REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: R1-45/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Romani Mališ, u izvanparničnom postupku predlagatelja VP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Romeu Hercegu, odvjetniku u Zaboku, protiv protustranke KP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Miljenki Klasić, odvjetnici u Krapini, radi uređenja suvlasničkih odnosa, 15. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Obustavlja se ovaj izvanparnični postupak.

II Predlagatelj se sa svojih zahtjevom upućuje na parnicu.

III Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u prijedlogu navodi da je zajedno s protustrankom suvlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica], put 56 m2 upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svaki u ½ dijela.

1.1. Nadalje predlagatelj tvrdi da predmetnu nekretninu dijelom koristi protustranka za pristup od javnog puta kčbr. [katastarska čestica] do svoje nekretnine 1075/1 k. o. [katastarska općina] dok se preostali dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ekonomski ne iskorištava, a predstavlja zatravljeni zemljani pojas izvan puta.

1.2. Predlagatelj dalje navodi da budući da fizička dioba nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije moguća, imajući u vidu njezinu površinu, predložio je protustranci da ugovorom riješe pitanje korištenja nekretnine u njihovu suvlasništvu te je u tu svrhu predlagatelj angažirao geodetskog vještaka Tomislava Horvata iz društva GEO LEGIN d.o.o., koji je na terenu iskolčio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pokazao strankama granice te nekretnine te na skici izmjere ucrtao prijedlog predlagatelja o načinu korištenja suvlasničke nekretnine. Prema prijedlogu predlagatelja, protustranka bi nastavila koristiti dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je i do sada koristio, dakle dio označen na skici izmjere točkama C-D-E-F-G-C, površine 28 m2, a koristio bio ga kao drugi alternativni prilaz na svoje dvorište (budući da protustranka ima prilaz na svoje dvorište sa sjeveroistočne strane, također s kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Prema prijedlogu predlagatelja, on bi koristio dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen točkama A-B-G-F-A površine 28 m2, na kojem dijelu ove čestice bi si uredio parkirališno mjesto za jedno motorno vozilo, zaravnavanjem površine i šljunčanjem.

1.3. Prilikom izmjere protustranka se nije suglasila s predlagateljevim prijedlogom o načinu izvršavanja vlasničkih ovlasti na predmetnoj nekretnini radi čega predlaže da se donese odluka kojom će se urediti odnosi između stranaka kao suvlasnika nekretnine kčbr. [katastarska čestica] put od 56 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se odredi da će do provođenja postupka diobe suvlasnici nekretninu uživati na način da će predlagatelj koristiti dio nekretnine kčbr. [katastarska čestica] put od 56 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označen na skici izmjere društva GEO LEGIN d.o.o. od 12. lipnja 2024. točkama A-B-G-F-A, površine 28 m2 kao parkirališno mjesto slijedom čega je ovlašten na odgovarajući način taj dio nekretnine iznivelirati i urediti, dok će drugi dio iste nekretnine označen na skici izmjere točkama C-D-E-F-G-C površine 28 m2 koristiti protustranka za pristup na svoje dvorište kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana, kao i da su se obje stranke dužne kloniti ometanja drugog suvlasnika u korištenju dijela 1074 k. o. [katastarska općina], kao i da je protustranka dužna naknaditi predlagatelju troškove ovog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

2. U odgovoru na prijedlog na zapisniku od 10. listopada 2024. protustranka priznaje da je suvlasnik predmetne nekretnine zajedno s predlagateljem, svaki u ½ dijela kao i da nekretninu dijelom koristi za pristup od javnog puta kčbr. [katastarska čestica] do svoje nekretnine kčbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], dok se preostali dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ekonomski ne iskorištava, a predstavlja zatravljeni zemljani pojas izvan puta. Nadalje, protustranka osporava navode predlagatelja pod točkom 3. prijedloga, odnosno pojašnjava da ne dozvoljava da se put zatvori i da ga on mora obilaziti.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid odnosno pročitana je sljedeća dokumentacija: izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5-6 spisa), kopiju plana (list 7), fotografiju (list 8), skicu izmjere (list 9), pismeno od 25. rujna 2023. potpisano po protustranci KP (list 49 spisa) i proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Tihane Artič (list 18-30).

4. Na ročištu od 10. prosinca 2025. stranke drugih dokaznih prijedloga nisu imale i predlagatelj je predložio da se usvoji prijedlog predlagatelja uz naknadu troškova, dok je protustranka predložila da se predlagatelj odbije s prijedlogom uz naknadu troškova.

5. Na očevidu od 8. studenog 2024. (list 14-15 spisa) sud je sa strankama obišao nekretninu koja je predmet postupka te je predlagatelj pokazao prijedlog kako da se uredi način korištenja predmetne nekretnine, odnosno da bio on koristio nekretninu u južnom dijelu, a protustranka u sjevernom dijelu. Protustranka se protivila takvom prijedlogu predlagatelja i predlaže da se nekretnina koristi kao i na dosadašnji način odnosno da na svoju nekretninu preko predmetne prolazi koristeći dio asfaltne površine koja je u naravi svijetlije boje. Izvršena je probna vožnja teretnim vozilom protustranke koji je iz svog dvorišta mogao proći sjevernim dijelom svoje nekretnine na javni put između nekretnine stranaka na kojima stranke imaju svaka svoj stambeni objekt.

6. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Tihane Artič proizlazi da je predmet postupka nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u naravi asfaltirani prilaz i travnata površina uz asfalt, a koja se u BZP-u vodi kao put. Na skici očevida je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označena oznakama A-B-C-D-E-A. Dužine između točaka A-B-C-D-E-A iznose 1.65-10.72-5.09-2.98-13.00 m. Predlagatelj je na terenu pokazao prijedlog kako da se uredi način korištenja predmetne nekretnine, na način da on koristi južni dio, na skici očevida označen oznakama A-B-G-F-A, dok bi protustranka koristila sjeverni dio, na skici označen oznakama F-G-C-D-E-F. Dužine između točaka A-B-G-F-A su 1.65-9.99-6.80-6.69 m, dok su dužine između točaka F- G-C-D-E-F, 6.80-0.73-5.09-2.98-6.31 m. Protustranka se protivi takvom prijedlogu predlagatelja i predlaže da se nekretnina koristi kao na dosadašnji način, odnosno da na svoju nekretninu, preko predmetne nekretnine, prolazi koristeći i dio asfaltirane površine koji je u naravi svijetlije boje, a koji je na skici očevida označen oznakama 1- 2-3-4-5-1. Polovica sporne nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 56 m2, iznosi 28 m2. Predlagatelj predlaže način kako da predlagatelj i protustranka koriste svaki 28 m2 površine predmetne nekretnine, na skici očevida označeno A-B-G-F-A i F-G-C-D-E-F. Na skici očevida je označeno: kčbr. [katastarska čestica], površine kčbr. [katastarska čestica] od po 28 m2 koja bi pripala predlagatelju i protustranci, postojeći asfaltirani prilaz svijetlije boje i postojeći asfaltirani prilaz tamnije boje. Za potrebe izrade ovog elaborata izvršena je terenska izmjera GNSS - RTK metodom uređajem "Trimble R4" koristeći uslugu visokopreciznog pozicioniranja CROPOS sustava Državne geodetske uprave u apsolutnom koordinatnom sustavu HTRS96/TM. Kopija kat. plana preuzeta je iz OSS sustava (OSS broj zahtjeva: 2680880/2024). Na skici očevida su prikazani, kopija kat. plana, detalj kojeg nema na kopiji kat. plana, kontrolna mjerenja i mjerene dužine između točaka. Također su i priložene fotografije očevida.

7. Na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka kao ni na sačinjenu skicu očevida predlagatelj nije imao primjedbe. U nalazu i mišljenju te na skici očevida jasno su prikazani prijedlozi stranaka o načinu korištenja nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u njihovu suvlasništvu, svakog u po ½ dijela. Iz skice očevida vidljivo je da je javni put, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na dijelu između nekretnina stranaka, asfaltiran u širini od svega 3,00 metra, dok preostali dio cestovnog pojasa nije asfaltiran. Dakle, javnim putem širine 3,00 metra obavljaju se nesmetano provozi motornim vozilima za potrebe stranaka. Prema prijedlogu predlagatelja, protustranci bi ostao na raspolaganju dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je na spoju sa javnim putem širine 6,31 m, što je i više nego dovoljno da se s bilo kojim vozilom sa javnog puta skrene u dvorište protustranke čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pri tome predlagatelj ukazuje kako je širina ulaza na nekretninu protustranke čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je određena betonskim stupovima označenim na skici očevida točkama C i D, svega 5,09 m, dakle, manja je od širine dijela čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz javni put (6,31 m), za koji predlagatelj predlaže da ga nadalje koristi isključivo protustranka. Na taj način, predlagatelj bi mogao nesmetano koristiti drugi dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen točkama A-B-G-F-A skice očevida, koji je iste površine kao i dio te čestice koji bi koristila protustranka. Prijedlog protustranke da on nastavi koristiti čitavu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i do sada, predstavlja prekoračenje njegovih vlasničkih ovlaštenja, jer time onemogućava predlagatelja da i on na primjereni način koristi zajedničku nekretninu. Takav zahtjev protustranke istaknut je isključivo zbog njegova komoditeta, jer mu je nešto lakše ući s javnog puta u njegovo dvorište pravcem označenim na skici očevida točkama 1-2-3-4-5-1, nego pravcem između točaka C-D-E-F-G-C, na koji ga upućuje predlagatelj. Međutim, pristup na dvorište protustranke motornim vozilima upućujućim pravcem između točaka C-D-E-F-G-C je moguć i to je jedina relevantna činjenica za odluku suda, pa stoga predlagatelj ostaje kod prijedloga da sud donese odluku o načinu uživanja zajedničke nekretnine na način da će predlagatelj koristiti dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen točkama A-B- G-F-A, a protustranka dio te nekretnine označen točkama C-D-E-F-G-C skice očevida.

8. Protustranka se nije očitovala na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka te u svom podnesku od 17. travnja 2025. ističe da predlagatelj predlaže promjenu namjene i građevinske preinake predmetne nekretnine, te neosnovano predlaže da sud rješenjem odredi „da će do provođenja postupka diobe suvlasnici nekretninu uživati na način da će predlagatelj koristiti dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] put od 56m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označen na skici očevida točkama A-B-G- F-A površine 28 m kao parkirališno mjesto, slijedom čega je predlagatelj ovlašten na odgovarajući način taj dio nekretnine iznivelirati i urediti, dok će drugi dio iste nekretnine označen točkama C-D- E-F-G-C, površine 28m2 koristiti protustranka za pristup na svoje dvorište…..“ Pravni odnos između stranaka uređuje čl. 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje da je za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitog upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja nadogradnja, preuređenje,….) potrebna suglasnost svih suvlasnika. Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predložio posao predvidivo koristan za sve, može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva.

9. Na navode iz podneska protustranke, predlagatelj se očitovao podneskom od 13. svibnja 2025. u kojem navodi da odlučivanje o načinu korištenja zajedničke nekretnine predstavlja posao redovne uprave, što znači da su suvlasnici ovlašteni o tome odlučiti većinom glasova, razmjeno njihovim suvlasničkim udjelima. U konkretnom slučaju, stranke su suvlasnici svaka u po ½ dijela nekretnine nastale parcelacijom dvorišta, a između njih nije postignut dogovor o načinu korištenja te zajedničke stvari, pa je za uređenje odnosa između njih nadležan sud. Pri tome, predlagatelj ističe da je protustranka bez dopuštenja predlagatelja već izvršila određene preinake suvlasničke nekretnine, asfaltirao je dio suvlasničke nekretnine, čime je izvršena denivelacija postojeće nekretnine. Dakle, radilo se o izvođenju građevinskih radova. Prije pokretanja ovog izvanparničnog postupka protustranka je povodom prijedloga predlagatelja dala svoje pisano očitovanje u kojem je eksplicitno dala suglasnost da predlagatelj o svom trošku na predmetnoj čestici izgradi za sebe parkirališno mjesto, time da pri tome vodi računa o telekomunikacijskim i vodnim instalacijama, te da se izgradnjom parkirališnog mjesta ne onemogući pristup s javnog puta na dvorište protustranke. Sukladno ovakvoj izjavi KP, predlagatelj je angažirao ovlaštenog geodetu koji je iskolčio predmetu nekretninu (odredio njezine granice u prostoru) i strankama predočio granice iste te mogućnost podjele uživanja nekretnine, kojom bi protustranka u potpunosti sačuvala pristup na svoje dvorište. Nakon obavljene izmjere i iskolčenja nekretnine, protustranka je odbila zaključiti sporazum o načinu zajedničkog korištenja nekretnine, čime je predlagatelju uzrokovala nepotrebne troškove prethodnog postupka. Očito je stoga da protustranka ima intenciju da zajedničku nekretninu koristi isključivo on za svoje potrebe, te pokušava na taj način isključiti predlagatelja od izvršavanja suvlasničkih ovlasti na toj nekretnini, što je protivno odredbama čl. 37 st. 6 ZV.

10. U podnesku protustranke kojim se očituje na podnesak predlagatelja od 13. svibnja 2025., protustranka navodi da u postupku uređenja odnosa među suvlasnicima nije moguće odrediti/odobriti bilo kakve građevinske preinake predmetne nekretnine, pa predlagatelj neosnovano predlaže da sud rješenjem riješi „da će do provođenja postupka diobe suvlasnici nekretninu uživati na način da će predlagatelj koristiti dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] put od 56m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označen na skici očevida točkama A-B-G-F-A površine 28 m kao parkirališno mjesto, slijedom čega je predlagatelj ovlašten na odgovarajući način taj dio nekretnine iznivelirati i urediti, …“, a za što protustranka prije ovog postupka nije dala svoju suglasnost, te se istome izričito protivi i u ovom postupku. Pravni odnos između stranaka uređuje čl. 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje da je za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitog upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja nadogradnja, preuređenje,….) potrebna suglasnost svih suvlasnika. Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predložio posao predvidivo koristan za sve, može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva.

11. U ovome postupku utvrđeno je da protustranka KP svojom izjavom, a što se tiče izgradnje parkirališnog mjesta na kčbr. [katastarska čestica]. koje je dao kod odvjetnika Romea Hercega ne proizlazi da bi se usuglasio da se nekretnina koja je u suvlasništvu stranaka svakog u ½ dijela podijeli na način kako to predlaže predlagatelj već u istoj navodi da nema ništa protiv da si VP o svom trošku na toj čestici (kčbr. [katastarska čestica]) izgradi parkirališno mjesto, ali da je jedini uvjet za izgradnju parkirališnog mjesta da njemu (KP) i dalje ostane nesmetan pristup na dvorište asfaltiranim putem kojeg je izgradio.

12. Iz navedenog proizlazilo bi da između stranaka postoji spor o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, veličini suvlasničkog dijela jer prema skici izmjere koju je dao izraditi predlagatelj 2024. i skice očevida je označeno da asfaltirani dio prolazi preko dijela (južni dio predmetne nekretnine) za koji predlagatelj predlaže da bi trebala pripasti njemu na kojem bi si uredio parkirališno mjesto, radi čega je valjalo obustaviti ovaj postupak, a predlagatelja s njegovim zahtjevom uputiti na parnicu. Tim više što stranke ne mogu postići dogovor u ovome postupku.

13. Temeljem odredbe čl. 32.st.5. Zakona o izvanparničnom postupku, odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.

U Krapini 15. lipnja 2026.

S u t k i n j a

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se predaje putem ovoga suda, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1.Odvjetnik Romeo Herceg

2.Odvjetnica Miljenka Klasić