REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-1537/2025-12

[adresa] P 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja PŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevina, 16. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/25-02/34, URBROJ: 443-02-04-17-25-4 od 30. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika navedenim u izreci ove presude naloženo je tužitelju da ukloni kameno spremište uz suhozid, tlocrtnih dimenzija unutar 3,0 x 3,0 m, etažnosti prizemlje, visine do vijenca 2 m, jednostrešnog drvenog krovišta pokrivenog limenim panelima, s postavljenim solarnim panelima na krovu i nadstrešnicu tlocrtnih dimenzija 4,2 x 6,2 m, visine do sljemena 2,6 m, drvene konstrukcije temeljene na osam betonskih stupova, jednostrešnog drvenog krovišta pokrivenog limenim panelima, na lokaciji Mandriol, Grad Vodnjan, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole, u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja, te da završno poravna teren. Tužitelj je ujedno upozoren na posljedice ukoliko ne postupi po navedenom rješenju.

2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu, a u tužbi navodi, u bitnome, da on ima obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i da se radi o poljoprivrednoj površini na kojoj je zasađeno 80 maslina i voćaka, a same „građevine“ (kameno spremište i nadstrešnica) da predstavljaju građevine i opremu namijenjene isključivo biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru sukladno čl. 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23, dalje: Pravilnik). Pojašnjava da je on samo obnovio postojeći objekt - spremište za alat koji se je zbog nebrige prijašnjih vlasnika urušio za potrebe bavljenja njegovom poljoprivrednom proizvodnjom. Navodi da je tuženik temeljio svoju odluku na utvrđenju da se predmetna čestica prema važećem prostornom planu nalazi izvan građevinskog područja naselja, u zoni označenoj kao „Š2“ - zaštitna šuma i „Š1“, ali da se predmetna čestica od osnivanja zemljišnih knjiga i katastarskih posjedovnih listova vodi kao poljoprivredno zemljište, a ne kao šumsko zemljište, kako to tumači tuženik. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da Sud poništi osporavano rješenje.

3. Tužitelj je u okviru tužbe podnio prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe i privremene mjere, a kako bi se odgodilo izvršenje navedenog rješenja tuženika kojeg osporava tužbom do pravomoćnog okončanja ovog spora. Sud je o navedenim prijedlozima odlučio ovosudnim rješenjem poslovni broj Us I-1537/2025-4 od 6. listopada 2025. na način da je iste odbio iz razloga navedenih u obrazloženju tog rješenja, a to rješenje je potvrđeno rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Usž-81/2026-2 od 3. veljače 2026.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. U tijeku spora održana je rasprava 2. lipnja 2026. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je tužitelj osobno, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

6. Na navedenoj raspravi tužitelj je usmeno pojasnio Sudu da je tu nekada bila „kažeta“ (djelomično okruglo spremište) i da je on zajedno s još nekoliko prijatelja istu obnovio. Naveo je da ukoliko je potrebno da može maknuti solarne panele, dok je u odnosu na nadstrešnicu naveo da je istu napravio iz razloga što ima namjeru staviti pčele, a k tome da mu krov nadstrešnice služi kako bi mogao skupljati vodu u spremnike radi zalijevanja mladih stabljika maslina.

7. Sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Odredbom čl. 3. st. 1. t. 10. Zakona o gradnji („Narodne novine”, broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24, dalje: ZG) propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, a u točki 28. istog stavka propisano je da je rekonstrukcija građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenja radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.

10. Čl. 106. st. 1. ZG propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano. U st. 2. istog članka propisano je da investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

11. Čl. 121. st. 1. ZG propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade se, odnosno izvode bez građevinske dozvole. U st. 2. istog članka propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz st. 1. tog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz st. 1. tog članka.

12. Čl. 1. st. 2. Pravilnik propisano je da su u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz st. 1. tog članka (jednostavnih građevina i radova) investitor, projektant i izvođač dužni pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu. U st. 3. istog članka propisano je da se iznimno od st. 2. tog članka protivno prostornom planu mogu projektirati, graditi i izvoditi radovi: 1. na završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade, stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te za izvođenje na istoj fasade i ravnog, kosog ili zaobljenog krova bez nadozida, 2. na rekonstrukciji zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, koja je ozakonjena kao završena s ravnim krovom, a koja se rekonstrukcija sastoji u izvođenju kosog ili zaobljenog krova bez nadozida, 3. na građevnoj čestici postojeće zgrade radi izgradnje cisterne za vodu i vodonepropusne septičke, odnosno sabirne jame zapremine do 27 m3 za potrebe te zgrade osim u nacionalnom parku i parku prirode, 4. na krovu postojeće zgrade radi postavljanja sustava sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije za potrebe te zgrade osim u nacionalnom parku i parku prirode, 5. na postojećoj zgradi kojima se ugrađuje, odnosno dograđuje dizalo te kojima se gradi vanjsko čelično stubište za potrebe evakuacije u slučaju požara prema posebnom propisu, 6. izgradnje građevina iz čl. 4. t. 26. ovoga Pravilnika na površinama na kojima se iste mogu graditi prema zakonu koji uređuje prostorno uređenje i 7. iz čl. 5. t. 21. i t. 22. ovog Pravilnika.

13. Čl. 2. st. 1. t. 16. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je cisterna za vodu zapremine do 27 m[3] , agrometeorološka stanica, vjetrenjača za protumraznu zaštitu poljoprivrednih nasada s pogonskim motorom i spremnikom goriva uz izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da vjetrenjača ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja, a u točki 18. d) istog stavka propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi konstrukcija za držanje košnica pčela.

14. Tužitelj svojim navodima u tužbi, u biti, ne osporava da je izveo građevine i radove opisane u izreci osporavanoga rješenja i da nema nikakav akt za njihovu gradnju, već jedino tvrdi da se radi o jednostavnim građevinama i radovima iz spomenutog Pravilnika koje da je mogao izvesti bez ikakvog akata za gradnju za potrebe svog obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva, a osim toga da se radi o obnovi postojećeg objekta.

15. Međutim, iz citiranog čl. 1. st. 2. Pravilnika slijedi da se protivno prostornom planu ne mogu izvoditi jednostavne građevine i radovi, osim radova taksativno navedenih u citiranom st. 3. istog članka. Dakle, građevine i radovi navedeni u citiranom čl. 2. st. 1. t. 16. i t. 18. d) Pravilnika, na koje se poziva tužitelj u tužbi, mogu se izvoditi samo ukoliko su u skladu s prostornim planom.

16. Predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se prema Prostornom planu uređenja Grada Vodnjana – Dignano („Službene novine Grada Vodnjana“, broj 4/07, 5/12, 6/13, 1/15, 6/15, 7/15-ispravak, 12/18, 6/19, 5/23 i 9/23-pročišćeni tekst) nalazi izvan građevinskog područja naselja, u zoni označenoj kao „Š2“ – zaštitna šuma i „Š1“ – gospodarska šuma, dakle na području na kojem nije dozvoljena gradnja građevine i opreme namijenjene biljnoj proizvodnji i držanju životinja.

17. U odnosu na navod tužitelja da je predmetna čestica u zemljišnim knjigama i u katastru oduvijek bila upisana kao poljoprivredna, navodi se da je namjena zemljišta određena prostornim planovima, te bi upis namjene zemljišta u zemljišnim knjigama i u katastru trebao biti usklađen s prostornim planom, a ne obrnuto. Dakle, namjena zemljišta se ne određuje prema načinu na koji se vodi u zemljišnim knjigama ili u katastru ili eventualno prema njegovom izgledu, već prema prostornom planu.

18. U odnosu na navod tužitelja da je on obnovio raniji objekt koji se je urušio, navodi se da se sukladno citiranom čl. 3. st. 1. t. 10. i 28. ZG izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine smatra rekonstrukcijom građevine, a rekonstrukcija se smatra gradnjom, pa stoga tužitelju za rekonstrukciju ruševine prema citiranom čl. 106. st. 1. ZG treba građevinska dozvola, pod uvjetom da je ta rekonstrukcija dozvoljena prostornim planom.

19. Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga Sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS odlučio kao izreci ove presude.

U Rijeci 16. lipnja 2026.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (čl. 127. st. 1. ZUS). Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Dostaviti:

- tužitelju PŽ iz [adresa]

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Područnom uredu Rijeka,

Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8