REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-1437/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Luki Mardešić, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB:38922958547, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku u Zagrebu,, radi ovrhe, dana 15. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika Hrvatskog ureda za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB:38922958547 za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja Pn-1935/20 od 22. travnja 2024. preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-3165/24 od

10. ožujka 2026., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika Hrvatskog ureda za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB:38922958547, za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu troška postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

U ovom postupku, protiv ovršenika je pokrenut postupak izravne naplate na temelju osnove – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja Pn- 1935/20 od 22. travnja 2024. preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-3165/24 od 10. ožujka 2026., a sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20).

Ovršenik je, na temelju članka 210. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

U prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovršenik je naveo da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-3165/24 od 10. ožujka 2026., a vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže pozivajući se na odredbu članka 1117. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 26/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO) te navodeći da ovrhovoditeljeva imovina nije dostatna za povrat novčanih sredstava u slučaju uspjeha ovršenika s revizijom.

U podnesku od 18. svibnja 2026. ovrhovoditelj je osporio osnovanost prijedloga za odgodu.

Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

Naime, člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je dokazao da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

U odnosu na drugu pretpostavku, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, sud prije svega ukazuje da će šteta nastati ako 1) ovršenik u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a dokaže da ovrhovoditelj nema pravo na isplatu iznosa kojeg u postupku izravne naplate potražuje i 2) ako imovinske prilike ovrhovoditelja nisu dostatne da ovrhovoditelj u tom slučaju vrati ovršeniku novčana sredstva koja su mu isplaćena ili postoje neke druge okolnosti ovrhovoditelja zbog kojih povrat novčanih sredstava neće biti moguć ili će biti znatno otežan.

Stoga, obzirom vjerojatnost nastanka štete primarno ovisi o uspjehu ovršenika u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a, sud ima ovlast utvrditi i vjerojatnost uspjeha ovršenika u postupku iz članka 65. stavak 1. OZ-a kojeg je ovršenik pokrenuo ili je upućen pokrenuti odnosno, u ovom postupku, sud ima ovlast utvrditi vjerojatnost uspjeha ovršenika u postupku povodom prijedloga za dopuštenje revizije.

Sud ističe da sama okolnost što je podnesen prijedlog za dopuštenje revizije ne podrazumijeva niti da će biti dopušteno podnošenje revizije niti da će revizija, ako i bude dopuštena, biti prihvaćena te da će, posljedično tome, biti utvrđeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na namirenje tražbine koja je predmet postupka izravne naplate.

U tom smislu, valja napomenuti da se vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete može razmatrati kroz odredbu članka 1117. stavak 1. ZOO-a samo ako doista postoji vjerojatnost da će u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a biti utvrđeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na namirenje tražbine, što znači da se vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete može utvrđivati primjenom članka 1117. stavak 1. ZOO-a samo ako je prethodno utvrđena vjerojatnost uspjeha ovršenika u postupku iz članka 65. stavak 1. OZ-a.

Slijedom navedenog, ovršenik koji vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete temelji na odredbi članka 1117. stavak 1. ZOO-a mora navesti jasne i dostatne razloge zbog kojih smatra da će osnova za plaćanje biti izmijenjena (naknadno otpasti) odnosno mora, na razini vjerojatnosti, dokazati da će uspjeti u postupku iz članka 65. stavak 1. OZ-a kojeg je pokrenuo.

Zauzimanje suprotnog stava prema kojem je za utvrđenje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete dostatno samo pozivanje na odredbu članka 1117. stavak 1. ZOO-a bi imalo za posljedicu zlouporabu navedene odredbe budući bi tada samo pozivanje na navedenu odredbu imalo za posljedicu odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava čak i ako je pozivanje na odredbu članka 1117. stavak 1. ZOO-a očito neosnovano, paušalno i neobrazloženo, a što nije smisao niti navedene odredbe niti instituta odgode prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava.

U ovom postupku, ovršenik se u prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava pozvao na odredbu članka 1117. stavak 1. ZOO-a, međutim u prijedlogu je samo naveo su u odluci drugostupanjskog suda izneseni stavovi o pravnim pitanjima koji su različiti od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a koji su važni za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost.

Takvim općenitim navodima, ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti uspjeha u postupku povodom revizije, slijedom čega nisu ispunjene niti pretpostavke za razmatranje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete obzirom na odredbu članka 1117. stavak 1. ZOO-a.

Podredno, sud ukazuje da ovršenik nije dokazao niti nedostatnost imovine ovrhovoditelja za povrat novčanih sredstava ako naknadno bude utvrđeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na namirenje tražbine koja je predmet postupka izravne naplate. Ovršenik je predložio da sud po službenoj dužnosti pribavi podatke o imovini ovrhvoditelja, međutim člankom 232. stavak 3. ZPP-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a je propisano da će sud pribaviti ispravu po službenoj dužnosti ako stranka nije mogla sama pribaviti tu ispravu, a ovršenik nije dokazao niti da je uopće zatražio izdavanje predmetnih isprava od nadležnih tijela, slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke iz članka 232. stavak 3. ZPP-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a za pribavu istih po službenoj dužnosti.

Slijedom navedenog, obzirom ovršenik nije dokazao vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nisu ispunjene pretpostavke iz članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a te je, stoga, odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

Obzirom je prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odbijen, nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 5. OZ-a za naknadu troška ovršeniku (točka II. izreke).

Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava podneska od 18. svibnja 2026. je odbijen obzirom navodi izneseni u navedenom podnesku nisu bili od utjecaja na donošenje odluke o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno odluka o navedenom prijedlogu ovršenika bi bila sadržajno ista i da se ovrhovoditelj nije očitovao, slijedom čega se predmetni podnesak ne može smatrati potrebnim u smislu članka 14. stavak 4. OZ-a (točka III. izreke rješenja).

U Zagrebu, 15. lipnja 2026.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po punomoćniku