Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: Psp-13/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja TĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Marinović i partneri, j.t.d. u Zadru, protiv tuženika ad.1. PĆ, [adresa], Parkveien 6 G, Norveška, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženice ad.2. NĆ, [adresa], Vevelstadaasen 43, Norveška, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Branimir Zorica, odvjetnik u Zadru, zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Valentina Rukavine, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Marinović i partneri j.t.d. u Zadru, tuženika ad.1. osobno i zamjenice punomoćnika CĆ, odvjetničke vježbenice kod odvjetnika Branimira Zorice u Zadru, na ročištu za objavu odluke 15. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Utvrđuje se da su tuženici RĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], uznemirili – smetali tužitelja TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Općinskog suda u Zadru, na način što su dana 24. veljače 2024.godine postavili drvene kolce i užad na predmetnoj nekretnini po liniji koja je na skici sudskog očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl.ing.geod., od dana 24. svibnja 2024.g., koja je sastavni dio ovog Rješenja, označena točkama A- B te potom bagerom iskopali zemlju i kamenje sa dijela predmetne nekretnine, koja je na skici sudskog očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl.ing.geod., od dana 24. svibnja 2024.g., koja je sastavni dio ovog Rješenja, označena točkama A-B-C-D-A te potom navedenu zemlju i kamenje istovarili na susjednu nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Općinskog suda u Zadru.

II. Nalaže se tuženicima RĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da uspostave ranije posjedovno stanje na način da vrate zemlju i kamenje na dio čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinskog suda u Zadru, koja je na skici sudskog očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl.ing.geod., od dana 24. svibnja 2024.g., koja je sastavni dio ovog Rješenja, označena točkama A-B-C-D-A, sve u roku od 8 dana.

III. Zabranjuje se tuženicima RĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i T, OIB: [osobni identifikacijski broj], svako takvo ili slično smetanje suposjeda tužitelja na nekretnini oznake čest. zem [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinskog suda u Zadru.

IV. Nalaže se tuženicima naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodišta, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodište glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 8 dana.“

II. Nalaže se tužitelju TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku ad.1. BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženici ad.2. EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR ( tisuću eura) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 26. veljače 2024. navodi da je s tuženicima suposjednik čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navode da su tuženici 24. veljače 2024. počeli s izvođenjem radova na predmetnoj nekretnini, na način da su postavili kolce i užetom ogradili dio navedene nekretnine. Na navedenu nekretninu da je pristupio bager počevši kopati zemlju i kamenje, a potom je iskopano istovario ispred kuće na tuženikovu susjednu nekretninu – do koje tužitelj nema pristupa. Slijedom čega, pozivajući se na odredbe članka 22. i članka 24. ZV-a, predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

1.1. Tužitelj je podneskom od 9. srpnja 2024. nakon provedenog uviđaja i nalaza i mišljenja vještaka uredio tužbeni zahtjev na način da zahtjeva posjedovnu zaštitu realnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na skici sudskog očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. od 24. svibnja 2024. označen točkama A-B te točkama A-B-C-D-A, na način da na navedeni realni dio nekretnine vrate zemlju i kamenje, uz zabranu tuženicima takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

2. Tuženici su se u odgovoru na tužbu od 26. ožujka 2024. usprotivili tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom te predlažu prije svega odbaciti tužbu, a podredno odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu troška parničnog postupka tuženicima. Navode da se parnične stranke ne nalaze u suposjedu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] budući da je ista između stranaka faktično podijeljena te svatko od njih drži u odvojenom posjedu i vlasništvu točno određeni dio predmetne nekretnine. Nadalje navode da su tuženici 27. ožujka 2019., a tužitelj 16. veljače 2023. godine kupili predmetnu nekretninu od JĆ i ŠĆ i to na način da je svatko od njih kupio točno određeni dio predmetne nekretnine, odnosno tužitelj je kupio 2/3 dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to središnji dio iste nekretnine koji se nalazi suprotno od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok su tuženici kupili 1/3 dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio cijelom dužinom graniči uz kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Odmah nakon zaključenja kupoprodajnih ugovora stranke su angažirale geodeta radi fizičke podjele kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čiji su suvlasnici, te je podjela i izvršena i to na način da je ovdje tuženicima pripao u odvojen posjed i vlasništvo onaj dio predmetne nekretnine koji je na skici iskolčenja izrađenoj od strane Mjera d.o.o. za geodetske usluge u veljači 2023. godine obojan žutom bojom i ima površinu od 27 m[2] , a koji dio odgovara 1/3 suvlasničkog dijela koji tuženicima pripada, dok je tužitelju pripao u odvojen posjed i vlasništvo preostali dio predmetne nekretnine koji odgovara njegovom suvlasničkom udjelu od 2/3 dijela. Od navedene podjele svaka od stranaka drži u isključivom posjedu i vlasništvu svoj dio predmetne nekretnine. Ističu da se tužitelj ne nalazi ni u kakvom, a pogotovo ne posljednjem mirnom suposjedu onog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji pripada tuženicima, a sve radove koje tuženici eventualno izvode, čine to isključivo na svom dijelu predmetne nekretnine, tako da nikakvog smetanja suposjeda od strane tuženika u konkretnom slučaju nema, niti može biti. Zaključno, predlažu odbiti tužbeni zahtjev.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid, pročitao i pregledao: izvod iz katastarskog plana (list spisa 5), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 6-7, 22), fotografije (list spisa 8-10), skica iskolčenja izrađena od strane AĆ, dipl.ing. geod. od veljače 2023. ( list spisa 23), ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen između JĆ te ĐĆ, kao prodavateljice te PĆ i NĆ, kao kupaca dana 27. ožujka 2018., ovjerenog od strane javne bilježnice Zorane Brčić u Biogradu na Moru ( list spisa 24-26), ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen između JĆ i ĐĆ, kao prodavateljica te TĆ, kao kupca dana 16. veljače 2023. ovjerenog od strane javnog bilježnika Drage Burazera, u Biogradu na Moru (list spisa 27-28), potvrda (list spisa 29), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. (list spisa 37-38), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta (list spisa 33-34) te su saslušani svjedoci: GĆ (list spisa 61-62), ŽĆ (list spisa 63), ZĆ (list spisa 67-68), UĆ (list spisa 68-69) i ĆĆ ( list spisa 74) te su saslušane parnične stranke (list spisa 69-72).

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom realnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na skici stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. od 24. veljače 2024. označen točkama A-B-C-D-A u površini od 27 m[2] te linijom po točkama A-B, a koji realni dio nekretnine su prema navodima tužitelja smetali tuženici na način da su postavili drvene kolce i užad i to po liniji na skici označenoj točkama A-B te potom na realnom dijelu utužene nekretnine označen točkama A-B-C-D-A bagerom iskopali zemlju i kamenje te isti istovarili na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da se tuženicima naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i zabrani svako takvo ili slično smetanje posjeda.

6. Između stranaka nije sporno da je predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] kao suvlasništvo parničnih stranaka i to: TĆ za ½ dijela i za 1/6 dijela te tuženika PĆ i NĆ, svakog za 1/6 dijela.

7. Između stranaka je sporno jesu li parnične stranke bile u posljednjem mirnom suposjedu predmetne nekretnine odnosno pripada li tužitelju pravo na zaštitu suposjeda.

8. Radi identifikacije nekretnine odnosno kako bi se točno utvrdilo na kojem dijelu katastarske čestice je izvršen čin smetanja posjeda po navodima u tužbi i tužbenom zahtjevu, sud je izveo dokaz uviđajem uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića, dipl. ing. geodezije. Na licu mjesta sud je utvrdio da se u naravi radi o neizgrađenoj čestici u kojoj se nalaze jedna maslina i više izbočenih kamenja, na pokazanom predmetu spora ne nalaze se kolci i uže. Stalni sudski vještak geodetske struke Frane Vlatković je fotografirao lice mjesta te se fotografije nalaze na listu spisa 58 u sklopu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka.

8.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića od 28. svibnja 2024. (list spisa 37) proizlazi da je na uviđaju održanom 24. svibnja 2024. pristupio identifikaciji pokazane nekretnine te iz sačinjene skice sudskog očevida proizlazi da je slovima A-B označen pokazani položaj postavljenog užeta i kolca te dio nekretnine označen slovima A-B-C-D-A u površini od 27 m[2] .

9. Odredbom članka 22. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a stavak 2. propisuje da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu

10. Odredbom članka 24. ZVDSP-a propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Stavkom 2. istog članka je propisano da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

11. Odredbom članka 441. ZPP propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

12. Dakle, u skladu s naprijed citiranim zakonskim odredbama u ovoj parnici zbog smetanja posjeda bilo je potrebno utvrditi posljednje stanje posjeda nekretnine i nastalo smetanje, dok činjenice vezane uz pravo vlasništva nisu pravno relevantne.

13. Iz pribavljene potvrde MUP, PU zadarske, KLASA: 214-02/25-20/345, URBROJ: 511-18-16-25-42 od 24. ožujka 2025. (list spisa 70) proizlazi da je 24. travnja 2024. Postaja pomorske i aerodromske policije Zadar zaprimila dojavu od GĆ, koja je prijavila da joj susjed bagerom ulazi na njezin privatni posjed. Izlaskom ophodnje na mjesto događaja da su zatečeni RĆ i TĆ s kojima je obavljen razgovor te kojom prilikom nisu utvrđeni elementi prekršaja ni kaznenog djela. Isti da su upozoreni da probleme oko vlasništva rješavaju putem nadležnih institucija.

14. Saslušana svjedokinja GĆ (list spisa 61-62) je u bitnom iskazala da je na predmetnoj parceli koja nije podijeljena RĆ izvodio građevinske radove. U proljeće 2024. RĆ da je "zacrtao" da mu pripada 1/3 te parcele pa je dovezao bager i počeo rušiti stablo masline, izvoziti zemlju te je rekao da će sagraditi zid s čime se ne slažu jer nisu podijeljeni. Predmetnu nekretninu da je posjedovala Goranova majka i otac, a da se parcelom koristila i ona na način da je sadila povrće, prije nego što je RĆ počeo s iskrcavanjem svog "građevinskog smeća", a to je bilo kad je započeo gradnju svoje kuće koja je vidljiva na priloženoj fotografiji, a to je bilo unazad tri godine. Osim prednje navedenog RĆ je na tom dijelu spornog vrta postavio kolce i uže te sprejom označio točke za koje je on smatrao da predstavlja njegov dio nekretnine.

15. Saslušani svjedok ŽĆ (list spisa 63) je u bitnom iskazao da mu je poznata predmetna nekretnina, da mu je TĆ rekao da je taj novi vlasnik ometao posjed na način da je dovezao bager i da je on taj događaj prijavio policiji. Taj vlasnik nije osobno vršio radove, već putem svog radnika. Unazad četiri do pet mjeseci da je prolazio tom nekretninom te je do te obnavljane kuće novog vlasnika opazio kamenja, vidljivi su radovi, a TĆ mu je pričao da je pokušao srušiti stablo masline koje se nalazi uz samu kuću tog novog vlasnika. Na poseban upit je naveo da je njegova teta od 1978. nekretninu koristila za sadnju povrtnih kultura.

16. Saslušani svjedok ZĆ (list spisa 67-68) je iskazao da je prošle godine u veljači / ožujku na parceli za koju mu je poznato da pripada TĆ vidio bager, tada mu je TĆ rekao da je to bager od susjeda koji obnavlja svoju kuću. Tada je vidio nekakve građevinske materijale. Poznato mu je da se na toj parceli nalazi jedno stablo masline i jedno stablo smokve koje su zasadili Goranovi otac i majka, a na pitanje što se sadilo naveo je da je to škrta zemlja, da bi se obično ispod masline sadio bob i nekakvo povrće. Dva, tri puta godišnje prođe u blizini ove parcele.

17. Saslušani svjedok UĆ (list spisa 68-69) je u bitnom iskazao da ga je RĆ angažirao prije četiri godine za izvođenje građevinskih radova na kući koja se nalazi u [adresa] tako da ima neka saznanja o tome da bi [adresa] zabranjivao Goniloviću da koristi tu parcelu gdje se nalazi maslina. Sa gradnjom da su započeli prije četiri godine i tada je svakodnevno bio na toj parceli sedam do osam mjeseci. Negdje prije dvije godine RĆ mu je rekao da očisti taj teren jer je to njegov teren, a nakon čega je došao ZĆ i rekao mu da je to njegov teren, zbog čega je sve ostavio i otišao. Na poseban upit je naveo da su izvodili građevinske radove i logično je da su odlagali neke materijale poput stiropora, ali radi se o manjim građevinskim materijalima. Policija je dolazila i kad je čistio taj teren iza kuće, ne zna kada je to bilo. Prilikom čišćenja terena nije imao uputu da odsiječe maslinu, naprotiv maslina je trebala biti obrezana kako bi dalje rasla. Na tom terenu iza kuće postojale su oznake od geometra. Bio je prisutan kad su geometri došli, a geometra je naručio RĆ. Bile su označene na terenu točke crvenom bojom. Na toj nekretnini nije bila postavljena nikakva ograda niti konop.

18. Tužitelj je u stranačkom iskazu (list spisa 69-70) naveo da je u veljači 2024. UĆ došao sa bagerom iza njegove kuće i počeo čistiti okoliš koji ne pripada kući. Tada mu je rekao da će graditi ogradni zid, što mu je zabranio jer je ta parcela u suvlasništvu njega i PĆ. UĆ je tada stao sa započetim radovima. Međutim nakon nekih dvadesetak dana na taj teren došao je RĆ s radnikom UĆ i počeli su čistiti parcelu bagerom. Poznato mu je da je i prije toga došla AĆ, geodet iz Zadra, kojom prilikom je bio prisutan i ona je rekla BĆ da ne može mjeriti ovu parcelu jer ona nije njegovo vlasništvo. Tada je još bila zemlja upisana na JĆ i njega. Nadalje, kad je Robertov radnik došao s bagerom, krenuo je čistiti teren tj. pripremati teren za gradnju zida sa čime se nije slagao. Tada je došla i njegova supruga govoreći BĆ da ne smije izvoditi ove radove jer zemlja nije podijeljena. Tada je RĆ stavio konop s kojim je omeđio dio parcele za koji je držao da mu pripada, a njegovoj supruzi kad mu je rekla da ne može to raditi rekao joj je "što mi možeš tuži me", a potom je supruga pozvala policiju koja je došla na lice mjesta. RĆ da je na toj zemlji odložio građevinski otpad koji stoji i dan danas. Kao što je ranije svjedok rekao to je škrta zemlja, ali njegova supruga je sadila salatu kao i njega majka cijeli život. Na poseban upit je naveo da mu RĆ i T nikad nisu branili dolazak na ovu parcelu. Nikad im nije osporavao građevinske radove koji su vršili na svojoj kući pa tako ni na stražnjem dijelu te kuće.

19.Tuženik ad.1. je u stranačkom iskazu (list spisa 70-72) naveo da je 2018. godine kupio kuću, a već 2019. godine je od ĐĆ i JĆ kupio dio ove predmetne parcele br. 177/2, a dio su prodali TĆ, uz dogovor da mu TĆ ne radi nikakve probleme. U ugovoru koji je zaključio s JĆ točno je precizirano da kupuje 1/3 parcele 177/2, a koji se nalazi uz parcelu br. 177/1. JĆ mu je predočila i drugi ugovor koji je zaključila s TĆ 2023. godine, i to kada je počeo ovaj sudski postupak u kojem je navedeno da mu prodaje 2/3 ove parcele, a koji dio se nalazi na suprotnom dijelu od kat. čest. [katastarska čestica], odnosno točno nasuprot njegove kuće. Angažirao je firmu Dino iskop radovi za izvođenje radova na svojoj kući, a obzirom da živi u inozemstvu i nije u mogućnosti stalno biti na terenu. UĆ mu je u više navrata znao slati videozapise kako ih TĆ sprječava u daljnjim radovima, a to je sve poslije kulminiralo i intervencijom policije. Dok je čekao da se provede uknjižba parcele gdje se nalazi njegova kuća htio je poravnati i ovaj dio 1/3 ove predmetne parcele jer su se već na terenu nalazili građevinski radnici, a sve kako bih odvojio svoj dio parcele. Nije htio započeti s radovima dok nije izveo geodeta na teren i točno je što je TĆ rekao da su se oni usprotivili tom mjerenju. Na utuženoj nekretnini da su se nalazili neki manji građevinski materijali, ali nekog većeg materijala poput paleta, crijepa i slično nije bilo. Geometar je bojom označio dio predmetne parcele za koju je držao da je njegov, a na poseban upit je naveo da je jedan manji konop povukao tog dana po tom ranije označenim točkama od strane geodeta, ali nikad više poslije. Tada je GĆ došla na teren, napala je geodeta, a taj konopac je skinula. Doslovno taj konopac je bio tri minute na toj parceli, stavio ga je ispred geodeta nakon što je on obilježio točke, a nakon toga je došla GĆ i taj konop skinula. U veljači 2023. godine je izvršeno mjerenje od strane geodeta. Zatim negdje u veljači 2024. godine da je rekao UĆ da započne s radovima, ali zbog ranijih iskustava s [adresa] UĆ mu je rekao da neće započeti s radovima dok on ne dođe zbog čega je došao u veljači 2024. godine. Tada je UĆ došao sa jednim malim bagerom jer su izvodili i neke radove na kući, pa je htio poravnati ovaj manji dio parcele kada je već tu bager. Zatim je došla GĆ i počela je galamiti, a u konačnici je došla policija kojoj je pokazao dokumentaciju iz koje proizlazi da je suvlasnik te parcele i da na to ima pravo, a policijski službenici su komentirali da ne znaju zašto su oni uopće pozvani. Nikada nije P branio korištenje ove parcele, čak ga je jednom KĆ, otac TĆ pitao može li obrati stablo masline koje se nalazi na ovoj parceli što sam mu ja naravno dopustio jer ne vidi tu problem. Nije točno da je imao namjeru rušiti maslinu iza kuće.

20. Tuženica ad.2. se u stranačkom iskazu (list spisa 72) u bitnom pridružila navodima svog supruga.

21. Prvenstveno je za navesti da nije bila sporna činjenica da su predmetne radnje za koje tužitelj navodi da predstavljaju čin smetanja posjeda obavljene u utuženo vrijeme ( veljača 2024.), pa je slijedom navedenog tužba pravovremeno podnesena 26. veljače 2024., dakle unutar 30 dana od dana saznanja za čin smetanja. Navedena činjenica pravodobnosti tužbe među strankama nije bila sporna.

22. Nadalje, iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da tužitelj tvrdi da su parnične stranke suposjednici utužene nekretnine, da su 24. veljače 2024. tuženici počeli s izvođenjem radova na način da su postavili kolce i užetom ogradili dio utužene nekretnine, da je na navedenu nekretninu pristupio bager počevši kopati zemlju i kamenje, a potom iskopano istovario ispred kuće na tuženikovu susjednu nekretninu do koje tužitelj nema pristup.

23. Slijedom naprijed citiranih odredbi ZVDSP-a tužitelj u ovoj parnici je dužan dokazati da je bio u posljednjem mirnom suposjedu utužene nekretnine te na koji način je taj suposjed izvršavao te čin smetanja, s time da pravo na posjedovnu zaštitu suposjeda postoji samo ako je tužitelj potpuno isključen ili mu je bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja suposjeda, pri čemu pravo na posjed nije od odlučnog značaja.

24. Cijeneći sve izvedene dokaze tijekom postupka, prvenstveno je za navesti da su tuženici na susjednoj nekretnini koja u naravi predstavlja kuću izvodili građevinske radove, što tijekom postupka nije bilo sporno među parničnim strankama. Nadalje, prvotuženik u stranačkom iskazu nije sporio utužene radnje odnosno da je u veljači 2024. stupio bagerom na predmetnu nekretninu navodeći da je te prigode radnik UĆ po njegovom nalogu pomoću bagera izvodio građevinske radove na kući, a kojom prilikom je htio poravnati i utuženi dio nekretnine. Nije sporio niti da je ranije prilikom dolaska geodeta bojom označen dio nekretnine za koji je držao da mu pripada, kao i da je po toj liniji postavio užad koji danas ne egzistira na terenu.

25. Iz izvedenih dokaza ne proizlazi nedvojbeno utvrđenim način na koji je tužitelj vršio suposjed predmetne nekretnine. Tužitelj je u iskazu naveo da je tuženik na predmetnoj parceli uslijed građevinskih radova odložio građevinski materijal, a što je potvrdio i prvotuženik navodeći da su se tijekom izvođenja građevinskih radova na predmetnoj nekretnini nalazili „manji građevinski materijali“. Nadalje, svjedokinja GĆ (izvanbračna supruga tužitelja) je također navela da je prvotuženik prilikom gradnje svoje kuće predmetnu nekretninu počeo koristiti za odlaganje „ građevinskog otpada“, s kojom gradnjom da je započeo prije tri godine. Da je na predmetnoj nekretnini opazio građevinski materijal iskazao je i svjedok ZĆ, iako navedeni u bitnom nije imao neposredna saznanja o utuženom činu smetanja jer svoja saznanja crpi isključivo od tužitelja. Nadalje, svjedok UĆ je iskazao da ga je prvotuženik prije četiri godine angažirao za izvođenje građevinskih radova na njegovoj kući, da je svakodnevno na predmetnoj parceli bio sedam do osam mjeseci i također potvrđujući da su na predmetnoj nekretnini odlagali određene manje građevinske materijale poput stiropora i sl. Iz naprijed iznijetog, sud zaključuje da su tuženici posredstvom radnika koje su angažirali za izvođenje građevinskih radova na njegovoj kući bili u posljednjem mirnom posjedu nekretnine. Tužitelj, tijekom postupka nije niti osporavao posjed tuženika, pa čak sam tužitelj prilikom stranačkog iskaza izričito je naveo da nije osporavao tužitelju građevinske radove koje su poduzimali na svojoj kući, „ pa tako niti na stražnjem dijelu te kuće“.

25.1. Međutim, sud ne nalazi dokazanim da je tužitelj neposredno prije poduzimanja radnji koje smatra činom smetanja posjeda izvršavao faktičnu vlast na predmetnoj nekretnini. Tužitelj u tužbi paušalno navodi da je s tuženicima suposjednik predmetne nekretnine, ne navodeći na koji je način predmetnu nekretninu koristio do utužene prigode.

25.2. Naime, svjedokinja GĆ je iskazala da je utuženi dio nekretnina koristila za sadnju povrća dok prvotuženik nije isti počeo koristiti za odlaganje građevinskog materijala prilikom gradnje svoje kuće, s kojom gradnjom je započeo prije tri godine. Navela je da zbog odlaganja tog građevinskog materijala, predmetnu nekretninu više nije mogla koristiti za sadnju povrtlarskih kultura, ističući da je imala razumijevanja za građevinske radove koju su tuženici vršili na svojoj nekretnini. Prvenstveno je za navesti da po ocjeni ovog sud svjedokinja iskazuje neuvjerljivo da bi predmetnu nekretninu, pa tako i utuženi realni dio nekretnine koristila za obrađivanje sadnjom povrća, a isto tako sud ocjenjuje neuvjerljivim iskaz tužitelja da bi se na predmetnoj nekretnini sadila salata. Naime, tijekom uviđaja na licu mjesta, sud je neposrednim opažanjem utvrdio da je riječ o čestici na kojoj se nalazi jedna maslina i više izbočenih kamenja, a upravo da je riječ o kamenitom (kršovitom terenu) razvidno je i iz fotografija sačinjenih tijekom uviđaja na licu mjesta. Nadalje, nakon što joj je predočena skica sudskog očevida, navedena svjedokinja je na poseban upit navela da se „neosjenčani“ (nepredmetni) dio sporne nekretnine koristi kao vrt, međutim tijekom uviđaja na licu mjesta nisu zatečeni tragovi obrađivanja zemljišta, sadnje cvijeća, povrtlarskih kultura pa niti ostatci takvih nasada, pa sudu u najmanju ruku djeluju neuvjerljivi navodi svjedokinje da bi se predmetni teren obrađivao. Kad se iskaz ove svjedokinje dovede u vezu sa svjedokinjom JĆ, koja doduše nije imala saznanja o činu smetanja posjeda, međutim svjedokinja kao prijašnja vlasnica utužene nekretnine, nesrodna sa strankama, izričito je navela da se predmetni teren nije nikad obrađivao, da je riječ o kamenitom tlu, a ističući da zemlja nije bila pogodna niti za sadnju cvijeća jer nije bilo dovoljno zemlje. Dovodeći iskaz svjedokinje u vezu sa utvrđenjima prilikom uviđaja na licu mjesta po ocjeni ovog suda navedena svjedokinja iskazuje uvjerljivo i logično. Stoga, u tom kontekstu neuvjerljivi su navodi svjedoka ZĆ da bi se ispod masline na predmetnom terenu obično „sadio bob i nekakvo povrće“. Svjedok iskazuje paušalno i neodređeno, a budući da je sam u iskazu naveo da dva do tri puta godišnje prolazi u blizini predmetne nekretnine, po ocjeni ovog suda isti nema relevantna saznanja u pogledu posjedovanja, a posebno u pogledu posljednjeg mirnog posjedovanja utužene nekretnine. Iz istog razloga, sud ne prihvaća istinitim niti iskaz svjedoka ČĆ kada navodi da bi „ njegova teta od 1978. nekretninu koristila za sadnju povrća“. Međutim, svjedok na poseban upit suda je naveo da su novi vlasnici počeli s gradnjom svoje kuće prije otprilike četiri godine. Stoga, kad bi se i prihvatio navod svjedokinje GĆ, izvanbračne supruge tužitelja, da su posjedovali utuženu nekretninu odnosno da su se nalazili u suposjedu iste na način da su sadili povrtlarske kulture, svakako se ne radi o posljednjem mirnom suposjedu budući da je izričito iskazala da predmetnu nekretninu ne koristi od početka građevinskih radova tužitelja na susjednoj nekretnini otprije tri godine kad je navedeni predmetni dio nekretnine prvotuženik počeo koristiti za odlaganje građevinskog materijala. Nadalje, što se tiče iskaza svjedoka UĆ, sud iskaz ovog svjedoka ocijenio vjerodostojnim. Svjedok je nesrodan sa strankama, angažiran od strane tuženika radi izvođenja građevinskih radova na njegovoj kući, a o predmetu spora ima neposrednih saznanja uvjerljivo iskazujući da je upravo on bagerom predmetne prigode stupio na predmetnu nekretninu po nalogu tužitelja, da predmetne prigode nije ima naredbu odsjeći maslinu (koja se i danas nalazi na terenu što je sud opažao tijekom očevida), da je bio na terenu kada su geodeti angažirani od strane tuženika obojali i označili na terenu točke crvenom bojom, suglasno potvrđujući u bitnom sve radnje na kojima tužitelj temelji čin smetanja. Logično je iskazivao da se nekretnina nije obrađivala jer je riječ o kamenitom tlu. Vezano za primjedbe tuženika da je svjedok u zavadi s tužiteljem jer da je oštećenik u kaznenom postupku koji se vodi protiv okrivljenika, a koji da je direktno povezan s izvođenjem radova na kući, za navesti je da po ocjeni ovog suda saslušani svjedok nije povezan sa strankama niti postoji sukob interesa koji bi ukazivao na njegovu pristranost. Svjedok je izričito negirao da bi bio u zavadi sa parničnim strankama, da tužitelja prije izvođenja radova nikad nije prije ni vidio. Navodi tužitelja da je u tijeku kazneni postupak protiv tužitelja koji bi bio povezan s izvođenjem radova na kući tužitelja, u kojem ovaj svjedok ima položaj oštećenika, nije dovoljan razlog da bi sud a priori zaključio o njegovoj pristranosti, a posebno cijeneći da je iskaz svjedoka potkrijepljen drugim personalnim i materijalnim dokazima.

25.3. Slijedom iznijetog, u konkretnom slučaju iz provedenih dokaza ne proizlazi na koji je način tužitelj uopće izvršavao faktičnu vlast na predmetnoj nekretnini neposredno prije utuženog čina smetanja niti je dokazao da je neposredno prije navedenog smetanja bio posljednji mirni posjednik odnosno suposjednik istoga. Iz izvedenih dokaza, proizlazi da je predmetni realni dio nekretnini kroz dulje vremensko razdoblje (počevši od gradnje tuženikove kuće unazad tri do četiri godine) korišten za potrebe izvođenja građevinskih radova na susjednoj nekretnini tuženika, pri čemu nije dokazano da je tužitelj za to vrijeme na utuženoj nekretnini poduzimao bilo kakve radnje koje bi predstavljale izvršavanje posjeda. Navodi izvanbračne supruge tužitelja da na „ neosjenčani“ dio utužene nekretnine predstavlja vrt, koji ona obrađuje, čupa travu, sadi cvijeće i povrće ne odgovara stanju zatečenom prilikom uviđaja na licu mjesta. Slijedom čega, tužitelj nije dokazao jednu od dvije pravno relevantnih činjenica tj. da je u konkretnom slučaju do spornog događaja bio u zadnjem mirnom suposjedu sporne nekretnine jer je unazad nekoliko godina od početka gradnje kuće tuženika na susjednoj nekretnini svakako isključen iz suposjeda, ako je ikad i bio.

26. Zaključno je za navesti, da sama činjenica da su parnične stranke suvlasnici predmetne nekretnine nije odlučna za rješenje ove parnice budući da svoje imovinskopravne odnose stranke mogu riješiti u drugoj vrsti parnice jer se u parnici radi smetanja posjeda ne odlučuje o pravo na posjed, nego o činu smetanja posljednjeg mirnog posjeda. Dakle, sud se u parnicama radi smetanja posjeda ograničava samo na posljednji mirni posjed i čin smetanja posjeda.

27. Slijedom svega naprijed iznijetog, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

28. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa) te je tužitelj u obvezi tuženicima naknaditi troškove postupka jer su tuženici u cijelosti uspjeli u sporu.

28.1. Tuženicima je priznata jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak u visini od 250 bodova sukladno Tbr. 7. točka 2. Tarife. Daljnja nagrada pripada im za zastupanje na raspravama od 20. siječnja 2025., 7. ožujka 2025. i 21. svibnja 2026. - od po 50 bodova. Dakle, tužiteljima pripada nagrada od 400 bodova. S obzirom da prema Tbr. 54. Tarife vrijednost boda iznosi 2,00 EUR, to tužiteljima pripada za trošak zastupanja po punomoćniku u osobi odvjetnika iznos od 800,00 EUR, što s porezom na dodanu vrijednost od 25% prema Tbr. 42.t.2. iznosi 750,00 EUR uvećano za iznos PDV od 25 % tuženicima pripada ukupno 1.000,00 EUR. Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

Biograd na Moru, 15. lipnja 2026.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužitelju u po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Marinović i partneri, j.t.d. u Zadru,

- tuženicima po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru.