Posl. broj: P-1161/2023-27

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi br. 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĐČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mireli Miculinić odvjetnici u Čavlama, protiv tuženika 1. SČ, pok. IČ, [adresa], sada nepoznatog prebivališta i boravišta, 2. VČ, rođ. VČ, udovice NČ, [adresa], sada nepoznatog prebivališta i boravišta, te 3. Vozila Đulije, s posljednjim prebivalištem u Zavodu za teže mentalno zaostalu djecu u Pazariću, sada nepoznata prebivališta i boravišta, zastupanih po privremenom zastupniku Bojanu Zustoviću, odvjetniku u Pazinu, nakon zaključene glavne i javne rasprave 2. lipnja 2026. održane u nazočnosti tužiteljice uz punomoćnicu, te u nenazočnosti privremenog zastupnika tuženika, 16. lipnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ĐČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla pravo vlasništva na nekretninama, koja su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Labin upisane i opisane kao: k. č. br. [katastarska čestica] oranica, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] ZGR zgrada, k. č. br. [katastarska čestica] ZGR zgrada, k. č. br. [katastarska čestica] ZGR zgrada upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slijedom čega je ovlaštena zatražiti i ishoditi upis stečenog prava vlasništva na svoje ime uz istovremeni izbris tog prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tužiteljici da privremenom zastupniku tuženika, Bojanu Zustoviću, odvjetniku u Pazinu, nadoknadi troškove ovog postupka u iznosu od 250,00 eura (dvjesto pedeset eura), u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženica, radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi navodi da su CČ, LČ i PČ upisane kao suvlasnice, svaka u 1/8 idealnog dijela nekretnine upisane i opisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Labin kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. CČ i LČ upisane su kao suvlasnice, svaka u 1/8 idealnog dijela nekretnina upisanih i opisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Labin kao: k. č. br. [katastarska čestica] ZGR zgrada, k. č. br. [katastarska čestica] ZGR zgrada, k. č. br. [katastarska čestica] ZGR zgrada upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Pored prethodno navedenih suvlasnica u 6/8 idealnog dijela upisana je i tužiteljica. Naime, tužiteljica je imovinskopravno pitanje pokušala riješiti kroz izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, koji postupak je završio povlačenje prijedloga zbog nemogućnosti dostave pismena tuženima, odnosno na adresama upisanim u zemljišnim knjigama iste su bile nepoznate. Zemljišnoknjižno stanje nekretnina opisanih u čl. I. toč. A i B, ne odgovara stvarnim vlasničkopravnim odnosima, jer se predmetne nekretnine nalaze u vlasništvu i nesmetanom posjedu tužiteljice i njenih prednika dugi niz godina. Predmetne nekretnine tužiteljica je stekla nasljeđivanjem iza svog pok. ujaka, FČ, koji je predmetne nekretnine stekao od svojih roditelja odnosno svoje pok. majke OČ koja je preminula nakon svog supruga pok. ŽČ. Iz smrtnog lista vidljiva je adresa prebivališta pok. OČ u trenutku smrti, [adresa]. Naime pok. FČ je rođen u kući koja je predmet ovog postupka, na adresi [adresa], a u kojoj je živio zajedno sa svojim roditeljima, a po njihovoj smrti i pok. FČ je i dalje samostalno živio i koristio predmetne nekretnine. Godine 2005. prilikom izvođenja radova, AČ iz [adresa], susjed pok. FČ, je upravo njemu kao susjedu, dozvolio da izvrši određene građevinske radove na svojoj kući i zidu koji graniči sa kućom AČ. Naime, prema upisima iz pov. vl. lista razvidno je da su predmetne nekretnine starina obitelji FČ te da su se još 50-tih godina kao nasljednici iza pok. ZČ upisali njegovi nasljednici i to ujak tužiteljice NČ. IČ iz [adresa], ŠČ iz [adresa], MČ iz [adresa], NČ, nepoznata boravišta, Vozila Franka iz [adresa] i CČ rođ. u [adresa]. Prednik tužiteljice, pok. FČ je 1957. god. nasljedio svoj dio od oca pok. HČ, te je potom nasljedio i svoje stričeve, pok. BČ, umrlog 1972. god. te pok. ĆČ preminulog 1969. godine. U naravi, a što je razvidno i iz povijesti promjena na katastarskim česticama, predmetne nekretnine bile su u posjedu u cijelosti pok. ŽČ (djeda tužiteljice i to sve do 2005. godine, kada se iste po službenoj dužnosti, a temeljem upisa u zemljišnim knjigama, upisuju na suposjednike. U naravi, nakon smrti pok. ŽČ predmetne su pripale u cijelosti u vlasništvo i posjed njegove supruge pok. DČ (baka tužiteljice), koja je i prije sa svojim suprugom uživala predmetne nekretnine u cijelosti, a po njenoj smrti iste su pripale njihovom sina pok. FČ, ujaku tužiteljice, kojega je tužiteljica nasljedila u cijelosti. U naravi utužene nekretnine čine i to k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kuću na adresi [adresa], k.č.br.

59/1 k. o. [katastarska općina] dvorište i bazen, a k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] garažu. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u naravi oranica u blizini kuće udaljeno cca 100 m, ispod ceste i na istoj je tužiteljica započela gradnju male gospodarske zgrade. Tužiteljica je sanirala, obnovila, dogradila i uredila kuću i okućnicu, izgradila bazen te se nekretnine pretežito koriste u svrhu turističkog najma. Tužiteljici i njenim prednicima, nitko nikada nije osporavao niti pravo posjeda na predmetnim nekretninama niti pravo vlasništva, nitko ih nikada nije svih tih godina ometao, niti sprječavao radove na predmetnim nekretninama. Slijedom navedenog, tužiteljica je dokazala da je samostalni posjednik predmetne nekretnine, da je sa svojim prednicima kvalificiranom posjedu predmetnih nekretnina preko 50 godina te je nesporno da su ostvareni uvjeti za stjecanje prava vlasništva na teme lju samog Zakona. Podnosi ovu tužbu, predlaže da sud istu prihvati, a tuženice obveže na naknadu troškova postupka tužiteljici.

2. Tužene, zastupane po privremenom zastupniku Bojanu Zustoviću, odvjetniku u Pazinu (postavljen rješenjem ovog suda posl.br. P-1161/2023-13 od 8. listopada 2025.) u odgovoru na tužbu od 13.11.2025. su se opreza radi usprotivile tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice, ali se ne protive provođenju dokaza koje je predložila tužiteljica. Potražuje trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 250,00 eura.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu i to povijesnog zk izvatka 6-26, 49-71, izvatka iz matice umrlih 27-28, izjave na str. 29-30, rješenja o nasljeđivanju 31-32, povijesnog posjedovnog lista na str. 33-34, 72-75, posjedovnog lista na str. 35-36, rješenja o nasljeđivanju na str. 37-38, te dokumentacije dostavljenu po vještaku, kao i iskaza saslušanih svjedoka ČČ i EČ, te tužiteljice, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojem je već upisana kao suvlasnica u 5/8 dijela, te na nekretninama k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojima je već upisana kao suvlasnica u 6/8 dijela.

5. Iz vlasničkog lista i povijesnog posjedovnog lista proizlazi da je ĐČU, pok. Đ, pradjed tužiteljice, na utuženim nekrentinama upisan kao posjednik još 1939. godine, a preminuo je 1957. Iz rješenja o nasljeđivanju od 23.II.1957. (str. 63-65) proizlazi da je IČ pok. NČ preminuo 1941. bez oporuke. Njegovi su zakonski nasljednici supruga S, te djeca IČ (djed tužiteljice), ŠČ, NČ, I, V, CČ i N. JČ je preminula 1948. i naslijedila su je djeca IČ, ŠČ, NČ, I, V, CČ i N. Ostaviteljev sin IČ, djed tužiteljice, preminuo je 1952., a njegovi nasljednici su S (baka tužiteljice), te djeca NČ (ujak tužiteljice), C (teta tužiteljice), te UČ (ujak tužiteljice), a ostavinska imovina iza pok. IČ pripala je u cijelosti OČ, ujaku tužiteljice. Dalje je navedeno da su se ostali nasljednici prihvatili svog dijela, ali su se u naravi podijelili, koja podjela se nije mogla provesti jer je posjedovao nekretnine koje nisu upisane kao njegovo zk. vlasništvo, a ranije se podijelio s rodbinom vezano za određene nekretnine, pa više nije njihov faktični vlasnik.

5. 1. Utužene nekretnine su još 1952. godine bile upisane kao posjed TČ, pok. IČ, djeda tužiteljice, koje stanje na katastru nije mijenjano do 2005. kad su utužene nekretnine upisane kao posjed NČ, pok. HČ, ujaka tužiteljice, te GČ, VČ, Vozila PČ, ali iz obrazloženja rješenja o nasljeđivanju(str. 63-65) proizlazi da je TČ, pok. HČ u cijelosti naslijedio FČ, pok. IČ.

5. 2. Tužena CČ je sestra tužiteljičinog djeda IČ, tužena GČ (Bakija) Anđelina je supruga NČ, pok. IČ, odnosno šogorica tužiteljičinog djeda IČ, dok je Vozila Đulija naslijedila majku Vozila Franku, pok. HČ, te je nećakinja tužiteljičinog djeda.

5. 3. FČ, pok. HČ, naslijedio je i strica ŠČ pok. IČ temeljem rješenja o nasljeđivanju O.126/03 od 18.11.20024. (str. 31 -32 spisa), te strica RČ, pok. IČ temeljem rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-111/03 od 18.11.2004. (str. 37-39 spisa).

5. 4. Tužiteljica je nasljednica svoje bake DČ, koja je preminula 1980. u [adresa] (str. 27-28 spisa), te ujaka NČ pok. HČ, u cijelosti, a temeljem rješenja o nasljeđivanju Z.1679/09 iza pok. NČ upisana je kao zemljišnoknjižna suvlasnica i posjednica utuženih nekretnina 2009. (str. 23-26).

6. Predmetne nekretnine identificirane su u postupku od strane mjerničnog vještaka Barbare Verbanac Brezac na način da je vještak utvrdila da se k. č. zgr [katastarska čestica] nalazi se u [adresa], u naravi kuća i dvorište. Uvidom u registar prostornih jedinica utvrđeno je da je kući na k. č. [katastarska čestica] zgr dodijeljen kućni broj [adresa]. Sa sjeverne strane nalazi se k. č. zgr [katastarska čestica] prema kopiji katastarskog plana d imenzije cca 4,3 x 4,3 m te se sa zapadne strane nalazi k. č. zgr [katastarska čestica] na kojoj je sagrađen bazen te se ostatak k.č. koristi kao dvorište. Na k. č. zgr [katastarska čestica] zgr sagrađena je i garaža. Cca 75 m zapadno nalazi se k. č. [katastarska čestica] duguljastog je oblika i pruže se u smjeru zapad – istok. Na k.č. je izgrađen objekt. Na sjeveroistočnom dijelu postavljene su košnice za pčele, zapadni dio čini oranica te ostatak čestice livada. K. č. [katastarska čestica] upisana je u vlasnički list broj 56 kao oranica bez upisane površine te posjedovni list br. 341 kao oranica naziva Brajde površine 1360 m2. K. č. zgr [katastarska čestica], zgr 59/2 i zgr 59/3 upisane su u zk. ul. [broj ZK uloška] kao zgrada, bez upisane površine te posjedovni list br. 59/1 naziva [adresa] i to k. č. [katastarska čestica] zgr kao dvorište površine 183 m2, k. č. [katastarska čestica] zgr kao štala površine 7 m2 te k. č. [katastarska čestica] zgr kao kuća površine 183 m2. Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, obzirom je izrađen u cijelosti prema pravilima struke.

7. U stvarnom posjedu utuženih nekretnina danas je tužiteljica, ali su one oduvijek u posjedu obitelji tužiteljice. Iz suglasnih iskaza saslušanih svjedoka ČČ (r. 1964. ) i EČ (r. 1953.), koji oduvijek žive u susjedstvu utuženih nekretnina i posjedovno stanje utuženih nekretnina im nije moglo biti nepoznato, proizlazi da su iste bile u posjedu NČ i UČ, sinova pok. KČ, pok. HČ, a koji su nekretninu dobili od svoje majke S. Osim njih nitko nikada nije dolazio na te nekretnine, osim majke tužiteljice. Radilo se o starinskoj kući u nizu, obitelj se bavila poljoprivredom, a na k. č. [katastarska čestica] vodili su krave na ispašu. Samo su NČ i ĐV živjeli u kući na adresi [adresa], a prateta tužiteljice I , koje se svjedoci sjećaju, živjela je na drugoj nekretnini, u blizini utuženih, što također potvrđuje navode iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĐČU da su se njegovi nasljednici u naravi podijelili i uredili imovinskopravne odnose. Iz suglasnih iskaza svjedoka proizlazi da su utužene nekretnine oduvijek, a najman je od 60-ih/70-ih godina koliko oni pamte, u posjedu isključivo NČ i SV. Ti su svjedoci iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način , pa su njihovi iskazi u cijelosti prihvaćeni kao istiniti i vjerodostojni.

7. 1. Posjedovno stanje kako su ga prikazali saslušani svjedoci i tužiteljica zasigurno potvrđuje i činjenica da je kao posjednik utuženih nekretnina još od 1939. bio upisan pradjed tužiteljice, a da bi 1952. iste bile upisane kao posjed tužiteljičinog djeda IČ, kojeg je naslijedio sin NČ, ujak tužiteljice. Općepoznata je činjenica da je katastar, prvenstveno zbog poreznih nameta na zemlju, odražavao stvarno, faktično stanje.

8. Tužiteljica, saslušana kao stranka u postupku, navela je da je njezina baka NČ, udovica L. HČ, preminula nakon njezine majke, te je živjela u kući u [adresa] na adresi [adresa]. Djed HČ i baka NČ naslijedili su kuću i u kući su živjeli od vjenčanja, a imali su djecu NČ, UČ i P. NČ i UČ nisu bili oženjeni, te ih je ona naslijedila. NČ i UČ živjeli su oduvijek u kući na adresi [adresa], imali su krave i kokoši, a krave su vodili na ispašu na utuženu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Znali su točno što koriste i do kuda mogu koristiti nekretnine. Tužene nisu ovdje nikada dolazile, a 2010. je renovirala kuću na adresi [adresa], koju danas iznajm ljuje turistima. Nekretnine su oduvijek u posjedu njezine obitelji i nitko im nikada nije prigovarao korištenje. Na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] danas ima košnice, imaju malu kućicu

– spremište, kose i održavaju.

8. 1. Iskaz tužiteljice sud je u cijelosti prihvatio kao istinit, obzirom je u cijelosti suglasan s iskazima saslušanih svjedoka, te s materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu (str. 22-28, 31-32, 33-34, povijesnim posjedovnim listom).

9. U ovom postupku nije dokazano da bi tužiteljica i njezini pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja i to zasigurno od 1936. znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da tužiteljima i njihovim prednicima nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da bi tužiteljica ili njezini prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužiteljici ili prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tuženici, kojima su pripale u posjed druge nekretnine još za života pradjeda tužiteljice. Svjedoci su samo prednike tužiteljice i tužiteljicu viđali na utuženim nekretninama i da ih koriste. Tužiteljica i njezini prednici su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed najkasnije od 1936. g. do danas te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužiteljica to čini i danas.

10. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

10. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

10. 2 . Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

11. U postupku je utvrđeno da su se nasljednici pok. pradjeda tužiteljice u naravi podijelili i uredili imovinskopravne odnose, te da su jedini posjednici utuženih nekretnina bili njegovi unuci NČ i UČ, koje je naslijedila u cijelosti ovdje tužiteljica. Tužiteljica je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina od 2009., a prije, putem prednika, od najmanje 1936. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekla je tužiteljica u vlasništvo dosjelošću.

12. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužiteljica stekla pravo vlasništva utuženih nekretnina, pa je tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaćen i odlučeno je kao u izreci.

13. Privremeni zastupnik tuženica je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 250,00 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP -a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 250,00 eura.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Labinu 16. lipnja 2026.

Sutkinja

Erica Golja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

Dna:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženicama po privremenom zastupni