REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1805/2020-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, sutkinja dr. sc. Dijana Vragović, u pravnoj stvari tužiteljice IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Škarica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krešimir Škarica & partneri u Zagrebu, protiv tuženika TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Antuna Heinza 4, Zagreb, OIB: 29743547503, kojeg zastupa punomoćnica Gracijela Katić Pavlak, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Pavlak i partneri, radi naknade štete, nakon zaključene g lavne rasprave dana 8. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 15. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Antuna Heinza 4, Zagreb, OIB: 29743547503, isplatiti tužiteljici IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnove neimovinske štete iznos od 1.300,00 EUR te s osnove imovinske štete iznos od 32,00 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 11. veljače 2020. pa do isplate, po stopi koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu, kojim tužiteljica potražuje iznos od 500,00 EUR s osnove neimovinske štete te iznos od 144,00 eura s osnove imovinske štete s pripadajućim zateznim kamatama.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak ovoga postupka u iznosu od 2.669,43 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 15. lipnja 2026. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je stradala u prometnoj nesreći od 9. prosinca 2019. te s osnove pretrpljene štete traži ukupno 15.000,00 kuna (13.000,00 kuna za neimovinsku i 2.000,00 kuna za imovinsku štetu) s pripadajućim zateznim kamatama od 11. veljače 2020. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Navodi da je za nezgodu isključivo odgovoran osiguranik tuženika. Slijedom navedenog predlaže da sud naloži tuženiku isplatiti mu na ime naknade štete preostali iznos od 14.200,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju niti odgovornosti tuženika za štetu. Tuženik navodi da je predmetna prometna nezgoda bila vrlo slabog intenziteta, da su oštećenja na vozilu tužiteljice minimalna, što upućuje na to da kontakt između vozila nije bio dovoljnog intenziteta da bi prouzročio ozljede kakve tužiteljica navodi. Tuženik ističe kako tužiteljica zbog sudjelovanja u nezgodi od 9. prosinca 2019. nije imala potrebe za ikakvim liječenjem, osporava uzročnu vezu između štetnog događaja i navodnih ozljeda te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Nakon provedenog vještačenja, tužiteljica je podneskom od 29. listopada 2024. uskladila tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem liječnika vještaka, te konačno potražuje iznos od 1.800,00 eura s osnove neimovinske štete te iznos od 176,00 EUR s osnove imovinske štete — tuđe pomoći i njege, sve zajedno sa zateznim kamatama.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Potvrdu MUP-a PU Zagrebačka, II PPP Zagreb od 9. prosinca 2019. (listovi 9-10), medicinsku dokumentaciju (listovi 4-6, 11), Odštetni zahtjev od 11. veljače 2020. (listovi 13-14), fotografije (listovi 30-57, 68, 72-73), zdravstveni karton tužiteljice (listovi 125-130), račun od 10. ožujka 2020. (list 69), spis MUP-a PU Zagrebačka, II PPP Zagreb povodom štetnog događaja listovi 74-79), izvid štete (listovi 107-108) te je provedeno prometno vještačenje (listovi 80-91, 113-114), sudsko medicinsko vještačenje (94-97), medicinsko vještačenje (listovi 138-139, 157-159) i saslušanje tužiteljice (listovi 59 i 167-168), svjedoka DŽ (listovi 59-60 i 166-167).

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), sud je utvrdio da je zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

5. Predmet spora u ovom predmetu jest zahtjev tužiteljice na naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege te neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a koja šteta je posljedica prometne nezgode od 9. prosinca 2019.

6. U konkretnom je predmetu sporna uzročno posljedična veza između štetnog događaja i štete za koju tužiteljica navodi da je pretrpjela te visina imovinske štete i neimovinske štete koju potražuje.

7. Radi utvrđivanja postojanja uzročno posljedične veze sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu proveo kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje te saslušao tužiteljicu i svjedoka DŽ.

7.1. Na ročištu za glavnu raspravu od 13. svibnja 2021. saslušana je tužiteljica IŽ koja je izjavila da je u vrijeme štetnog događaja bila vezana sigurnosnim pojasom te da je osiguranik tuženika udario u stražnji dio njezina vozila marke Opel Corsa. Navela je da je u nezgodi zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice te da joj je apliciran Schanzov ovratnik koji je nosila dva tjedna, a da je zbog tog događaja bila na bolovanju mjesec dana. Izjavila je da tuđa pomoć i njega u tom trenutku nisu bili potrebni. Na dopunskom saslušanju na ročištu od 4. studenog 2025. tužiteljica je pojasnila okolnosti vezane uz tuđu pomoć i njegu navodeći da joj u relevantnom periodu otac nije mogao pružiti pomoć jer je bio hospitaliziran, te da ju je vozila prijateljičina majka na pretrage i da u tom smislu nije bila samostalna. Ostale svakodnevne aktivnosti mogla je obavljati samostalno, ali otežano i usporeno. Na pitanje punomoćnika tuženika izjavila je da je nakon nezgode mogla samostalno izaći iz vozila, da nije išla na fizikalnu terapiju jer joj je liječnik nakon drugog snimanja rekao da to nije potrebno, te da je Schanzov ovratnik nosila dva tjedna, a da ga je potom po potrebi nosila samo noću, što je učinila svega nekoliko puta. Izjavila je da prije predmetne nesreće nije imala tegoba s kralježnicom ni s vratom te da nikada nije zatražila pomoć psihijatra. Na pitanje suda navela je da i danas povremeno osjeća bol u vratu jer joj je nakon ozljede ostala kvrga, a kad se ti bolovi jave, ne može u potpunosti okrenuti vrat u desnu stranu. U odnosu na samu dinamiku nastanka prometne nezgode tužiteljica je navela da se tog dana vraćala kući te da je stajala vozilom u srednjoj traci na križanju Ulice Savske i Ulice Republike Njemačke, s 3 -4 vozila ispred nje i upaljenim crvenim svjetlom na semaforu. U gornjem retrovizoru primijetila je da joj se s većom brzinom približava vozilo koje je nastojalo skrenuti u drugu traku, međutim to se vozilo ipak stavilo u rikverc i zaustavilo iza njezina vozila. Kada se upalilo zeleno svjetlo, tužiteljica je čekala da krenu vozila ispred nje te je kroz radio čula kako je svjedok naglo dao gas, nakon čega je udario u njezino vozilo, u trenutku kada je ona imala nogu na kočnici, a vozilo u prvoj brzini. Od udarca joj se vozilo ugasilo. Navela je da joj je od te nezgode bio udubljen blatobran, a svjedoku je s vozila pala maska, te joj je pritom rekao da se žuri na fakultet i da mu otac radi u HAK-u te da se to može riješiti. U trenutku udarca ispred nje nije bilo vozila jer su sva vozila već krenula na zeleno svjetlo. Tužiteljica je nadalje izjavila da joj je na fotografiji na CD mediju, oznake IMG 9548 jpg., vidljivo da je od udarca nastalo oštećenje gore iznad tablica, dok same tablice nisu bile oštećene. Navela je da se ne sjeća od čega su oštećenja vidljiva na donjem dijelu ispod tablica te da su na vozilu već u trenutku kupnje bile vezice na tablicama, no ne zna iz kojeg razloga. Izjavila je da prethodno nije imala prometnu nezgodu s tim vozilom koje je kupila od ranijeg vlasnika za 12.000,00 kuna te da ne zna je li raniji vlasnik imao prometnih nezgoda s tim vozilom. Tužiteljica je izjavila da je za vrijeme čekanja na policiju policija javila da će doći i Hitna pomoć, te da je ona u međuvremenu sjedila u vozilu s prijateljicom jer je vani padala kiša, budući da na tom mjestu nema dućana. Navela je da je otprilike sat v remena nakon udarca osjetila trnce u vratu, a kada ju je liječnik u Hitnoj medicinskoj pomoći primio za glavu, boljela ju je glava. Nakon snimanja liječnik joj je rekao da ima istegnuće tetive te da mora mirovati do kontrole 19. prosinca, kada joj je traumatolog rekao da ostane kod kuće s obzirom na vrstu posla koji obavlja, a koji obavlja u trgovini Müller na Trgu.

7.2. Na ročištu za glavnu raspravu od 13. svibnja 2021. te na dopunskom saslušanju od 4. studenog 2025. saslušan je svjedok DŽ. Svjedok je izjavio da se kritičnog dana sa svojim vozilom samo naslonio na vozilo tužiteljice, i to u trenutku kada se žurio na kolokvij na Veleučilište u Velikoj Gorici. Naveo je da se s tužiteljicom dogovorio da ne pozivaju policiju, već da ispune samo Europsko izvješće o prometnoj nezgodi, no da je policija u konačnici ipak izašla na lice mjesta te da je on pričekao njezin dolazak. Svjedok je izjavio da je ispočetka s tužiteljicom bilo sve u redu, ali da je, nakon što je tužiteljica telefonskim putem kontaktirala svoju odvjetnicu, rekla da ju boli vrat. Naveo je i da je tužiteljici registarska pločica bila zavezana nečim te da smatra kako oštećenja na stražnjem blatobraniku njezina vozila nisu nastala u predmetnom štetnom događaju. Pojasnio je da je na lice mjesta izašla i hitna pomoć, za koju pretpostavlja da ju je pozvala tužiteljica, te da je on ostao na licu mjesta sve dok je bila policija. Svjedok je izjavio da ne zna je li zbog predmetnog štetnog događaja protiv njega pokrenut prekršajni postupak, osim što je platio izlazak policije na lice mjesta. Naposljetku je pojašnjenjem naveo da se štetni događaj dogodio pri njegovu kretanju sa semafora na kojemu je bilo upaljeno crveno svjetlo, a da se tužiteljica nalazila ispred njega, zbog čega je njegova brzina bila zanemariva.

7.3. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Srećka Hlišća u bitnome proizlazi da su na vozilu tužiteljice nastala oštećenja stražnjeg branika i zamjena nosača branika, a trošak popravka iznosio je 10.438,99 kuna prema računu ovlaštenog servisera. Vještak je iznio dvije moguće varijante: ako oštećenje podnice prtljažnika nije u uzročnoj vezi s predmetnim događajem, promjena brzine kretala se u rasponu od 7 do 9 km/h; ako pak postoji uzročna veza oštećenja podnice prtljažnika s ovim događajem, promjena brzine prelazila je 10 km/h, no njezin točan iznos nije moguće utvrditi temeljem raspoložive dokumentacije.

7.4. Vještak Petar Škavić je u svom nalazu i mišljenju naveo da su uvjeti za nastanak trzajne ozljede tužiteljice ostvareni pod uvjetom da je oštećenje podnice prtljažnika njezina vozila u uzročnoj vezi s predmetnim događajem i ako je promjena brzine prelazila 10 km/h. U varijanti u kojoj ta uzročna veza postoji, tužiteljica je mogla zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice s obzirom na dinamiku nastanka nesreće. Vještak je naglasio da je na inicijalnom pregledu tužiteljice u Hitnoj medicinskoj pomoći dana štetnog događaja postavljena dijagnoza istegnuća mišićja vratne kralježnice (S13 — Distensio colli), temeljena na subjektivnim navodima tužiteljice i objektivno utvrđenim znakovima.

7.5. S obzirom na primjedbe na nalaz i mišljenje prometnog vještaka isti je saslušan na ročištu, kojom prilikom je ostao kod danog nalaza i mišljenja navodeći da iz izvida štete za vozilo tužiteljice proizlazi da oštećenje korita podnice gdje se nalazi rezervni kotač nije predmet ovog štetnog događaja već da se isključivo s ovim događajem povezuje oštećenje stražnjeg branika s nosačima i stražnjeg veznog lima. U spisu su priložene fotografije koje je imao na uvidu prilikom izrade nalaza i mišljenja, a iz kojih se može povezati oštećenja nabrojane u izvidu štete s oštećenjima koja se vide na fotografijama s time da s obzirom na način fotografiranja vozila tj. s obzirom na fotografije koje su priložene po tuženiku za vozilo tužiteljice ne može samo temeljem fotografija zaključiti na koji je način tj. kakav je bio mehanizam oštećenja podnice prtljažnika tj. da bi ovo oštećenje nastalo morala je djelovati neka udarna sila u tom predjelu ili odostraga, ali se s obzirom na malobrojnost fotografija ne može izjasniti da li je ovo oštećenje potpuno neovisno o predmetnom događaju ili je povezano s istim. Naime, niti uz izvid štete kojeg je dostavio tuženik uz svoj podnesak nema objašnjenja procjenitelja tuženika o nastanku oštećenja podnice prtljažnika, a za koje oštećenje samo temeljem fotografija kako je već naveo ne može donijeti izričiti zaključak radi li se o nezavisnom događaju ili o prijenosu deformacija iz predmetnog događaja. U konkretnom slučaju, dakle, a s obzirom na raspoloživu dokumentaciju ne može se samostalno izjasniti da li je izvid štete prema nabrajanjima dijelova za popravak korektan tj. da li na vozilu tužiteljice postoje oštećenja veznog lima, a u kojem bi se slučaju onda uklapala i oštećenja u prtljažniku. Dostavljena dokumentacija nije dostatna za konkretan zaključak, bilo bi nužno utvrditi zbog čega je fotografirana podnica vozila tužiteljice u stražnjem dijelu ako navedena šteta nije posljedica predmetnog štetnog događaja.

7.6. Iz nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića proizlazi da kod bolova slabijeg intenziteta koji su procijenjeni u trajanju od 25 dana, ne zahtijevaju kontinuiranu primjenu analgetika kao niti nošenje ovratnika. Ovratnik se u principu kod ovakvih ozljeda aplicira u trajanju od 5-6 dana. Što se tiče prigovora na procjenu straha dominantno je procijenjen strah manjeg intenziteta, ovakva procjena trajanja intenziteta straha koja je dana u pisanom nalazu i mišljenju ne zahtijeva s obzirom na intenzitet i trajanja primjenu medikamentozne terapije za liječenje straha a niti dodatnu stručnu pomoć psihijatra ili psihologa. Što se tiče prigovora na smanjenje životnih aktivnosti navodi da je tužiteljica stradala 9.12.2019., a da je klinički pregled učinjen 25.9.2024., dakle nešto manje od 5 godina nakon predmetnog štetnog događaja. Pri izradi nalaza i mišljenja uzeo je u obzir vremenski period između predmetnog štetnog događaja te kliničkog pregleda. Također je izvršen uvid u zdravstveni karton tužitelj ice za vremensko razdoblje od ožujka 2009. do svibnja 2023., i u navedenom vremenskom razdoblju nema podataka da je imala ozljeda vratne kralježnice, dakle niti nakon predmetnog štetnog događaja nema podataka o nekom novom ozljeđivanju vratne kralježnice. Procjena smanjenja životnih aktivnosti izvršena je temeljem kliničkog pregleda tužiteljice te postojeće medicinske dokumentacije koja postoji u spisu. Uzimajući u obzir životnu dob tužiteljice mogu postojati blaže degenerativne promjene koje niti ne moraju biti zabilježene u zdravstvenom kartonu a koje su vezane uz određenu životnu dob. Što je životna dob veća to je uobičajeno i degenerativne promjene izražene u većem opsegu. Navodi da je opseg smanjenja životnih aktivnosti od 2% takav da ne zahtijeva kontinuirano niti trajno liječenje. Kada bi opseg smanjenje životnih aktivnosti bio iskazan u većem postotku tada bi bilo nužno kontinuirano ili povremeno liječenje tužiteljice. Navodi da je uobičajeno kod osoba koje imaju istegnuće vratne muskulature te kojima je postavljen ovratnik, potrebna tuđa pomoć u određenom vremenskom intervalu. Jedan od elemenata koji ukazuje na to je da je bila radno nesposobna odnosno da je bila na bolovanju pa nije imala punu radnu funkciju. Procjena potrebe za tuđom pomoći dana je temeljem anamnestičkih podataka koje je dala tužiteljica na pregledu te podataka iz medicinske dokumentacije o nošenju ovratnika i trajanju bolovanja.

8. U odnosu na sporno pitanje postojanja uzročne veze između štetnog događaja i ozljeda tužiteljice, valja reći da je sud, ocjenjujući provedene dokaze u njihovoj ukupnosti, utvrdio da je u konkretnom slučaju uslijed štetnog događaja došlo do oštećenja podnice prtljažnika tužiteljičinog. Naime, iz prometno-tehničkog vještačenja proizlazi da su na vozilu tužiteljice provedeni opsežniji radovi koji ukazuju na oštećenje i same konstrukcije, što je indikativno za promjenu brzine koja je prelazila 10 km/h. U toj varijanti, sukladno nalazu i mišljenju sudsko-medicinskog vještaka dr. Škavića, bili su ostvareni uvjeti za nastanak trzajne ozljede vratne kralježnice tužiteljice, što je i dijagnosticirao liječnik Hitne medicinske pomoći na dan štetnog događaja. Naime, kako navodi i sam dr. Škavić tužiteljičina dijagnoza istegnuća mišićja vratne kralježnice temelji se ne samo na subjektivnim navodima tužiteljice već i objektivno utvrđenim znakovima. Kako je navedeni zaključak vještaka dr. Škavića u skladu sa medicinskom dokumentacijom i nalazom i mišljenjem dr. Žarka Rašića to je sud utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu istegnuća vratne kralježnice.

8.1. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje ZOO) propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

8.2. Imajući na umu okolnosti koje utječu na visinu dosuđene naknade (pretrpljene fizičke bolove, strah) kao i druge okolnosti slučaja, posebno ocijenivši da je prema nalazu i mišljenju vještaka tužiteljica uslijed predmetnog štetnog događaja nosila imobilizaciju te da su joj uslijed predmetnog štetnog događaja zaostale trajne posljedice (2 %) zbog kojih trpi duševne boli, ovaj sud smatra da tužitelj ici za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 1.300,00 eura.

9. Ovdje valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za neimovinsku štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuju i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05 te na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

10. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege valja reći da iako iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju od 22 dana, u opsegu od 2 sata dnevno, što iznosi ukupno 44 sata, valja reći da iz iskaza same tužiteljice proizlazi da joj pomoć u relevantnom periodu otac nije mogao pružiti pomoć jer je bio hospitaliziran, te da ju je vozila prijateljičina majka na pretrage i da u tom smislu nije bila samosta lna. Ostale svakodnevne aktivnosti mogla je obavljati samostalno, ali otežano i usporeno . Slijedom navedenog, tužiteljici je dosuđena tuđa pomoć radi prijevoza na pretrage koje je tužiteljica prema medicinskoj dokumentaciji obavila u dva navrata odnosno u opsegu od 4 sata za navedena dva dana, ukupno 8 sati . Stoga sud utvrđuje da je tužiteljici nastala imovinska šteta s osnove tuđe pomoći u iznosu od 32,00 eura, čija je visina naknade određena sukladno odredbi čl. 223. st. 1. ZPP -a, pri čemu je naknada za jedan sat tuđe pomoći i njege određena u iznosu od 4,00 eura.

11. Na gore dosuđeni iznos naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege te neimovinske štete tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 11. veljače 2020., do isplate, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23) Visina stope određena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a. U odnosu na tijek zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu valja reći da se i u konkretnom slučaju ima primijeniti odredba čl. 12. st. 4. ZOOP-a, kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

12. Slijedom navedenog, sud je prihvatio tužbeni zahtjev kao djelomično osnovan na temelju odredbe čl. 1072. st. 1. ZOO-a i 1100. ZOO-a.

13. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

13.1. U ovoj pravnoj stvari tužiteljica je u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva uspjela sa 100 %, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sa 67 %, slijedom čega je tuženik u odnosu na osnovu uspio sa 0 %, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sa 33 %. Stoga je ukupan uspjeh tužiteljice u parnici 83,5%, a tuženika 16,5%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 67% u korist tužiteljice.

13.2. U skladu s odredbom čl. 155. i 154. st. 2. ZPP-a tužitelj ima pravo na naknadu parničnih troškova prema odredbama Tbr. 7., 8., 9., 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), prema troškovniku predanom na ročištu 8. svibnja 2026., i vrijednosti predmeta spora, i to za sastav odštetnog zahtjeva iznos od 200,00 eura, za sastav tužbe iznos od 200,00 eura, za sastav podnesaka od 20. siječnja 2021., 28. listopada 2021., 29. listopada 2024. i 17. srpnja 2025., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.1.), za zastupanje po punomoćniku na ročištima 1. veljače 2021., 13. svibnja 2021., 13. travnja 2022., 17. travnja 2023., 9. srpnja 2025., 4. studenog 2025. i 8. svibnja 2026., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.9.1.), za ročište 18. ožujka 2025. iznos od 100,00 eura (Tbr.9.2), ukupno 2.700,00 eura, što uvećano za PDV (25%) iznosi 3.375,00 eura. Navedeni je iznos valjalo umanjiti sukladno tužiteljičinom uspjehu u sporu (67 %) i dosuditi iznos od 2.261,25 eura.

13.3. Sukladno odredbama Tarife sudskih pristojbi sadržane u Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18 i 51/23) tužitelj ica ima pravo na trošak sudske pristojbu na tužbu u iznosu od 33,18 eura, koliko je plaćeno, na presudu u iznosu od 140,00 eura, te trošak predujma za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem u ukupnom iznosu od 235,00 eura.

14. Slijedom navedenog, u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP, naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici ukupan trošak postupka u iznosu od 2.669,43 eura zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, kako je to odlučeno u točki III. izreke.

U Zagrebu, 15. lipnja 2026.

Sutkinja:

dr. sc. Dijana Vragović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika