Poslovni broj Ovr-578/2026-7

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E  O  O S I G U R A NJ U

Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja JS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Denisu Klarendiću, odvjetniku u Zadru, protiv protivnika osiguranja HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. za distribuciju i opskrbu električne energije, Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 46830600751, DP Elektra Zadar, Kralja Dmitra Zvonimira 8, Zadar, zastupan po punomoćniku BS, dipl. iur., djelatniku protivnika osiguranja, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 16. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja na nesmetano korištenje električne energije

o d r e đ u j e  s e  p r i v r e m e n a  m j e r a

na način da se nalaže protivniku osiguranja da bez odgode, a najkasnije u roku od 24 sata od dostave ove odluke, izvrši ponovno priključenje na sustav električne mreže za nekretninu 208. Suvlasnički dio: 103/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-208) čest. 4790/17, dvorište površine 323 m2, zgrada površine 1485 m2, podzemne garaže površine 1638 m2 i podzemna zgrada površine 329 m2, i čest. 4790/34, dvorište površine 705 m2, ukupne površine 4480 m2, upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te povezano s tim pravo vlasništva na stanu na trećem katu-desno, oznake "1F-05", sa pripadajućim spremištem u podrumu oznake "S-8F", ulaz F, ukupne površine 97,75 m2, u nacrtu označeno crvenom bojom, i 112. Suvlasnički dio: 41/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-112) čest. 4790/17, dvorište površine 323 m2, zgrada površine 1485 m2, podzemne garaže površine 1638 m2 i podzemna zgrada površine 329 m2, i čest. 4790/34, dvorište površine 705 m2, ukupne površine 4480 m2, upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te povezano s tim pravo vlasništva garaže oznake "G- 1.23", u podrumu, površine 38,93 m2, u nacrtu označeno ljubičastom bojom, a koja nekretnina se nalazi na adresi [adresa].

II. Ako protivnik osiguranja ne ispuni radnju koja mu se nalaže točkom I. izreke, sud će mu na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 Eura, a odgovornoj osobi protivnika osiguranja novčanu kaznu u iznosu od 2.000,00 Eura.

III. Predlagatelj osiguranja je radi opravdanja ove privremene mjere u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja dužan pokrenuti parnični postupak protiv protivnika osiguranja.

IV. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg će predlagatelj osiguranja pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere protiv protivnika osiguranja ili do isteka roka iz točke III. ovog rješenja u kojem je predlagatelj osiguranja dužan protiv protivnika osiguranja podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere, ovo za slučaj da takvu tužbu u navedenom roku ne podnese.

V. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja JS (dalje: predlagatelj osiguranja) 16. travnja 2026. sudu podnosi prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnika osiguranja HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., DP Elektra Zadar (dalje: protivnik osiguranja) u kojem navodi da je predlagatelj osiguranja sa svojom obitelji zadnji mirni posjednik nekretnine 208. Suvlasnički dio: 103/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-208) dijela čest. 4790/171, u naravi dvorište površine 323 m2, zgrada površine 1485 m2, podzemne garaže površine 1638 m2 i podzemna zgrada površine 329 m2, te dijela čest. 4790/34, u naravi dvorište površine 705 m2, ukupne površine 4480 m2, s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu na trećem katu -desno, oznake "1F-05", sa pripadajućim spremištem u podrumu oznake "S8F", ulaz F, ukupne površine 97,75 m2, u nacrtu označeno crvenom bojom, upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te nekretnine 112. Suvlasnički dio: 41/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-112,) dijela čest. 4790/171, u naravi dvorište površine 323 m2, zgrada površine 1485 m2, podzemne garaže površine 1638 m2 i podzemna zgrada površine 329 m2, te dijela čest. 4790/34, u naravi dvorište površine 705 m2, ukupne površine 4480 m2, s kojim je povezano pravo vlasništva garaže oznake "G- 1.23", u podrumu, ukupne površine 38,93 m2, u nacrtu označeno ljubičastom bojom, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj osiguranja da se u posjedu opisane nekretnine nalazi još od ožujka 2020. godine od kada je zaključio Ugovor o najmu stana s JSL, koji je i upisana kao vlasnik predmetne nekretnine. Prethodno da su predlagatelj i JSL pregovarali i dogovorili prodaju predmetnog stana pa je predlagatelj s istom zaključio i Predugovor o kupoprodaji nekretnine. Kako je JSL unatoč potpisanom Predugovoru o kupoprodaji stana odbila sklopiti glavni ugovor o kupoprodaji nekretnine, predlagatelj da je bio prisiljen ustati s tužbom i pokrenuti parnični postupak s jedinim ciljem da sud donese presudu kojom će zamijeniti ugovor o kupoprodaji nekretnine, a predlagatelj će izvršiti isplatu prvotno ugovorene kupoprodajne cijene. Prethodno, dok se ne realizira kupoprodajni ugovor, a kako JSL ne bi trpjela štetu, stranke da su sklopile, kako je već i navedeno, Ugovor o najmu stana, kojim je JSL kao vlasnica stana temeljem istoga osigura la predlagatelju osiguranja nesmetani i višegodišnji posjed stana. Sve to vrijeme, dakle od zaključenja Ugovora o najmu stana odnosno sklapanja Predugovora o kupoprodaji nekretnine, predlagatelj osiguranja da je sa svojom suprugom i dva sina živio u predmetnom stanu i uživao miran posjed. Sve do prije dva dana kada je po nalogu JSL protivnik osiguranja HEP -Operator distribucijskog sustava d.o.o. isključio struju predlagatelju osiguranja i ostavio is toga sa svojom obitelji da boravi u nehumanim i neciviliziranim uvjetima, što bi možda odrasli članovi obitelji i podnijeli da nije malodobnog sina CS od 12 godina koji je već jučer morao ići u stan svog školskog prijatelja kako bi mogao učiti i pisati domaću zadaću, jer to više nije u mogućnosti činiti u stanu u kojem trenutačno živi. Ovakva situac ija, s obzirom da u opisanoj nekretnini boravi obitelj predlagatelja sa svojom djecom od kojih je jedno malodobno dijete, nažalost, da predstavlja udar na osnovne životne vrijednosti, humanost, život i zdravlje ljudi, a korištenje struje i vode da predstavlja esencijalne vrijednosti, bez kojih nije moguće ni zamisliti normalan i zdrav život. Za napomenuti da je i to da je predlagatelj osiguranja do sada uredno podmirivao sve svoje obveze koje su proizlazile u svezi priključka na elektroenergetsku mrežu. Uslijed naprijed navedenog, predlagatelju osiguranja i njegovoj obitelji da prijeti nenadoknadiva šteta budući su ovakvim činom protivnika osiguranja prisiljeni živjeti na način da su onemogućeni u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba poput održavanja osobne higijene, spremanja hrane i drugo, budući da je notorno da je u današnjim uvjetima bez struje gotovo nemoguće živjeti, ovo pogotovo imajući u vidu malodobno dijete predlagatelja osiguranja. Citirajući čl. 346. Ovršnog zakona, predlagatelj dalje navodi da smatra da je učinio vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu koja se sastoji u pravu na posjed stana i nesmetano korištenje električne energije, a također smatra i da je učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, jer da život bez električne energije znači život bez topline, bez hladnjaka i zamrzivača u kojima se čuva hrana, bez higijenskih uvjeta (tople vode) čime je ugroženo i zdravlje prije svega njegovog djeteta, jer električna energija nije nikakav luksuz već prijeka potreba života suvremenog čovjeka i bez nje je u današnjim uvjetima život nezamisliv čak što više nemoguć i nehuman. Također, predložena privremena mjera protiv protivnika osiguranja da se temelji i na čl. 103. Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“ br. 104/20) kojim da je propisano „Ako se na obračunskom mjernom mjestu uredno podmiruju dospjele novčane obveze za električnu energiju, privremena obustava isporuke električne energije iz članka 102. stavka 1. ovih Općih uvjeta ne smije se provoditi u cilju smetanja posjeda osobe koja ima valjanu pravnu osnovu za korištenje građevine ili dijela građevine“ te nadalje „U slučaju da se naknadno utvrdi da je privremena obustava isporuke električne energije bila u cilju smetanja posjeda osobe koja ima pravo korištenja građevine ili dijela građevine pri čemu su uredno podmirivane dospjele novčane obveze za električnu energiju, operator sustava će bez odgađanja ponovno uspostaviti isporuku električne energije.“ Predlagatelj osiguranja slijedom svega navedenog predlaže da sud što hitnije i bez zakazivanja ročišta za raspravljanje o prijedlogu donese rješenje o osiguranju kojim će odrediti privremenu mjeru u sadržaju kako je to detaljno specificirano u izreci ovog rješenja.

1.1. Prijedlogu za osiguranje predlagatelj osiguranja prilaže potvrdu o plaćanju sudske pristojbe za prijedlog za osiguranje i rješenje o osiguranju (list spisa 6), Ugovor o najmu stana od 12. ožujka 2020. (list spisa 7-8), Predugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen 4. svibnja 2022. (list spisa 9-10) i izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 11-12).

2. Dopisom od 5. svibnja 2026. je sud zaprimljeni prijedlog za osiguranje dostavio protivniku osiguranja na odgovor te je protivnik osiguranja u svom podnesku od 18. svibnja 2026. naveo da se u cijelosti protivi izdavanju rješenja o osiguranju i svim navodima iznesenim u prijedlogu te istaknuo kako je prijedlog radi osiguranja određivanjem privremene mjere u cijelosti neosnovan, ističući prigovor promašene pasivne legitimacije. Evidentirani korisnik obračunskog mjernog mjesta (OMM) koje se nalazi na adresi [adresa] da je JSL i ista da je u ugovornom odnosu sa protivnikom osiguranja. Stoga, predlagatelj osiguranja da ne može tražiti od protivnika osiguranja da izvrši uključenje električne energije na predmetnom OMM, slijedom čega protivnik osiguranja ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Nadalje ističe da predlagatelj osiguranja nije evidentirani korisnik gore navedenog obračunskog mjernog mjesta na adresi [adresa], slijedom čega da nije niti u ugovornom odnosu sa protivnikom osiguranja. Evidentirana korisnica na predmetnom obračunskom mjernom mjestu da je JSL i to od 2013. godine i ona da je podnijela Zahtjev za privremenu obustavu isporuke električne energije na predmetnom OMM te je temeljem navedenog zahtjeva izvršena obustava električne energije za navedeno obračunsko mjerno mjesto. Dalje protivnik osiguranja citira odredbu čl. 114. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“ br. 100/22,134/24,19/25) te ističe da je protivnik osiguranja postupio po zahtjevu za privremenu obustavu isporuke električne energije podnesenom od strane evidentiranog potrošača OMM na adresi [adresa], JSL sa kojom je u ugovornom odnosu pa da postupanje protivnika osiguranja kao i postupanje evidentiranog potrošača nije nezakonito već da proizlazi iz odredbe čl. 144. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, a čime da je u cijelosti neosnovan prijedlog za donošenje rješenja o privremenoj mjeri radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja jer da predlagatelj osiguranja nije niti na nezakonit niti na nedopušten način iskopčan iz sustava opskrbe električnom energijom. Prema odredbi čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona, u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja da je dužan istaći zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije se osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru i koju mjeru traži i njezino trajanje, te učiniti i vjerojatnim postojanje tražbine čije se osiguranje traži. To da znači da tražbinu treba odrediti po predmetu, vrsti, opsegu, dospijeću te navesti činjenice iz kojih je ona nastala i dokaze kojima bi se učinila vjerojatnost tih činjenica, jer da se privremena mjera mora naknadno opravdati u parnici kojima bi se učinila vjerojatnost u odnosu na protivnika osiguranja kao tuženika, kao i postojanje tražbine koja se osigurava. U svom prijedlogu predlagatelj osiguranja da navodi kako sa obitelji boravi u navedenoj nekretnini sa svojom djecom, kako je do sada uredno podmirivao sve svoje obveze koje su proizlazile u svezi priključka na elektroenergetsku mrežu te kako činom protivnika osiguranja predlagatelju i njegovoj obitelji prijeti nenadoknadiva šteta budući su ovakvim činom protivnika osiguranja prisiljeni živjeti na način da su onemogućeni u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba poput održavanja osobne higijene, spremanja hrane i drugo, budući da je notorno da je u današnjim uvjetima bez struje gotovo nemoguće živjeti. Iz navedenog da se zaključuje kako se tražbina predlagatelja osiguranja sastoji u određenom činjenju - priključenju na električnu mrežu. Međutim, privremenom mjerom da se predlagatelju osiguranja ne može pružiti faktična zaštita i ostvarenje tražbine već samo osiguranje neke njegove tražbine te stoga imajući u vidu sadržaj privremene mjere, predlagatelj osiguranja da izdavanjem mjere traži da mu se pruži zaštita koja ima apsolutni pravni učinak zbog kojeg da više ne bi bilo bilo nužno vođenje bilo kakvog postupka radi ostvarenja njegove tražbine, a čime da bi se protivnika osiguranja dovelo u situaciju da bez provedbe postupka i donošenja meritorne odluke bude obvezan na određeno činjenje u korist predlagatelja osiguranja. Ovdje ukazuje na pravno mišljenje suda u predmetu poslovni broj Gž-2296/12-2. U predmetnom slučaju predlagatelj osiguranja da je trebao prijedlog za određivanjem privremene mjere podnijeti protiv evidentiranog potrošača električne energije na predmetnom OMM u pravcu da mu se zabrani da poduzima radnje kojima može nanijeti štetu predlagatelju osiguranja te zabrani da se p rovedu promjene na stvarima na kojima je upravljena tražbina tj. da evidentirani potrošač u ovom slučaju JSL dopusti/trpi da HEP-ODS d.o.o. u skladu sa pozitivnim propisima i predviđenim uvjetima izvrši uključivanje električne energije na predmetnom OMM. Dalje citirajući odredbu čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona protivnik osiguranja navodi da predlagatelj osiguranja samo navodi da postoji nenadoknadiva šteta koja će nastati, međutim , da točno i određeno ne može navesti nenovčanu tražbinu čije osiguranje traži jer da navedena tražbina u konkretnom slučaju ne postoji na strani predlagatelja osiguranja. U tom smislu u ovoj pravnoj stvari da su pravno irelevantne okolnosti da je predlagatelj osiguranja u posjedu stana te da za predmetno OMM vrši plaćanje električne energije. Predlagatelj osiguranja da traži ostvarenje, a ne osiguranje tražbine te da mu nedostaje aktivna legitimacija za traženje privremene mjere. Slijedom svega navedenog protivnik osiguranja smatra da nisu ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere te predlaže sudu u cijelosti odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine kao neosnovan te predlagatelja osiguranja obvezati na podmirenje parničnog troška, koji trošak međutim protivnik osiguranja ne specificira.

2.1. Uz odgovor na prijedlog za osiguranje protivnik osiguranja prilaže zahtjev za privremenu obustavu isporuke električne energije od 3. veljače 2026. (list spisa 20 -21) i sudsku praksu (list spisa 23-53).

3. U podnesku od 21. svibnja 2026. kojim se očituje na odgovor na prijedlog za osiguranje, predlagatelj osiguranja navodi da su navodi iz podneska protivnika osiguranja u cijelosti neosnovani pa tako i sam prigovor promašene pasivne legitimacije. U odnosu na navedeni prigovor naglašava kako je nesporno da je protivnik osiguranja taj koji je isključio struju, protivnik osiguranja je također taj koji jedini i može uključiti struju, pa kao takav i jedini koji može biti pasivno legitimiran. Sud da ne može naložiti JSL, vlasnici stana da u roku od 24 sata uključi struju, jer da to može jedino i isključivo protivnik osiguranja. Takva mjera da bi u suprotnom, bila neprovediva. Po čijem je nalogu i zašto postupio protivnik osiguranja da može biti predmet rasprave u parničnom postupku, ali ne i u postupku osiguranja, kada legitimiran može biti samo onaj tko je ili nije poduzeo neku radnju. U odnosu na ostale navode iz odgovara protivnika osiguranja, predlagatelj da je suprotno tvrdnji protivnika istaknuo zahtjev u kojem je označio tražbinu, odnosno učinio je istu vjerojatnom, kao i kumulativnu pretpostavku koju propisuje toč. 1. stav. 1. članka 346. važećeg Ovršnog zakona, jer da je učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Isključenje struje malodobnom djetetu te ostavljanje istoga bez mogućnosti hrane i tople vode, rasvjete u svjetlu nastanka nenadoknadive štete da i nije potrebno posebno obrazlagati, samo po sebi je razumljivo kako zbog nehumanih pa i necivilizacijskih uvjeta postoji opasnost razvoja bolesti, ugrožavanja zdravlja djeteta, što da svakako predstavlja nenadoknadivu štetu. Navedeno da je posljedica radnje protivnika osiguranja pa da se bez obzira na nečije naloge takva odluka teško može ljudski pa i pravno opravdati. Predlagatelj stoga smatra da je učinio vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu, koja se sastoji u pravu na posjed stana i nesmetano korištenje električne energije, a također smatra i da je predlagatelj učinio vjero jatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti jer da električna energija nije nikakav luksuz već prijeka potreba života suvremenog čovjeka i bez nje je u današnjim uvjetima život nezamisliv čak što više nemoguć i nehuman. U odnosu na prigovor protivnika osiguranja kojim isti ukazuje sudu kako bi prihvaćanjem rješenja o osiguranju bila već faktički i ostvarena tražbina, a svrha ovog postupka je osiguranje tražbine, zbog čega bi po mišljenju protivnika otpala potreba za vođenjem parničnog postupka, predlagatelj napominje da je višegodišnja sudska praksa dala odgovor na to pitanje u više desetaka odluka, između ostalih i u odnosu na protivnika osiguranja. Svrha ovog postupka da nije da sud naloži vlasniku stana da on podnese zahtjev za uključenje struje, pa ukoliko isti ne postupi da se pokreće novi postupak radi kažnjavanja vlasnika stana i slično, već da se odmah uključi struja kako bi se izbjegle teške posljedice po zdravlje ljudi, prije svega djece. Sve suprotno od toga da bi oduzelo institutu privremenih mjera onaj suštinski smisao koji je zakonodavac imao na umu kod reguliranja navedene materije. Međutim, očigledno je to nešto čime se ne zamara protivnik osiguranja, budući se isti protivi ovom prijedlogu za osiguranje koji je doslovno egzistencijalne naravi. Predlaže da sud usvoji prijedlog za osiguranje, koji ovim podneskom dopunjuje na način da iza točke IV. predloženog sadržaja rješenja o osiguranju dodaje točku V. koja glasi kako je to specificirano u izreci ovog rješenja.

4. Prijedlog predlagatelja osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere je osnovan.

4.1. Odredba čl. 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, pri čemu sukladno čl. 346. st. 2. u svezi čl. 344. st. 2. OZ predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. tog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

4.2. Nadalje, odredba čl. 347. st. 1. toč. 7. OZ propisuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokre tnina ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari.

4.3. Za istaknuti je pri tome da prilikom odlučivanja da li su ispunjene čl. 346. OZ propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranje nenovčane tražbine, sud ispituje da li je predlagatelj učinio vjerojatnim kao prvo, postojanje svoje nenovčane tražbine te kao drugo, opasnost da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što će promijeniti postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, drugo navedenu pretpostavku osim ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

5. Iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 11-12) proizlazi da je vlasnik predmetne nekretnine 208. suvlasničkog dijela: 103/10000 čest. 4790/17, dvorište površine 323m2, zgrada površine 1485m2, podzemne garaže površine 1638m2 i podzemna zgrada površine 329m2, ukupne površine 3775m2 i čest. 4790/34, dvorište površine 705m2, upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] neodvojivo povezanog s vlasništvom posebnog dijela ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-208): stan na trećem katu - desno, oznake "1F-05", sa pripadajućim spremištem u podrumu oznake "S – 8F" ulaz F, ukupne površine 97,75 m2 u nacrtu označeno crvenom bojom JSL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Protivnik osiguranja navedenu činjenicu ne osporava, isto kao što ne osporava niti to da je JSL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik 112. Suvlasničkog dijela: 41/10000 čest. 4790/17, dvorište površine 323 m2, zgrada površine 1485 m2, podzemne garaže površine 1638 m2 i podzemna zgrada površine 329 m2, i čest. 4790/34, dvorište površine 705 m2, ukupne površine 4480 m2, upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] neodvojivo povezanog s vlasništvom posebnog dijela ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-112): garaža oznake "G-1.23", u podrumu, površine 38,93 m2, u nacrtu označeno ljubičastom bojom niti to da se predmetna nekretnina nalazi na adresi [adresa] u [adresa].

5.1. Štoviše, protivnik osiguranja u svom odgovoru navodi da je evidentirani korisnik obračunskog mjernog mjesta (OMM 1401333070) koje se nalazi na adresi [adresa], dakle, obračunskog mjernog mjesta za predmetnu nekretninu JSL koja je u ugovornom odnosu (za isporuku električne energije za predmetnu nekretninu) sa protivnikom osiguranja.

5.2. Iz činjenice da je JSL isključivi vlasnik nekretnine za koju predlagatelj osiguranja u ovom postupku traži da sud protivniku osiguranja naloži izvršiti priključenje na sustav električne mreže, cijenjene u svezi sa zahtjevom za privremenu obustavu isporuke električne energije od 3. veljače 2026. (list spisa 20-21) iz kojeg proizlazi da je JSL iz [adresa], OIB: 11327487669 3. veljače 2026. HEP -operatoru distribucijskog sustava d.o.o. podnijela zahtjev za privremenu obustavu isporuke električne energije na obračunskom mjernom mjestu 1401333070 na adresi [adresa]; ovaj sud neovisno o tome što protivnik osiguranja u spis ne dostavlja dokaz da je ugovor o isporuci električne energije za predmetnu nekretninu sklopio sa JSL, utvrđuje da protivnik osiguranja upravo na temelju ugovora sklopljenog sa JSL kao vlasnicom predmetne nekretnine vrši isporuku električne energije za predmetnu nekretninu, koju evidentira kao obračunsko mjerno mjesto 1401333070. Osim toga, takve navode protivnika osiguranja predlagatelj osiguranja niti ne osporava.

5.3. Ono što protivnik osiguranja tvrdi je to da je on sa svojom obitelji, koja uključuje i maloljetno dijete, u posjedu predmetne nekretnine (OMM 1401333070) na adresi [adresa], koji navod predlagatelj osiguranja prema ocjeni ovog suda nedvojbeno i dokazuje, prilažući u spis Ugovor o najmu stana od 12. ožujka 2020. (list spisa 7-8) i Predugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen 4. svibnja 2022. (list spisa 9-10). Iz Ugovora o najmu stana od 12. ožujka 2020. (list spisa 7-8) proizlazi da su JSL kao najmodavac i ovdje predlagatelj osiguranja JS kao najmoprimac 12. ožujka 2020. sklopili Ugovor o najmu stana kojim najmodavac najmoprimcu u najam za potrebe stanovanja daje stan koji se nalazi u [adresa] u [adresa] izgrađen na čest. 4790/17, oznake 1 F-5 na trećem katu desno, površine 97,75 m2, zajedno sa spremištem oznake S-8F uz obvezu plaćanja mjesečne najamnine u iznosu od 850,00 eura plativo u protuvrijednosti domaće valute na određeno vrijeme od dvije godine i to počevši od 15. ožujka 2020. do 14. ožujka 2022. uz mogućnost produljenja ugovora po isteku tok roka u dogovoru obiju strana odnosno uz sklapanje novog ugovora. Nadalje, iz Predugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog 4. svibnja 2022. (list spisa 9-10) proizlazi da su JSL kao prodavatelj i ovdje predlagatelj osiguranja JS kao kupac **.**.2022. sklopili Predugovor o kupoprodaji nekretnine kojim ugovaraju da će sklopiti glavni ugovor o kupoprodaji nekretnine kojim će prodavatelj prodati, a kupac kupiti stan površine 97,75 m2 koji se nalazi u [adresa] u [adresa] izgrađen na čest. 4790/17 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], točnije suvlasnički dio: 103/10000 te garažu u [adresa] u [adresa]-1.23 br. 112 na čest. 4790/17 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dvije garaže sa dva zasebna ulaza ukupne površine 38,93 m2 u [adresa] suvlasnički dio: 41/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-112) za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 280.000,00 eura za stan i 48.000,00 eura za duplu garažu sa dva ulaza, ukupno 328.000,00 eura plativo u kunskoj protuvrijednosti , pri čemu je u članku 5. Predugovora o kupoprodaji nekretnine ugovoreno da je kupac u posjed nekretnine koja je predmet ugovora stupio 12. ožujka 2020. na temelju Ugovora o najmu stana sklopljenog 12. ožujka 2020. uz ugovaranje da će ugovoreni iznos najamnine koji će kupac u svojstvu najmoprimca plaćati do sklapanja glavnog ugovora kupoprodaje koji nije uračunat u iznos okončane kupoprodajne cijene plaćati svaki mjesec do zaključenja konačnog ugovora. Dakle, iz ovih dviju isprava proizlazi da je predlagatelj osiguranja u posjedu predmetne nekretnine (OMM 1401333070) po osnovi najma još od 12. ožujka 2020. pa na dalje, dakle, i u trenutku kada po zahtjevu JSL za privremenu obustavu isporuke električne energije od 3. veljače 2026. (list spisa 20-21) kao vlasnice nekretnine protivnik osiguranja obustavlja isporuke električne energije za predmetnu nekretninu (OMM 1401333070).

5.4. Predlagatelj osiguranja, kako u prijedlogu za osiguranje tako i u podnesku od 21. svibnja 2026., navodi da u ovom postupku traži osiguranje svoje nenovčane tražbine koja se sastoji u pravu na posjed stana i nesmetano korištenje električne energije. Obzirom na takve navode, a sukladno čl. 346. OZ, u ovom postupku osiguranja predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim da prema protivniku osiguranja, budući upravo protiv njega podnosi prijedlog za osiguranje nenovčane ove tražbine, ima nenovčanu tražbinu koja se sastoji u pravu na posjed stana odnosno u pravu na nesmetano korištenje električne energije.

5.5. Iako iz navoda predlagatelja osiguranja proizlazi kao vjerojatno da on prema ovdje protivniku osiguranja ima nenovčanu tražbinu po osnovi zaštite od smetanja posjeda (budući radnja obustave električne energije može imati karakter radnje smetanja posjeda), sud ne nalazi da je svojim navodima i predloženim ispravama predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da prema protivniku osiguranja ima nenovčanu tražbinu koja se sastoji u pravu na posjed stana. Naime, protivnik osiguranja nije niti vlasnik predmetne nekretnine niti osoba s takvim pravom na predmetnoj nekretnini u odnosu na koju bi predlagatelj osiguranja mogao imati i ostvarivati pravo na posjed predmetne nekretnine. Osim toga, protivnik osiguranja predlagatelju osiguranja niti osporava pravo na posjed predmetne nekretnine niti mu je posjed nekretnine oduzeo.

5.6. Međutim, što se tiče nenovčane tražbine koja se sastoji u pravu na nesmetano korištenje električne energije u predmetnoj nekretnini, ocjena je ovog suda da je predlagatelj učinio vjerojatnim da prema protivniku osiguranja ima nenovčanu tražbinu na nesmetano korištenje električne energije u predmetnoj nekretnini.

5.7. Naime, iako točno da je odredbom čl. 114. st. 1. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“ br. 100/22, 134/24, 19/25, dalje: Pravilnik), kao propisom važećim u vrijeme kada protivnik osiguranja obustavlja isporuku električne energije za predmetnu nekretninu koja je prema utvrđenju ovog suda u posjedu predlagatelja osiguranja, propisano da korisnik mreže ima pravo podnijeti zahtjev za privremenu obustavu isporuke električne energije na svom obračunskom mjernom mjestu; točno je nadalje i to da je operator sustava ovdje protivnik osiguranja ovlašten odbiti zahtjev korisnika mreže za privremenu obustavu isporuke električne energije na njegovom obračunskom mjernom mjeru, a što proizlazi iz odredbe čl. 114. st. 7. Pravilnika. Navedeno znači da protivnik osiguranja nije dužan u svakoj situaciji po zahtjevu korisnika privremeno obustaviti isporuku električne energije na određenom obračunskom mjernom mjestu.

5.8. Cijeneći u svezi navedenog dalje odredbu čl. 116. st. 1. Pravilnika kojom je propisano da se ako se na obračunskom mjernom mjestu uredno podmiruju dospjele novčane obveze za električnu energiju, privremena obustava isporuke električne energije iz članka 114. stavka 1. tih Općih uvjeta ne smije provoditi u cilju smetanja posjeda osobe koja ima valjanu pravnu osnovu za korištenje građevine ili dijela građevine te odredbu čl. 116. st. 2. Pravilnika kojom je propisano da u slučaju da se naknadno utvrdi da je privremena obustava isporuke električne energije bila u cilju smetanja posjeda osobe koja ima pravo korištenja građevine ili dijela građevine pri čemu su uredno podmirivane dospjele novčane obveze za električnu energiju, operator sustava će bez odgađanja ponovno uspostaviti isporuku električne energije, ocjena je ovog suda da je predlagatelj osiguranja kao posjednik predmetne nekretnine za koju uredno podmiruje dospjele novčane obveze za električnu energiju, učinio vjerojatnim da upravo prema protivniku osiguranja kao operatoru sustava kojem odredba čl. 116. Pravilnika nameće obvezu vezanu za privremenu obustavu isporuke električne energije

- ima nenovčanu tražbinu na nesmetano korištenje električne energije, a koja se tražbina prema ocjeni ovog suda može osigurati upravo time da se protivniku osiguranja naloži da ponovno uspostavi isporuku električne energije za predmetnu nekretninu (obračunsko mjerno mjesto 1401333070), a što upravo predlagatelj osiguranja traži kada predlaže da sud protivniku naloži da izvrši ponovno priključenje predmetne nekretnine na sustav električne mreže. Da je u predmetnoj situaciji pasivno legitimiran upravo protivnik osiguranja koji je operator sustava, proizlazi i iz odredbe čl. 116. st. 3. Pravilnika kojom je regulirano upravo postupanje operatora sustava u slučaju kada mu sud odlukom o određivanju privremene mjere naloži ponovnu uspostavu isporuke električne energije. Tako odredba čl. 116. st. 3. Pravilnika propisuje da ako se odlukom suda o određivanju privremene mjere naloži operatoru sustava ponovna uspostava isporuke električne energije, operator sustava će bez odgađanja ponovno uspostaviti isporuku električne energije, kao i izvršiti privremeni prijenos prava i obveza iz ugovora o korištenju mreže te obavijestiti opskrbljivača, koji će izvršiti privremeni prijenos prava i obveza iz ugovora o opskrbi električnom energijom.

5.9. Otklonjen je time prigovor promašene pasivne legitimacije koji protivnik osiguranja ističe te je otklonjen kao neosnovan i navod protivnika osiguranja da se privremenom mjerom ne može pružiti faktična zaštita i ostvarenje tražbine već samo osiguranje neke njegove tražbine, a da ovdje predlagatelj osiguranja traži da mu se pruži zaštita koja ima apsolutni pravni učinak zbog kojeg da više ne bi bilo bilo nužno vođenje bilo kakvog postupka radi ostvarenja njegove tražbine.

5.10. Pozivanje protivnika osiguranja na pravno shvaćanje izraženo u rješenju Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž Ovr-67/2024-2 od 5. veljače 2024. je bespredmetno, obzirom se isto odnosi na postupak osiguranja u kojem predlagatelj osiguranja nije jasno i nedvojbeno odredio osiguranje koje to točno nenovčane tražbine traži, a u ovoj je pravnoj stvari predlagatelj osiguranja jasno odredio da predlaže osiguranje nenovčane tražbine tužitelja koja se sastoji u pravu na posjed stana i pravu na nesmetano korištenje električne energije. Pozivanje protivnika osiguranja na pravno shvaćanje izraženo u rješenju Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-2296/12-2 od 26. listopada 2012. je pak irelevantno, budući u vrijeme donošenja te odluke nije bio na snazi Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“ br. 100/22, 134/24, 19/25), a na kojem propisu predlagatelj osiguranja temelji svoju nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja i iz kojeg propisa, kako je to sud prethodno obrazložio, proizlazi pasivna legitimacija upravo ovdje tuženika kao operatora sustava u ovom postupku osiguranja.

6. Utvrdivši tako da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine (prava osobe koja ima pravo korištenja nekretnine i uredno podmiruje dospjele novčane obveze za električnu energiju na nesmetano korištenje električne energije u toj nekretnini), sud je dalje ispitivao da li je predlagatelj učinio vjerojatnim da je predložena mjera (ponovne uspostave isporuke električne energije tj. ponovnog priključenja na sustav električne mreže) potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. U tom smislu predlagatelj navodi da u predmetnoj nekretnini živi sa obitelji, suprugom i dva sina, a isključenjem struje da su ostavljeni u nehumanim i neciviliziranim uvjetima, što bi možda odrasli članovi obitelji i podnijeli da nije malodobnog sina CS od 12 godina. Ovakva situacija da je udar na osnovne životne vrijednosti, humanost, život i zdravlje ljudi budući da korištenje struje i vode predstavlja esencijalne vrijednosti, bez kojih da nije moguće zamisliti normalan i zdrav život. Isključenje struje malodobnom djetetu te ostavljanje istoga bez mogućnosti hrane i tople vode, rasvjete u svjetlu nastanka nenadoknadive štete da i nije potrebno posebno obrazlagati, samo po sebi da je razumljivo kako zbog nehumanih pa i necivilizacijskih uvjeta postoji opasnost razvoja bolesti, ugrožavanja zdravlja djeteta, što da svakako predstavlja nenadoknadivu štetu.

6.1. Takve navode predlagatelja osiguranja ovaj sud cijeni osnovanima te cijeni da već sama činjenica da obitelj s maloljetnim djetetom stanuje u nekretnini za koju je obustavljena isporuka električne energije, pri čemu protivnik ne osporava navode predlagatelja da on u predmetnoj nekretnini stanuje sa suprugom i maloljetnim djetetom, ukazuje na prijeteću opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Naime, električna energija općepoznato u današnjem načinu života predstavlja osnovnu životnu potrebu čovjeka, ovo stoga što je nužna za osiguranje zdravlja i sigurnosti (npr. rasvjeta, rad grijaćih i rashladnih uređaja, rad uređaja za poziv hitnoj pomoći), osnovnih životnih uvjeta (npr. priprema hrane, pristup toploj vodi) kao i obrazovanje i rad (npr. obavljanje školskih i radnih zadataka). Iako nedvojbeno da potreba čovjeka za električnom energijom ne predstavlja biološku potrebu (poput vode i hrane), čovjek bez električne energije otežano preživljava, osobito ljeti kada su temperature iznimno visoke, a što nedvojbeno znači da obustava isporuke električnom energijom predstavlja opasnost za život i zdravlje čovjeka, osobito maloljetnog djeteta , koje s predlagateljem kao član obitelji stanuje u predmetnoj nekretnini. Koliki je značaj mogućnosti korištenja električne energije, razvidno je i iz toga što uskratu električne energije Europski sud za ljudska prava razmatra i u okviru prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života i doma (članak 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda) kao i zabrane nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja (članak 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda). Pravno shvaćanje da je određivanje privremene mjere nalaganjem operatoru sustava da ponovno uspostavi isporuku električne energije potrebno da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, budući je električna energija nedvojbeno nužna za redovan i uredan život, kako predlagatelja osiguranja tako i njegovog maloljetnog sina i da je bez električne energije dovedeno u pitanje normalno funkcioniranje obitelji, kao ispunjavanje neophodnih životnih potreba, ističe primjerice i Županijski sud u Puli-Pola u rješenju poslovni broj Gž Ovr-18/2026-2 od 2. veljače 2026.

6.2. Za istaknuti je u svezi navedenog da čak i da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da je određivanje predložene privremene mjere potrebno kako bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, da je sud u konkretnom slučaju ocijenio da određivanjem predložene mjere protivnik osiguranja ne trpi nikakvu štetu. Naime, u okolnostima kada sam Pravilnik predviđa postupanje protivnika osiguranja u slučaju kada mu sud odlukom o određivanju privremene mjere naloži ponovnu uspostavu isporuke električne energije, ovo upravo s ciljem zaštite prava i interesa samog operatera sustava, te u okolnostima kada predlagatelj osiguranja uredno podmiruje sve obveze nastale po osnovi isporuke električne energije za predmetnu nekretninu, koju činjenicu protivnik osiguranja ne osporava (već samo navodi da je irelevantna, što svakako prema ocjeni ovog suda nije slučaj), ocjena je ovog suda da određivanjem predložene privremene mjere tj. nalaganjem da uspostavi isporuku električne energije za predmetnu nekretninu (OMM 1401333070) protivnik osiguranja neće pretrpjeti nikakvu štetu.

7. Slijedom svega navedenog je sud prijedlog za osiguranje predlagatelja osiguranja u dijelu kojim osiguranje predlaže radi osiguranja nenovčane tražbine na nesmetano korištenje električne energije ocijenio osnovanim te je temeljem čl. 346. u svezi čl. 347. OZ točkom I. ovog rješenja odredio predloženu privremenu mjeru nalaganjem protivniku osiguranja da predmetnu nekretninu (točno specificiranu u izreci rješenja) najkasnije u roku od 24 sata od dostave ovog rješenja ponovno priključi na sustav električne mreže, dakle, da ponovno uspostavi isporuku električne energije za predmetnu nekretninu, točkom II. upozorivši protivnika osiguranja na posljedice nepostupanja po ovosudnom nalogu iz točke I. rješenja, ovo sukladno odredbi čl. 16. st. 6. OZ.

7.1. Nadalje je sud sukladno čl. 351. st. 1. OZ odredio da je predlagatelj osiguranja radi opravdanja ove privremene mjere u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja dužan pokrenuti parnični postupak protiv protivnika osiguranja te odredio da ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja tog parničnog postupka koji će predlagatelj osiguranja pokrenuti radi opravdanja privremene mjere dok je sukladno čl. 352. st. 3. OZ utvrdio da žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.

8. Obzirom da niti jedna od stranaka nije specificirala troškove ovog postupka osiguranja naknadu kojih potražuje, to je iz ovog rješenja izostala odluka o troškovima postupka osiguranja.

U Zadru, 16. lipnja 2026. godine

S u d a c

Neva Lukin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Žalba se neće slati protivnoj strani na odgovor.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja po punomoćniku,

2. Protivniku osiguranja uz podnesak predlagatelja osiguranja od 21. svibnja 2026. i podnesak zaprimljen 26. svibnja 2026.