Poslovni broj: R1-124/2024-35

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovoga suda Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja SB, OIB: [osobni identifikacijski broj], Obala 4. kolovoza 1941. kbr. 10b, Brodarica, Šibenik, zastupan po punomoćniku Ivanu Milinu, odvjetniku u Šibeniku, protiv protustranke ad.1. ŽB, [adresa], ad.2. GB, [adresa], ad.3. EB, [adresa] i ad.4. ĆB, [adresa], svi zastupani po punomoćniku Elen Kuvač, odvjetnici u Šibeniku, radi osnivanja nužnog prolaza, po dovršenom postupku, izvan ročišta, dana 16. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Osniva se nužni prolaz preko dijela nekretnine protustranaka oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine u korist nekretnine predlagatelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine i to kao služnost staze i kolnika u širini od 3 metra, koji put se proteže u dužini od 1,67 metara, na sjeverozapadnom dijelu nekretnine protustranaka oznake kat. čest. [katastarska čestica], na međoj liniji sa kat. čest. *1194, u smjeru sjeverozapad -sjeveroistok, na način da se dodiruje sa nerazvrstanom [adresa] oznake kat. čest. [katastarska čestica], koji dio je označen na skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju¸ Marka Pilića, mag. ing. geod. et geoinf. od dana 16. rujna 2025. oznakom A-B-C-D-A, u ukupnoj površini od 5 m2.

II. Nužni prolaz iz toč. I. ovog rješenja se osniva pod uvjetom da predlagatelj protustrankama ad.1. –ad. 4. na ime novčane naknade isplati iznos od 892,50 eura, odnosno svakoj od njih iznos od 223,125 eura, sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovoga rješenja.

III. Nalaže se protustrankama da solidarno naknade predlagatelju troškove ovoga postupka u sveukupnom iznosu od 2.526,64 eura, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelji ad.1. DB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.2. SB iz [adresa], Obala 4. kolovoza 1941. kbr. 10b, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.3. BB iz [adresa], Obala 4. kolovoza 1941. kčbr. [katastarska čestica], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.4. VB iz [adresa] **.**.1941. kbr. 46, OIB: [osobni identifikacijski broj], i ad.5. JB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] podnijeli su ovome sudu dana 14. lipnja 2024. prijedlog radi osnivanja nužnog prolaza u kojem su naveli da su stvarni zemljišnoknjižni suvlasnici na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje pravo vlasništva je upisano u zemljišne knjige. Predmetna nekretnina je položena u naselju Brodarica-Šibenik u neposrednoj blizini javne prometnice anagrafske oznake [adresa], a katastarski identificirana kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Protustranke su uknjiženi suvlasnici nekretnine , svaki za ¼ dijela na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina u naravi predstavlja put, ukupne površine od 49 m2, a nalazi se položena između nekretnine u vlasništvu predlagatelja (kat. čest. [katastarska čestica]) i nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] u naravi javna prometnica- [adresa].

1.1. Aktualno stanje vlasništva i posjeda na strani predlagatelja postoji još od vremena stjecanja prava vlasništva na njihovoj nekretnini od strane njihovog prednika ZB rođ. LB, koja je na tom području imala temeljem nasljeđivanja iza smrti svoga oca LB pok. S, znatno veći posjed, te je matična nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] bila u naravi znatno veće površine. Tijekom vremena došlo je do nacionalizacije dijela navedene matične nekretnine, raznih parcelacija i cijepanja te iste matične nekretnine, od koje su u konačnici nastale današnja parcela u vlasništvu protustranaka- kat. čest. [katastarska čestica] i parcela u vlasništvu predlagatelja- kat. čest. [katastarska čestica]. Postupanjem Grada Šibenika je sukladno odredbama Zakona o cestama i evidenciji nerazvrstanih cesta formirana i upisana u zemljišnim knjigama javna prometnica [adresa], oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na koju cestu je moguć pristup sa nekretnine predlagatelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jedino prolazom preko parcele protustranaka oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1.2. Budući da u sada aktualnoj situaciji na terenu ne postoji slobodan nesmetan prolaz, izlaz sa nekretnine predlagatelja do javne prometnice- [adresa] ulica predlagatelji imaju neposredni pravni interes za osnivanjem prava nužnog prolaza i puta preko dijela nekretnine protustranaka oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u širini parcele cca 2 metra i dužini od 3 metra, pa predložili da sud osnuje nužni prolaz u korist nekretnine predlagatelja kao povlasne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], a na teret nekretnine protustranaka kao poslužne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica].

1.3. U tijeku postupka se izmijenilo zemljišnoknjižno stanje u odnosu na upisane suvlasnike povlasne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog čega je predlagatelj uredio prijedlog na način da je na strani predlagatelja sada označen samo SB (ranije predlagatelj ad.2., kao sada jedino upisani vlasnik.

2. Protustranke su se protivile formiranju nužnog prolaza preko nekretnine koja je u suvlasništvu istih i to iz razloga što do nekretnine predlagatelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] postoji kraći, širi i praktičniji i prikladniji put , odnosno cesta s Jadranke magistrale, a što je vidljivo na terenu. Pokojna majka predlagatelja, čiji nasljednici su predlagatelj SB i njegov brat DB je pred ovim sudom pokrenula parnični postupak pod posl. brojem P-2707/2018 koji je od 4. listopada 2022. u prekidu zbog smrti tužiteljice ĐB. Kamenita ulica koja vodi do nekretnine protustranaka da nije prohodna za kamione niti za teretna vozila obzirom je njezina širina 2,70 metara te je promet istom jako gust. Istaknuli da je parcela oznake kat. čest. [katastarska čestica] odnosno kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] bila kompleks zemljišta pa je normalno da predlagatelj za put tereti svoju nekretninu, odnosno nekretnine koje je prodao. Dakle, to što je predlagatelj odnosno njegovi predci prodavali nekretninu, a nisu ostavljali put to ne bi smio biti razlog da se preko vlasništva trećih osoba sada formira nužni prolaz. Pristup na nekretninu predlagatelja moguć je sa donje strane s Jadranke magistrale preko kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Predlagatelj se protivio navodima protustranke te naveo da parnični postupak postojeći pred ovim sudom na koji se referira protustranaka i koji je zaista u prekidu zbog smrti ranije tužiteljice ĐB, nije postupak pokrenut radi utvrđenja ili uspostavljanja nužnog prolaza nego radi ustupa i predaje u posjed dijela nekretnine za koju raniji tužitelji ĐB i DB smatraju da se radi o dijelu površine uzurpirane u odnosu na nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] koja je i predmetom ovog postupka. Naime, nesporna je činjenica da je imenovana ĐB majka predlagatelja bila vlasnicom cijele ili velikog dijela ranije matične nekretnine označene kao čest. 3170/1 međutim, ranijim agrarnim reformama, prodajom nekretnina i raznim parcelacijama dogodilo se da je u konačnici nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] prema današnjoj katastarskoj površini većoj od 3100 m2 ostala bez pristupa bilo kojem javnom putu sa bilo koje strane. Osim toga predlagatelj SB bez obzira što je suvlasnik iste nekretnine još od 1974. godine, a zbog odsutnosti iz Hrvatske nije znao što se na terenu događa, a o spomenutoj parnici koja je u prekidu nije ni znao da se radi o uzurpacije dijela iste nekretnine koja prema podacima o izmjeri iz spomenute parnice danas nema više od 2650 m2. Dakle, radi se o problemima imovinsko pravnog karaktera zbog čega ako se i odluči na nastavak ili pokretanje nove parnice protiv iste obitelji nije siguran kakav ishod može očekivati i uz pitanje dugotrajnosti postupka . U tom smislu jedina dostupna javna površina je u neposrednoj blizini ove nekretnine , a radi se [adresa] koja je sukladno Zakona o cestama uspostavljena kao javna površina od strane grada [adresa], i koja je ujedno i jedini, a zapravo i najkraći pristup toj prometnici sa nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] preko parcele kat. čest. [katastarska čestica] koja se proteže uz sjevernu stranu nekretnine predlagatelja u širini od jedva prosječnih 2m, dakle predstavlja tampon između nekretnine predlagatelja i javne prometnice. Dakle, nema nikakvog drugog mogućeg i ekonomičnijeg načina da predlagatelj osobno pješke ili svojim vozilom pristupi na javnu prometnicu osim na ovaj način. Navodi izneseni od strane predlagatelja su opravdani uvidom u Izvod iz katastarskog plana iz kojeg je vidljivo da ne postoji nikakav prolaz preko parcela 3170/112 i 3170/111 vezano za spomenutu parnicu protiv obitelji NB, budući su oni međusobno podijelili ranije postojeću cjelinu, a to je bila parcela kat. oznake 3170/4, ukupne površine 2200 m2. Logično da je ikakav raniji uspostavljeni put i prolaz do sadašnje parcele predlagatelja bio ili postojao onda ovaj postupak ne bi ni imao svrhe niti bi za to bilo potrebno.

Suprotno navodima protustranke, prema povijesnom stanju provedenih parcelacija ranije matične nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je vidljivo da prednici predlagatelja nisu u većem dijelu iste matične nekretnine prodavali već je parcelacija i dodjela dijelova te nekretnine vršena temeljem provedene nacionalizacije iza Drugog Svjetskog rata te agrarnim reformama pa je na taj način prednik obitelji NB dobio, dodjelom agrara dio iste matične nekretnine pobliže označen kao kat. čest. [katastarska čestica], od koje su onda parcelacijom u obitelji NB 1984. godine nastale danas postojeće nekretnine na koje upire protustranka, a dio koji je preostao oznakom kat. čest. [katastarska čestica] je danas prilazni put između parcela nastalih diobom članova obitelji NB, koji je zapravo prilaz sa Jadranske magistrale na novonastale parcele u vlasništvu potomaka NB.

4. Radi ocjene osnovanosti prijedloga za osnivanje nužnog prolaza, sud je u postupku obavio očevid na predmetnim nekretninama uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke.

4.1. Na očevidu obavljenom dana 10. rujna 2025. predlagatelj je sudskoj komisiji pokazao svoju nekretninu. Izvršen je obilazak i pregled te nekretnine koju je vještak mjernik identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], kulture pašnjak, površine 3211 m2, te je ista upisana u posjedovni list br. 3770 kulture pašnjak, površine 3168 m2. Nekretnina predlagatelja je u naravi zarasla visokom borovom šumom, makijom te je neprohodna za pristup na istu.

4.2. Nekretnina protustranaka je identificirana kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] , k. o. [katastarska općina], kulture put, površine 49 m2, te je ista upisana u posjedovni list 925 kulture put, prolaz, površine 49 m2. Nekretnina se proteže uz nerazvrstanu cestu oznake kat. čest. [katastarska čestica] ([adresa]) te predstavlja dio između asfaltirane ceste i urušenog suhozida prema nekretnini kat. čest. [katastarska čestica], te je u naravi dijelom urušeni suhozid, a dijelom zaravnat teren šljunkom.

4.3. Pozvan da pokaže kuda bi po njegovom prijedlogu išla trasa nužnog prolaza predlagatelj je izjavio da bi bila na sjeverozapadnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica], na međnoj liniji sa kat. čest. zgr. [katastarska čestica], u širini 3 metra, u smjeru sjeverozapad - sjeveroistok na način da se dodiruje sa nerazvrstanom [adresa] oznake kat. čest. [katastarska čestica].

4.4. Trasa nužnog prolaza pokazana po predlagatelju, u skici vještaka mjernika od dana 16. rujna 2025. na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] je označena slovima A-B-C-D-A , u širini od 3 metra i dužini od 1,67 metara, te u ukupnoj površini od 5 m2.

4.5. Potom su protustranke sudskoj komisiji pokazale trasu nužnog prolaza za koju smatraju da je prikladnija za pristup nekretnini predlagatelja, pa pokazana trasa ide sa magistralne ceste koja je označena kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko kat. čest. [katastarska čestica] u cijeloj svojoj širini i dužini katastarske čestice te nakon toga po sjeverozapadnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica], u širini 3 metra. Predložena trasa na kat. čest. [katastarska čestica] je u naravi betonirani prolaz za granične joj katastarske čestice , a u sjeverozapadnom dijelu je makadam, dok je kat. čest. [katastarska čestica] obrasla u makiju i trenutno neodržavana.

4.6. Trasa nužnog prolaza pokazana po protustrankama je u skici vještaka mjernika od 16. rujna 2025. na kat. čest. [katastarska čestica] označena slovima E -F-G-H-E, u širini od 3,50 metra i dužini od 45,04 m, te ukupnoj površini od 157 m2, te na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] označena slovima F-I-J-G-F, u širini od 3 metara i dužini od 13,66 metara, te ukupnoj površini od 49 m2.

4.7. Protustranke su navele da cesta oznake kat. čest. [katastarska čestica] ([adresa]) je dvosmjerna, širine 3 metra te je prometna odnosno odvijanje prometa je doslovno nemoguće jer dva vozila se ne mogu mimoići , postoji niz stambenih objekata , te njezina prometna regulacija otežava život svim stanovnicima ovoga područja. Postojeće stanje bi se dodatno pogoršalo s obzirom na činjenicu što na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] koja je površine cca 3000m2 predlagatelj predviđa gradnju više stambenih objekata.

4.8. Predlagatelj je izjavio da ostavlja mogućnost protustrankama da u odnosu na predloženo mjesto nužnog prolaza preko njihove nekretnine na zapadnom dijelu , mogu ukoliko to njima odgovara predložiti osnivanje nužnog prolaza na drugom dijelu te nekretnine. U odnosu na trasu kako to predlažu protustranke da se radi o privatnom vlasništvu sa puno većom katastarskom česticom preko koje bi trebalo osnovati prolaz, čime prijedlog protustranke ne smatra ekonomičnim, štoviše smatra štetnim za sadašnje vlasnike posebno u odnosu na vlasnike kat. čest. [katastarska čestica] koja bi nekretnina zapravo ostala bez mogućnosti korištenja većeg dijela površine. Stoga je predlagatelj i predložio osnivanje nužnog prolaza preko nekretnine koja se od strane protustranaka i ne može koristiti za bilo koju drugu svrhu , sve obzirom na svoju malu površinu , dakle ni za parkiranje vozila, nego ista služi kao tampon zona između nekretnine u vlasništvu predlagatelja i javne prometnice. Predlagatelj s obzirom na trenutno stanje, u situaciji kada nije u mogućnosti na kvalitetan način pristupiti svojoj nekretnini radi izvršavanja svojih vlasničkih prava, dakle i obveze čišćenja i održavanja vlastite nekretnine koja zbog stanja u kojem se nalazi predstavlja i opasanost za susjedne nekretnine u slučaju izbijanja požara, predložio sa sud prihvati njegov prijedlog.

5. Vještak građevinske struke u svom pismenom nalazu i mišljenju od 23. rujna 2025. je naveo da dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko koje predlagatelj predlaže osnivanje nužnog prolaza u površini od 5 m2, je u naravi građevinsko zemljište u širem području Grada Šibenik, [adresa]. Ista se nalazi u sklopu građevinskih parcela , dijelom izgrađenih. Nekretnina je građevinsko zemljište na kojem nema ničega, te zemljište nije ograđeno od susjednih parcela . Predviđeno je za kompletiranje gradske prometnice kroz mjesto [adresa]. Zemljište ima pristupo na [adresa]. U krugu 500 metara se nalaze stambeno-turistički objekti, trgovine, ljekarna i privatne kuće, karakteristično za gradsko naselje. Zemljište je od mora-centra mjesta udaljeno 600-700 metara, a od magistrale 50 metara. Vještak je u svome nalazu dao procjenu visine novčane naknade za osnivanje nužnog prolaza, pa je vještak utvrdio da tržišna vrijednost služnosti puta prema Zakonu o procijeni vrijednosti nekretnina iznosi 892,50 eura. Tržišna vrijednost povlasne nekretnine nakon osnivanja nužnog prolaza iznosi 806,947,50 eura, dok je tržišna vrijednost poslužne nekretnine nakon osnivanja nužnog prolaza iznosi 12.112,50 eura.

5.1. Naveo da pristup preko kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smatra najpovoljnijim i to iz razloga što smatra da predmetna mala i uska parcela je nepotrebno ostala privatno vlasništvo, dakle smatra da je ista trebala biti javno dobro. Navedena nekretnina se osnivanjem nužnog prolaza minimalno krnji i to u površini od 5 m2. Što se tiče prometa i uske dolazne ulice ([adresa]) to je činjenica, ali bez obzira na buduću izgrađenost povlasne nekretnine, vlasnici poslužne nekretnine moraju riješiti parkinge unutar svojih gabarita, jer nitko nema pravo ograničavati pristup u nuždi. Što se tiče pristupa nekretnini predlagatelja preko nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vještak smatra nepovoljnim iz razloga što se prolazi preko privatne parcele, donji dio, vlasništvo obitelji NB, a u gornjem dijelu nužni prolaz zadire u formiranu građevinsku parcelu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojoj bi se osnivanjem nužnog prolaza bitno ograničilo pravo gradnje (kis i kig).

6. Predlagatelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještak, te sukladno rezultatima provedenog očevida i nalazima sudskog vještaka uredio prijedlog na način da se predlaže nužni prolaz kako je prikazano na skici mjesta očevida izrađenoj po sudskom vještaku Marku Piliću, mag. ing. geod. et geoinf. označeno točkama A-B-C-D-A u površini od 5 m2.

7. Protustranke su u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka navele da bi se osnivanjem nužnog prolaza kako to predlaže predlagatelj zatvorio ulaz na nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu protustranaka ĆB i EB. Naime, bez obzira što [adresa] predstavlja javnu površinu, cestu, ista u naravi predstavlja malo širi makadamski put, odnosno prolaz za "magarca i čovjeka" koji danas ne zadovoljava osnovnu prometnu infrastrukturu jer nije dovoljno široka da bi prošla vatrogasna kola, nema pločnika, te u naravi predstavlja dvosmjernu prometnicu u kojoj se dva vozila ne mogu mimoići. Na takvu javnu površinu dopustiti priključak, nužni prolaz za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 3211 m2 nije utemeljeno na osnovnom pravnom shvaćanju nužnog prolaza, već bi se nužni prolaz trebao formirati u skladu sa detaljnim urbanističkim planom. Štoviše, vlasnica nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je predlagatelju predložila da do svoje nekretnine 3170/35 k. o. [katastarska općina] formira put u širini od 3,50 metara, a da joj on zauzvrat ustupi istu površini na svojoj nekretnini, na što predlagatelj nije pristao, iako bi tako formirani put bio kraći, ekonomičniji i urbanistički prihvatljiviji. U prilog svojim tvrdnjama priložili ovjerenu izjavu ČB od 5. veljače 2026. (ovjerena OV-1433/2026 dana 9. veljače 2026.) koja potvrđuje navedene navode.

Predložili da se vještak očituje na okolnost izmještanja nužnog prolaza na drugu stranu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] , a sve s obzirom na širinu [adresa] i obzirom da predloženi nužni prolaz znatno otežava ulaz u nekretninu vlasništvo protustranaka ĆB i EB. Također protustranka ad.3. EB je prigovorio nalazu vještaka mjernika u odnosu na prikazani suhozid jer da se isti nebi protezao onako kako je vještak prikazao, obzirom bi crta protezanja suhozida bila točno označena tek kad bi se očistio teren.

8. Predlagatelj je u odnosu na priloženu ovjerenu izjavu ČB naveo da do predaja iste u spis nije bio upoznat sa sadržajem iste, te je ista vjerojatno data isključivo za potrebe ovoga postupka.

9. Iznoseći svoj nalaz i mišljenje na raspravi održanoj 10. veljače 2026. vještak građevinske struke je ostao u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja, te štoviše naveo da vještačenja gdje se radi procjena tržišne vrijednosti nužnog prolaza za nepotpuna izvlaštenja, vještak građevinar uvijek se naslanja na vještvo vještaka mjernika koji putem svoje struke iznalazi najpovoljnije varijante kojim bi se nužni prolaz u naravi izveo, a što je i u ovom slučaju. Na upit punomoćnika protustranaka je li postoji detaljni urbanistički plan za područje [adresa] vještak je naveo da područje [adresa] pripada pod Plan grada [adresa] i obrađen je sa dva plana , jedan je cjelovite izmjere i dopune GUP grada [adresa], a drugi je odluka o građevinskom području šireg područja grada [adresa] gdje su obuhvaćena i sva naselja koja pripadaju gradu [adresa]. Detaljni plan se radi za manje lokacije tipa marina ili nova zgrada, škola ili nešto što nije GUP-om utvrđeno, a nikada za cijeli obuhvat grada. Na pitanje pun. protustranaka da li bi se osnivanjem nužnog prolaza na način kako je prikazano na skici mjesta očevida vještaka mjernika otežao pristup parceli oznake kat. čest. [katastarska čestica], vlasništvo protustranke ad3) EB koji na tom dijelu ima svoju obiteljsku kuću, a sve imajući u vidu širinu ceste – [adresa], vještak je naveo da svaki promet posebno u uskim ulicama kakva je dolazna od magistrale strma ulica, otežava promet posebno ljeti. Horizontalna ulica o kojoj pričamo ne bi bitno ugrozio ulazak u susjednu parcelu gdje je samo 3m uzeto na početku te ulice i to je u površini od 5 m2, što je totalno benigno. Štoviše, da njemu kao građevinaru- profesionalcu koji radi to svaki dan nikako nije jasno da je Grad Šibenik kada je provodio plan prometnica ostavio navedeni okrajak od cca 1-2 m širine po cijeloj dužni parcele predlagatelja što je po njemu presedan. Dakle ovih 3 m x 1,2 m bi omogućio isključivo pristup na parcelu predlagatelja koja je dosta velika i ne bi se smjelo zaustavljati ili parkirati na ovoj cesti o kojoj pričamo, dakle nevjerojatno da u urbanom tkivu naselja, parcela od 3100 m2, nema kolni pristup što je po meni njemu nerazumno i tendenciozno prema vlasniku odnosno njegov parceli. Na daljnji upiti da se isti očituje iz kojih razloga smatra da bi trasa koja je predložena po predlagatelju bila povoljnija u odnosu na trasu koju su predlagali protustranke dakle ulaz s Jadranske magistrale preko kat. čest. [katastarska čestica] i dio 3170/111, a posebno u ekonomskom smislu isti izjavio da je to jasno naveo u svom pisanom nalazu i mišljenju i to u zadnjoj točki mišljenja gdje taj pristup strmi nije javno dobro, već je u vlasništvu trećih osoba (obitelji NB), do nekog vrha tog pristup. Potom dolazimo do formirane parcele 3170/111 od koje bi trebalo otkinuti širinu od 3 m i upitno je da li bi ista mogla biti građevinska što utječe na kis i kig, koeficijenti izgrađenosti , dakle ovdje imamo situaciju da se nužni prolaz osniva preko dvije čestice.

10. Vještak mjernik na raspravi od 10. veljače 2026. je naveo da ostaje u cijelosti kod svoga nalaza i mišljenja iz razloga što navedeni suhozid (gomila) koja je snimljena na terenu, a u rasutom je stanju odgovara geodetskom elaboratu nerazvrstane ceste u kojem je ujedno i nastala katastarska čestica [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] te je ista na takav način provedena u katastarskom operatu (u pisanom i grafičkom dijelu).

Na upit pun. protustranaka je li moguće osnovati nužni prolaz na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na istočnom dijelu uz nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica], a koja nekretnina je vlasništvu protustranaka ad1) i ad2) isti naveo da ukoliko sud naloži može se na tom dijelu naznačiti u dopuni skice mjesta očevida dio katastarske čestice [katastarska čestica] za nužni prolaz, a vodeći računa da bi taj nužni prolaz trebao biti širi od 3m iz razloga što se nalazi rasvjetni i telefonski stup neposredno uz 3170/79 kako bi korisnost nužnog prolaza bila dovoljna i funkcionalna.

Na upit suda, a vezano na postavljeno pitanje pun. protustanaka je li bi tako predloženi nužni prolaz na istočnom dijelu nekretnine oznake 3170/151 k. o. [katastarska općina] bio manje tegotan u odnosu na skici mjesta očevida označeni nužni prolaz na zapadnom dijelu, a sve imajući u vidu kako to ističu protustranke otežani pristup u nekretnine (obiteljske kuće protustranaka) vještak odgovorio da je po njegovom mišljenju jednako tegobno, [adresa] na koju se ulazi s magistrale odnosno državne ceste DC-8 je uža nego dio [adresa] koji se nalazi neposredno uz nekretnine stranaka. Dakle jednako je otegotno i na istočnom i na zapadnom dijelu.

11. Protustranke su prigovarale iskazu vještaka građevinske struke i to u dijelu gdje isti naveo da je tendenciozno i nerazumno da u urbanom tkivu naselja, nekretnina od 3100 m2 nema ni jedan kolni pristup. Naime, da upravo zbog te činjenice protustranke ističu da formiranje nužnog prolaza kako je zatraženo prijedlogom je suprotno temeljima urbanističke strukture jer za spornu nekretninu u toj površini je potrebno osigurati prolaz u skladu ne samo sa urbanističkim pravilima, već i prometnom infrastrukturom. Čl. 4. Zakona o nužnim prolazima je propisano da za vrst, opseg i pravac nužnog prolaza i za način njegove upotrebe mjerodavna je potreba nekretnina koje nužni prolaz trebaju, ali da tako da tuđe nekretnine budu što manje opterećene, njihovi vlasnici čim manje smetani i da onomu koji nužan prolaz treba budu prouzročeni što manji troškovi. Ako su nekretnine izgubile putnu vezu uslijed diobe nekretnina, ima se nužni prolaz bez obzira na stege dozvoliti u prvom redu preko nekretnina koje su s njima prvobitno sačinjavale jednu cjelinu. Nesporno je da je nekretnina u vlasništvu predlagatelja zajedno sa nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] činila jednu cjelinu, kao što je nesporno da je predmetna nekretnina nekada imala put koji se protezao sve do mora, a koji je onda raznim diobama i pravnim poslovima jednostavno nestao, naime taj put je prodan kad su se prodavali dijelovi parcele. Dakle, obitelj majke predlagatelja ĐB je bila vlasnik matične nekretnine od koje su onda nastale sve nekretnine između kojih se proteže u pravcu kolni put širine 3,50 metara , te postoji mogućnost osnivanja nužnog prolaza iste širine preko kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve te nekretnine su nekada činile jednu cjelinu. Nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je privatno vlasništvo protustranaka i nitko tu nekretninu nije „ostavio“, već su protustranke preko svojih nekretnina formirale [adresa], a dio koji je ostao van ceste je u vlasništvu protustranaka , makadam koji graniči sa cestom i služi stanovnicima okolnih kuća za mimoilaženje, parkiranje i slično i nisu to protustranke ostavile van ceste da predlagatelj to uzurpira kao nužni prolaz za svoju građevinsku nekretninu. Ponovno istaknuli da predlagatelj ima realnu i manje tegobnu mogućnost da formira nužni prilaz preko nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zamjenom površina.

12. Predlagatelj je gore navedene navode protustranaka smatrao nevjerodostojnim budući su činjenice koje se navode u potpunoj suprotnosti sa povijesnim stanjem zemljišnih knjiga. Naime, nije sporno kako je prvobitno na istom prostoru postojana osnovna matična parcela oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je povijesno gledano doživjela bezbroj parcelacija i usitnjavanja na puno manje čestice. Insinuacija da bi pravni prednici predlagatelja sami provodili parcelacije, cijepali i prodavali dijelove matične nekretnine pa time i sami nekad postojeći "put" anulirali ne odgovara stvarnom stanju stvari budući su pravni prednici protustranaka, a iz obitelji NB koji su agrarnom reformom dobile dijelove matične parcele iste parcelirani i usitnjavali pa su tako i inače parcelacijom iz 60 -tih godina formirali i nekretninu današnje oznake kč. [katastarska čestica] u vlasništvu predlagatelja. Naime rješenjem ovog suda broj R1-137/75 od 06. veljače 1979. godine vidljivo je da je u izvanparničnom predmetu članova obitelji NB vršena dioba nekretnina pa je NB kćerku Ž pripala u vlasništvo upravo nekretnina 3170/35. Iz tih razloga majka predlagatelja pok. ĐB je radi zaštite svog prava vlasništva podnijela reivindikacijsku tužbu protiv tadašnjih vlasnika pa i novih vlasnika prodanih nekretnina koji parnični postupak je započet pred ovim sudom u predmetu broj P - 129/64 a zaključen presudom Okružnog suda u Šibeniku pod broje P -260/70 kada je istom presudom utvrđeno isključivo pravo vlasništva ĐB između ostalih i na nekretnini 3170/35 a što je i provedeno u zemljišnim knjigama (Z-800/70). Iz navedenih razloga predlagatelj tvrdi da već u vrijeme stjecanja prava vlasništva njegove majke ĐB na predmetnoj nekretnini nije postojao nikakav pristupni put do te nekretnine posebno iz razloga što je već u to vrijeme izgrađena Jadranska magistrala koja je inače utjecala na konfiguraciju terena i parcelacije postojećih nekretnina. Dakle pravni prednici predlagatelja kao ni sam predlagatelj nije imao saznanja da bi navedena nekretnina koja je danas po katastarskom operatu u istom obliku od nastanka, imala ikakav pristupni put kojim bi se nesmetano raniji, a i današnji vlasnici te nekretnine mogli koristiti.

13. Odredbom čl. 223. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZVDSP-a) propisano je da služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnog prolaza, odnosno u postupku osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja, u postupku diobe i u ostavinskom postupku , a i u drugim slučajevima određenim zakonom. St.4. propisano je da onaj u čiju je korist na nekretnini osnovano pravo služnosti odlukom suda ili drugog tijela ovlašten je ishoditi upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi.

14. Prema odredbi čl. 224. ZVDSP-a nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine , ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju korist se nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine (stavak 1.), s tim da se nužni prolaz ne može osnovati preko preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači,a kroz ograđene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog (stavak 2.). St. 3. je propisano da će sud svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti da se on osniva u korist određene nekretnine kao služnost staze, progona stoke, kolnika ili svega zajedno, vodeći računa o potrebama povlasne nekretnine i o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno, no nikad ne može osnovati nužni prolaz u korist određene osobe niti općeg dobra. St. 4. propisano je da će sud svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u čiju korist se osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako se stranke glede naknade nisu drukčije sporazumjele.

15. Dakle, prilikom donošenja odluke o osnivanju nužnog prolaza u smislu odredbe čl. 224. ZVDSP-a dvije su temeljne pretpostavke i to da do nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem i da je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete koja se tim prolazom čini poslužnoj nekretnini.

16. Na temelju provedenog očevida te nalaza i mišljenja vještaka mjernika, ovaj sud se uvjerio da nekretnina predlagatelja nema nikakve putne veze s javnim putom, da je nekretnina protustranaka položena uz nerazvrstanu cestu– [adresa] oznake kat. čest. [katastarska čestica], da u naravi predstavlja dio između asfaltirane ceste i urušenog suhozida prema nekretnini predlagatelja oznake kat. čest. [katastarska čestica], ukupne upisane površine 49 m2, da nekretnina predlagatelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja zapuštenu građevinsku parcelu, zaraslu visokom borovom šumom i makijom, sa potencijalom buduće gradnje na njoj, ukupne upisane površine od 3211 m2. Jedina moguća varijanta osnivanja nužnog prolaza u korist nekretnine predlagatelja iz [adresa] jeste da se nužni prolaz od asfaltirane ceste- [adresa] ulica uspostavi preko nekretnine protustranaka.

17. Protustranke su ukazivale na mogućnost osnivanja nužnog prolaza sa južne strane nekretnine predlagatelja, sa državne ceste DC8 –Jadranska magistrala koja nosi oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preko nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica]-u naravi betonirano- makadamski put te u nastavku preko dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17.1. Navedenu trasu su protustranke smatrale povoljnijom i manje tegobnom za vlasnike navedenih nekretnina, i to sve iz razloga kako su tvrdili da su navedene nekretnine zajedno sa nekretninom predlagatelja nekada predstavljale jednu cjelinu, pa je uputno da se onda opterete nužnim prolazom navedene nekretnine, koje su sada vlasništvo trećih osoba.

18. Ovaj sud smatra, a imajući u vidu sve navedeno, da trasa nužnog prolaza predložena po predlagatelju je povoljnija i manje tegobna nego li trasa kako su to predlagale protustranke.

19. Da je tome tako sud smatra imajući u vidu da nekretnina protustranaka nakon provedene nerazvrstane ceste- [adresa] je ostala u naravi tampon zona između asfaltirane ceste - [adresa] i nekretnine predlagatelja, u površini od svega 49 m2. Istu prema navodima protustranka, čije kuće sa okućnicama se nalaze nasuprot, koriste protustranke radi parkinga i okretanja na cesti, čime bi osnivanjem nužnog prolaza u površini od svega 5 m2 na sjeverozapadnom dijelu nekretnine protustranaka, na međoj liniji sa kat. čest. *1194, u smjeru sjeverozapad-sjeveroistok, a u smislu čl. 224. st. 3. ZVDSP-a vodeći dovoljno računa o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno, a s druge strane potrebu povlasne nekretnine da ima neposredni pristup s javnog puta, za nekretninu protustranka nastala minimalna šteta, te umanjene njene vrijednosti iznosi 892,50 eura.

20. Dakle nekretnina predlagatelja s osnovanim nužnim prolazom kao služnost staze i kolnika dobiva mogućnost gradnje, što u konkretnim okolnostima nepostojanja pristupa u minimalnoj širini od 3 metra ista ne bi mogla ostvariti, i time bi de facto ostala parcela od 3211 m2 u građevinskom smislu neiskoristiva.

21. Kod osnivanja nužnog prolaza, mora se voditi računa da osnovani nužni prolaz ne smije biti komoditet povlasne nekretnine, već nužna potreba, i prostor za izvršavanje na poslužnoj nekretnini prava ići stazom, prava progoniti stoku i prava kolnika treba biti toliki koliko je nužno da bi se izvršavao, s obzirom na mjesne prilike (čl. 190. st. 3. ZVDSP-a). Isto tako razlozi zbog kojih sud ne bi trebao osnovati nužni prolaz ne smiju biti razlozi komoditeta vlasnika poslužne nekretnine, kao primjerice imati vlastiti parking izvan okućnice uz cestu.

22. Što se tiče širine [adresa] za navesti je da su vještaci iskazivali na tu okolnost, pa je tako vještak mjernik, a na upit protustranaka je li bi predloženi nužni prolaz na istočnom dijelu nekretnine protustranaka, a kako su u nastavku postupka upirali protustranke ad. 3. i ad. 4. zbog pristupa njihovim kućama koje se nalaze nasuprot, bio povoljniji nego li nužni prolaz na zapadnom dijelu, naveo da je [adresa] na koju se ulazi s Jadranske Magistrale odnosno državne ceste DC -8 uža nego dio [adresa] koji se nalazi neposredno uz nekretnine stranaka, a vještak građevinske struke je naveo da svaki promet posebno u uskim ulicama kakva je [adresa]-dolazna od magistrale i strma ulica, je normalno da otežava promet osobito ljeti. Osnovani nužni prolaz na sjeverozapadnom dijelu nekretnine protustranaka ne bi bitno ugrozio ulazak u susjednu parcelu gdje je samo 3m uzeto na početku te ulice i to u površini od 5 m2, što je po njemu posve benigno. Dakle, ovih 3 metara puta bi omogućio isključivo pristup na nekretninu predlagatelja koja je dosta velika, i ne bi se smjelo zaustavljati ili parkirati na toj cesti.

23. U odnosu na prijedlog nužnog prolaza sa južne strane nekretnine predlagatelja, sa Jadranske magistrale ( državna cesta DC8) ovaj sud nalazi takav prolaz manje prikladnim, a sve uvažavajući činjenicu da isti u slučaju da se osnuje prelazi preko dviju nekretnina, vlasništvo trećih osoba i to kat. čest. [katastarska čestica], u naravi predstavlja betonirano- makadamski put odnosno pristupni put za susjedne čestice i to 3170/111, 3170/112, 31707113, 31707114 i 3170/115 sve k. o. [katastarska općina] (pravo služnosti puta osnovano samo u korist kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako je to vidljivo iz zemljišne knjige), i u nastavku bi išao preko kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u naravi formirana građevinska parcela. I sam vještak građevinske struke je u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo da u slučaju zadiranja u formiranu građevinsku parcelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (upisane površine 423 m2) bi se istoj bitno ograničilo pravo gradnje( kis i kir), čime je kao takav nepovoljniji u odnosu na nužni prolaz predložen po predlagatelju.

24. Sud nalaz i mišljenje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke smatra stručnim i objektivnim i datim u skladu sa pravilnika struke, kao i njihova očitovanja na iznesene prigovore protustranaka.

25. Za navesti je da su protustranke predložile da se pribavi spis ovoga suda posl. broj P-2707/2018, u predmetu koji se vodi po tužbi sada pok. ĐB i SB, a predmet toga postupka je upravo prolaz koji vodi do nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji prolaz nosi oznaku kat. čest. [katastarska čestica].

24.1. Pregledom spisa ovoga suda P-2707/2018 (sada novi broj P-1032/2025) utvrđeno je da se radi o tužbi tužitelja ad.1. ĐB i ad.2. SB protiv tuženika ad.1. OB, ad.2. TB, ad.3. ŠB, ad. RB, ad.5. IB i ad. 6. CB, radi utvrđenja vlasništva i predaje tužiteljima u posjed nezakonito oduzetog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu i površini kako to vještak mjernik izmjeri i prikaže u svojoj skici mjesta očevida, te se traži uspostava pristupnog puta do nekretnine tužitelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od strane Jadranske magistrale. Naime tužitelji smatraju da su tuženici neovlašteno i nezakonito provedenom parcelacijom uzurpirali dio njihove nekretnine u površini od najmanje 266 m2, čime je samovoljom tuženika, tužiteljima oduzet dio njihove nekretnine 3170/35 k. o. [katastarska općina] i ukinut pristupni put, čime tužitelji više nemaju pristupa do svoje nekretnine. Navedeni predmet je još u fazi raspravljanja, u međuvremenu je umrla tužiteljica ĐB i tuženica ad.4. RB, i u istome se tek treba donijeti pravorijek.

26. Slijedom svega gore navedenoga, zaključak je ovoga suda da je prijedlog predlagatelja za osnivanjem nužnog prolaza osnovan jer je udovoljeno i drugom uvjetu, a to je da nekretnina predlagatelja s osnovanim nužnim prolazom dobiva mnogo više u odnosu na štetu koju trpi poslužna nekretnina.

27. Slijedom navedenoga je odlučeno kao u toč. I. izreke ovoga rješenja.

28.Sud je uvjetovao osnivanje nužnog prolazom obvezom predlagatelja kao vlasnika povlasne nekretnine u čiju korist se osniva nužni prolaz da protustrankama kao vlasnicima poslužne nekretnine na ime novčane naknade isplati iznos od 892,50 eura, na način određen u toč. II. Izreke ovog rješenja.

29. Predlagatelj je ovlašten po pravomoćnosti ovog rješenja ishoditi upis stečenog prava-prava služnosti staze i kolnika u zemljišne knjige.

30. Odluka o troškovima se temelji na odredbi čl. 32. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj: 59/23) kojom je propisano da će sud o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. U postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojima se uređuje parnični postupak, osim ako drugačije ne bi nalagali razlozi pravičnosti (st. 2.).

31. Slijedom navedenog, predlagatelju je priznat trošak sastava prijedloga za osnivanje nužnog prolaza u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 16. toč. 1. al. 3 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika "Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/23-dalje Tarifa, za zastupanje na ročištima u dane 11. prosinca 2024., 15. siječnja 2025., 8. travnja 2025., 10. rujna 2025., 30. siječnja 2026., 10. veljače 2026. i 6. ožujka 2026. u iznosu od po 100,00 eura za svako ročište (Tbr. 17. u svezi Tbr. 16. toč. 1. al. 3. Tarife), što čini iznos od 800,00 eura, a koji iznos uvećan za PDV od 25% (200,00 eura) čini iznos od 1.000,00 eura.

31.1.Predlagatelju je priznat i trošak sudske pristojbe prijedloga u zatraženom iznosu od 6,64 eura, sudske pristojbe odluke u iznosu od 170,00 eura, te troškova očevida i vještačenja u iznosu od 1.350,00 eura.

31.2.Dakle predlagatelju je priznat sveukupni trošak u iznosu od 2.526,64 eura.

32. Slijedom svega navedenoga je odlučeno kao u toč. III izreke ovog rješenja.

U Šibeniku, 16. lipnja 2026.

Sudac:

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

1. Predlagatelju po punomoćniku

2. Protustrankama ad.1.-ad.4. po punomoćniku.