REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĐS, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 18. veljače 2026., broj: Pp-5953/2023-25, u sjednici vijeća održanoj 15. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. ĐS, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 18. veljače 2026., broj: Pp-5953/2023-25, proglašen je krivim okr. ĐS da je, na način činjenično opisan u t. 1.) izreke, počinio prekršaj iz čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po čl. 22. st. 3. istog Zakona, te, na način činjenično opisan u t. 2.) izreke, prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa se okr. ĐS, za djelo iz t. 1.), osuđuje na kaznu zatvora 45 dana i, na temelju čl. 44. Prekršajnog zakona, izriče uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku kušnje šest mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena kazna zatvora, pri čemu će se, u slučaju opoziva uvjetne osude, u izrečenu kaznu zatvora uračunati lišenje slobode 1. srpnja 2022., dok se za djelo iz t. 2.) izreke osuđuje na novčanu kaznu 100,00 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.
1.1. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 50,00 eura.
2. Protiv te presude, okr. ĐS je, putem branitelja odvjetnika Borisa Radmana, podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se žalba prihvati i pobijana presuda preinači na način da se okrivljenika oslobodi optužbe za sva inkriminirana djela, a u protivnom da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okrivljenik osnovano u žalbi ističe da mu je održavanjem ročišta 12. veljače 2026. povrijeđeno pravo obrane, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).
5. Prema podacima u spisu prvostupanjski sud je okrivljeniku i njegovom branitelju uputio poziv za ročište zakazano za 12. veljače 2022. u 8,30 sati. Pritom je, uvidom u sustav eSpis utvrđeno da je okrivljeniku poziv za to ročište istaknuo na oglasnoj ploči (za što nije bilo uvjeta jer je okrivljenik za prethodno ročište održano 23. siječnja 2026. bio uredno pozvan) te mu je isti dan poziv uputio i putem pošte (koji otpravak prema podacima iz sustava eSpis ima status „neuručen“). Na ročište zakazano za 12. veljače 2022. u 8,30 sati pristupio je branitelj okrivljenika, ročište nije moglo započeti u zakazano vrijeme jer predmetni spis nije bio dostavljen u referadu prvostupanjskog suda, a nakon proteka 20 minuta branitelj okrivljenika je pisanim putem obavijestio sud da zbog drugih poslovnih obaveza više ne može čekati početak ročišta i predložio je odgodu istog. Prvostupanjski sud je ročište održao od 8,55 sati do 9,10 sati, a na zapisniku je doneseno rješenje da se nastavlja žurni postupak „jer je obrana bila obaviještena o kašnjenju rasprave te se mogao osigurati i zamjenski branitelj, a obrana tijekom postupka treba uvijek biti spremna za obranu, tim više što od prošlog ročišta nije bilo nikakvih aktivnosti u spisu“.
6. Ne ulazeći u pravilnost upućivanja poziva okrivljeniku za predmetno ročište putem oglasne ploče, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud, održavanjem ročišta (nakon kojeg je donio pobijanu presudu) u vrijeme kada isto nije bilo zakazano povrijedio okrivljenikovo pravo obrane. Kontradiktornost prekršajnog postupka (i glavne rasprave i žurnog postupka) se sastoji u tome da se sve procesne radnje, koliko god je to po prirodi stvari moguće, obavljaju u prisutnosti obiju stranaka koje imaju pravo i mogućnost da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izražavaju svoje stajalište. Branitelj okrivljenika je pristupio na ročište u zakazano vrijeme i čekao je 20 minuta za koje vrijeme ročište nije bilo započelo, nakon čega je pisanim putem molio da se ročište odgodi jer zbog drugih obaveza više ne može čekati. Suprotno stavu prvostupanjskog suda, činjenica da je „obrana bila obaviještena o kašnjenju rasprave“ ne opravdava održavanje ročišta u vrijeme kada isto nije bilo zakazano. Niti navod prvostupanjskog suda da se „mogao osigurati i zamjenski branitelj, a obrana tijekom postupka treba uvijek biti spremna za obranu, tim više što od prošlog ročišta nije bilo nikakvih aktivnosti u spisu“ ne oslobađa prvostupanjski sud obveze poštovanja prava obrane okrivljenika u svim segmentima. Doista nije životno i opravdano zahtijevati da se u 20 minuta nađe „zamjenski branitelj“. Pritom se svakako treba naglasiti da je razlog neodržavanja ročišta u zakazano vrijeme činjenica da predmetni spis nije bio dostavljen sa Županijskog suda u Zadru u referadu prvostupanjskog suda pa se, dakle, ne radi o okolnosti za koju bi dogovornost snosio okrivljenik. Procesna pravila zakazivanja i vođenja glavne rasprave te ročišta u žurnom postupku moraju biti ispoštovana bez štete za pravičnost suđenja.
7. Zbog navedenog, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, cijeneći razloge ove drugostupanjske odluke, provesti sve potrebne dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, vodeći računa o svemu što je rečeno u ovoj odluci, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
8. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 15. lipnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Nada Horvatović, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.
