta je dobila „šakom u glavu“, ali ne zna točno kako, da li otvorenom šakom ili stisnutom, rekla je da ono što je loše nastoji zaboraviti. Ona sve negativno zaboravlja, zaboravi i da li ju nešto boli ili ne. Te zgode joj suprug nije prijetio. Navela je da je doživjela šok zbog toga što ju je suprug udario, nikad se ranije to nije dogodilo, a i nezamislivo joj je bilo da nju suprug udari ili da udari dijete, iako je to nije događalo. Naime, njen otac je alkoholičar, u takvom stanju se jako ružno ponaša i sada ima s njim brige, pa je iz tog razloga, vjerojatno u šoku, zvala policiju. Inače, ona se svog supruga ne boji. Sada ne žive zajedno jer on ima mjere opreza zabrane približavanja, što posebno kćeri teško pada jer je dosta vezana uz njega. Opisala je da se ovaj zadnji događaja zbio na adresi [adresa], u kući MG i FG. Tog dana je ona došla s posla oko 17,00 i 18,00 sati. Sin je imao vatrogasno natjecanje pa ju je zvao da dođe tamo, bili su i drugi roditelji, tamo je popila oko šest gemišta, a došli su i P. Djecu su odvezli njenoj majci, a oni su svratili u J gdje je također popila dva gemišta, a nakon toga su otišli k I, gdje je i došlo do te prepirke koju je opisala. Nije vidjela je li njen suprug u jednom trenutku uzimao neki nož, ali je čula dok je FG rekla nešto u smislu „pazi ide po nož…“, a kasnije joj je MG rekao da mu je odmah uzreo nož iz ruke, međutim ona to nije vidjela. Kod toga nije bilo nikakvih prijetnji od strane njenog supruga, a sjeća se da je bila na podu, da ju je FG dizala i da je tada rekla „pazi, ide po nož“ ili „pazi, ima nož“, no nju suprug tim nožem nije napao. Iskazala je da JG uopće ne pije, a da su svi ostali kod obitelji JG pili, misli da je probala liker orahovac, ali joj baš „nije išlo“. Navela je da nakon što njen suprug ima zabranu približavanja da je sin odvodila k FG, a da ga je ona dovela k njenim roditeljima oko 21,30 sati te bi ona poslije došla po njega, poslije 22,00 sati, međutim tada je njen otac napravio incident jer je bio pijan pa je njenog sina tjerao iz kuće. Ovo je spomenula, a dogodilo se par dana nakon događaja koji je opisala te je zbog toga vjerojatno i na SG tako reagirala jer se njen otac tako ponaša.

6. Žrtva SGR je na raspravi održanoj 17. lipnja 2026. koristila blagodat nesvjedočenja. Međutim, budući da je žrtva kao što je naprijed navedeno ispitana na dokaznom ročištu pred sucem istrage na prijedlog državnog odvjetnika uz prisutnost branitelja okrivljenika sukladno članku 235. i 236. stavak 1. točka 2) Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ Narodne novine br. 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 80/2022, 36/2024, 72/2025, 13/2026, dalje: ZKP/08.), to je njen iskaz korišten kao dokaz u postupku prema članku 431. stavak 1. točka 4) ZKP/08. obzirom na njenu kasniju uskratu iskaza. Naime, članak 236. stavak 1. točka 2) ZKP/08., a propisuje da će se dokazno ročište provesti ako je potrebno ispitati svjedoka iz članka 285. stavka 1. točke 1. do 3. ovog Zakona (osobu s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici i dr.), a članak 431. stavak 2. ZKP/08. propisuje da ako dokazna radnja ispitivanja svjedoka ili vještaka nije provedena na način propisan člankom 234. i 235. ovog Zakona, ti se zapisnici mogu pročitati, ali se samo na tim zapisnicima ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda. Iz navedenog slijedi, da ukoliko se osoba, u konkretnom slučaju žrtva SGR, prethodno upozorena da nije dužna svjedočiti (članak 285. stavak 1. točka 1. do 3.) odrekla tog prava i iskazivala na dokaznom ročištu ili raspravi, a kasnije tijekom postupka je odlučila uskratiti svoj iskaz, na njenom se iskazu koji je dan na opisani način može temeljiti osuđujuća presuda. Jedino se na iskazima MG i FG u konkretnom slučaju ne bi mogla donijeti osuđujuća presuda budući da su oni ispitani pred Općinskim državnim odvjetništvom bez prisutnosti branitelja okrivljenika što je razvidno iz zapisnika o njihovom ispitivanju (list 94-99 spisa), pa su ti iskazi na raspravi od 17. lipnja 2026. samo pročitani, no na njihovim se iskazima nije temeljila osuđujuća presuda u ovom postupku. Žrtva SGR je u ranijem iskazu navela da ju je okrivljenik koji je njen suprug kod obitelji FG na adresi [adresa] dva puta udario u glavu odnosno da je dva puta dobila „šakom u glavu“ te je takav njen iskaz sud prihvatio kao vjerodostojan, uvjerljiv i sveobuhvatan zbog toga što je žrtva svjedočila svega mjesec dana nakon inkriminiranog događaja pa je životno i logično da se sjećala odigravanja samog događaja i iskazala je da je bila u šoku zbog ponašanja supruga, a ujedno je prethodno bila upozorena od strane suca istrage da kao supruga okrivljenika sukladno članku 285. stavak 1. točka 1. ZKP/08. može prihvatiti blagodat nesvjedočenja kojeg prava se nakon toga odrekla te je bila upozorena sukladno članku 285. stavak 3. ZKP/08. da se njen iskaz može upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku na što je ista navela da razumije i da je s time suglasna.

7. Prema članku 173. stavak 1. Prekršajnog zakona pri ispitivanju svjedoka i vještaka u prekršajnom postupku primjenjivat će se smisleno odredbe koje važe u ZKP/08. za ispitivanje svjedoka i vještaka, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pa je slijedom toga sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan iskaz žrtve SGR koji je ista dala na dokaznom ročištu kao što je naprijed pobliže opisano. Članak 8. stavak 1. i stavak 2. ZZNO navodi osobe na koje se primjenjuje taj zakon, a to su između ostalog bračni drugovi. Članak 10. stavak 1. točka 1. ZZNO propisuje da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Slijedom toga, nasilje u obitelj čini onaj tko prema svojem srodniku, počini neki oblik nasilja. Da bi bilo ostvareno biće prekršaja fizičkog nasilja u obitelji odlučno je da je primijenjena fizička sila koja nije dovela do ozljeđivanja žrtve. U konkretnom slučaju okrivljenik je svojim radnjama primijenio prema žrtvi SGR fizičku silu na način da ju je dva puta udario rukom udario u glavu. U odnosu na možebitne ozljede, obrana ističe da su prema medicinskoj dokumentaciji u spisu predmeta za žrtvu (list 16 spisa) nastale ozljede u vidu površinskih ozljeda glave slijedom čega predlaže da se protiv okrivljenika odbije optužba jer djelo nije prekršaj upravo iz tog razloga što su nastale ozljede kod žrtve. Međutim, imajući u vidu da prema istoj medicinskoj dokumentaciji i to Povijesti bolesti za žrtvu od inkriminiranog dana, dakle 28. kolovoza 2023. proizlazi da se kod žrtve ne nalaze znakovi akutne koštane traume, da nema indikacija za kiruško liječenje, da je ista dobrog općeg stanja bez vanjskih biljega traume, pri svijesti te da joj je ostali status uredan, to sud utvrđuje kako su prigovori obrane neosnovani jer tjelesne ozljede nema. Naime, same površinske promjene bez značajnijih posljedica (utjecaj istih na narušenje zdravlja, određena težina ozljeda i dr.) i ne zadovoljavaju kriterije za tjelesnu ozljedu u kaznenopravnom smislu. Stoga se površinske ozljede koje su samo crvenilo, ogrebotine ili blage modrice ne smatraju nužno tjelesnim ozljedama u sudsko-medicinskom smislu. Slijedom toga, sud utvrđuje da je okrivljenik primijenio fizičku silu prema žrtvi SGR uslijed koje nije nastala tjelesna ozljeda. Okrivljenik i žrtva SGR su bračni drugovi, koje činjenice u ovom postupku nisu bila sporne te je stoga okrivljenik svojim radnjama ostvario biće prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. ZZNO.

8. Optužni prijedlog je izmijenjen na način da su iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga ispušteni navodi gdje se okrivljenik optužuje: „…od kojih udaraca je ista zajedno sa stolcem pala na pod…a potom se ustao i krenuo prema njoj, ali ga je u daljnjem napadu spriječio JG koji ga je uhvatio i srušio na pod.“ Takvom intervencijom sud nije prekoračio granice optužbe jer je samo specificirao radnje okrivljenika sukladno rezultatima dokaznog postupka te proglasio okrivljenika krivim samo za točno utvrđene radnje i riječi, a da pritom djelo nije prekvalificirano na teže.

9. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 179. stavak 5. Prekršajnog zakona, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te na temelju ocjene ukupnosti dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni SG kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

10. Kažnjivi članak 22. stavak 1. ZZNO propisuje da tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana. Pri odmjeravanju kazne sud je vodio računa o vrsti i težini prekršaja, a kao olakotne okolnosti sud je uzeo dosadašnju prekršajnu i kaznenu neosuđivanost okrivljenika vidljivu iz Potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 12. veljače 2026. i Uvjerenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za kaznene evidencije od 16. lipnja 2026. Uzimajući u obzir težinu počinjenog djela i činjenicu da su okrivljenik i žrtva SGR nadalje u braku te je za očekivati da će se eventualne obiteljske razmirice zbiti što je životno i logično za očekivati, sud ocjenjuje da je izrečena kazna zatvora u trajanju od 7 dana primjerena, no imajući u vidu okrivljeniku neosuđivanost okrivljenika, sud je za izrečenu kaznu zatvora na temelju članka 41. i 44. Prekršajnog zakona primijenio uvjetnu osudu jer ocjenjuje da će i uz odgodu izvršenja izrečene kazne zatvora biti ostvarena svrha kažnjavanja. Stoga je izvršenje izrečene kazne odgođeno za vrijeme od dvanaest mjeseci, ako u tom roku okrivljenik ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu može biti izrečena ista ili teža kazna. Izrečenom će se kaznom u zakonom propisanim granicama sukladno članku 33. stavak 3. Prekršajnog zakona ostvariti svrha kažnjavanja u općem i posebnom smislu, na način da će ova vrsta sankcije izraziti društvenu osudu zbog počinjenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i ostale da ne čine prekršajna djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja prekršajnih djela i o pravednosti kažnjavanja. Na temelju članka 30. Prekršajnog zakona okrivljeniku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme uhićenja na način pobliže opisan u točki III. izreke ove presude.

11. Uz kaznu, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana jer sud smatra da je navedena zaštitna mjera potrebna radi otklanjanja opasnosti od ponavljanja djela i nasilničkog ponašanja okrivljenika, tim više što kao što je ranije iznijeto okrivljenik i žrtva nastavljaju brak i bračnu zajednicu. Stoga sud ocjenjuje da je takva zaštitna mjera potrebna i radi pružanja pomoći te podrške glede rješavanja bračnih razmirica između okrivljenika i žrtve na miran i razborit način.

12. Na temelju članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljeniku je izrečen trošak postupka u iznosu od 100,00 koji se odnosi na paušalni trošak postupka, a koji je odmjeren na temelju trajanja i složenosti postupka u kojem su održane dvije rasprave uz ročište za objavu presude. Sveukupni trošak dužan je nadoknaditi okrivljenik jer je presudom proglašen krivim te je trošak svojim prekršajem prouzročio.

U Varaždinu 17. lipnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Valentina Bunić, v.r.

Hana Strnišćak, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik, ovlašteni tužitelj i oštećenica mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana po primitku presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno putem ovog suda. Na temelju članka 192. stavak 4. Prekršajnog zakona oštećenica može pobijati presudu samo zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka.

Dostavna naredba:

Presudu dostaviti:

1. okrivljeniku, SG, [adresa]

2. braniteljici, Mihaela Carović Rukavina, Varaždin, Pavlinska 5

3. tužitelju, Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu, Kratka 1, odmah i po pravomoćnosti,

4. žrtvi nasilja, SGR, [adresa], odmah i po pravomoćnosti

5. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Varaždin, Vladimira Nazora 22, po pravomoćnosti