REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Čakovcu

Ruđera Boškovića 18

40000 Čakovec

Poslovni broj: Ovr-358/2026-11

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Čakovcu po sutkinji toga suda Valentini Varga Gombar, a na prijedlog sudskog savjetnika Emanuela Melnjaka u pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o. za poslovne usluge, OIB 76674680107, Horvatova ulica 82, 10000 Zagreb, protiv ovršenika LF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 42202 Štefanec, radi ovrhe, 16. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se prijedlog ovršenika LF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 42202 Štefanec za povrat u prijašnje stanje podnesen 15. travnja 2026.

II. Odbija se prijedlog ovršenika LF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 42202 Štefanec za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Sande Jalšovec iz Čakovca posl. br. Ovrv-1198/2019 od dana 1. srpnja 2019., kao neosnovan

III. Odbacuje se prigovor ovršenika LF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 42202 Štefanec izjavljen dana 3. prosinca 2025. god. protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Sande Jalšovec iz Čakovca posl. br. Ovrv-1198/2019 od dana 1. srpnja 2019., kao nepravovremen.

IV. Odbija se prijedlog ovršenika LF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 42202 Štefanec za odgodu ovrhe.

Obrazloženje:

1. Javni bilježnik Sanda Jalšovec iz Čakovca je podneskom od 22. travnja 2026. dostavio podneske ovršenika na ovršni predmet posl. br. Ovrv-1198/19 koje je zaprimio dana 20. i 22. travnja 2026. uz obrazloženje da javnobilježnički spis ne može dostaviti jer je isti izlučen i uništen temeljem Rješenja Državnog arhiva za Međimurje KLASA: UP/I-611-03/26-05/12, URBROJ: 2109-65-02-26-2 od 5. ožujka 2026.

2. Ovršenik je dana 15. travnja 2026. podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje u kojem navodi da je rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Sande Jalšovec posl. br. Ovrv- 1198/2019 od 1. srpnja 2019. (dalje u tekstu: rješenje o ovrsi) određena ovrha općenito na njezinoj imovini. Ističe da nije podnio prigovor protiv navedenog rješenja u zakonskom roku, ali iz opravdanih razloga, zbog čega predlaže povrat u prijašnje stanje. Kao razlog propuštanja navodi da mu rješenje o ovrsi nije bilo pravilno dostavljeno jer je ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu naveo pogrešnu adresu ovršenika, čime mu je bilo onemogućeno sudjelovanje u postupku i podnošenje prigovora. Nadalje navodi da prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi u zakonskom roku od osam dana od prestanka razloga koji je uzrokovao propuštanje, a uz prijedlog dostavlja i primjerak prigovora protiv rješenja o ovrsi, sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku i Ovršnog zakona. U prilog svojim navodima predlaže izvođenje dokaza uvidom u prijedlog za ovrhu, presliku osobne iskaznice, podatke MUP-a o adresi prebivališta te po potrebi saslušanje ovršenika. Slijedom navedenog predlaže da sud donese rješenje kojim će dopustiti povrat u prijašnje stanje.

3. Istovremeno, ovršenik je podnio prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti u kojem navodi da je dana 7. travnja 2026. zaprimio dopis ovrhovoditelja kojim je obaviješten o postojanju rješenja o ovrsi posl. br. Ovrv-1198/2019 od 1. srpnja 2019., koje je postalo pravomoćno i ovršno 24. srpnja 2019., a temeljem kojeg ovrhovoditelj potražuje iznos od 277,32 kn odnosno 36,81 EUR po osnovi tražbine preuzete ugovorom o cesiji od društva Hrvatski Telekom d.d.. Nadalje ističe da mu navedeno rješenje o ovrsi nikada nije bilo dostavljeno niti mu je dostavljena potvrda o pravomoćnosti i ovršnosti, budući da je ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu naveo pogrešnu adresu prebivališta, čime mu je onemogućeno sudjelovanje u postupku. Navodi kako već dugi niz godina ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], što proizlazi iz uvjerenja Ministarstva unutarnjih poslova, te da nikada nije imao prijavljeno prebivalište ni boravište u [adresa], gdje je dostava pokušana. Ovršenik se poziva na odredbe članka 8. Ovršnog zakona kojima je propisan način dostave fizičkim osobama te ističe da dostava nije provedena sukladno zakonu, zbog čega rješenje nije moglo steći svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti. Kao dokaz predlaže pribavu spisa javnog bilježnika te svoje saslušanje. Slijedom navedenoga smatra da klauzula pravomoćnosti i ovršnosti izdana od strane javnog bilježnika nije zakonita te predlaže ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti od 24. srpnja 2019. u odnosu na rješenje o ovrsi, kao i odgodu ovrhe.

4. U nastavku podneska ističe i prigovor na rješenje o ovrsi pobijajući isto u cijelosti zbog svih zakonom dopuštenih razloga. Ukazuje da je ovrhovoditelj 1. srpnja 2019. podnio prijedlog za ovrhu javnoj bilježnici Sandi Jalšovec iz Čakovca, koja je istoga dana donijela rješenje o ovrsi radi prisilne naplate tražbine i troškova postupka. Ističe kako predmetno rješenje nikada nije zaprimio niti mu je uredno dostavljeno jer je ovrhovoditelj u prijedlogu naveo pogrešnu adresu prebivališta, čime mu je bilo onemogućeno sudjelovanje u postupku i ostvarivanje prava na pravično suđenje. Navodi da je tek slučajno, dopisom ovrhovoditelja od 2. travnja 2026., saznao za postojanje rješenja o ovrsi te za činjenicu da je ono postalo pravomoćno i ovršno 24. srpnja 2019., iako mu nikada nije bilo dostavljeno sukladno odredbama Ovršnog zakona. Ovršenik tvrdi da je njegova službena adresa prebivališta [adresa], što proizlazi iz evidencije Ministarstva unutarnjih poslova, te da dostava na tu adresu nikada nije izvršena. Nadalje navodi kako je javni bilježnik bio dužan prije dostave pribaviti podatke o prebivalištu iz evidencije MUP-a, zbog čega smatra da je dostava bila neuredna te da je pogrešno presumirano da je rješenje uredno zaprimio. Također ističe kako nije životno logično da gotovo osam godina ne bi reagirao da je znao za vođenje ovršnog postupka protiv njega. Ovršenik nadalje navodi da se postupak vodi pred stvarno i mjesno nenadležnim javnim bilježnikom jer je prema članku 279. stavku 1. Ovršnog zakona za određivanje ovrhe nadležan javni bilježnik na području županije prebivališta ovršenika. Budući da ima prebivalište na području [adresa], smatra da je mjesno nadležan javni bilježnik iz Varaždina, a ne javni bilježnik iz Čakovca kojem je prijedlog podnesen. Uz to, ovršenik osporava postojanje bilo kakvog dugovanja prema Hrvatskom Telekomu d.d. te navodi da nikada nije sklopio ugovor s tim društvom niti je prethodno zaprimio poziv na plaćanje po navedenom dugu. Ističe da ga je ovrhovoditelj EOS MATRIX d.o.o. dopisom od 2. travnja 2026. obavijestio o navodnom dugu u iznosu od 193,95 EUR, ali da nije dostavio nikakav dokaz kojim bi potvrdio da je upravo on postao vjerovnik, poput ugovora o cesiji, ugovora o preuzimanju duga ili druge odgovarajuće isprave. Nadalje tvrdi da bi, čak i kada bi dug postojao, isto potraživanje bilo u zastari jer se radi o tražbini za telefonske usluge na koju se primjenjuje jednogodišnji zastarni rok iz članka 232. Zakona o obveznim odnosima. Ovršenik pritom navodi da već dugi niz godina koristi telekomunikacijske usluge društva TELEMACH. Slijedom svega navedenog, ovršenik predlaže sudu da stavi izvan snage javnobilježničko rješenje o ovrsi, ukine sve provedene ovršne radnje, nastavi postupak prema pravilima parničnog postupka kao povodom prigovora protiv platnog naloga te u cijelosti ukine platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi.

5. Podneskom od 18. travnja 2026. ovršenik je u spis dostavio Uvjerenje o prebivalištu izdana od Ministarstva unutarnjuh poslova, PU Varaždinska, Službe zajedničkih i upravnih poslova, Odjela za pravne poslove od dana 16. travnja 2026. kojim dokazuje da nije imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], kako je to ovrhovoditelj naveo u prijedlogu.

6. Prijedlog ovršenika za povrat u prijašnje stanje, prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti, prijedlog za odgodu te prigovor dostavljeni su ovrhovoditelju na očitovanje, a koji je isto zaprimio dana 8. svibnja 2026. što proizlazi iz sustava eSpis, no međutim u ostavljenom roku, kao niti do dana pisanja ovog rješenja nije se očitovao.

7. Sud je dopisom posl. br. Ovr-358/2026-4 od 23. travnja 2026. zatražio od javnog bilježnika da u spis dostavi svu relevantnu dokumentaciju i podatke koji se odnose na navedeni predmet, posebno onu koja se tiče dostave obavijesti, dostave rješenja ovršeniku (datum, način i adresu dostave), podatke iz upisnika, podatke iz sustava e pošte, dok je dopisom posl. br. Ovr-358/2026-5 od 23. travnja 2026. pozvao Financijsku agenciju (dalje u tekstu: FINA) da dostavi očitovanje da li se na temelju rješenja o ovrsi vodila izvansudska ovrha, kada se vodila, da dostavi specifikaciju, te podatak da li je i na koji način ovršenik obaviješten o postupku pred FINA-om i adresu na koju je obaviješten o tome da se vodi ovrha.

8. Javni bilježnik je u podnesku od 7. svibnja 2026. naveo da je 1. srpnja 2019. zaprimljen prijedlog za ovrhu te je istoga dana doneseno rješenje o ovrsi. Navodi da je dana 3. srpnja 2019. izvršen uvid u potvrdu MUP-a o adresi prebivališta, boravišta ili drugom prijavljenom mjestu ovršenika. Također pojašnjava da u vrijeme pokretanja predmetnog postupka još nisu bile na snazi izmjene Ovršnog zakona prema kojima je javni bilježnik prije donošenja rješenja dužan slati obavijest ovršeniku, budući da su te izmjene stupile na snagu tek 28. studenoga 2020. Dalje navodi da je prvo slanje rješenja o ovrsi izvršeno preporučenom poštom 8. srpnja 2019. na adresu [adresa], ali je pošiljka vraćena kao neuručena. Nakon što je uočeno da se ne radi o Štefancu u Međimurskoj županiji, dostava je odmah ponovljena na ispravnu adresu. Druga dostava izvršena je 12. srpnja 2019. na adresu [adresa], te je ovršenik pošiljku uredno zaprimio 15. srpnja 2019. Kako protiv rješenja o ovrsi nije podnesen prigovor niti prijedlog za obustavu postupka, dana 2. kolovoza 2019. izdao je klauzulu ovršnosti. U privitku dostavlja screenshot iz eNotara za predmetni ovršni predmet, potvrdu MUP-a, ispis omota pošiljki otpremljenih ovršeniku sa statusom praćenja dostave te preslike iz ePrijemne knjige pošte.

9. FINA je dana 8. svibnja 2026. u spis dostavila podnesak u kojem obavještava da je predmetnu osnovu (rješenje o ovrsi) za plaćanje zaprimila 31. kolovoza 2022. te da je, sukladno članku 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18), dana 28. travnja 2023. prestala s provedbom navedene osnove. Nadalje, ističe i da je 22. veljače 2024. ovrhovoditelj ponovno dostavio Zahtjev za naplatu novčane tražbine temeljem rješenja o ovrsi, zbog čega je osnova ponovno evidentirana u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje te se trenutno nalazi na prvom mjestu redoslijeda. U nastavku pojašnjava način obavještavanja ovršenika o zaprimanju osnova za plaćanje, navodeći da ovršenika obavještava samo o osnovama iz članka 209. Ovršnog zakona, odnosno o osnovama dostavljenima uz Zahtjev za izravnu naplatu. U konkretnom slučaju predmetno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavljeno je uz Zahtjev za naplatu, a ne uz Zahtjev za izravnu naplatu. U prilogu podneska dostavlja specifikacije izvršenja osnove za plaćanje od 7. svibnja 2026. koje se odnose na izvršenje predmetne osnove s datumom primitka 22. veljače 2024. te izvršenje predmetne osnove s datumom primitka 21. kolovoza 2019.

10. Navedeni podnesci javnog bilježnika i FINA-e uredno su dostavljeni ovrhovoditelju te ovršeniku.

11. Ovršenik se podneskom od 20. svibnja 2026. kratko očitovao na očitovanje javnog bilježnika u kojem u bitnom ponavlja ranije navode pa tako ističe da nije zaprimio predmetno rješenje o ovrsi. Predlaže da mu se dostavi relevantan dokaz kojim se potvrđuje primitak predmetnog rješenje uz dostavu povratnice koja je potpisana od strane istog. Nadalje navodi da predmetno rješenje o ovrsi sadrži određene nedostatke jer je na istome navedena pogrešna adresa ovršenika, slijedom čega je isto nezakonito. Imajući u obzir sve navedeno predlaže da se predmetno rješenje stavi izvan snage, da se ukinu sve provedene radnje, provede postupak po pravilima parničnog postupka kao u povodu prigovora protiv platnog naloga i u cijelosti ukine platni nalog sadržan u predmetnom rješenju o ovrsi. Isti podnesak dostavljen je ovome sudu i javnom bilježniku koji je podnesak proslijedio u spis.

Podnesak je uredno dostavljen ovrhovoditelju.

12. Uvidom u spis, konkretno iz specifikacija izvršenja osnove za plaćanje od dana 7. svibnja 2026. proizlazi kako je predmetno rješenje dostavljeno FINA-i u dva navrata, 21. kolovoza 2019. te je tom prigodom naplaćeno 18,15 EUR s osnove glavnog duga te 19,92 EUR s osnove kamata, dok je temeljem čl. 12. ZPONS-a ukupno obustavljeno/opozvano 152,04 EUR te 22. travnja 2024., a temeljem kojeg do danas nije bilo nikakvih naplata, dok je ukupno nenaplaćeno 200,14 EUR.

13. Iz očitovanja ovrhovoditelja na prigovor od dana 2. travnja 2026. kojeg ovršenik dostavlja razvidno je kako isti odgovarajući na prigovor zastare potraživanja koji je podnio ovršenik pojašnjava kako mu je predmetna tražbine ustupljena od Hrvatskog telekoma d.d. u lipnju 2019. temeljem okvirnog ugovora o prodaji i ustupu potraživanja. O ustupu je ovršenik informiran slanjem Obavijesti o ustupanju potraživanja 21. lipnja 2019. te Godišnjom obavijesti o stanju dugovanja. U nastavku navodi kako je predmetna tražbina utvrđena rješenjem o ovrsi, a koje je steklo svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti 24. srpnja 2019. Citira članke 215. st. 1., 241. i 245. Zakona o obveznim odnosima te ističe kako je zastara prekinuta slanjem Zahtjeva za naplatu Financijskoj agenciji 21. kolovoza 2019., a ista je isknjižena 28. travnja 2023. temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

14. Uvidom u priloženo rješenje o ovrsi jasno je kako je ovrhovoditelj 1. srpnja 2019. god. putem punomoćnice podnio javnom bilježniku Sandi Jalšovec iz Čakovca prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika radi naplate novčane tražbine. Kao adresu ovršenika, ovrhovoditelj je naveo adresu [adresa]. Javni bilježnik je taj isti dan, odnosno 1. srpnja 2019. donio rješenje o ovrsi posl. br. Ovrv-1198/2019 kojim je naložio ovršeniku da u roku od 8 dana od dostave rješenja ovrhovoditelju namiri tražbinu iz prijedloga za ovrhu zajedno s odmjerenim troškovima. Odredio je ovrhu radi prisilne naplate tražbine zajedno s nastalim troškovima koji iznose 336,50 kn i predvidivim troškovima koji iznose 598,50 kn. Na rješenje je iskazana pravomoćnost i ovršnost s danom 24. srpnja 2019.

15. Iz izvoda otvorenih stavki dužnika proizlazi kako je ukupan dug na 27. lipnja 2019. 277,32 kn.

16. Iz preslike maila „obavijest o podacima za uplatu i stanju dugovanja razvidno je kako je ovrhovoditelj dostavio trenutno stanje koje je u tom trenutku iznosilo 193,95 EUR i podatke za uplatu dugovanja.

17. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu od dana 16. travnja 2026. te u osobnu iskaznicu ovršenika sud je utvrdio kako ovršenik od 28. listopada 2014. ima prebivalište na adresi [adresa].

18. Iz dokumentacije koju je u spis dostavio javni bilježnik proizlazi kako je isti dostavu pokušao na adresu koja je navedena u prijedlogu, odnosno na adresu [adresa]. Istu je otpremio dana 8. srpnja 2019. preporučenom pošiljkom, međutim dostava je bila neuspješna (list 39 spisa). Nakon toga dana 12. srpnja 2019. javni bilježnik je pokušao dostavu preporučenom pošiljkom na adresu [adresa] te je dostava bila uredna (list 45 spisa). Nadalje iz preslike stanja predmeta (list 47 spisa) proizlazi da je rješenje o ovrsi doneseno 1. srpnja 2019., da je isto uručeno 15. srpnja 2019., da je pravomoćno postalo 24. srpnja 2019. te da je pravomoćnost iskazana 2. kolovoza 2019.

19. Odredbom čl. 8. st. 4. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16, 73/17 – koji se primjenjuje; dalje u tekstu: OZ), određeno je da se fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću dostava obavlja na adresi prebivališta prema podacima o prebivalištu koji će sud, odnosno javni bilježnik pribaviti iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova. Odredbom čl. 8. st. 5. OZ-a određeno je da iznimno od odredbe st. 4. ovoga članka, ako prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je fizička osoba prijavila boravište u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti, dostava se toj osobi obavlja na adresi njezina upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni način.

20. Prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dopušten.

21. Odredbama čl. 12. st. 2. OZ-a povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor. Nadalje, čl. 117. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 89/14 – koji se primjenjuje; dalje u tekstu: ZPP) propisano je da, ako stranka propusti rok za poduzimanje kakve radnje, te zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje u postupku, sud će joj na njen prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju, ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje. Odredbom čl. 117. st. 2. ZPP-a propisano je da povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek.

22. Ovršenik se u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje poziva na neurednu dostavu rješenja o ovrsi.

23. Odredbom čl. 117. st. 1. ZPP-a je propisano ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud će toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje.

24. Razlog za povrat u prijašnje stanje u smislu odredbe iz čl. 117. st. 1. ZPP-a jest događaj koji je stranku spriječio da propusti rok ili ročište, i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, a takav razlog ne može biti povreda postupka koju je učinio sud nepravilnom dostavom pismena, a zbog koje povrede se može izjaviti pravni lijek (čl. 117. st. 2. ZPP-a).

25. Odredbom čl. 118. st. 2. ZPP-a, a koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 21. OZ-a, propisano je da se prijedlog mora podnijeti u roku od osam dana, računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje – od dana kad je to saznala, dok je st. 4. istog članka propisano da se nakon proteka dva mjeseca od dana propuštanja ne može tražiti povrat u prijašnje stanje.

26. Odredbom čl. 121. st. 1. ZPP-a propisano je da će nepravovremene i nedopuštene prijedloge za povrat u prijašnje stanje odbaciti sudac pojedinac rješenjem.

27. Kako ovršenik svoj prijedlog za povrat u prijašnje stanje temelji na tvrdnji da mu rješenje o ovrsi nije dostavljeno ili barem da nije izvršena osobna dostava istog što predstavlja bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč 6. ZPP-a zbog koje se može izjaviti pravni lijek, to je valjalo prijedlog ovršenika za povrat u prijašnje stanje odbaciti kao nedopušten.

28. Dakle, radi se o bitnoj povredi postupka, grešci suda (javnog bilježnika), a ne nekoj okolnosti koja se dogodila stranci zbog čega isti ne bi imao saznanja o rješenju.

29. Prijedlog ovršenika za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti nije osnovan.

30. Odredbom čl. 36 st. 5. OZ-a određeno je da javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava, dok u povodu pravnog lijeka ovršenika, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde uzimajući u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva (čl. 29. st. 5. i 6. OZ-a), a ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku, dok je u čl. 6 istoga čl. određeno da o zahtjevu za ukidanje potvrde o ovršnosti koju je dao javni bilježnik na svojoj ispravi, podnesenom izvan ovršnog postupka, odlučuje u izvanparničnom postupku općinski sud na čijem je području sjedište javnog bilježnika.

31. Odredbom čl. 54 Zakona o javnom bilježništvu (NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07,75/09 i 120/16) propisano je da je javnobilježnički akt izvršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilno izvršenje čime iz navedenoga proizlazi da takva isprava stječe svojstvo ovršnosti protekom dobrovoljnog roka za ispunjenje tražbine, odnosno u trenutku dospjelosti tražbine koja je takvom ispravom utvrđena.

32. Odredbom čl. 7. st. 1. ZPP-a, koji se u ovršnom postupku primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. OZ-a, propisuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

33. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika – onus proferendi (čl. 219. st. 1. ZPP-a).

34. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a).

35. Isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje (čl. 230. st. 1. ZPP-a).

36. Dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena (čl. 230. st. 3. ZPP-a).

37. Predmetno rješenje o ovrsi javna je isprava u smislu čl. 350. st. 1. ZPP– a glede izvornosti (autentičnosti) za koje sud nema sumnji.

38. Posljedično, navedena isprava dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, a to je da je javni bilježnik klauzulu o pravomoćnosti i ovršnosti na predmetnoj javnobilježničkoj odluci iskazao sukladno čl. 283. OZ – a nakon što je izvršio osobnu dostavu iste ovršeniku sukladno čl. 8. OZ – a, odnosno čl.142. i 143. ZPP – a.

39. Obzirom da sud nije, iz ranije navedenih razloga, uspio pribaviti spis predmeta javnog bilježnika, a da ovršenik (osim općenitih navoda da nikada nije primio ovršnu ispravu) nije predložio niti jedan dokaz za navedene činjenične tvrdnje, sud je na temelju čl. 221.a ZPP – a ocijenio da ovršenik nije doveo u sumnju da je potvrda o pravomoćnosti i ovršnosti na predmetnoj javnobilježničkoj odluci – ovršnoj ispravi iskazana sukladno čl. 283. OZ – a i to nakon što je izvršena osobna dostava iste ovršeniku sukladno čl. 8. OZ – a, odnosno čl.142. i 143. ZPP – a.

40. S druge strane, javni bilježnik je detaljno opisao svoje postupanje koje je potkrijepio dokumentacijom.

41. Imajući u vidu dostavljeno očitovanje javnog bilježnika te sadržaj prijedloga ovršenika, ima se zaključiti da je prijedlog ovršenika neosnovan. Naime ovršenik pokušava dokazati da je dostava izvršena protivno odredbama ZPP-a i OZ-a koji reguliraju pitanje osobne dostave, što je u protivnosti s očitovanjem javnog bilježnika koji navodi da je doista prvotna dostava izvršena na adresi iz prijedloga za ovrhu, koja je ostala bezuspješna (isto nije uručeno, vraćeno je javnom bilježniku), da bi potom temeljem izvršenog uvida u službene podatake MUP-a o prebivalištu, boravištu ili drugom prijavljenom mjestu ovršenika dostava bila pokušana na adresi iz službenih podataka MUP-a koju je adresu ovršenik imao prijavljenu u vrijeme podnošenja prijedloga te donošenja rješenja o ovrsi. Nadalje, iz očitovanja javnog bilježnika proizlazi da je isti uvidom u elektronski sustav utvrdio da je dostava rješenja o ovrsi pokušana na adresu prebivališta izvršena uredno, nakon čega ovršenik u za to zakonom predviđenom roku nije podnio prigovor, čime su se stvorili uvjeti za iskazivanja pravomoćnosti i ovršnosti te je shodno tome javni bilježnik uredno iskazao pravomoćnost i ovršnost. Slijedom iznesenog sud smatra da u postupanju javnog bilježnika nije bilo nikakvih propusta niti su utvrđene nepravilnosti u provedbi dostave.

42. Nadalje, uzimajući u obzir činjenicu da je predmetno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u više navrata bilo uknjiženo kod FINA-e, s time da je dio duga putem FINA-e i naplaćen, potpuno je neprihvatljiva i neživotna tvrdnja ovršenika o tome da nije bio upoznat s donošenjem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, odnosno da mu isto rješenje nije bilo dostavljeno na propisan način. K tome, iz očitovanja na prigovor od dana 2. travnja 2026. ovrhovoditelj navodi kako je ovršenik uredno obaviješten o ustupanju potraživanja dostavom Obavijesti od dana 21. lipnja 2019.

43. Potrebno je i ukazati kako je ovršenik u svom prijedlogu i više nego kontradiktoran. Najprije navodi kako mu rješenje o ovrsi nije nikad dostavljeno te da je za ovršni postupak saznao slučajnim dopisom ovrhovoditelja od 2. travnja 2026. Kasnije se ovršenik u prigovoru na listu 7 spisa poziva na dostavnicu navodeći ”...obzirom da ovršenica nikada nije zaprimila navedeno rješenje o ovrsi, što jasno proizlazi i same dostavnice pa se na temelju članka 143. c st. 5. Zakona o parničnom postupka smatra da je dostava izvršena,...”. Iz podneska javnog bilježnika od 22. travnja 2026. proizlazi da je spis izlučen i uništen temeljem Rješenja Državnog arhiva za Međimurje KLASA: UP/I-611-03/26-05/12, URBROJ: 2109-65-02-26-2 od 5. ožujka 2026. Dakle nejasno je kako se ovršenik poziva na dostavnicu. Očito je da je ovršenik imao saznanja o predmetnoj ovrsi.

44. Dakle, obzirom da su bile ispunjene pretpostavke za izdavanje potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi, te budući da ovršenik nije dokazao svoje navode, odnosno nije predložio nijedan dokaz kako bi dokazao svoje navode, sud je temeljem čl. 36. st. 6., 283. st. 1. OZ – a te čl. 7. st. 1. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, odbio prijedlog ovršenika za ukidanjem potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti, kao neosnovan.

45. Prigovor ovršenika nije podnesen pravovremeno.

46. Odredbom čl. 57. st. 1. OZ-a određeno je da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik može podnijeti prigovor u roku od osam dana. Sud je utvrdio da je prigovor je podnesen izvan propisanog roka od osam dana od dostave rješenja o ovrsi.

47. Ovršenik samo paušalno traži odgodu ovrhe.

48. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. istog tog članka.

49. Dakle, da bi se na prijedlog ovršenika ovrha odgodila moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da isti učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje (subjektivna pretpostavka), a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč 1. - 11. OZ-a (objektivna pretpostavka).

50. Uvidom u prijedlog ovršenika i u njemu sadržane navode te uvidom u priloženu dokumentaciju, sud je utvrdio kako nije ispunjena niti jedna od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

51. Isto tako, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje – sud je stava kako ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.

52. Naime, ovršenik u svom prijedlogu za odgodu ovrhe nije naveo nikakve činjenice niti priložio dokaze koje bi ukazivale na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete (npr. u vidu nemogućnosti eventualnog povrata zaplijenjenih i prenesenih novčanih sredstava od ovrhovoditelja).

53. Ovršenik čak niti ne navodi da će mu provedbom ovrhe nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, niti navodi u čemu bi se takva šteta sastojala.

54. Zaključno, kako ovršenik ničim nije ukazao niti pojasnio da bi bile ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, već je samo predložio odgodu, to je valjalo odbiti prijedlog za odgodu ovrhe te odlučiti kao u izreci rješenja.

U Čakovcu, 16. lipnja 2026.

Sutkinja:

Valentina Varga Gombar

Sudski savjetnik:

Emanuel Melnjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. EOS MATRIX d.o.o. za poslovne usluge, Horvatova ulica 82, [adresa] Zagreb

2. LF, [adresa], 42202 Štefanec