Poslovni broj: Us I-2167/2025-9

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja WAY OF LIFE d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 38174881318, kojeg zastupa opunomoćenik Filip Perić, odvjetnik u Zadru, Postrojbe specijalne policije Zadar 4, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi građevinske dozvole, nakon javne rasprave zaključene 13. svibnja 2026. bez prisutnosti uredno pozvanih stranaka, objavljene 15. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-361-05/25-06/2, URBROJ: 531-03-25-1 od 10. srpnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-361-05/25-06/2, URBROJ: 531- 03-25-1 od 10. srpnja 2025., donesenim po službenoj dužnosti, te pozivom na odredbu članka 129. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP) poništena je građevinska dozvola Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Biograd na Moru, KLASA: UP/I-361-03/22-01/000162, URBROJ: 2198-07-09/2-23-0013 od 12. srpnja 2023.

2. Predmetnom građevinskom dozvolom, koja je izdana na zahtjev investitora WAY OF LIFE d.o.o., ovdje tužitelja, dozvoljava se građenje zgrade gospodarske namjene (proizvodno poslovna), gospodarska zgrada u funkciji poljoprivredne proizvodnje, 2.b skupine na novoformiranoj građevnoj čestici kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (otok Košara), u skladu sa glavnim projektom, zajedničke oznake 02/2022, koji je sastavni dio te građevinske dozvole za koji je glavni projektant GB dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 3830.

3. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 2. rujna 2025. tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika u cijelosti, te u bitnom ističe kako nije sporno da se predmetna katastarska čestica prema Prostornom planu uređenja Općine Tkon nalazi izvan građevinskog područja, u zaštićenom obalnom području mora, međutim, smatra kako je sporno tumačenje odredbi Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), koje je za primijeniti u konkretnom slučaju. Navodi kako je osporeno rješenja tuženika doneseno pozivom na odredbu članka 129. stavak 3. ZUP-a, međutim, mišljenja je kako se kod primjene navedene odredbe treba raditi o očitom kršenju i povredi materijalnih propisa, dok se u konkretnom slučaju radi o dvojbenoj primjeni materijalnih propisa. Pojašnjava kako je sporno pitanje u ovoj upravnoj stvari može li investitor koji nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja ishoditi građevinsku dozvolu za građenje zgrade za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. Pri tome ističe kako treba imati na umu kako tužitelj je pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i kao takav upisan u Upisnik poljoprivrednika. Citira odredbu članka 48.a Zakona o prostornom uređenju te ističe kako se gramatičkim tumačenjem te pravne norme ne može nedvojbeno zaključiti da pravna osoba kao poljoprivrednik ne bi mogla ishoditi građevinsku dozvolu sukladno toj odredbi, budući da isto tom zakonskom odredbom nije zabranjeno. Napominje kako je institut obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uveden u pravni sustav kao poseban oblik, upravo iz razloga olakšavanja obavljanja poljoprivrednih dje latnosti fizičkih osoba, jer bi, u protivnom, svi poljoprivrednici mogli osnivati obrte i trgovačka društva i na taj način vršiti poljoprivredne djelatnosti. S obzirom da je djelatnost obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ograničena na obavljanje poljoprivrednih djelatnosti (što nije slučaj kod obrta i trgovačkih društava) Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti kako su proširene dopuštene djelatnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i na pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkim domaćinstvima, koje usluge se ne bi mogle pružati temeljem Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Tužitelj je stava kako je u odredbi članka 48.a Zakona o prostornom uređenju, uz pojam obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva , izrijekom navedeno pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu upravo iz razloga što je obavljanje tih djelatnosti posebnim zakonom iznimno dopušteno obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a što obrtima i trgovačkim društvima ni na koji način nije zabranjeno. Ističe kako niti jednom odredbom važećih propisa nije propisano kako se trgovačkom društvu, kao pravnoj osobi koja obavlja poljoprivrednu djelatnost, ne bi mogla izdati građevinska dozvola sukladno odredbi članka 48.a Zakona o prostornom uređenju. Nadalje, ističe kako se tuženik u obrazloženju osporenog rješenja poziva i na odredbu članka 46. Zakona o prostornom uređenju koja se odnosi na izrađivače i donositelje prostornih planova, a ne na adresate. Građevinska dozvola kako je izdana upravo za građenje zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje, zbog čega je neosnovano pozivanje na potrebu očuvanja otočića u smjeru poljoprivredne djelatnosti. Zaključno, ističe kako tuženik nije ovlašten ulaziti u parcelaciju zemljišta koja je izvršena sukladno važećim propisima, niti je građevinska inspekcija nadležna utvrđivati obrađenost zemljišta odnosno pos tojanje poljoprivredne kulture, te ističe kako to trgovačko društvo ne bi niti moglo biti upisano u registar poljoprivrednika, da na predmetnom zemljištu nema poljoprivredne kulture, niti bi predmetna zemljišta bila upisana kao poljoprivredno zemljište u sustavu ARKOD. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te potražuje troškove upravnog spora.

4. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom ističe kako se suprotno navodima tužitelja u konkretnoj upravnoj stvari upravo radi o očitoj povredi materijalnog propisa u smislu odredbe članka 129. stavak 3. ZUP-a. Odredbom članka 48.a Zakona o prostornom uređenju kako je jasno određeno da se u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može planirati gradnja i rekonstrukcija u toj odredbi opisanih zgrada, a za potrebe: prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede. Da je namjera zakonodavca bila obrtima i pravnim osobama omogućiti pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u predmetnim zgradama koje su prvenstveno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, onda bi takva mogućnost bila i izrijekom propisana, kao što je to slučaj za prijavljena obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Navedena zakonska odredba kako je jasna i ne traži dodatno tumačenje, budući da obrti registrirani za obavljanje poljoprivrede i pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede mogu graditi građevine s isključivom poljoprivrednom namjenom u svrhu poljoprivredne proizvodnje, bez bilo kakvih drugih gospodarskih sadržaja kao što su ugostiteljske i turističke djelatnosti. Izvan građevinskog područja i izvan prostora ograničenja (što je blaži prostornoplanski režim u odnosu na prostor ograničenja) u skladu s odredbama članka 44. Zakona o prostornom uređenju, tužitelj da kao pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivrede ne može graditi građevinu koja bi bila namijenjena ugostiteljstvu i turizmu, nego samo građevinu namijenjenu isključivo poljoprivrednoj proizvodnji. Ističe kako tužitelj nije osporio činjenicu da planirana zgrada kojoj se u podrumu nalazi gospodarski prostor za sušenje i pakiranje mediteranskog ljekovitog bilja i lista masline, a u prizemlju prateći ugostiteljski sadržaj za smještaj gostiju – pet apartmana ukupnog smještajnog kapaciteta s 18 kreveta) uopće nije građevina prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji. Zaključno, ističe kako se to tijelo osnovano poziva na odredbu članka 46. Zakona o prostornom uređenju, prema kojoj se prostornim planiranjem u zaštićenom obalnom pojasu mora očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja. Ujedno ističe kako i odredba članka 87. mjerodavnog Prostornog plana uređenja Općine Tkon propisuje kako planiranje i uređenje područja zone morske obale treba temeljiti na osnovnim planskim smjernicama, od kojih kako jedna glasi očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji rekreacijskog korištenja. U odnosu na navode o nenadležnosti građevinske inspekcije o utvrđenju obrađenosti zemljišta i poljoprivredne kulture, upućuje na fotografije vidljive na internetu na kojem se vide započeti građevinski radovi. Predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu.

5. Podneskom od 12. svibnja 2026. tužitelj se očitovao na navode iz odgovora na tužbu, u bitnom ponavljajući ranije iznesene navode, te ističe kako na otočiću Košara nije formirano građevinsko područje, već na istome tužitelj obavlja poljoprivrednu djelatnost. Također, ponavlja kako je odredba članka 46. Zakona o prostornom uređenju upućena nadležnim jedincima lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok bi svako drugačije tumačenje predstavljalo pretjerano ekscesivnu primjenu prava na što je u odluci U-III/5898/2013 upozorio Ustavni sud Republike Hrvatske. Ujedno, opunomoćenik tužitelja je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/24 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe i podneska od 12. svibnja 2026., svaka radnja po 500 bodova, ukupno 1000 bodova (1 bod = 2,00 eura), sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

6. U sporu je održana rasprava 13. svibnja 2026. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nisu pristupili uredno pozvani tužitelj i tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti stranaka.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS -a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno je li u konkretnom slučaju pravilno primijenjena odredba članka 129. stavak 3. ZUP-a. Podredno je sporno može li tužitelj, kao investitor koji nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja ishoditi građevinsku dozvolu za građenje zgrade za potrebe pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu.

10. Odredbom članka 129. stavak 1. ZUP-a je propisano kako se nezakonito rješenje može poništiti ili ukinuti u cijelosti ili djelomično i nakon isteka roka za žalbu. Stavkom 3. te zakonske odredbe je propisano kako se u slučaju očite povrede materijalnog prava, rješenje kojim je stranka stekla neko pravo može poništiti ili ukinuti ovisno o prirodi stvari i posljedicama koje bi nastale poništavanjem ili ukidanjem rješenja.

11. Prema odredbi članka 131. stavka 2. ZUP nezakonito rješenje može se poništiti u roku od dvije godine, a ukinuti u roku od jedne godine od dana dostave rješenja stranci, u kojim slučajevima mora biti u tom roku otpremljeno iz tijela koje je rješenje donijelo.

12. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja ističe kako je, a s obzirom da tužitelj nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, dok planirana građevina s ugostiteljskim sadržajem koji čini pet apartmana prema shvaćanju tog tijela nije građevina prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji, predmetna građevinska dozvola izdana protivno odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) i Zakona o prostornom uređenju, te protivno odredbama Prostornog plana uređenja Općine Tkon (Službeni glasnik Zadarske županije, broj 6/06, 9/06 - ispravak greške, 4/09 - ispravak greške, 7/10 - ispravak greške, 11/10, 23/15, 10/16 - pročišćeni tekst, Službeni glasnik Općine Tkon, broj 12/20, dalje PPU Općine Tkon), pa je u konkretnom slučaju riječ o očitoj i teškoj povredi materijalnih propisa na temelju kojih je građevinska dozvola izdana. Predmetna katastarska čestica kako se nalazi na nenaseljenom otočiću Košara, dok je građevinska inspekcija uočila kako su predmetna i još tri građevinske dozvole izdane na način da je usitnjena veća katastarska čestica te je formirano više čestica veličine od oko tri hektara i to za građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, a na otoku kako ne postoji poljoprivredna kultura već se građenje izvodi na teretnu obraslom makijom. Zahvatom odobrenim predmetnom građevinskom dozvolom kako se krše osnovne postavke prostornog planiranja u zaštićenom obalnom području, odnosno strogo propisano očuvanje nenaseljenih otoka i otočića od izgradnje u skladu s odredbom članka 46. Zakona o prostornom uređenju. Zaključno, tuženik ističe kako je građevinska dozvola izdana protivno odredbu članka 44. stavak 1 . Zakona o prostornom uređenju, te je riječ o građevinskoj dozvoli izdanoj za područje zaštićenog obalnog područja mora, koje je i prema odredbi članka 45. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju određeno kao područje od posebnog interesa za državu, pa je predmetnom građevinskom dozvolom očito povrijeđen materijalni propis. U pogledu ispunjavanja uvjeta da je investitoru prethodno nadoknađena tržišna vrijednost nekretnine, tuženik napominje kako je uvidom u e-Dozvole utvrđeno kako je za predmetnu građevinu prijavljen početak građenja 30. listopada 2024., ali da predmetna građevina nije izgrađena te za istu nije izdana uporabne dozvola, slijedom čega nema osnove za naknadu štete tužitelju kao investitoru, a koje stajalište kako je izraženo u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-4028/2020 od 9. srpnja 2024.

13. Sud je suglasan s iznijetim obrazloženjem tuženika.

14. Odredbom članka 110. stavak 1. Zakona o gradnji je propisano kako je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, 6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova, 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

15. Prema odredbi članka 112. Zakona o gradnji na izdavanje građevinske dozvole za građevinu za čije se građenje prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u pogledu primjene prostornih planova i drugi propisa na odgovarajući način se primjenjuju odredbe kojima je uređeno izdavanje lokacijske dozvole.

16. Odredbom članka 122. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je kako se akt za provedbu prostornog plana izdaje u skladu s ovim Zakonom, prostornim planom i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

17. Iz obrazloženja predmetne građevinske dozvole te tekstualnog dijela Glavnog projekta, Arhitektonski projekt, mapa 1/I, proizlazi kako se novoformirana građevna čestica oznake k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (otok Košara) nalazi u obuhvatu PPU Općine Tkon, i to prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, izvan granica građevinskog područja – ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, te unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP). Građevna čestica kako će se formirati od dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od 30307 m2. U obrazloženju predmetne građevinske dozvole se navodi kako je u spis priložena zakonom propisana dokumentacija, kako su priložene propisane potvrde glavnog projekta javnopravnih tijela, kako je glavni projekt izrađen po ovlaštenim osobama, kako je taj projekt izrađen u skladu sa odredbama članka 110. stavka 1. točke 4. Zakona o gradnji, te odredbama PPU Općine Tkon. Nadalje se navodi kako je pregledom dokumentacije utvrđeno da je ista u pogledu lokacijskih uvjeta u skladu s člankom 118. stavkom 2. PPU Općine Tkon. Na građevnoj čestici kako se predviđa građenje građevine za potrebe pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (uzgoj maslina) te prateći ugostiteljski sadržaji za smještaj gostiju - pet apartmana; građevna čestica ima površinu od 30307 m²; građevina će biti udaljena od obalne crte više od 100 m; građevinska (bruto) površina prizemlja iznosi 386,81 m2; najveća visina iznosi 4,56 m; građevinska (bruto) površina potpuno ukopanog podruma iznosi 118,94 m2. Također se utvrđuje kako je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, kako je isti propisno označen, te je izrađen na način da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova; zatim da ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja, da obveza priključenja građevne čestice odnosno građevine na prometnu površinu nije propisana Zakonom, da postoji mogućnost priključenja građevine na vlastiti sustav odvodnje otpadnih voda, obzirom da je prostornim planom takav sustav odvodnje dozvoljen, da postoji mogućnost priključenja građevine na autonomni sustav opskrbe električnom energijom, te da je strankama omogućeno osobnim pozivom izvršiti uvid u spis predmeta, kao i da se na poziv nije odazvala niti jedna stranka.

18. Odredbom članka 44. stavak 1. točke 3. i 11. Zakona o prostornom uređenju je propisano kako se izvan građevinskog područja mogu planirati izgradnja građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji te stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više.

19. Prema odredbi članka 48.a Zakona o prostornom uređenju u prostoru ograničenja može se planirati, između ostalog, gradnja i rekonstrukcija zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m2, najveće visine do 5 m i/il i potpuno ukopanog podruma do 1000 m2 građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede.

20. Citirana zakonska odredba u bitnom je sadržana u članku 118. stavku 2. PPU Općine Tkon, a na temelju kojeg podzakonskog akta je izdana predmetna građevinska dozvola, kojom je propisano kako je zvan građevinskog područja dozvoljena izgradnja građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1 000 m² građevinske (bruto) površine.

21. Odredbom članka 46. Zakona o prostornom uređenju propisano je kako se prostornim planiranjem mora, uz ostalo, očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja.

22. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da se izvan građevinskog područja u prostoru ograničenja mogu planirati zgrade namjena kojih je u prvom redu obavljanje poljoprivrede, te da samo obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu (među ostalim navedenim) pružati ugostiteljske i turističke usluge u seljačkom domaćinstvu. Stoga, investitor koji nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ne može u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja izgraditi zgradu za potrebe pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga.

23. Iz podataka u sudskom registru tužitelj je pravna osoba registrirana, između ostaloga, za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te se u konkretnom slučaju ne radi o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG-u), dok je prema projektnoj dokumentaciji, koja je sastavni dio predmetne građevinske dozvole, razvidno kako se planirana izgradnja odnosi na gradnju gospodarske zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje, na način da će se u podrumu zgrade nalaziti gospodarski prostor za sušenje i pakiranje mediteranskog ljekovitog bilja i lista masline, a u prizemlju prateći ugostiteljski sadržaji za smještaj gostiju - pet apartmana ukupnog smještajnog kapaciteta 18 kreveta.

24. Dakle, kako u konkretnom slučaju tužitelj nema prijavljeno obiteljsko gospodarstvo, dok građevina s pratećim ugostiteljskim sadržajem nije građevina koja bi bila prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji, pravilan je zaključak tuženika kako je građevinska dozvola izdana protivno odredbama Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, kao i odredbama PPU-a Općine Tkon.

25. Pored navedenoga, prema odredbi članka 46. Zakona o prostornom uređenju prostornim planiranjem mora se, uz ostalo, očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja. Katastarska čestica nalazi na nenaseljenom otočiću Košara, na kojem su, pored predmetne, izdane još tri građevinske dozvole na način što je usitnjena veća katastarska čestica te je formirano više čestica za građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, s tim da na tom dijelu otoka ne postoji poljoprivredna kultura, već se građenje izvodi na terenu obraslom makijom. Zato je pravilan zaključak tuženika da se zahvatom koji je odobren predmetnom građevinskom dozvolom krše osnovne postavke prostornog planiranja u zaštićenom obalnom području odnosno strogo propisano očuvanje nenaseljenih otoka i otočića od izgradnje u skladu s citiranom odredbom.

26. Uvjeti i potreba za poništavanje građevinske dozvole u interesu Republike Hrvatske proizlaze iz okolnosti da je ista izdana protivno odredbama Zakona o prostornom uređenju (članaka 44. stavka 1., 46. i 48.a) odnosno iz okolnosti da se radi o očitoj povredi materijalnog Zakona i zadanih prostornoplanskih uvjeta. Radi se o povredi kod koje pravni poredak, radi zaštite interesa Republike Hrvatske vlasnička prava može ograničiti, u ovom slučaju poništenjem građevinske dozvole u okviru zakonom dopuštenog roka.

27. Prema stajalištu ovog suda, tuženik se pravilno pozvao i na odredbu članka 48.a Zakona o prostornom uređenju, budući da u smislu te odredbe obrti registrirani za obavljanje poljoprivrede i pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede mogu graditi građevine s isključivom poljoprivrednom namjenom, u svrhu poljoprivredne proizvodnje, bez bilo kakvih drugih gospodarsk ih sadržaja kao što su ugostiteljske i turističke djelatnosti.

28. Izvan građevinskog područja, sukladno odredbama članka 44. Zakona o prostornom uređenju, tužitelj kao pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivrede, također, ne bi mogao graditi građevinu koja bi bila namijenjena ugostiteljstvu i turizmu, već samo građevinu namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji. Pri tome, tužitelj niti ne spori da planirana gospodarska zgrada nije građevina prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji, a što nesporno proizlazi i iz glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole. Ovdje se dakle, ne radi o zgradi namijenjenoj poljoprivrednoj proizvodnji (izuzev podzemnog - manjeg dijela zgrade), koju okolnost treba tumačiti u duhu naprijed citirane odredbe članka 46. Zakona o prostornom uređenju, a na što se nadovezuje i mjerodavni PPU Općine Tkon, koji u članku 87. propisuje da planiranje i uređenje područja zone morske obale treba temeljiti na osnovnim planskim smjernicama, od kojih jedna glasi: očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji rekreacijskog korištenja. Tih su se smjernica u izdavanju akata za građenje dužna pridržavati upravna tijela, što je ovdje izostalo, i rezultiralo povredom materijalnih propisa u mjeri koja opravdava primjenu odredbe članka 129. stavak 3. ZUP-a.

29. Slijedom iznijetog ocjena je ovog suda kako osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

30. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

31. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS -a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Splitu, 15. lipnja 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. WAY OF LIFE d.o.o. sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Filip Perić, odvjetnik u Zadru, Postrojbe specijalne policije Zadar 4

2. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

3. u spis