Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Gž-477/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Čačić Brčić, kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, Maje Skorić i Marte Plančić, kao članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača ČE, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi stečajnog vjerovnika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem Sp-679/2022-8 od dana 14. lipnja 2022. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 16. lipnja 2026. godine
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba stečajnog vjerovnika Croatia osiguranje d.d., te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem Sp-679/2022-8 od dana 14. lipnja 2022. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem pod točkom I. izreke otvoren je, a pod točkom II. izreke zaključen jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača, dok je pod točkom III. izreke oslobođen potrošač od preostalih obveza u odnosu na tamo navedene vjerovnike čije tražbine se nalaze u neizvršenim osnovama za plaćanje, pobliže opisanim u navedenoj točki izreke.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio stečajni vjerovnik zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Iz razloga pobijanog rješenja proizlazi da je Financijska agencija podnijela prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, te da se potrošač nije očitovao po pozivu Fine i da se smatra da je suglasan sa pokretanjem postupka i u odnosu na vjerovnike koji su nakon slanja poziva povukli osnovu za plaćanje. Nadalje, da potrošač nije dostavio popis svoje imovine, te da se smatra da je izjavio da imovine nema, a da je provjerom podataka u Očevidniku, prvostupanjski sud utvrdio da je potrošač imao primanja iz osnova mirovine od 1. svibnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine u iznosu od 30.076,53 kune, u 2020. u iznosu od 46.087,03 kune, te u 2021. godini u iznosu od 47.212,22 kune, te u razdoblju od 1. siječnja 2022. godine do 30. travnja 2022. godine u iznosu od 16.126,54 kune, te da nema nikakav drugi dohodak, a nema vrijednosne papire, plovilo, vozilo ili zrakoplov. Provjerom u zajedničkom sustavu katastra i zemljišnih knjiga utvrdio je da potrošač nije vlasnik nekretnina, a provjerom podataka Ministarstva unutarnjih poslova da potrošač nije vlasnik motornog vozila, ujedno, da je uvidom u podatke Fine utvrdio da su svi računi potrošača u bankama blokirani i da ima samo zaštićeni račun sa sredstvima potpuno izuzetim od ovrhe. Iz naprijed navedenih razloga, prvostupanjski sud smatra da su u ovom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, te da je vrijednost imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 10.000,00 kuna.
4.1. Na temelju ovih činjeničnih utvrđenja, pozivom na odredbu članka 79.a Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“ broj 100/15, 67/18, 36/22, dalje: ZSP), prvostupanjski je sud otvorio i istovremeno zaključio jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača, te ga oslobodio od preostalih obveza navedenih u točki III. pobijanog rješenja.
4.2. Iz podataka e-spisa proizlazi da je pravomoćnim rješenjem istog suda (objavljenog na e-oglasnoj ploči suda, sukladno članku 25. stavak 1. ZSP, sa uputom o pravnom lijeku) ukinuta klauzula pravomoćnosti koja je bila iskazana na predmetnom rješenju s danom 19. srpnja 2022. godine.
5. Vjerovnik u žalbi prigovara da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, osobito jer prvostupanjski sud nije uzeo u obzir odlučne činjenice koje je morao utvrditi, a koje ukazuju kako pobijano rješenje nije osnovano. Žalitelj ističe da je nejasno na koji je način sud utvrdio vrijednost potrošačeve imovine te da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja propustio utvrditi raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača, koje je bio dužan utvrditi sukladno odredbi članka 79.f stavka 2. ZSP, što je nužan preduvjet da bi se potrošač eventualno mogao osloboditi obveza, pa kako je sud to propustio učiniti, to je time povrijedio navedenu zakonsku odredbu što je utjecalo na pravilnost provedenog postupka.
6. Prema odredbi članka 79.f. stavak 2. ZSP, sud je dužan utvrditi vrijednost potrošačeve imovine, kao i raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača putem Financijske agencije, koja je ovlaštena podatke o potrošačevoj imovini pribavljati od Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih tijela i osoba koje vode evidencije o imovini potrošača. Porezna uprava omogućit će dostupnost podataka sadržanih u evidenciji o osobnim identifikacijskim brojevima bez potrebe ishođenja suglasnosti nadležnog javnopravnog tijela koje tražene podatke dostavlja u navedenu evidenciju. Odredbom članka 79.g stavka 1. ZSP propisano je da ako utvrdi da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa jednaka ili manja od 10.000,00 kn (sada 1.327,23 EUR), sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača.
7. U konkretnom slučaju iz pobijanog rješenja proizlazi da je sud prvog stupnja pri utvrđivanju postojanja pretpostavki za donošenje rješenja iz odredbe članka 79.g stavka 1. i 4. ZSP, provjerio podatke u Očevidniku dostavljene posredstvom Financijske agencije. Međutim, u vezi s time valja uputiti na cjelovitu odredbu članka 79.f stavka 2. ZSP kojom je propisano da je sud dužan utvrditi vrijednost potrošačeve imovine, kao i raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača.
7.1. Ovo stoga što je odredbom članka 2. stavka 1. ZSP propisano da je cilj Zakona poštenog potrošača osloboditi od obveza koje preostaju nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele od prikupljenih sredstava vjerovnicima (oslobođenje od preostalih obveza), dok je u stavku 2. istog članka propisano da sud utvrđuje poštenje potrošača uzimajući u obzir njegovo ponašanje prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača te njegovo ponašanje tijekom sudskog postupka i razdoblje provjere ponašanja u skladu s tim zakonom.
7.2. U odnosu na prigovore upućene s osnova postojanja redovnog primanja potrošača (mirovine) treba reći da postojanje stalnih primanja, samo po sebi nije činjenica koja bi predstavljala prepreku za pokretanje jednostavnog postupka stečaja potrošača, dok je glede ovršivosti sredstava na tekućem računu, utvrđeno da su svi računi potrošača u bankama blokirani, te da potrošač ima jedan zaštićen (sredstva u potpunosti izuzeta od ovrhe).
8. U konkretnom slučaju iz razloga pobijanog rješenja ne proizlazi da su prije njegova donošenja pribavljeni podaci o tome da li je potrošač u posljednje tri godine prije otvaranja postupka stečaja potrošača vršio raspolaganja nekom svojom imovinom, što znači da nisu pribavljeni svi podaci o kojima govori odredba članka 79.f stavak 2. ZSP, a koji su nužni da bi sud mogao pravilno primijeniti odredbu članka 79.g stavka 1. i 4. ZSP, a što žalitelj osnovano ističe u žalbi, a kako je vjerovnik u podnesku od dana 13. lipnja 2022. godine (na koji se poziva u žalbi) i uz koji je priložio neslužbeni povijesni izvadak iz zemljišnih knjiga za nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], istaknuo da je od strane potrošača dana 2. svibnja 2019. godine došlo do besplatnog raspolaganja vlasništvom nekretnine u korist treće osobe CE temeljem Ugovora o darovanju čime da je znatno umanjena imovina, izostali su u pobijanom rješenju bilo kakvi razlozi glede istaknutog prigovora, slijedom čega je ostvaren žalbeni razlog iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 ,155/23 i 146/25, dalje: ZPP), na koji se poziva žalitelj.
8.1. U tom pravcu treba imati u vidu i pravno stanovište Vrhovnog suda Republike Hrvatske u rješenju broj Rev-1129/2021-2 od dana 12. prosinca 2023. godine u kojem je navedeno da to što je člankom 79 i. stavak 10. ZSP propisano da se u jednostavnom stečaju potrošača ne mogu unovčiti nekretnine potrošača, ne oslobađa prvostupanjski sud obveze da detaljno provjeri i utvrdi potrošačevu imovinu kako bi utvrdio i ocijenio je li udovoljeno uvjetima iz članka 2., kao i da u situaciji kada potrošač nije ispunio svoju obvezu dostave popisa imovine, sukladno odredbi članka 79. f stavak 2. ZSP, sud u konkretnim okolnostima kada je vanjskom provjerom utvrdio da potrošač ima u vlasništvu nekretnine, treba utvrditi je li potrošač kao vlasnik takvih nekretnina mogao ispuniti obvezu vjerovniku, te na taj način ispitati i njegovo poštenje u smislu članka 2. ZSP. Ujedno, treba ukazati i na to da prema stanovištu tog suda u tom postupku, ocjena poštenja potrošača podliježe ocjeni i u situaciji kada je u povijesnom izvatku iz zemljišnih knjiga koji prileže elektroničkom spisu, vidljivo da je potrošač otuđivao svoje nekretnine sklapajući ugovor o darovanju nekretnina, kao i da je sklapao sporazume o osiguranju novčane tražbine, jer se poštenje potrošača ispituje i prilikom donošenja rješenja o otvaranju stečaja potrošača i tijekom cijelog postupka stečaja potrošača.
9. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu vjerovnika prihvatiti kao osnovanu te primjenom odredbe članka 380. točke 3. ZPP koji se primjenjuje na temelju članka 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15, 104/17, 36/22) u vezi članka 23. ZSP ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, pri čemu je, premda je žalbu podnio samo jedan vjerovnik, valjalo primjenjujući pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenoga 2019., odlučiti kao u izreci.
10. Prvostupanjski sud će u ponovnom postupku, otkloniti ostvarenu bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, te navesti razloge glede prigovora vjerovnika da iz razloga u podnesku od 13. lipnja 2022. godine nije udovoljeno uvjetima iz odredbe članka 2. ZSP, u tom pravcu će sukladno odredbi članka 79.f. stavak 2. ZSP izvršiti vanjsku provjeru radi pribavljanja podataka o eventualnoj imovini potrošača i utvrditi je li bilo raspolaganja imovinom koje je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača, te nastavno o ispunjenju pretpostavke za otvaranje i zaključenje jednostavnog postupka stečaja potrošača i oslobođenje potrošača od preostalih obveza sukladno članku 79.g. stavak 1. ZSP, da bi potom bio u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.
U Šibeniku, 16. lipnja 2026. godine
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Ivana Čačić Brčić