Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: R1-64/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sucu ovog suda Nikolini Grancarić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ad.1. NĐ N, OIB [osobni identifikacijski broj], ad.2. NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad. 3. AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] , svi zastupani po pun. Ani Uroda, odvjetnici u Zagrebu, protiv predloženice Slađane Srnec, Ulica Stjepana Bencea 34, Čakovec, OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po Ines Mošmondor, odvjetnici u Čakovcu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 16. lipnja 2026 godine

r i j e š i o  j e

I. Predlagatelji sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice upućuje se na parnični postupak.

II. Ovaj izvanparnični postupak se obustavlja.

Obrazloženje

1. Pred ovim sudom dana 17. veljače 2026. godine predlagatelji su putem punomoćnika predali prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice protiv predloženice.

2. Navedenim prijedlogom se traži razvrgnuće za nekretnine upisane u zemljišnoknjižni odjel Zadar, z. k. ul. broj: [broj ZK uloška], k.o.: 335169 Vir: čest.broj: 8335, broj D.L.: 33, u naravi Bobovik, pašnjak, površine 319m2, čest.broj: 8336, broj D.L.: 33, u naravi Bobovik, površine 399m2, dvorište, površine 240m2, kuća, Bobovik, površine 159m2, traži se civilna dioba razmjerno upisanim suvlasničkim udjelima.

3. U privitku prijedloga dostavljen je izvadak iz zemljišnoknjižnog odjela Zadar za predmetne nekretnine.

4. Predmetni prijedlog predlagatelja dostavljen je na očitovanje predloženici, koja se po punomoćniku očitovala na način da se protivi prijedlogu ističući prigovor suvlasničkih omjera, s obzirom da predlagatelji svoj prijedlog temelje na suvlasničkim omjerima sukladno upisu u zemljišnim knjigama, međutim tako upisani omjeri ne predstavljaju konačne i stvarne suvlasničke omjere između stranaka. Naime, stranke da su dana 9.10.2023. sklopile Sporazum i Ugovor o doživotnom uzdržavanju, kojim ugovorima su regulirale vlasništvo nad nekretninama uslijed smrti oca protustranke. Slijedom toga, navedeni ugovori su pravno međusobno povezani te ih nije moguće promatrati odvojeno i izolirano, već kao međusobno povezanu cjelinu kojom su stranke uredile svoja međusobna imovinska prava i obveze. Nadalje, sklapanje navedenih Sporazuma i Ugovora o doživotnom uzdržavanju bila je zajednička volja svih stranaka u pogledu konačnog uređenja suvlasničkih odnosa, uključujući i predmetnu nekretninu na Viru. Ugovor o doživotnom uzdržavanju predstavljao je sastavni i provedbeni dio prethodno postignutog Sporazuma, zbog čega se pravni učinci tih isprava ne mogu tumačiti pojedinačno, niti se može zanemariti njihova međusobna povezanost. Istakla je i kako predlagatelji nisu poštivali ugovorene odredbe Sporazuma i Ugovora o doživotnom uzdržavanju, jer da su Sporazum i Ugovor o doživotnom uzdržavanju bili izvršeni i poštovani u cijelosti, konačni suvlasnički udio protustranke bi tada na predmetnoj nekretnini iznosio 1/3 dijela, a ne 1/8 dijela kako to proizlazi iz sadašnjeg zemljišnoknjižnog stanja na koje se pozivaju predlagatelji te da je upravo zbog opisanog prijevarnog postupanja predlagatelja pokrenut kazneni postupak protiv ovdje predlagatelja, koji postupak se vodi kod Općinskog suda u Čakovcu pod poslovnim brojem K-227/2025. Osim toga, između stranaka da se vode i drugi povezani postupci koji se odnose upravo na okolnosti sklapanja, izvršavanja i posljedice navedenog Sporazuma i Ugovora o doživotnom uzdržavanju. Kako je već gore spomenu to, osim kaznenog postupka, pred Općinskim sudom u Čakovcu vodi se i parnični postupak pod poslovnim brojem P-51/2026, a koji se odnosi na Ugovor o doživotnom uzdržavanju. Ishodi navedenih postupaka su od neposrednog značaja za pravilno utvrđenje međusobnih imovinskih odnosa stranaka, a time i za suvlasničke udjele na predmetnoj i drugim nekretninama stranaka, a posljedično tome i na odluku o razvrgnuću suvlasništva na predmetnoj nekretnini. Protustranka osporava suvlasničke omjere navedene u prijedlogu i osporava mogućnost da se razvrgnuće suvlasništva provede prije prethodnog razrješenja spora o stvarnom i konačnom suvlasničkom udjelu stranaka koji udjeli će biti konačno utvrđeni nakon navedenog parničnog i kaznenog postupak koji se vodi između stranaka, stoga kako između suvlasnika postoji spor o tome da li i u kojem omjeru postoji pojedini suvlasnički udio isto predstavlja prepreku za provođenje postupka razvrgnuća u izvanparničnom postupku, pa da je pravilnom primjenom pravila iz par. 267. i 268. Zakon o izvanparničnom postupku potrebno predlagatelja sa svojim zahtjevom za razvrgnuće suvlasništva uputiti na pokretanje parničnog postupka radi dokazivanja svojih tvrdnji o postojanju konkretnog suvlasničkog udjela.

5. Razvrgnuće suvlasničke zajednice: pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su sada odredbom iz članka 47 – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN RH br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV-u). Međutim, ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda. Nakon stupanja na snagu ZV -a, na sam postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine od 01. kolovoza 1934. godine, broj 175 - XLV) koja se primjenjuju na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/95).

6. Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, sud u izvanparničnom postupku odlučuje da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, temeljem odredbe pravnog pravila 268. Zakona o izvanparničnom postupku sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

7. Odredbom čl. 50. ZV-a propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

8. Prema tome, da bi sud mogao voditi izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice u pogledu određenih nekretnina, ne smije biti spora o tome tko su njezini suvlasnici i koliki je njihov suvlasnički dio, te prvenstveno predmet diobe. Kako u konkretnom slučaju postoji spor oko suvlasničkih dijelova, to je valjalo postupak obustaviti, a temeljem paragrafa 268 bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku (iz 1934.g.), koji se primjenjuje po odredbi čl. 1 i 2 Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.g. (NN:73/91), i odlučiti kao u izreci.

U Zadru, 16. lipnja 2026. godine

SUDAC

Nikolina Grancarić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU. Protiv ovog rješenja nezadovoljna strana može podnijeti u roku 15 dana od uručenja prijepisa žalbu Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

DNA:

- predlagatelji po punomoćniku,

- predloženica po punomoćniku.