Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Šibenik, S. Radića 81
Gž R-48/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ivani Čačić Brčić, u pravnoj stvari tužiteljice ZH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jelena Majstorović, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 36162371878, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, Građansko - upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj Pr-343/2019-58 od 17. ožujka 2025., dana 15. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba tuženice te se ukida presuda Općinskog suda u Rijeci broj Pr-343/2019-58 od 17. ožujka 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O trošku žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Uvodno označenom prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke naloženo je tuženici isplatiti tužiteljici bruto iznos od 1.036,01 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na tamo navedene pojedinačne iznose od dospijeća pa do isplate, osim na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanih u dosuđenim bruto iznosima u kojem dijelu (zatezne kamate na iznos poreza i prireza) je pod točkom II. izreke odbijen zahtjev tužiteljice kao neosnovan, dok je pod točkom III. izreke naloženo tuženici naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.862,46 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 17. ožujka 2025. do isplate.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tuženica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, dalje: ZPP, koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP - „Narodne novine“ broj 70/19), s prijedlogom da se žalba uvaži i pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troška tuženici.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. U ovoj pravnoj stvari vrijednost predmeta spora ne prelazi iznos od 1.320,00 EUR, pa se primjenjuju odredbe članaka 457. – 467. ZPP, koje se odnose na spor male vrijednosti.
6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće koja je nastala zbog neplaćenog prekovremenog rada u razdoblju od ožujka 2014. do kolovoza 2017., zajedno sa svim neplaćenim, a pripadajućim dodatcima na plaću.
7. U tijeku prvostupanjskog postupka utvrđeno je i pravilnost tog utvrđenja se ne može pobijati žalbom:
-da se tužiteljica prije podnošenja tužbe obratila tuženici pisanim zahtjevom za mirno rješenje spora slijedom čega je ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje ove tužbe,
-da je tužiteljica zaposlenica tuženice na radnom mjestu policijske službenice u osobnom zvanju policijski narednik, raspoređena na radno mjesto zamjenice šefa smjene Policijske postaje, odnosno zamjenica voditelja smjene na graničnom prijelazu Područnog carinskog ureda Rijeka, sukladno rješenju o rasporedu na radno mjesto u razdoblju od srpnja 2012. do prosinca 2017.,
-da je prema potvrdi poslodavca u tom razdoblju radila po sistemu rada na drugačiji način,
-da iz nalaza i mišljenja vještaka Žbirac d.o.o. proizlazi da je tužiteljici rad bio organiziran djelomično kao rad u smjenama, potom u turnusu, te kao rad na drugačiji način kombiniranjem različitih vrsta rada, da joj je prekovremeni rad obračunat na temelju mjesečnog fonda radnih sati, te da joj u utuženom razdoblju nisu ispravno obračunate i isplaćene plaće sukladno načinu na koji je rad bio organiziran, da kad se prekovremeni sati utvrde po osnovi rada na drugačiji način jer su utvrđena odstupanja za prekovremene ostvarene sate rada i manje obračunate dodatke na plaću za rad u drugoj smjeni i turnusu da je tužiteljici za 285 sati prekovremenog rada u radu na drugačiji način manje obračunat i isplaćen ukupan iznos od 4.591,19 kn, dok su pojedinačno utvrđeni iznosi manje obračunatih i isplaćenih dodataka za rad u drugoj smjeni i turnusu utvrđeni u ukupnom iznosu od 3.214,65 kn, sveukupno 7.805,84 kn, tj. 1.036,01 EUR,
-da je u dopuni nalaza i mišljenja navedeni vještak naveo da je rad tužiteljice bio organiziran na način da se kombiniralo različite vrste rada, tj. da je ista djelomično radila u smjenama, djelomično u turnusu, djelomično na drugačiji način, te da je upravo radi toga utvrdio da je rad tužiteljice bio organiziran na drugačiji način.
8. Polazeći od navedenih utvrđenja sud prvog stupnja pobijanom presudom u cijelosti prihvaća postavljeni tužbeni zahtjev pozivom na odredbe članka 10. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 92/05 i 107/07), članka 65. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR), te odredbe članka 39. stavak 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''Narodne novine'', broj 150/04, 77/07 i 98/07) te članka 44. stavak 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika („Narodne novine“ broj 93/08) kojima je propisano da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili u turnusu smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog radnog fonda sat i, koji je pak definiran kao sati koje službenik treba raditi u tekućem mjesecu, a koji se dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati, uzimajući u obzir tumačenje odredbe članka 44. stavak 10. i 12. KU/08, odlučuje kao u izreci.
9. Nedopušteno tuženica pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao i relativno bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 220. i 250., 259. -261. ZPP koje ne mogu biti predmet preispitivanja u žalbenom postupku u sporu male vrijednosti.
10. Međutim, s pravom tuženica u žalbi ističe da je pobijana presuda donesena uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju povredu ovaj sud pazi i po službenoj dužnosti.
11. Naime, sporno je i u žalbenoj fazi postupka na koji način je bio organiziran rad tužiteljice u utuženom razdoblju, pri čemu iz razloga pobijane presude proizlazi da sud prvog stupnja nalazi osnovanim potraživanje tužiteljice po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada u iznosu od 1.036,01 EUR, a koji iznos da predstavlja prekovremene sate rada u utuženom razdoblju umanjene za iskorištene slobodne dane, kao i manje obračunatih i isplaćenih dodataka za rad u drugoj smjeni i turnusu. Ovaj zaključak sud obrazlaže na način da je stav suda, a čemu u prilog da ide i nalaz i mišljenje vještaka, da je rad tužiteljice u utuženom razdoblju bio organiziran kao rad na drugačiji način, pa da se za svaki rad duži od 40 sati tjedno automatizmom smatra prekovremenim radom (članak 44. stavak 11. KU), da bi se na koncu prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva sud pozvao i citirao odredbe KU kojima je propisano da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili u turnusu smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog radnog fonda sati (članak 44. stavak 10. i 12. KU).
11.1. Iz navedenog po ocjeni ovog suda nije jasno smatra li prvostupanjski sud da tužiteljici pripada pravo na isplatu utuženog iznosa s osnove prekovremenog rada organiziranog u smjenama ili u turnusu zajedno s neplaćenim, a pripadajućim dodatcima na plaću („za rad u drugoj smjeni i turnusu“), ili pak smatra da je rad tužiteljice kroz utuženo razdoblje bio organiziran na drugačiji način, niti je pak iz razloga pobijane presude jasno je li sud vodio računa o odredbi članka 44. stavak 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj 93/08, 89/12), odnosno Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj 104/13, 150/13, 153/13, 71/16 i 123/16, dalje: KU), koji se primjenjuju u konkretnom slučaju, kojom je propisano da se dodaci iz stavka 1. tog članka međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.
12. Naime, člankom 44. u stavku 1. KU propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, i to:
– za rad noću 40%
– za prekovremeni rad 50%
– za rad subotom 25%
– za rad nedjeljom 35%
– za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%
– za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%
– za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%
– za rad u turnusu 5%.
(7) Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati.
(8) Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.
(9) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.
(10) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
(11) Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.
(12) Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.
13. Iz navedenog proizlazi da pobijana presuda ima takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, budući da su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se ista ne može ispitati.
14. Stoga, zbog ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka, na temelju članka 369. stavak 1. ZPP, odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.
15. Prvostupanjski sud će u ponovnom postupku otkloniti počinjenu povredu na koju mu je ukazano ovom odlukom na način da će o svim odlučnim činjenicama dati jasno i valjano obrazloženje te će potom, pravilnom primjenom materijalnog prava, donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.
16. Kako je zbog ukidanja odluke u pogledu glavne stvari za sada neizvjestan uspjeh stranaka u ovom sporu (članak 154. ZPP), to je valjalo ukinuti i odluku o troškovima postupka sadržanu u točki III. izreke presude, s time da će se o troškovima nastalim povodom pravnog lijeka odlučiti u konačnoj odluci (članak 166. stavak 3. ZPP).
U Šibeniku, 15. lipnja 2026.
Sutkinja
Ivana Čačić Brčić
