REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

ODJEL ZA MLADEŽ

Zagreb, Ilica - Selska, Ilica 207

Poslovni broj: Kmp-15/2026-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od suca za mladež Tee Majsan kao predsjednice vijeća za mladež te Nade Radojčić i Željka Bukše, kao članova vijeć uz sudjelovanje zapisničara Marine Veg, u kaznenom predmetu protiv optuženika TG zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1., 2. i 6. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19.,84/21., 114/22., 114/23., 36/24.; dalje: Kazneni zakon) povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu od 13. veljače 2025. broj KOmp-DO-9/2025 nakon javne rasprave 10. lipnja 2026. održane u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu Marije Fuček, optuženika TG i branitelja optuženika, odvjetnika Dragutina Rendelija, 15. lipnja 2026. donio je te u prisutnosti branitelja optuženika, odvjetnika Dragutina Rendelija objavio i

presudio je

I optuženik TG, OIB [osobni identifikacijski broj], sin T i P rođene N, rođen **.**.2004. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina RH, autolimar, pismen, sa završenom SSS, zaposlen u Auto kući Zubak, s mjesečnim primanjima od oko 1.500,00 eura, u izvanbračnoj zajednici, otac jednog djeteta, vlasnik osobnog automobila marke VW Passat godina proizvodnje 2005., Seat Ibize 2003. godište, Forc Focus 2018. godište, vojsku nije služio, neodlikovan, neosuđivan, kaznu nije izdržavao, vod i se dugi postupak,

k r i v  j e

što je:

- dana 29. srpnja 2024. u 18,10 sati u mjestu Blaževdol, upravljao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], zapadnim kolničkom trakom kolnika državne ceste D3, Blaževdolskom ulicom, u smjeru od sjevera prema jugu, brzinom od najmanje 85 km/h, odnosno brzinom većom od 50 km/h, da bi dolaskom kod kućnog broj 39 Blaževdolske ulice, u raskrižju sa Prigorskom ulicom, suprotno odredbama članka 43. stavka 1 i 2 , članka 53. stavka 1 i članka 58. stavku 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23), olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, započeo pretjecati vozilo ispred sebe na način da je vozilom prešao na istočnu kolničku traku, odnosno na dio kolnika namijenjen za kretanje vozila iz suprotnog smjera, a da se nije prethodno uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći računa o brzini i položaju vozila i prometnim uvjetima na raskrižju, na istočnoj kolničkoj traci, u kočenju prednjom desnom stranom vozila naletio na lijevu bočnu stranu bicikla marke PONY kojim je upravljao PG, koji se prije prometne nesreće kretao uz desni rub zapadne kolničke trake kolnika državne ceste D3, Blaževdolskom ulicom u smjeru od sjevera prema jugu da bi u trenutku nesreće, dolaskom do kućnog broj 39 Blaževdolske ulice, započeo skretati u lijevo u smjeru jugoistoka te je biciklom prešao na istočnu kolničku traku, a uslijed kojeg udarca je PG pao na istočni dio kolnika te pritom zadobio višestruke tjelesne povrede i to; oguljotinu kože glave , stražnje strane trupa i svih udova, krvne podljeve glave , područja obje lopatice , desne podlaktice i lijevog koljena , krvni podljev mekog tkiva u području lijeve koljene jame , krvno podljev mekog oglavka u tjemeno- zatiljnom području, prijelom lijeve potkoljenice u području gležnja , prijelom desetog prsnog kralješka bez pomakla, prijelom svoda i baze lubanje , krvarenje u meke moždane ovojnice i krv u moždanim komorama , razdor mozga u području baze uz edem mozga, a koje ozljede su po svom opsegu i intenzitetu bile takove da su dovele do smrti PG na mjestu prometne nesreće

- dakle, kao sudionik u cestovnom prometu iz nehaja, kršenjem propisa o sigurnosti prometa, izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt jedne osobe,

II čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavku 1., 2. i 6. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 227. stavak 6. Kaznenog zakona .

III Na temelju čl. 227. st. 6. Kaznenog zakona optuženik TG

o s u đ u j e s e

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 3 (TRI) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI

IV Na temelju članka 72. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona optuženiku TG. uz kaznu zatvora izriče se sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 5 (pet) godina dulje od izrečene kazne zatvora.

V Na temelju odredbe članka 54. Kaznenog zakona optuženiku TG se u kaznu zatvora uračunava vrijeme uhićenja od 29. srpnja 2024. do 30. srpnja 2024.

VI Na temelju čl. 148 Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj:

152/08., 76/09., 80/11., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24., 72/25., 13/26; dalje: ZKP) u svezi s čl. 145. st.1. i st. 2. točka 1. ZKP-a nalaže se optuženiku TG nadoknaditi troškove ovog kaznenog postupka i iznos od 43,00 eur na ime posebnog troška MUP-a, iznos od 99,45 eur na ime toksikološkog vještačenja, iznos od 1.218,00 eur na ime medicinskog vještačenja iznos od 375,64 eur na ime sudskomedicinskog vještačenja, iznos od 511,38 eur na ime prometnog vještačenja te i paušalni iznos od 100,00 eura, što sveukupno iznosi 2.347,47 eur u roku od 10 (deset) mjeseci od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1.OPTUŽBA

1.1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je 13. veljače 2025. Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu optužnicu broj KOmp-DO-9/2025 protiv optuženika TG zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1., 2. i 6. Kaznenog zakona.

2. OČITOVANJE OPTUŽENIKA O OPTUŽBI

2.2. Pozvan očitovati se o optužbi optuženik je naveo da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

2.3. Naime, iako se optuženik formalno smatrao krivim, u svojoj obrani osporavao je pojedine odlučne činjenice, osobito brzinu kretanja vozila te okolnosti nastanka prometne nesreće, pri čemu je naglašavao ponašanje oštećenika neposredno prije naleta.

2.4. Budući da izjava krivnje nije bila potpuna ni sukladna dokazima, sud je proveo potpuni dokazni postupak sukladno čl. 417.a st. 4. ZKP-a.

3. PROVEDENI DOKAZI

3.1. U dokaznom postupku sud je ispitao optuženika te pročitao zapisnik o ranijem ispitivanju sa snimkom.

3.2. Tijekom dokaznog postupka sud je, na prijedlog državnog odvjetnika, uz suglasnost obrane, pročitao i izvršio uvid u izvješće o očevidu Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Sveti Ivan Zelina od 30. srpnja 2024., fotografski elaborat PUZ, I. Postaje prometne policije Zagreb broj K-111/24 od 30. srpnja 2024., skicu mjesta događaja, podatke Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Ispostava Sveti Ivan Zelina broj 7913 od 29. srpnja 2024., obrazac medicinske dokumentacije o pacijentu Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije broj nalaza 11688-A od 29. srpnja 2024., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu serijski broj [serijski broj], izvješće o osiguranju mjesta događaja PUZ, Policijske postaje Sveti Ivan Zelina od 29. srpnja 2024., potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, analizu alkohola u krvi i mokraći uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ NG“ od 26. kolovoza 2024., izvješće i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Sveti Ivan Zelina za okrivljenika, izvješće više stručne savjetnice OKDO Zagreb od 24. listopada 2024., zapisnik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o obdukciji mrtvog tijela PG od 30. srpnja 2024., zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽG od 14. studenoga 2024., zapisnik o ispitivanju svjedoka ZG od 14. studenoga 2024., nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala te nalaz i mišljenje prometnog vještaka Srećka Hlišća. Sud je također ispitao stručnu suradnicu suda ŠG. Na prijedlog obrane pročitan je i izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju KBC Zagreb (list 213 spisa). Po službenoj dužnosti sud je pribavio i izvršio uvid u izvadak iz kaznene evidencije te izvadak iz prekršajne evidencije za optuženika. Zapisnici te nalazi i mišljenja vještaka pročitani su sukladno članku 431. stavku 1. točki 6. ZKP-a

4. ISKAZ OPTUŽENIKA

4.1. Optuženik je u svojoj obrani naveo da je kritične zgode išao kod bake te se kretao iza traktora koji je vukao prikolicu natovarenu drvima. Naveo je da je započeo pretjecanje traktora, pri čemu se ispred njega iznenada pojavio biciklist koji se prethodno nalazio ispred traktora, a kojega prije toga nije vidio. Naveo je da je pokušao izbjeći nalet na biciklista, ali da zbog grabe koja se nalazila uz cestu nije mogao više skrenuti ulijevo.

4.2. Odgovarajući na pitanja suda naveo je da se sjeća kako je na kolniku postojala razdjelna crta, ali se ne sjeća o kojoj se vrsti crte radilo. Iskazao je da se biciklist kretao u istom smjeru kao i on te da je iznenada skrenuo u njegovu prometnu traku u trenutku kada je vršio pretjecanje. Naveo je da smatra kako se kretao brzinom od oko 60 do 70 km/h. Nakon naleta izašao je iz vozila te je primijetio veći broj praznih limenki piva, a potom i oštećenika koji se nalazio ispod retrovizora njegovog vozila. Naveo je da je osobi koja se nalazila u vozilu iz suprotnog smjera rekao da pozove hitnu pomoć, nakon čega je prišao oštećeniku, ustanovio da ne daje znakove života te je potom čekao dolazak policije.

4.3. Odgovarajući na pitanja branitelja optuženik je naveo da je vrijeme bilo sunčano, a prometnica pregledna i ravna. Iskazao je da se prije početka pretjecanja uvjerio da navedenu radnju može poduzeti na siguran način. Naveo je da je, kada je uočio biciklista, vidio da isti nije pogledao dolaze li vozila te da je pokušao izbjeći nalet kočenjem i skretanjem vozila ulijevo.

4.4. Nadalje je naveo da je nakon predmetnog događaja razvio psihičke tegobe i da ima noćne more. Također je naveo da se protiv njega vodi drugi kazneni postupak zbog prometne nesreće koja se dogodila 20. ožujka 2026. godine.

5. NESPORNE ČINJENICE

5.1. U predmetnom postupku nesporno je da je optuženik 29. srpnja 2024. upravljao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] državnom cestom D3 kroz mjesto Blaževdol, da se oštećenik PG predmetne zgode kretao biciklom u istom smjeru kretanja kao i optuženik, da je došlo do kontakta između osobnog vozila kojim je upravljao optuženik i bicikla kojim je upravljao oštećenik te da je oštećenik u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio ozljede uslijed kojih je preminuo.

6. SPORNE ČINJENICE

6.1. Između stranaka je sporno je li optuženik kritične zgode postupao protivno prometnim propisima na način opisan u optužnici te je li upravo takvo njegovo postupanje bilo u uzročnoj vezi s nastankom prometne nesreće i smrtnom posljedicom kod oštećenika PG. Posebno je sporno kojom se brzinom optuženik kretao neposredno prije prometne nesreće, je li se prije poduzimanja radnje pretjecanja uvjerio da navedenu radnju može izvršiti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, je li imao mogućnost pravodobnog uočavanja oštećenika prije početka kočenja te bi li do prometne nesreće došlo da se optuženik kretao dopuštenom ili manjom brzinom. Nadalje, sporno je u kojoj je mjeri ponašanje oštećenika neposredno prije prometne nesreće pridonijelo njezinu nastanku, odnosno utječe li takvo ponašanje na kaznenopravnu odgovornost optuženika. Slijedom navedenog, među strankama je sporno i pitanje je li optuženik svojim postupanjem ostvario sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1., 2. i 6. Kaznenog zakona.

7. BITNI SADRŽAJ DOKAZA

7.1. Iz izvješća o očevidu, fotografskog elaborata Policijske uprave zagrebačke i skice mjesta događaja proizlaze mjesto prometne nesreće, položaj sudionika nakon nesreće, tragovi kočenja te ostali materijalni tragovi zatečeni na mjestu događaja. Navedena dokumentacija prikazuje prometnu situaciju u trenutku nastanka prometne nesreće i neposredno nakon njezina nastanka.

7.2. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu te analize alkohola u krvi i mokraći Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ NG“ proizlazi da kod optuženika u vrijeme prometne nesreće nije utvrđena prisutnost alkohola niti opojnih droga.

7.3. Iz zapisnika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o obdukciji mrtvog tijela I. R. te nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala proizlazi da je oštećenik u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio višestruke ozljede glave i tijela. Površinske ozljede predstavljaju tjelesne ozljede, prijelom lijeve potkoljenice i prijelom desetog prsnog kralješka predstavljaju teške tjelesne ozljede, dok prijelom svoda i baze lubanje, krvarenje u meke moždane ovojnice, krv u moždanim komorama te razdor mozga s edemom u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu. Iz nalaza proizlazi da je smrt oštećenika nasilna te da je nastupila kao posljedica ozljeda glave zadobivenih u predmetnoj prometnoj nesreći, pri čemu su sve utvrđene ozljede u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom.

7.4. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka ŽG proizlazi da je kritične zgode upravljao traktorom s priključnim vozilom te se nakon uključivanja na Blaževdolsku ulicu kretao iza bicikliste. Naveo je da je biciklist tijekom vožnje u nekoliko navrata vrludao po kolniku te da mu je iz vrećice koja se nalazila na upravljaču ispala staklena boca piva. Nekoliko trenutaka nakon toga biciklist je naglo počeo skretati ulijevo bez prethodnog signaliziranja promjene smjera kretanja. Svjedok je potom čuo snažno kočenje te vidio kako osobno vozilo koje je pretjecalo traktor udara biciklistu.

7.5. Iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje ZG proizlazi da se kao putnica nalazila na traktoru kojim je upravljao njezin otac M. P. Potvrdila je da se biciklist kretao ispred traktora, da je tijekom vožnje vrludao po kolniku te da mu je neposredno prije nesreće ispala staklena boca piva. Nadalje je navela da je biciklist naglo skrenuo ulijevo bez prethodnog signaliziranja promjene smjera kretanja, nakon čega je na njega naletjelo osobno vozilo kojim je upravljao optuženik. Također je navela da je neposredno prije udara čula intenzivno kočenje vozila.

7.6. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Srećka Hlišća proizlazi da je optuženik kritične zgode u započetom prelasku preko pune razdjelne linije reagirao intenzivnim kočenjem dijagonalno preko lijeve prometne trake, kojom prilikom je došlo do naleta prednjeg krajnje desnog dijela osobnog vozila na stražnji dio bicikla, da se optuženik u trenutku reagiranja kočenjem kretao brzinom od približno 92 km/h, dok je u trenutku naleta brzina njegovog vozila iznosila približno 58 km/h. Vještak je utvrdio da se biciklist u trenutku naleta kretao brzinom od približno 13 km/h. Nadalje proizlazi da je optuženik reagirao kočenjem na udaljenosti od približno 46 metara prije mjesta naleta, odnosno oko dvije sekunde prije samog naleta. Vještak nije isključio mogućnost da je položaj traktora djelomično zaklanjao biciklistu, ali je utvrdio da do naleta ne bi došlo da se optuženik kretao brzinom do 76 km/h, odnosno dopuštenom brzinom od 50 km/h.

7.7. Iz medicinske dokumentacije KBC-a od 7. lipnja 2026. proizlazi da se optuženik javio na psihijatrijski pregled navodeći smetnje spavanja, noćne more, napetost, tjeskobu i druge psihičke tegobe koje povezuje s prometnim nesrećama sa smrtnom posljedicom u kojima je sudjelovao. Iz nalaza proizlazi da se radi o prvom psihijatrijskom pregledu optuženika te da mu je preporučeno daljnje psihijatrijsko liječenje uz ordiniranu farmakoterapiju.

8. RAŠČLAMBA I VJERODOSTOJNOST DOKAZA

8.1. Vijeće iskaz optuženika TG ocjenjuje djelomično vjerodostojnim, odnosno vjerodostojnim u dijelu u kojem opisuje okolnosti koje među strankama nisu sporne te koje su potvrđene ostalim provedenim dokazima, a osobito da je kritične zgode upravljao predmetnim vozilom, da je vršio radnju pretjecanja, da je nakon prometne nesreće ostao na mjestu događaja te da je pričekao dolazak hitnih službi.

8.2. Međutim, vijeće nije prihvatilo obranu optuženika u dijelu u kojem navodi da se kretao brzinom od približno 60 do 70 km/h, budući da je takav navod u izravnoj suprotnosti s nalazom i mišljenjem prometnog vještaka Srećka Hlišća, koji je na temelju objektivnih i provjerljivih podataka, uključujući tragove kočenja, položaj sudionika prometne nesreće i druga materijalna obilježja mjesta događaja, utvrdio da se optuženik u trenutku reagiranja kočenjem kretao brzinom od približno 92 km/h. Vijeće nije našlo razloga dovoditi u sumnju stručnost, objektivnost ni pravilnost navedenog vještačenja te je nalaz prometnog vještaka prihvatilo u cijelosti.

8.3. Također, vijeće nije prihvatilo obranu optuženika u dijelu u kojem nastoji umanjiti vlastiti doprinos nastanku prometne nesreće ističući postupanje vozača traktora i bicikliste kao odlučne uzroke prometne nesreće. Naime, iako iz provedenih dokaza proizlazi da je biciklist neposredno prije naleta skrenuo ulijevo bez prethodnog signaliziranja promjene smjera kretanja te da se ne može isključiti mogućnost da je položaj traktora djelomično zaklanjao biciklistu, iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka nedvojbeno proizlazi da do naleta ne bi došlo da se optuženik kretao dopuštenom brzinom od 50 km/h, pa niti brzinom do 76 km/h. Stoga navedene okolnosti mogu predstavljati doprinos nastanku prometne situacije, ali ne isključuju odgovornost optuženika za nastanak prometne nesreće.

8.4. Vijeće iskaze svjedoka ŽG i svjedokinje ZG ocjenjuje u cijelosti vjerodostojnima. Njihovi iskazi međusobno su suglasni u svim bitnim okolnostima događaja, logični su, životni i uvjerljivi te su u skladu s materijalnim dokazima i nalazom prometnog vještaka. Oboje svjedoka imali su neposredna opažanja prometne situacije neposredno prije nastanka prometne nesreće te su na dosljedan način opisali kretanje bicikliste, njegovo vrludanje po kolniku i naglo skretanje ulijevo bez prethodnog signaliziranja promjene smjera kretanja.

8.5. Vijeće nije utvrdilo postojanje bilo kakvog razloga zbog kojeg bi navedeni svjedoci neistinito teretili optuženika ili prikazivali događaj na način koji ne odgovara stvarnom tijeku zbivanja.

8.6. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka Srećka Hlišća vijeće ocjenjuje stručnim, jasnim, logičnim i uvjerljivim te ga u cijelosti prihvaća. Vještak je svoje zaključke utemeljio na objektivnim tragovima utvrđenima očevidom, fotografskom elaboratu, skici mjesta događaja i ostaloj dokumentaciji koja prileži spisu.

8.7. Osobito je značajno što je vještak razmotrio i okolnosti na koje se poziva obrana, uključujući mogućnost da je biciklist bio djelomično zaklonjen traktorom, no unatoč tome zaključio da bi nalet bio izbjegnut da se optuženik kretao dopuštenom ili barem bitno manjom brzinom od one kojom se stvarno kretao. Vijeće stoga prihvaća zaključak vještaka da je brzina kretanja optuženika predstavljala odlučujući čimbenik u nastanku prometne nesreće.

8.8. Nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala vijeće ocjenjuje stručnim, jasnim i potpunim te ga u cijelosti prihvaća. Vještak je na temelju obdukcijskog zapisnika i medicinske dokumentacije detaljno opisao sve ozljede koje je oštećenik zadobio te obrazložio njihov nastanak i međusobnu povezanost.

8.9. Iz navedenog nalaza nedvojbeno proizlazi da je smrt oštećenika nastupila kao posljedica ozljeda glave zadobivenih u predmetnoj prometnoj nesreći te da postoji izravna uzročna veza između predmetnog naleta i smrtnog ishoda.

8.10. Vijeće je izvršilo uvid u medicinsku dokumentaciju KBC-a od 7. lipnja 2026. te istu ocjenjuje vjerodostojnom u dijelu u kojem potvrđuje da je optuženik u vrijeme pregleda iskazivao određene psihičke tegobe zbog kojih je zatražio psihijatrijsku pomoć. Međutim, imajući na umu da iz samog nalaza proizlazi kako se radi o prvom psihijatrijskom pregledu optuženika obavljenom gotovo dvije godine nakon predmetne prometne nesreće, vijeće navedeni dokaz nije cijenilo kao dokaz kontinuiranog psihijatrijskog liječenja od vremena počinjenja kaznenog djela, već kao dokaz psihičkog stanja optuženika u vrijeme pregleda.

9. ČINJENIČNA UTVRĐENJA

9.1. Na temelju cjelokupno provedenih i ocijenjenih dokaza vijeće je utvrdilo da je optuženik dana 29. srpnja 2024. u 18,10 sati u mjestu Blaževdol upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] Blaževdolskom ulicom, državnom cestom D3, u smjeru od sjevera prema jugu. Neposredno prije prometne nesreće kretao se brzinom od približno 92 km/h, odnosno brzinom znatno većom od dopuštene brzine kretanja u naseljenom mjestu.

9.2. Vijeće je nadalje utvrdilo da je optuženik poduzeo radnju pretjecanja traktora koji se kretao ispred njega te je pritom prešao na prometnu traku namijenjenu kretanju vozila iz suprotnog smjera. U trenutku kada je reagirao kočenjem ispred njega se nalazio biciklist PG, nakon čega je došlo do naleta prednjeg desnog dijela osobnog vozila kojim je upravljao optuženik na bicikl kojim je upravljao oštećenik.

9.3. Na temelju iskaza svjedoka ŽG i ZG vijeće je utvrdilo da je oštećenik neposredno prije prometne nesreće skrenuo ulijevo bez prethodnog signaliziranja promjene smjera kretanja te je pritom prešao prema prometnoj traci namijenjenoj kretanju vozila iz suprotnog smjera.

9.4. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da do naleta ne bi došlo da se optuženik kretao brzinom do 76 km/h, dok bi pri dopuštenoj brzini od 50 km/h nalet bio izbjegnut i laganim prikočivanjem.

9.5. Nadalje je utvrđeno da je oštećenik u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio višestruke ozljede koje u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu, uslijed kojih je preminuo na mjestu događaja. Smrt oštećenika nastupila je kao posljedica ozljeda glave zadobivenih u prometnoj nesreći te postoji izravna uzročna veza između predmetnog naleta i smrtnog ishoda.

10. PRAVNA UTVRĐENJA

10.1. Kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1., 2. i 6. Kaznenog zakona čini sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa iz nehaja izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, a uslijed takvog postupanja nastupi smrt jedne ili više osoba.

10.2. Na temelju provedenog dokaznog postupka vijeće je utvrdilo da je optuženik kao vozač motornog vozila postupio protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, kritične zgode upravljao je vozilom kroz naseljeno mjesto brzinom od približno 92 km/h, odnosno brzinom znatno većom od dopuštene brzine od 50 km/h, te je poduzeo radnju pretjecanja prelaskom na prometnu traku namijenjenu kretanju vozila iz suprotnog smjera.

10.3. Time je optuženik postupio protivno odredbama članka 43. stavaka 1. i 2., članka 53. stavka 1. te članka 58. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, budući da je upravljao vozilom brzinom znatno većom od dopuštene brzine kretanja u naseljenom mjestu te poduzeo radnju pretjecanja prelaskom preko pune razdjelne crte i u blizini raskrižja.

10.4. Na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka vijeće je utvrdilo da postoji izravna uzročna veza između navedenih povreda prometnih propisa i nastanka prometne nesreće. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da do naleta ne bi došlo da se optuženik kretao dopuštenom brzinom od 50 km/h, a niti brzinom do 76 km/h. Vijeće stoga zaključuje da je upravo način vožnje optuženika predstavljao odlučujući uzrok nastanka prometne nesreće.

10.5. Iako je oštećenik neposredno prije prometne nesreće skrenuo ulijevo bez prethodnog signaliziranja promjene smjera kretanja, navedena okolnost nije takve naravi da bi prekinula uzročnu vezu između protupravnog postupanja optuženika i nastale posljedice. Naime, iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da bi vozač koji se kreće dopuštenom ili bitno manjom brzinom od one kojom se kretao optuženik imao mogućnost izbjeći nalet. Stoga vijeće navedeno ponašanje oštećenika cijeni kao okolnost koja je pridonijela nastanku prometne situacije, ali ne i kao okolnost koja isključuje kaznenopravnu odgovornost optuženika.

10.6. Budući da je uslijed prometne nesreće nastupila smrt oštećenika PG, vijeće nalazi da su u postupanju optuženika ostvarena sva objektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1., 2. i 6. Kaznenog zakona.

11. RAZLOZI O KRIVNJI

11.1. Vijeće je utvrdilo da je optuženik TG predmetno kazneno djelo počinio iz nehaja, i to u obliku svjesnog nehaja iz članka 29. stavka 2. Kaznenog zakona.

11.2. Svjesni nehaj postoji kada je počinitelj svjestan da svojim ponašanjem može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da do toga neće doći ili da će moći spriječiti nastupanje zabranjene posljedice.

11.3. U konkretnom slučaju vijeće je utvrdilo da je optuženik bio svjestan da upravlja vozilom kroz naseljeno mjesto u kojem je dopuštena brzina kretanja 50 km/h te da poduzima radnju pretjecanja prelaskom na prometnu traku namijenjenu kretanju vozila iz suprotnog smjera. Optuženik je i sam u obrani naveo da se kretao brzinom od približno 60 do 70 km/h, iz čega proizlazi da je bio svjestan kako prekoračuje dopuštenu brzinu kretanja, dok je provedenim prometnim vještačenjem utvrđeno da se u trenutku reagiranja kočenjem kretao brzinom od približno 92 km/h.

11.4. Vijeće stoga zaključuje da je optuženik bio svjestan da takvim načinom vožnje može ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu i izazvati prometnu nesreću sa štetnim posljedicama, ali je olako smatrao da do takvih posljedica neće doći te da će unatoč načinu svoje vožnje uspjeti sigurno dovršiti započeti manevar pretjecanja.

11.5. Nadalje, iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi optuženik postupao s izravnom ili neizravnom namjerom, budući da nije htio nastupanje zabranjene posljedice niti je na njezino nastupanje pristao.

11.6. Tijekom postupka, optuženikova ubrojivost nije dovedena u pitanje.

11.7. Slijedom navedenog, vijeće nalazi da je optuženik kriv za počinjenje kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret.

12. ZAKLJUČAK O OSTVARENJU KAZNENOG DJELA

12.1. Slijedom svih činjeničnih utvrđenja i pravnih zaključaka iznesenih u prethodnim točkama obrazloženja, vijeće nalazi dokazanim da je optuženik TG dana 29. srpnja 2024. u mjestu Blaževdol, kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa iz nehaja izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, uslijed čega je došlo do prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao PG.

12.2. Vijeće je utvrdilo da je optuženik upravljao vozilom brzinom znatno većom od dopuštene brzine kretanja u naseljenom mjestu te poduzeo radnju pretjecanja u okolnostima koje nisu omogućavale sigurno izvođenje takvog manevra, čime je postupio protivno pravilima sigurnosti cestovnog prometa. Između takvog postupanja optuženika i nastale posljedice postoji izravna uzročna veza.

12.3. Iako je oštećenik svojim ponašanjem pridonio nastanku prometne situacije koja je prethodila naletu, ta okolnost nije takve naravi da bi isključila kaznenopravnu odgovornost optuženika niti prekinula uzročnu vezu između njegovog protupravnog postupanja i nastale posljedice.

12.4. Stoga vijeće nalazi da su u postupanju optuženika ostvarena sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa , izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1., 2. i 6. Kaznenog zakona, zbog čega ga je za navedeno kazneno djelo proglasilo krivim.

13. KAZNENE SANKCIJE

13.1. Prilikom odlučivanja o vrsti kaznenopravne sankcije vijeće je imalo u vidu da je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio mlađi punoljetnik u smislu odredaba Zakona o sudovima za mladež. Stoga je vijeće razmotrilo mogućnost primjene maloljetničkih sankcija odnosno odredaba Zakona o sudovima za mladež koje se primjenjuju prema mlađim punoljetnicima.

13.2. Pri tom razmatranju sud je cijeneći podatke sadržane u izvješću i mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Sveti Ivan Zelina, izvješću više stručne savjetnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, iskaz stručne suradnice suda ŠG, osobne i obiteljske prilike optuženika, njegovu životnu dob, raniju neosuđivanost te okolnosti počinjenja predmetnog kaznenog djela, vijeće je zaključilo da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni maloljetničkih sankcija. Iz navedenih izvješća proizlazi da je optuženik prije predmetnog događaja vodio uredan život, bio radno angažiran, bez evidentiranih poremećaja u ponašanju i bez potrebe za ranijim intervencijama sustava socijalne skrbi, međutim navedena izvješća datiraju iz 2024. godine, dok je ispitana stručna suradnica suda ŠG iskazala kako, imajući u vidu protek vremena od počinjenja djela, životnu dob optuženika u vrijeme raspravljanja te okolnosti počinjenja kaznenog djela, ne nalazi stručne razloge koji bi upućivali na potrebu primjene maloljetničkih sankcija.

13.3. Naime, iako je optuženik u vrijeme počinjenja djela bio mlađi punoljetnik, težina počinjenog kaznenog djela, izrazito grubo kršenje prometnih propisa, brzina kretanja od približno 92 km/h u naseljenom mjestu, pretjecanje preko pune razdjelne crte te nastupjela posljedica upućuju na potrebu izricanja kazne prema općim odredbama Kaznenog zakona. Vijeće stoga nalazi da se svrha kažnjavanja iz članka 41. Kaznenog zakona u konkretnom slučaju može ostvariti samo izricanjem kazne.

13.4. Također, vijeće je razmotrilo i mogućnost primjene članka 106. Zakona o sudovima za mladež, prema kojem se mlađem punoljetniku na kojeg se primjenjuje opće kazneno pravo može izreći kazna blaža od propisane. Međutim, imajući u vidu težinu djela, izrazito visoko prekoračenje brzine u naseljenom mjestu, pretjecanje preko pune razdjelne crte, okolnosti nastanka prometne nesreće i potrebu izražavanja društvene osude zbog takvog načina vožnje, vijeće je ocijenilo da nema mjesta izricanju blaže kazne od zakonom propisane.

13.5. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne vijeće je, sukladno članku 47. Kaznenog zakona, cijenilo sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja.

13.6. Kao olakotne okolnosti vijeće je cijenilo činjenicu da je optuženik do sada neosuđivana osoba, da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio mlađi punoljetnik star svega 20 godina, da je zaposlen, da prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad prije predmetnog događaja nije iskazivao teškoće u ponašanju, da je nakon prometne nesreće ostao na mjestu događaja i pričekao dolazak hitnih službi.

13.7. Kao olakotnu okolnost vijeće je cijenilo i činjenicu da je oštećenik neposredno prije prometne nesreće skrenuo ulijevo bez prethodnog signaliziranja promjene smjera kretanja, čime je pridonio nastanku prometne situacije koja je prethodila naletu, premda navedena okolnost nije bila takve naravi da bi isključila odgovornost optuženika za nastanak prometne nesreće.

13.8. Vijeće je kao olakotnu okolnost cijenilo i činjenicu da je optuženik neposredno prije zaključenja rasprave zatražio psihijatrijsku pomoć zbog psihičkih tegoba koje povezuje s predmetnim događajem, iako iz medicinske dokumentacije proizlazi da se radi o njegovom prvom psihijatrijskom pregledu obavljenom gotovo dvije godine nakon prometne nesreće.

13.9. S druge strane, kao otegotne okolnosti vijeće je cijenilo izrazito visoko prekoračenje dopuštene brzine kretanja, budući da se optuženik kretao brzinom od približno 92 km/h na dijelu ceste gdje je dopuštena brzina iznosila 50 km/h, dakle gotovo dvostruko većom brzinom od dopuštene. Nadalje, vijeće je otegotnim cijenilo činjenicu da je optuženik poduzeo radnju pretjecanja prelaskom preko pune razdjelne crte i u blizini raskrižja, čime je istodobno prekršio više prometnih pravila namijenjenih zaštiti sigurnosti cestovnog prometa.

13.10. Vijeće je također cijenilo da optuženik tijekom postupka nije u potpunosti prihvatio vlastitu odgovornost za nastanak prometne nesreće, već je značajan dio odgovornosti nastojao prebaciti na druge sudionike u prometu, unatoč zaključcima prometnog vještačenja iz kojih proizlazi da do naleta ne bi došlo da se kretao dopuštenom ili bitno manjom brzinom.

13.11. Kao otegotnu okolnost vijeće je cijenilo i činjenicu da je optuženik u svojoj obrani naveo kako se protiv njega vodi još jedan kazneni postupak zbog prometne nesreće sa smrtnom posljedicom. Vijeće je tu činjenicu uzelo u obzir isključivo prilikom procjene prognostičkog značaja ostalih okolnosti na strani optuženika. Naime, prilikom procjene svrhe kažnjavanja i izbora vrste kaznenopravne sankcije sud je dužan ocijeniti postoji li osnovana pretpostavka da će se počinitelj ubuduće suzdržavati od protupravnih ponašanja. U konkretnom slučaju navedena okolnost umanjuje značaj pozitivne prognostičke ocjene koja bi inače proizlazila iz njegove dosadašnje neosuđivanosti, mlađe životne dobi, zaposlenosti i urednih obiteljskih prilika. Navedena okolnost sama za sebe nije bila odlučna za odmjeravanje kazne niti za izbor vrste sankcije, već ju je vijeće cijenilo samo u povezanosti s ostalim utvrđenim okolnostima na strani optuženika. Vijeće time ne prejudicira ishod tog drugog kaznenog postupka.

13.12. Vagajući sve navedene olakotne i otegotne okolnosti, vijeće je ocijenilo da se svrha kažnjavanja iz članka 41. Kaznenog zakona može ostvariti jedino bezuvjetnom kaznom zatvora te je optuženika osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci.

13.13. Po ocjeni vijeća izrečena kazna primjerena je stupnju krivnje optuženika, težini počinjenog kaznenog djela i svim okolnostima njegova počinjenja te je podobna ostvariti kako specijalnu tako i generalnu prevenciju.

13.14. Na temelju članka 72. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona vijeće je optuženiku izreklo sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 5 (pet) godina dulje od izrečene kazne zatvora. Vijeće smatra da je izricanje navedene mjere nužno radi zaštite sigurnosti cestovnog prometa, imajući na umu način počinjenja predmetnog kaznenog djela, težinu povreda prometnih propisa te okolnosti utvrđene tijekom postupka. Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vrijeme trajanja sigurnosne mjere što znači da sigurnosna mjera počinje teći od dana isteka kazne zatvora.

14.OSTALE ODLUKE IZ IZREKE

14.1. Kako je optuženik TG prema podacima izvješća o uhićenju i dovođenju bio uhićen povodom predmetnog kaznenog djela, na temelju odredbe članka 54. Kaznenog zakona, određeno je da će mu se u kaznu zatvora uračunati navedeno vrijeme uhićenja od 29. srpnja 2024. do 30. srpnja 2024.

14.2. Odluka o troškovima kaznenog postupka temelji se na odredbi članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 1. ZKP -a, budući da je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret.

14.3. Prilikom odlučivanja o obvezi naknade troškova kaznenog postupka vijeće je cijenilo osobne i imovinske prilike optuženika. Iz podataka koje je optuženik iznio proizlazi da je završio srednju stručnu spremu, zaposlen u Auto kući Zubak s mjesečnim primanjima od približno 1.500,00 eura, da živi u izvanbračnoj zajednici, otac je jednog djeteta te vlasnik više motornih vozila. Stoga vijeće nalazi da plaćanjem troškova kaznenog postupka neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje optuženika niti osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, pa nisu ostvareni uvjeti za oslobođenje od obveze naknade troškova postupka.

14.4. Slijedom navedenog, optuženik je obvezan naknaditi troškove kaznenog postupka i to iznos od 43,00 EUR na ime posebnog troška Ministarstva unutarnjih poslova, iznos od 99,45 EUR na ime toksikološkog vještačenja, iznos od 1.218,00 EUR na ime medicinskog vještačenja, iznos od 375,64 EUR na ime sudskomedicinskog vještačenja, iznos od 511,38 EUR na ime prometnog vještačenja te paušalni iznos od 100,00 EUR, odnosno ukupno 2.347,47 EUR, u roku od 10 mjeseci od pravomoćnosti presude.

U Zagrebu, 15. lipnja 2026.

Sudac za mladež

Tea Majsan

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe, u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u 4 (četiri) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagreb na broj: KOmp-DO-9/2025

2. optuženik TG

3. branitelj optuženika Dragutin Rendeli, odvjetnik

4. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Sv. Ivan Zelina – po pravomoćnosti

5. Policijska uprava zagrebačka, IV Policijska postaja – po pravomoćnosti