Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Varaždinu

    Poslovni broj: Pp-2968/2025-19

    Varaždin, Kapucinski trg 5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Hani Strnišćak uz sudjelovanje Valentine Bunić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv 1. okrivljenog ĐĆ i 2. okrivljene KĆ, zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine” 70/2017., 126/2019., 84/2021. i 114/2022., 36/2024., dalje: ZZNO), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ivanec Klasa: 211-07/25-5/32868, urbroj: 511-14-06-25-1 od 12. prosinca 2025., nakon završene glavne rasprave 17. lipnja 2026. u prisutnosti 1. okrivljenika te objavljene presude istoga dana bez prisutnosti stranaka, objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine” 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

    1. okrivljeni ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1983. u [adresa], sin AĆ i JĆ, s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, drvni tehničar dizajner, zaposlen u vlastitom obrtu [obrt], prosječnog imovnog stanja, živi u izvanbračnoj zajednici, jedno mlt. dijete, prekršajno kažnjavan i

    2. okrivljena KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1987. u Zaboku, kći Đ i K, rođ. A, s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, SSS, upravni referent, zaposlena u staračkom domu, trenutno na porodiljnom dopustu, mjesečna primanja oko 800,00 eura, neudana, dvoje mlt. djece, prekršajno nekažnjavana

    OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

    da bi: "dana 27.08.2025. u 16,00 sati u mjestu Lepoglava, ulica Trg hrvatskog sveučilišta kućni broj 4, grad/općina Lepoglava postupajući po dopisu PP Klanjec i Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Zabok te izvršenim izvidima i obavljenim razgovorima utvrđeno da je dana 27.08.2025. godine oko 16,00 sati u Lepoglavi, na parkiralištu kod trgovačkog centra Konzum došlo do nasilničkog ponašanja od strane ĐĆ i njegove izvanbračne partnerice KĆ u nazočnosti njihova djeteta ĐĆ (2019), OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. Prilikom predaje djeteta ĐĆ ocu došlo je do psihičkog nasilja u obitelji između KĆ i ĐĆ na način da su isti u nazočnosti njihovog mlt. djeteta ĐĆ vikali i galamili jedno na drugo u toj mjeri da su dijete uznemirili i rasplakali. Takvim ponašanjem ĐĆ i KĆ međusobno su prouzročili povredu dostojanstva i uznemirenosti. Nakon toga događaja isti su se razišli i prestali sa nasilničkim ponašanjem.",

    II. čime bi postupili protivno članku 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i počinili prekršaj iz članka 22. stavak 3. istog Zakona.

    III. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona paušalni trošak postupka pada na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava varaždinska podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

    2. Očitujući se o optužbi, okrivljenici su naveli da se ne smatraju krivima za prekršaj koji im se stavlja na teret.

    3. U dokaznom postupku pročitano je Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 30-32 spisa), Potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 15. siječnja 2026. za oba okrivljenika (list 34-37 spisa) i Uvjerenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za kaznene evidencije od 16. i 17. lipnja 2026. za oba okrivljenika (list 58-61 spisa) te su ispitana oba okrivljenika.

    4. U svojoj je obrani 1. okr. ĐĆ izjavio da su 2. okr. KĆ i on već četiri godine razvedeni i kad god se nisu složili oko djeteta, odnosno kad god se on pobunio i nije se složio sa nečim što je KĆ zamislila, ona mu se prijetila da će ga prijaviti centru i policiji, a što je u konačnici i učinila više puta. On je stoga više puta bio na policiji i na razgovoru, a bila je i ona, time da sa KĆ ima sklopljen Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, a sada se taj plan promijenio s obzirom da se njihovo zajedničko mlt. dijete NĆ, rođen 2019. preselio kod majke u Zabok, točnije u [adresa]. Naveo je da kritične zgode između njega i KĆ nije bilo nikakve vike niti galame, a niti vrijeđanja te je naveo da KĆ nakon ovogo događaja s njim normalno priča o onome o čemu moraju pričati, a to je ostvarivanje zajedničke roditeljske skrbi nad mlt. ĐĆ. Problem je jedino kad ona treba neke stvari od njega da su si oni dobri. Iskazao je da je mjesec dana bio sa mlt. ĐĆ u bolnici jer mu je pukla bedrena kost na skijanju i bili su zajedno u bolnici u [adresa], NĆ je bio operiran u prosincu 2025. i nakon toga je on sa ĐĆ bio u Krapinskim toplicama na fizikalnoj terapiji, a KĆ nije mogla biti s djetetom jer je rodila u desetom mjesecu 2025. te ga je zvala da netko mora biti s ĐĆ u bolnici. Naveo je da je stvar u tome da kad KĆ od njega nešto treba da sa njim normalno priča u vezi djeteta, a kada se on pobuni u smislu kad izrazi svoje nezadovoljstvo u vezi djeteta odnosno njihovog dogovora u vezi djeteta, KĆ mu se prijeti zvanjem policije, što onda i učini, no to nije učinila od lani nego prije. Bila je u petom mjesecu situacija da ga je KĆ prijavila, on je bio na razgovoru i prijava protiv njega je bila odbačena. Mlt. NĆ je sada završio prvi razred osnovne škole i na zadnji dan škole su on, KĆ i NĆ bili zajedno u u McDonaldsu. Naveo je da je prošle godine htio pokrenuti postupak da mu se dodijeli skrbništvo nad mlt. ĐĆ, no kako se situacija smirila i s KĆ je normalno komunicirao, nije pokretao takav postupak. Njemu KĆ inače govori da je ona za dogovor u vezi susreta i druženja njega i mlt. ĐĆ, no stvar je u tome da se ona drži sudske presude samo kada on izjavi da bih htio nešto drugačije odnosno da NĆ ostane dulje kod njega. Primjerice prošle godine je bila situacija da su se morali dan kasnije vratiti s mora uz dogovor da će vratiti dijete KĆ, a to iz razloga jer trajekt sa otoka Silbe gdje imaju vikendicu nije vozio jer su bili nepovoljni vremenski uvjeti. KĆ mu je na to rekla "okej, nema problema, samo mi javite kada budete došli". Unatoč dogovoru KĆ je toga dana kad smo se trebali vratiti s mora, a nisu se iz razloga koje je opisao, zvala policiju i prijavila ga da nije na vrijeme odnosno prema sudskoj presudi vratio dijete, a on je do sad u zadnje četiri godine vraćao dijete na minutu i to ona sve zna, a nakon toga je dobio kaznu 1.126,00 eura. Pojasnio je da ga je kontaktirala policija povodom te njezine prijave da nije vratio mlt. ĐĆ, a on je rekao policajcu da je dijete prema sudskoj presudi trebao vratiti tog dana u 18,00 sati, ali da je u dogovoru sa njegovom majkom KĆ rekao da će se dijete vratiti dan kasnije kod Beer punkta (pivnice) u Zaboku u 14,00 sati. Kada je idućeg dana dovezao dijete u 14,00 sati kod tog restorana KĆ nije bilo i on je u 14,25 nazvao centar u Zaboku i nakon toga KĆ na mu je ona rekla da ona nema pojma da on vozi dijete, čak je bio i na sudu zbog toga, a postupak se vodio na Općinskom sudu u Zlataru pod brojem Pp-1903/2025. Iskazao je da je jučer pokupio dijete na bazenima u [adresa] i tamo se našao sa KĆ oko 18,30 sati i rekla mu je tada da ona ne bude dolazila na sud na raspravu i to je rekla pred mlt. ĐĆ i podrugljivo mu je rekla da kaj bude ona dolazila na sud, a poslije mu je mlt. NĆ rekao da mu je mama KĆ rekla da joj je sutkinja rekla da je ona dala izjavu i da ona ne mora više dolaziti na sud, što znači da KĆ sa djetetom od sedam godina priča o sudskim postupcima, što je njemu bio šok. Opisao je da lani do jeseni nije znao s kime KĆ živi niti gdje živi. Čuo je da ona ima dečka, a dijete je bilo upisano u [adresa] u školu za prvi razred i prije rujna se dijete automatski prebacilo u drugu školu u Zabok kada se KĆ preselila tom dečku i tada su mu se donijeli papiri i stavljen je pred gotov čin da potpiše suglasnost za upis mlt. ĐĆ u školu u Zabok i za promjenu adrese. On se s time nije složio i zatim su ga zvali s centra da ako on to ne bude napravio odnosno dao suglasnost da se dijete upiše u školu u Zabok da će to centar napraviti automatizmom. Centar je to na kraju i napravio, a kritične zgode se zbila rasprava u vezi te osobne iskaznice jer je pitao KĆ zašto mu nije dala osobnu iskaznicu, a stvar je u tome da on i KĆ prema privremenoj mjeri nisu mogli bez suglasnosti drugog roditelja promijeniti djetetu adresu, trebao je potpis oba roditelja. S obzirom da je nastala ta situacija sa školom gdje on nije htio potpisati, ona njemu nije htjela dati osobnu iskaznicu od djeteta da on ne bi dijete negdje odveo i da ona ne bi mogla doći do djeteta i da bi on ne zna što napravio djetetu. Tog je dana osobno pitao KĆ „zašto mi nisi dala osobnu iskaznicu od djeteta", a ona mu je odgovorila točno ovim riječima: "nebum ti dala osobnu, zakaj bi ti dala osobnu, meni osobna treba za rješavanje upisa djeteta u prvi razred i možeš zvati policiju". Iskazao je da je dijete pokupio u srijedu 27. kolovoza kad je došao po dijete i on je provjerio da li dijete ima osobnu iskaznicu jer je planirao sa djetetom ići na izlet u Sloveniju i vidio je da osobne iskaznice nema i rekao je KĆ da dijete ne može ići na izlet sad zbog nje jer nema osobnu kartu. Špancirfest je bio i ostali su kod kuće i NĆ je plakao da zašto sad ne može ići u Sloveniju u zoološki vrt i rekao mu je da ne mogu ići jer mama nije dala osobnu iskaznicu i to je bila ta rasprava. Nakon toga išao je na policiju jer se nije htio više zafrkavati sa KĆ. Naveo je da nije problem u tome da dijete mora nekud ići nego je problem Majin inat i kontrola. Nakon što mu je predočena obrana 1.okr. KĆ je 1. okr. naveo da je KĆ na Općinskom građanskom sudu gdje je postupak između njih u tijeku tražila da može bez njegove suglasnosti promijeniti adresu te ime i prezime mlt. ĐĆ, što je njega zgrozilo jer je u tom podnesku bilo navedeno da je on grozan otac, da se ne brine za dijete i slično, a što se tiče njezine izjave da je ona od njega tražila na završnoj predstavi da potpiše da se dijete upiše u osnovnu školu naveo je da je da ga je 2. okr. KĆ stavila pred gotov čin i da ako on ne bude potpisao da će mu zvati policiju, kako je i zvala i ne zna što ona očekuje da on sa njom ima dogovor ako mu nekoliko dana prije toga zove policiju i prijavi ga jer ona uvijek misli " da ako on ne bude plesao tako kako ona misli" da će ga prijaviti policiji i tako je bilo šest - sedam puta. Ako je dijete povjereno majci na brigu i skrb to ne znači da ona može s njime raditi što hoće jer je dijete uslijed toga traumatizirano, a što se tiče ovog događaja od 27.8.2025. on je taj koji je prijavio taj događaj policiji. Kad je s mlt. ĐĆ bio na rehabilitaciji u [adresa] KĆ je njemu i ĐĆ oprala veš jer tamo nisu imali veš mašinu, nosila im je hranu, štrukle, lazanje i slično, a sada je mjesec i pol dana kasnije na raspravi u ovom predmetu izjavila opet gnjusobe za njega, iako je među njima situacija tada bila dobra. Iskazao je da on ne može dvoličan i biti s nekim dobar i drugi dan po toj osobi pljuvati.

    5. Iznoseći svoju obranu 2. okr. KĆ je iskazala da se 27. kolovoza 2025. oko 16,00 sati nalazila na parkiralištu kod trgovačkog centra Konzum u Lepoglavi te je imala primopredaju zajedničkog maloljetnog djeteta ĐĆ, rođenog 2019., svome bivšem izvanbračnom suprugu ĐĆ. Kritične zgode nije maloljetnom djetetu stavila u ruksak njegovu osobnu iskaznicu zbog toga što otac, ovdje 1. okr., nije dao suglasnost da se mlt. NĆ upiše u prvi razred osnovne škole u [adresa]. Naime, ona ima novog partnera i sa njim ima jedno mlt. dijete starosti nekoliko mjeseci i oni žive u [adresa], a njen bivši izvanbračni suprug ĐĆ je htio da ona vozi njihovo maloljetno dijete ĐĆ u [adresa] u školu u prvi razred, pošto su oni prije živjeli u [adresa] i dijete je išlo u vrtić u [adresa]. Budući da je takva bila situacija sa tim ne davanjem suglasnosti ona je kod sebe ostavila osobnu iskaznicu od mlt. ĐĆ jer je od Hrvatskog zavoda za socijalni rad (dalje: HZSR) zatražila da joj oni daju suglasnost koju joj ĐĆ nije htio dati kako bi mogla upisati dijete u prvi razred u [adresa]. Oni su joj rekli da iz tog razloga treba dostaviti osobnu iskaznicu od mlt. ĐĆ kako bi joj dali tu suglasnost, time da su joj prvotno rekli da oni ne mogu dati tu suglasnost već samo sud, ali je onda moja odvjetnica kontaktirala HZSR pa su onda ipak dali kasnije nakon ovog događaja suglasnost da mlt. ĐĆ upiše u školu u [adresa]. Radi te osobne iskaznice jer ju nije dala je njen bivši izvanbračni suprug ĐĆ prilikom predaje mlt. ĐĆ prigovorio u vezi toga i počeo je govoriti mlt. ĐĆ da sad dijete neće moći ići k baki i dedi (Markovom ocu i njegovoj partnerici) na more bez te osobne iskaznice. Kad je to čula izašla je iz auta da bi ju njen bivši izvanbračni suprug ĐĆ odgurnuo od auta i rekao joj: "dijete ti neću vratiti i pitanje kad budeš dijete opet vidjela", a te riječi joj je izgovorio tako da je vikao i galamio i rekao je da se ona nema kaj djetetu približavati. Sve je to bilo pred mlt. ĐĆ jer je dijete sjedilo na zadnjem sjedištu od auta i bio je spušten prozor. Mlt. NĆ se zbog ovog događaja počeo tresti, jaukao je i rekao joj je "mama daj tati osobnu iskaznicu da mogu ići k baki i dedi na more", a to je sve govorio pred bivšim izvanbračnim suprugom koji je to sve čuo. Navela je da ona kritične zgode nije niti vikala niti galamila na bivšeg izvanbračnog supruga već je on vikao i galamio na nju, a kad se on tako ponaša ona osjeća jako veliki strah, trese se i povlači u sebe te ne ulazi u nikakve konflikte, a tako je bilo i ovoga puta. Naime, ona je otišla od svog bivšeg izvanbračnog supruga radi obiteljskog nasilja koje je počinjeno na njenu štetu, bilo je više prekršajnih postupaka u tom smislu. Što se tiče sadašnjih odnosa navela je da je u prosincu mlt. NĆ bio na skijanju i slomio je bedrenu kost i kako je ona u to vrijeme bila tek rodila svoje drugo dijete, njen bivši izvanbračni suprug je bio taj koji je vodio mlt. ĐĆ u [adresa] na rehabilitaciju. Oni su tamo bili od ponedjeljka do petka stacionirani tako da su od onda među njima odnosi korektni i nada se da će tako i ostati. Također je navela da je u tijeku između nje i ĐĆ postupak kod suda u Zagrebu kako bi uredili ostvarivanje roditeljske skrbi nad mlt. ĐĆ, plaćanje alimentacije, visinu alimentacije, osobne susrete i druženja i rješavanja dugovanja na ime alimentacije te kako će mlt. NĆ provoditi ljetne, zimske i ostale praznike, koliko sa njom, a koliko sa tatom. Na upit suda je li mlt. NĆ plakao tog dana odgovorila je da jest, da je bio jako uznemiren i ona se čak dvoumila da li da napiše prijavu HZSR, ali je na kraju napisala prijavu jer smatra da je ona mama i da dijete mora zaštititi pa makar i od rođenog oca u takvim situacijama jer je mislila ako se tako ponaša preda njom, a kada 1. okr. ĐĆ primi napadaj bijesa i ne može se iskontrolirati što se onda događa unutar četiri zida kad je sam sa mlt. ĐĆ. Ona je ovaj događaj prijavila na način da je poslala e-mail HZSR, Područnom uredu Zaboku gdje je opisala situaciju koja se desila, a ĐĆ je njoj rekao na parkingu da će je prijaviti na policiju jer nije dala osobnu djetetu. Uvijek kad su bile takve ranije situacije bi ĐĆ njoj govorio da će ostati bez djeteta, da dijete više neće vidjeti, da će je prijaviti i zvati joj policiju. Na daljnje pitanje suda pojasnila je da je ĐĆ vikao i galamio radi osobne iskaznice od mlt. ĐĆ kritične zgode jer je kako to ona pretpostavlja da je ĐĆ pretpostavio da ću ona mlt. ĐĆ promijeniti prebivalište bez obzira na to da li će on njoj dati suglasnost za to ili ne. U šestom mjesecu 2025. kada je bila završna priredba u vrtiću od mlt. ĐĆ, ĐĆ i ona su bili na kavi da se dogovore vezano uz cjelokupnu situaciju kako će dalje ići, s obzirom da se planirala preseliti u [adresa] i ona je ĐĆ dala papir koji joj je dala pedagogica Osnovne škole u Kumrovcu da se mlt. NĆ može uvesti u sustav u školu kako bi se upisao u Osnovnu školu u Martinišće odnosno taj papir je bio vezan da mlt. NĆ može ići u osnovnu školu, a nije bio vezan uz mjesto u koju osnovnu školu će ići. Neke škole su tražile potpis za upis oba roditelja, a neke škole samo jednog roditelja, a škola u [adresa] je tražila da se potpišu oba roditelja. Kada je to dala ĐĆ, ĐĆ je to samo pogledao i rekao joj je "aha sad me trebaš" i rekao joj je "možda ću potpisati do devetog mjeseca kada je trebala početi škola, a možda i neću" i bacio je taj papir prema njoj. Kad je vidjela da je takva situacija otišla je i odlučila pokrenuti postupak davanja suglasnosti preko HZSR.

    6. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud utvrđuje da nije dokazano da bi okrivljenici počinili djelo za koje se optužuju na način opisan u izreci presude. Naime, ovlašteni tužitelj tereti okrivljenike da bi inkriminirane zgode počinili psihičko nasilje u obitelji na način da bi u nazočnosti njihovog zajedničkog mlt. djeteta ĐĆ vikali i galamili jedno na drugo u tolikoj mjeri da su dijete uznemirili i rasplakali, a čime su jedno kod drugog prouzročili povredu dostojanstva i uznemirenost, pa da bi time počinili prekršaj iz članka 10. stavak 1. točka 3. ZZNO, kažnjiv po članku 22. stavak 3. istog Zakona.

    7. Članak 8. stavak 1. ZZNO navodi osobe na koje se primjenjuje taj zakon, a to su između ostalog bivši izvanbračni drugovi kao i osobe koje imaju zajedničko mlt. dijete. Članak 10. stavak 1. točka 3. ZZNO propisuje da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Slijedom toga, nasilje u obitelj čini onaj tko prema svojem srodniku, počini neki oblik nasilja. Da bi bilo ostvareno biće prekršaja psihičkog nasilja ponašanje osobe mora kod žrtve prouzročiti osjećaj straha, uznemirenosti i povredu dostojanstva. U konkretnom slučaju niti jedan od okrivljenika ne navodi da bi zbog inkriminiranog događaja bio uznemiren pa niti povrijeđenog dostojanstva. 2. okr. KĆ je navela da je mlt. NĆ plakao, no kako to proizlazi iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga, ovlašteni tužitelji tereti okrivljenike da su međusobno jedan kod drugoga prouzročili uznemirenost i povredu dostojanstva čime oni međusobno jedan naspram drugoga jesu žrtve nasilja. Isto tako, po ocjeni ovog suda činjenični opis djela je paušalan iz razloga što nije navedeno koje su to riječi okrivljenici jedan drugome izgovarali kritične zgode koje bi dovele do posljedice odnosno do uznemirenosti i povrede dostojanstva što je odlučna činjenica za ostvarenje bića ovog prekršaja. Naime, nasilje u obitelji nije počinjeno baš svakom grubom riječi ili svađom, već je to onaj događaj koji po prelazi granice svakodnevnih obiteljskih razmirica i koji po svojoj težini, bilo izgovorenih riječi bilo poduzetih radnji, ostvaruje biće djela nasilja u obitelji iz članka 10. ZZNO. Kako to proizlazi iz obrana obaju okrivljenika izvjesno je da jedan drugome predbacuju stvari i prepiru se preko zajedničkog mlt. djeteta ĐĆ jer oboje opisuju situacije koje su se zbile prije samog inkriminiranog događaja, a koje se odnose na nemogućnost dogovora između okrivljenika kao roditelja zajedničkog mlt. djeteta ĐĆ. Prije svega, zaključak je ovog suda da okrivljenici moraju urediti svoje osobne i obiteljske odnose u vezi ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi nad mlt. ĐĆ obzirom da uzgred inata, kontrole i prepirki roditelja putem djeteta, dijete je to koje štetuje.

    8. S obzirom da odlučna činjenica psihičkog nasilja u obitelji prouzročenja uznemirenosti i povrede dostojanstva, kako je to razvidno iz sadržaja obrana okrivljenika, nije nedvojbeno utvrđena, to je sud na temelju članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona uz primjenu načela „in dubio pro reo“ oba okrivljenika oslobodio optužbe.

    9. Odluka o troškovima temelji se na članku 140. stavak 1. u svezi sa stavkom 2. istog članka Prekršajnog zakona koji propisuje da će u odluci kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, izreći da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda. Budući da su okrivljenici oslobođeni optužbe, glede troškova postupka, odlučeno je kao u točki III. izreke ove presude.

    10. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

    U Varaždinu 17. lipnja 2026.

    Zapisničarka

    Sudac

    Valentina Bunić, v.r.

    Hana Strnišćak, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana po primitku presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno putem ovog suda.

    Dostavna naredba:

    Presudu dostaviti:

    • 1. okrivljeniku, ĐĆ, [adresa]

    • 2. okrivljenici, KĆ, [adresa]

    • tužitelju, PU varaždinska, Policijska postaja Ivanec, Varaždinska 13, odmah i po pravomoćnosti,

    • žrtvi nasilja, KĆ, [adresa], po pravomoćnosti

    • žrtvi nasilja, ĐĆ, [adresa], po pravomoćnosti

    • žrtvi nasilja, mlt. NĆ, [adresa] po majci KĆ, po pravomoćnosti

    • Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Čakovec, Jakova Gotovca 9, po pravomoćnosti

    • Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Zabok, Prilaz dr. Franje Tuđmana 15, po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.