REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – istok, Turinina 3
Posl.br. R1 Ob-317/2024-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Jošku Meštrovu-Urodi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja RĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoga po punomoćnici Katarini Fabek Glasnović, odvjetnici u Zaprešiću, te protustranaka ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te II. ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon dovršene usmene rasprave, dana 16. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je između predlagatelja RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođenoga **.**.1952. u Zagrebu i sada pokojne RĐŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1952. u Drenju Brdovečkom, postojala izvanbračna zajednica do trenutka smrti RĐŽ **.**.2024.
Obrazloženje
1. Predlagatelj u prijedlogu navodi da su predlagatelj RĐ i danas pokojna RĐŽ rođena **.**.1952., a umrla **.**.2024., sklopili su brak dana 11. prosinca 1976. Brak je formalno razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu, posl. br. P2- 701/1989. od dana 8. listopada 1989., međutim nakon razvoda braka stranke su nastavile neprekidno živjeti zajedno sve do smrti izvanbračne supruge. Činjenicu postojanja izvanbračne zajednice u ostavinskom postupku iza pok. RĐŽ da su priznala zajednička djeca, ovdje protustranke, ali i sama pok. RĐŽ u svojoj oporuci. Iako je iz Rješenja o nasljeđivanju vidljivo da je ovdje predlagatelj izvanbračni suprug pok. RĐŽ, što mu zakonski nasljednici nisu sporili, predlagatelj ne može ostvariti svoje pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti pok. izvanbračne supruge budući da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO) traži da o navedenoj činjenici postojanja izvanbračne zajednice sud donese odluku. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u predmetu br. Rev-1639/2018, pasivno legitimirana stranka u postupcima radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice s ciljem ostvarenja mirovinskih prava prema zakonu o mirovinskom osiguranju su nasljednici pok. izvanbračnog druga, a ne HZMO. Predložio je nakon provedenog postupka donijeti rješenje kao u izreci.
2. Na ročištu usmene rasprave od 5. svibnja 2025. protustranka ČĐ izjavila je da su navodi prijedloga točni, te da je suglasna s prijedlogom.
3. Protustranka ĐĐ unatoč urednom pozivu nije se odazvao na navedeno ročište usmene rasprave, kao ni na zaključno ročište usmene rasprave od 15. lipnja 2026. K tome, nije se ni pisanim putem očitovao na prijedlog.
4. Izvedeni su dokazi saslušanjem predlagatelja RĐ, protustranke ČĐ, svjedoka KĐ i svjedokinje HĐ. Ujedno, izvršen je uvid u presliku Rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Mirte Marijan sa sjedištem u [adresa], sudske povjerenice Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj O-265/2024 od 28. ožujka 2024., Vjenčani list, presliku vlastoručne oporuke RĐŽ.
5. Prijedlog je osnovan.
6. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje: ObZ) propisano je da se odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne Novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22; dalje: ZOMIO) dodatno je propisano da se članom obitelji, koji se u slučaju smrti osiguranika, smatra i izvanbračni drug koji je s korisnikom živo u izvanbračnoj zajednici do smrti osiguranika, najmanje tri godine; status izvanbračnog druga utvrđuje se u izvanparničnom postupku.
7. Uvidom u Vjenčani list utvrđeno je da je brak predlagatelja ĐĐ i sada pokojne RĐŽ sklopljen 11. prosinca 1976. a prestao razvodom, pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu, posl. br. P2-701/1989. od dana 8. listopada 1989.
8. Stoga, u trenutku otvaranja nasljedstva pokojne RĐŽ dana 10. siječnja 2024. predlagatelj ĐĐ nije bio njen zakonski nasljednik (suprug). Međutim, iz Rješenja o nasljeđivanju utvrđeno je da su djeca i zakonski nasljednici prvog nasljednog reda, ovdje protustranke ČĐ i ĐĐ, priznali predlagatelju status izvanbračnog supruga, te da se isti kao takav prihvatio dijela ostavine koja nije bila obuhvaćena oporukom ostaviteljice, te isto potom ustupio ČĐ, kao oporučnoj nasljednici.
9. Prema tome, stanje spisa ne upućuje na zaključak da predlagatelj i pokojna RĐŽ tri godine uoči njene smrti nisu bili osobe slobodnog bračnog stanja.
10. Neposrednim uvidom suda u Jedinstveni registar osoba (JRO) MUP RH imali podudarno prebivalište na adresi u [adresa] i to predlagatelj od 6. listopada 1986., a pokojna RĐŽ od 28. lipnja 1990. pa sve do dana smrti **.**.2024.
11. Predlagatelj RĐ, iskazao je da iako se od pokojne supruge razveo 1989., oni da su bez prekida skupa živjeli 54 godine, a pod tim misli na vrijeme od njihovog upoznavanja, tamo negdje 1970. -te. Zajedno da su podigli dvoje djece, kasnije i unuke. Razvod da je bio formalne naravi, zbog stambene problematike. Nakon formalnog razvoda braka da se ništa bitno nije promijenilo u našem odnosu, "ni sekunde" nisu bili razdvojeni. Supruga da je dulje vrijeme bolovala na srce, dijagnoza je bila fibrilacija atrija. Prošao je s njom sve, i bolnice i kontrole, bio uz nju do zadnjeg. Osobno je organizirao pogreb.
Sahranjena je u njihovoj zajedničkoj grobnici.
12. Protustranka ČĐ – bračnog dijete predlagatelja i pokojne RĐŽ, iskazala je da su navodi koje je iznio njen otac u potpunosti istiniti. Osobno da čak nije ni znala da su roditelji bili razvedeni, nego je tek kasnije to čula od mame i to kad se tata bio razbolio, pa su "teške teme" došle na red. S roditeljima da je živjela do 2002., a potom nakon udaje stalno na sadašnjoj adresi. Kad god bi došla k njima oni da su bili zajedno. Na pitanje koliko često je dolazila k njima, izjavila je da to nije bilo prečesto, jer je radila, možda jednom u mjesec dana ili jednom u tri mjeseca, ali i oni da su isto tako dolazili u grad pa su se znali nalaziti. U vrijeme kad je majka bolovala suprug i ona da su otišli k njima i nekoliko dana tamo spavali. Njihova (roditeljska) zajednica da je postojala do smrti majke. Bili su na pogrebu. Organizacija je pogreba išla preko gospodina R koji ima svoju organizaciju pogreba, tako da su ga zvali i dali mu detaljne informacije o vrsti lijesa, o glazbi. Majka je prethodno o tome izrazila svoju želju. Tom razgovoru da je bio prisutan otac, ona osobno sa suprugom, te brat sa bivšom suprugom.
13. Svjedoci KĐ i HĐ, obiteljski prijatelji/poznanici koji nisu u srodstvu s predlagateljem ni pokojnom RĐŽ, u bitnom su suglasno izjavili da je životna zajednica predlagatelja i pokojne RĐŽ trajala do njene smrti, i to dugi niz godina a svakako 3 godine uoči smrti. Svjedok KĐ imao je saznanja da su se prethodno razveli, HĐ ne, no oboje su suglasni u tvrdnji da su ih doživjeli kao skladan bračni par, o čemu su mogli svjedočiti u čestim obiteljskim druženjima, odlascima na umirovljeničke zabave i sl. 14. Iz svega ranije navedenoga nedvojbeno slijedi da se nakon formalnog razvoda braka 1989. u naravi ništa bitnoga nije promijenilo u sadržaju zajedničkog života predlagatelja i pokojne RĐŽ, budući da su nastavili sa zajedničkim životom na istoj adresi, te je opisana zajednica trajala bez prekida do smrti RĐŽ. Na koncu, ovaj sud nalazi potrebnim za ukazati, razumijevanja konteksta radi, da je u 80. -tim godinama prošlog stoljeća bila prisutna kampanja "imaš kuću, vrati stan", što je potaknulo nemali broj skladnih bračnih parova da formalnim razvodom uz vlasništvo obiteljske kuće zadrže i tada postojeće stanarsko pravo na stanu dodijeljenom na korištenje od strane poslodavca/društvene zajednice.
15. Opisanim utvrđenjima po ocjeni ovoga suda ispunjene su zakonske pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice neoženjenog muškarca i neudane žene po odredbi čl. 11. ObZ-a i čl. 22. ZOMIO-a i to do smrti RĐŽ **.**.2024. Slijedom navedenoga, valjalo je riješiti kao u izreci.
U Zagrebu, 16. lipnja 2026.
SUDAC:
Joško Meštrov-Uroda
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istoga. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
I. Pun. predlagatelja, odvj. Katarina Fabek Glasnović
II. Protustranka, ČĐ, [adresa]
III. Protustranka, Zvonko Bratić, [adresa]
