Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-466/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun predsjednice vijeća, mr. sc. Bojane Skenderović sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i suca Milka Samboleka člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Žarko i Dragica Čogelja, odvjetnici u Šibeniku, protiv tuženika JG OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženice PG OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Nenad Mamula, odvjetnik u Karlovcu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 12. veljače 2025. broj Pn-66/2024, u sjednici vijeća 15. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća i djelomično odbija žalba tuženika te se presuda Općinskog suda u Šibeniku od 12. veljače 2025. broj Pn-66/2024:

- potvrđuje pod točkom I. izreke presude u dijelu u kojem se tuženicima nalaže isplatiti tužiteljici naknadu za uporabu tuđe stvari, po mjesecima za period od 12. siječnja 2018. do 17. svibnja 2024. izvan turističke sezone, kako slijedi:

- za mjesec siječanj 2018. iznos od 38,63 EUR-a,

- za mjesec veljaču 2018. iznos od 62,87 EUR-a,

- za mjesec ožujak 2018. iznos od 62,87 EUR-a,

- za mjesec studeni 2018. iznos od 64,55 EUR-a,

- za mjesec prosinac 2018. iznos od 64,55 EUR-a,

- za mjesec siječanj 2019. iznos od 67,49 EUR-a,

- za mjesec veljaču 2019. iznos od 67,49 EUR-a,

- za mjesec ožujak 2019. iznos od 67,49 EUR-a,

- za mjesec studeni 2019. iznos od 68,45 EUR-a,

- za mjesec prosinac 2019. iznos od 68,45 EUR-a,

- za mjesec siječanj 2020. iznos od 71,31 EUR-a,

- za mjesec veljaču 2020. iznos od 71,31 EUR-a,

- za mjesec ožujak 2020. iznos od 71,31 EUR-a,

- za mjesec studeni 2020. iznos od 72,58 EUR-a,

- za mjesec prosinac 2020. iznos od 72,58 EUR-a,

- za mjesec siječanj 2021. iznos od 75,53 EUR-a,

- za mjesec veljaču 2021. iznos od 75,53 EUR-a,

- za mjesec ožujak 2021. iznos od 75,53 EUR-a,

- za mjesec studeni 2021. iznos od 81,05 EUR-a,

- za mjesec prosinac 2021. iznos od 81,05 EUR-a,

- za mjesec siječanj 2022. iznos od 83,76 EUR-a,

- za mjesec veljaču 2022. iznos od 83,76 EUR-a,

- za mjesec ožujak 2022. iznos od 83,76 EUR-a,

- za mjesec studeni 2022. iznos od 91,49 EUR-a,

- za mjesec prosinac 2022. iznos od 91,49 EUR-a,

- za mjesec siječanj 2023. iznos od 94,78 EUR-a,

- za mjesec veljaču 2023. iznos od 94,78 EUR-a,

- za mjesec ožujak 2023. iznos od 94,78 EUR-a,

- za mjesec studeni 2023. iznos od 101,83 EUR-a,

- za mjesec prosinac 2023. iznos od 101,83 EUR-a,

- za mjesec siječanj 2024. iznos od 103,21 EUR-a,

- za mjesec veljaču 2024. iznos od 103,21 EUR-a,

- za mjesec ožujak 2024. iznos od 103,21 EUR-a,

sve sa kamatama od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa koji dan se ima smatrati petnaesti dan svakog slijedećeg mjeseca do konačne isplate,

- preinačuje pod točkom I. izreke presude u dijelu kojim je naloženo tuženicima za mjesec siječanj 2018. isplatiti tužiteljici iznos od 24,24 EUR sa zateznom kamatom i zahtjev tužiteljice se u tom dijelu odbija.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba tuženika te se presuda Općinskog suda u Šibeniku od 12. veljače 2025. broj Pn-66/2024 ukida pod točkama II. i III. izreke presude i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom pod točkom I. izreke naloženo je tuženicima isplatiti tužiteljici naknadu za uporabu tuđe stvari, sukladno Nalazu i mišljenju 5-Su 2024, prema procjeni vrijednosti najniže najamnine izvan turističke sezone za predmetni stan / apartman za period od 12. siječnja 2018. do 17. svibnja 2024. po mjesecima kako je navedeno u toj točki izreke sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, koji dan se ima smatrati petnaesti dan svakog slijedećeg mjeseca do konačne isplate. Nadalje je točkom II. izreke tuženicima naloženo isplatiti tužiteljici i naknadu za uporabu tuđe stvari tužiteljici također sukladno Nalazu i mišljenju 5 -Su 2024, prema procjeni vrijednosti najniže najamnine za vrijeme turističke sezone za predmetni stan / apartman za period od 12. siječnja 2018. do 17. svibnja 2024. po mjesecima kako je navedeno u toj točki izreke sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa koji dan se ima smatrati petnaesti dan svakog slijedećeg mjeseca do konačne isplate. Konačno je točkom III. izreke tuženicima naloženo isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 15.435,70 EUR u roku od petnaest dana.

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom pobija ju tuženici iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući drugostupanjskom sudu pobijanu presudu poništiti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica ukazuje da joj je sud ispravno dosudio najamninu zbog nemogućnosti korištenja nekretnine i zbog neosnovanog obogaćenja tuženika za visinu najamnine, koju bi inače za takvo korištenje plaćali. Stoga predlaže potvrditi pobijanu odluku.

4. Žalba tuženika djelomično je osnovana, a djelomično neosnovana.

5. Svoje utvrđenje o osnovanosti zahtjeva tužiteljice za naknadu zbog korištenja njene nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (suvlasnički dio sa neodređenim omjerom Etažno vlasništvo E-5, u naravi stan na prvom katu površine 35,00 m2) prvostupanjski sud temeljio je prije svega na odluci donesenoj u parničnom postupku Općinskog suda u Šibenika, poslovni broj: P-453/2012 od 15. studenoga 2021., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Puli – Pola, poslovni broj: Gž-222/2022 dana 14. ožujka 2022., a kojom je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine i da se ovlašćuje na temelju presude u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] z. k. ul. br. [broj ZK uloška] izvršiti uknjižbu prava vlasništva te kojom je tuženicima ujedno naloženo da se isele iz stana i da ga slobodnog od osoba i svojih stvari predaju u posjed tužiteljici. Obzirom dakle na pravomoćnu sudsku odluku sud prvog stupnja iznosi stav da tuženici nemaju status poštenih posjednika od trenutka primitka tužbe u parničnom postupku prvostupanjskog suda vođenim pod poslovnim brojem: P-453/2012. Kako su tuženici pravomoćnom odlukom suda obvezani na povrat stana njegovoj vlasnici i to u stanju u kojem je bio u vrijeme kad su primili tužbu, to tužiteljica kao vlasnica koja nije bila u posjedu nekretnine, prema ocjeni prvostupanjskog suda, ima pravo na isplatu koristi od uporabe njene stvari u visini najamnine koju je vještak Tino Kusanović ing. građ. poredbenom metodom i među vremenskim izjednačenjem iskazao u nalazu i mišljenju.

6. Tuženici u žalbi ističu bitnu povredu postupka, koja se po njima ogleda u tome što sud u izreci presude nije naveo zbirni iznos navodnog dugovanja, nego samo pojedinačne mjesečne iznose te je tek u obrazloženju pobijane presude na str. 8. i 9. naveo ukupni potraživani iznos za vrijeme turističke sezone od 27.780,87 EUR i izvan turističke sezone od 2.636,79 EUR. Pored toga, ukazuju da sud utvrđuje da je posjed tuženika postao nepošten s danom primitka tužbe u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj P-453/2012, dok istodobno tužiteljici dosuđuje najamninu od 12. siječnja 2018. do 17. svibnja 2024., time da za mjesec siječanj 2018. sud dosuđuje puni iznos najamnine, iako je s računanjem dužne najamnine započeo od 12 . siječnja 2018. Tuženici nadalje smatraju da je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje budući nije utvrdio da za predmetni stan ne postoje dozvole za iznajmljivanje ni kategorizacija objekta te nije utvrdio da bi kroz cijelo vrijeme utuženog razdoblja taj apartman bio popunjen. Ukazuju i da sud nije mogao izvršiti usporedbu cijena najma apartmana u Pirovcu i Veloj Luci. Tuženici konačno ponavljaju da su oni bili pošteni posjednici budući su vjerovali da su kupili predmetnu nekretninu te ukazuju da nije izvršena nijedna prijava boravka i da nikada nisu koristili apartman za iznajmljivanje ili obogaćivanje.

7. Ispitivanjem presude u okviru žalbenih navoda tuženika i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. ZPP, a niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP na koju ukazuju tuženici jer presuda nema nedostataka radi kojih ne bi bilo moguće ispitati njezinu zakonitost.

8. I prema pravnom shvaćanju ovog suda u okviru utvrđenja pravomoćnom sudskom odlukom da je upravo tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine, koju su nesporno koristili tuženici te u okviru okolnosti da su tuženici pravomoćnom odlukom suda obvezani na povrat stana njegovoj vlasnici u stanju u kojem je bio u vrijeme kad su primili tužbu, tužiteljica kao vlasnica apartmana koja nije bila u njegovu posjedu ima pravo na isplatu koristi od uporabe njene stvari. Ovaj sud prihvaća i stav da su tuženici dostavom tužbe u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj P-453/2012 postali nepošteni posjednici, jer je naknadno tijekom postupka utvrđena osnovanost zahtjeva tužiteljice za utvrđenjem prava vlasništva i za predajom u posjed, pa kao nepošteni posjednici tuđe stvari u smislu odredbe čl.164. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10. i 143/12., dalje ZV) tuženici nekretninu moraju predati vlasnici, ali i naknaditi joj sve koristi koje su imali za vrijeme svojega posjedovanja.

9. U tom smislu osnovano je sud prvog stupnja naložio tuženicima isplatiti tužiteljici naknadu za uporabu njene stvari prema procjeni vrijednosti najniže najamnine izvan turističke sezone za predmetni apartman za period od 12 . siječnja 2018. do dana predaje u posjed. Visina ovog dijela zahtjeva tužiteljice i prema ocjeni ovoga suda pravilno je i zakonito utvrđena temeljem nalaza i mišljenja stručne osobe, pri čemu je uzeta u obzir i analiza podataka prema stupnju razvijenosti jedinica lokalne samouprave kojoj pripada Pirovac (u IV. skupinu) i komparativna metoda sa jednakim apartmanima u drugim jedinicama lokalne samouprave IV. skupine (Vela Luka) uz među vremensko izjednačenje na trenutni kvartal.

10. Promašene su tvrdnje tuženika da visina naknade izgubljenog najma nije mogla biti određivana usporedbom cijena najma u Pirovcu i Veloj Luci kraj jasnog pojašnjenja stručne osobe, koje je prvostupanjski sud osnovano prihvatio, da je na području Pirovca detaljnim pregledom platforme e-nekretnine evidentirana samo jedna poredbena nekretnina i da su ostale poredbene nekretnine morale biti preuzete iz Vele Luke, koja se kao i Pirovac nalazi u istoj skupini jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti.

11. Neosnovano tuženici tvrde i da je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu postupka zato jer u izreci presude nije naveo zbirni iznos dugovanja. Naime, tužiteljica je jasno zatražila, a sud prvog stupnja pravilno dosudio, pojedinačne iznose vrijednosti najniže najamnine izvan turističke sezone u utuženom periodu za svaki mjesec u utuženom razdoblju te je sud u obrazloženju svoje odluke naveo i ukupn i iznos koji je tužiteljici dosuđen na ime najniže najamnine izvan turističke sezone za predmetni apartman u utuženom periodu. Stoga činjenica da u samoj izreci sud nije naveo zbirne iznose dosuđene najamnine izvan turističke sezone niti tijekom sezone u utuženom periodu nego samo pojedinačne iznose za svaki mjesec ne čini bitnu povredu postupka.

12. Ovaj sud ne smatra da bi odluka prvostupanjskog suda bila nerazumljiva niti zato jer je prvostupanjski sud utvrdio da je posjed tuženika postao nepošten danom primitka tužbe, dok im je sud naknadu dosudio za različiti period (od 12. siječnja 2018. do dana predaje u posjed). Naime, neovisno o utvrđenju u kojem trenutku su tuženici postali nepošteni posjednici (primitkom tužbe od 28. veljače 2012.) sud u smislu odredbe članka 2. st.1. ZPP-a odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku, a isplata naknade je zatražena od 12. siječnja 2018.

13. Međutim, osnovano tuženici ukazuju da je sud nepravilno tužiteljici dosudio puni iznos naknade izgubljene najamnine za siječanj 2018., iako sama tužiteljica traži naknadu izgubljene najamnine tek od 12. siječnja 2018. Naime, upravo temeljem citirane odredbe čl. 2. st. 1. ZPP-a prvostupanjski sud odlučuje u okviru postavljenog zahtjeva zbog čega je, s obzirom na utuženi period za siječanj 2018. bilo osnovano dosuditi tužiteljici najamninu samo za period od 13 . do 31. siječnja 2018. u iznosu od 38,63 EUR uzimajući u obzir da je cijena dnevnog najma u siječnju 2018. bila 2,02 EUR.

14. Stoga je, rezimira li se iznijeto, ovaj sud djelomično odbio i djelomično prihvatio žalbu tuženika te je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP potvrdio presudu pod točkom I. izreke presude u dijelu u kojem je tuženicima naloženo isplatiti tužiteljici naknadu za uporabu njene nekretnine prema procjeni vrijednosti najniže najamnine izvan turističke sezone za predmetni apartman, za period od mjeseca veljače 2018. do travnja 2024. te za period od 12. do 31. siječnja 2018. Ujedno je ovaj sud primjenom 373. točka 3. ZPP preinačio presudu pod točkom I. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženicima isplatiti tužiteljici iznos od 24,24 EUR i zateznu kamatu na ovaj iznos od 15. veljače 2018. do isplate i zahtjev tužiteljice u ovim dijelu odbio.

15. U odnosu na zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljica ima pravo na naknadu zbog korištenja njene nekretnine tijekom turističke sezone u visini tzv. turističkog najma, isti se za sada, obzirom na činjeničnu osnovu tužbe kao i obzirom na dokaze provedene tijekom postupka, ne može prihvatiti. Naime, prema ocjeni ovoga suda, tijekom postupka sa potrebnom mjerom izvjesnosti nije utvrđeno da bi tužiteljica stan iznajmljivala u turističke svrhe. Sud prvog stupnja nije ispitao niti ocijenio okolnosti uporabe stane od strane tužiteljice prije i nakon posjeda tuženika. Je li dakle ona prije nego su tuženici stupili u posjed nekretnine, predmetni stan iznajmljivala i je li se radilo upravo o turističkom najmu tijekom sezone. Neutvrđeno je ostalo i je li nakon predaje u posjed stana po pravomoćnoj odluci donesenoj u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj P-453/2012 tužiteljica iznajmljivala stan u turističke svrhe ili barem iskazala namjeru da iznajmi stan u ovu svrhu (npr. renovirala stan da bi ga iznajmljivala ili zatražila dozvole za najam i sl.). Sud pored toga nije ocijenio značaj činjenice da stan nikada nije kategoriziran, kako to ispravno ukazuju tuženici u žalbi, zbog kojih okolnosti u ukupnosti činjenično stanje nije utvrđeno u dovoljnoj mjeri za ocjenu osnovanosti zahtjeva, koji je sud usvojio pod točkom II. izreke.

16. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu tuženika u ovom dijelu i primjenom čl. 369. st. 1. i 370. ZPP-a ukinuo presudu pod točkom II. izreke, a posljedično navedenom i odluku o troškovima postupka pod točkom III. izreke te je predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

17. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud je dužan provesti sve predložene dokaze te iste analizirati i ocijeniti kako to nalaže čl. 8. ZPP i ponovno odlučiti o osnovanosti zahtjeva na naknadu za uporabu nekretnine tužiteljice tijekom turističke sezone. Sud je pritom dužan utvrditi činjenice je li tužiteljica tijekom svog posjeda nekretnine (prije i nakon posjeda tuženika) stan iznajmljivala u turističke svrhe ili poduzela bilo kakve korake u smislu iskazivanja namjere za iznajmljivanje (renoviranje, kategoriziranje, pribave dozvola, oglašavanje i sl.). Nakon utvrđenja navedenih činjenica, a uzimajući u obzir stavove ovoga suda kao i navode sadržane u žalbi tuženika, sud će ponovno ocijeniti provedene dokaze i donijeti novu odluku time da će ukoliko utvrdi postojanje prava tužiteljice na naknadu u visini turističkog najma, sud pri donošenju nove odluke imati u vidu i tržišne uvjete za turistički najam na lokaciji gdje se stan nalazi i s tim povezane materijalne troškove održavanja nekretnine za turistički najam. U novoj će odluci sud odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka.

U Varaždinu 15. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun