Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Broj: Gž-353/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda:

Marijane Žulj Jakovljević, kao predsjednika vijeća, te suca izvjestitelja Vesne Vrkić Perak i Ane Bosančić, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Vlatku Kregar, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, zastupan po punomoćniku Zoranu Galić, odvjetniku iz Zagreba, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 , radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice, protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pn- 1929/2018. od 26. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj dana 16. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana, te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pn-1929/2018. od 26. veljače 2026. potvrđuje.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pn-1929/2018. od 26. veljače 2026. odbijen je tužbeni zahtjev kojim da se tuženiku naloži isplatiti tužiteljici iznos od 3.981,68 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama. Istom presudom naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 3.930,08 EUR-a.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tužiteljica zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predložila je da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev prihvati ili ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje uz naknadu troška.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom naknade neimovinske štete budući je prilikom pada u ... dana 5. prosinca 2017. zadobila tjelesne povrede kada je nezgodno stala na razbijeni pločnik, izgubila ravnotežu i pala.

7. Prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev odbio jer da tužiteljica nije dokazala postojanje uzročno posljedične veze između oštećenja na nogostupu i njezinog pada te slijedom toga ozljeđivanja.

8. Tužiteljica je naime dana 5. prosinca 2017. zatražila liječničku pomoć u Klinici za traumatologiju u Zagrebu, a iz Povijesti bolesti proizlazi da je došla zbog ozljede glave pri padu, te da je tada navela kako joj se zavrtjelo prije pada.

9. Medicinskim vještačenjem je utvrđeno da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila gnječno – razdernu ranu čeone regije glave i natučenje nosa a vještak je ukazao da se podatak o tome da joj se zavrtjelo nalazi u povijesti bolesti, pa s obzirom da je taj podatak nastao neposredno nakon štetnog događaja trebao bi se smatrati kao vjerodostojan način opisa ozljeđivanja i taj bi se podatak trebao smatrati i najtočnijim.

Vještak međutim nije mogao sa sigurnošću odgovoriti na pitanje je li do pada tužiteljice došlo baš uslijed toga što joj se zavrtjelo jer smatra da je to jedna od mogućnosti nastanka takve ozljede ali da je do nje moglo doći i zbog oštećenja na javnoj površini koji pad je doveo do gubitka ravnoteže i pada tužiteljice.

10. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je i sama dopustila mogućnost da je do pada došlo uslijed toga što joj se zavrtjelo u glavi kao i da joj je postojanje oštećenja pločnika na tom mjestu bilo poznato, a iz fotografija proizlazi da je postojao i dio nogostupa na kojem ploče nisu nedostajale niti su bile toliko oštećene.

11. Osim toga, iz zdravstvenog kartona tužiteljice koji je dostavila samo za ograničeno razdoblje prije i nakon štetnog događaja proizlazi da je ona i prije i poslije njega imala tegobe s vrtoglavicom i to 2. listopada 2017. sa dijagnozom vertigo, a zatim i 2. ožujka 2018. ponovno sa istom dijagnozom.

12. U postupku je utvrđeno da je tužiteljica prilikom pada do kojeg je došlo na javnoj površini povrijeđena, ali tuženik nije protivno žalbenim navodima odgovoran tužiteljici za pretrpljenu štetu temeljem odredbe članka 1045. stavak 1. i 1084. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21. – u nastavku teksta: ZOO) jer opća pretpostavka odgovornosti za štetu je osim subjekata obveznog odnosa, dakle štetnik i oštećenik i štetne radnje, što bi ovdje bio propust tuženika u održavanju javne površine kao i protupravnosti iste te nastanka štete i da postoji uzročna veza između štetne radnje i štete, a postojanje koje u konkretnom slučaju nije utvrđeno.

13. Pravilno je stoga, protivno žalbenim navodima, prvostupanjski sud zaključio da tužiteljica nije dokazala postojanje uzročno posljedične veze između oštećenja na nogostupu i njezinog pada a slijedom toga i ozljeđivanja te tužbeni zahtjev odbio.

14. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i 155. Zakona o parničnom postupku a ista je obrazložena i sukladna Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

15. Slijedom izloženog, valjalo je primjenom odredbe članka 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku žalbu tužiteljice odbiti, a presudu prvostupanjskog suda potvrditi.

16. Odluka o troškovima žalbenog postupka tužiteljice iz točke II. izreke temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.

Vukovar, 16. lipnja 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marijana Žulj Jakovljević