Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Poslovni broj: P Ob-83/2026-6
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
U I M E R E P U B L I K A H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku, OIB 74610670107 po sutkinji toga suda Nataši Ljuba- Čobanov u pravnoj stvari tužiteljice ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi [adresa] protiv tuženika ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], nakon zaključene glavne rasprave održane dana 26. svibnja 2026. u prisutnosti tužiteljice i tuženika osobno, dana 15. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da između ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj] postoji izvanbračna zajednica koja je traje od listopada 2004. pa nadalje i danas.
Obrazloženje
1. Podneskom koji se ima smatrati tužbom, od 10. travnja 2026. tužiteljica ĐB ( nastavno: tužiteljica) protiv tuženika ĆB (nastavno: tuženika) traži od suda da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice. U tužbi navodi da ima pravni interes da se utvrdi postojanje takve zajednice kao izvanbračne zajednice zbog ostvarenja prava na temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja. Tvrdi da sa tuženikom živi zajedno u partnerstvu u istom kućanstvu, vode zajedno kućanstvo i zajedno snose troškove života, da su emocionalno i gospodarski povezani, te se prema rodbini, prijateljima i drugim osobna predstavljaju kao partneri, te da zajedno donese odluke o važnim životnim pitanjima te održavaju trajnu životnu zajednicu. Kako njihova zajednica traje i više od 3 godine predlaže da sud svojom odlukom utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između njih dvoje.
2. Tuženik u svom odgovoru na tužbu ne osporava činjenice navedene u tužbi niti zahtjev da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između tužiteljice i njega.
3. Prije svega valja objasniti da je ovaj sud zauzeo stajalište da se o ovom pravnom pitanju ima rješavati u parničnom postupku, pa je unatoč nazivanju podneska kojeg je podnijela sudu smatrao da je tužiteljica podnijela tužbu i postupak je vođen primjenom pravila parničnog postupka. Budući da je riječ o utvrđivanju izvanbračne zajednice, dakle o statusnom predmetu, provođenje postupka po pravilima parničnog postupka i donošenje presude ima jaču pravnu sigurnost, te za stranku nema nepovoljnih učinaka provođenjem istog. Osim toga, tužiteljica utvrđujuću odluku može koristiti za ostvarivanje različitih prava, pa isto govori u prilog zaključku da je jedini primjereni postupak parnični postupak. Konačno, ovaj sud pronalazi razlog da se postupak utvrđivanja izvanbračne zajednice treba započeti tužbom i voditi kao parnični postupak jer je u odredbi članka 369. stavak 1. Obiteljskog zakona (Narodne Novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, nastavno: Obz) jasno propisano da se parnični postupak radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji pokreće tužbom. Uzimajući u obzir potrebu izjednačavanja položaja bračnih i izvanbračnih drugova, te izbjegavanja diskriminacije po tom pitanju, ukazuje se na analognu primjenu citirane odredbe, pa se stoga se i u slučaju utvrđivanja izvanbračne zajednice treba pristupiti na jednak način.
4. Iako je po svojoj naravi ovaj predmet nesporan, sud je bio dužan provesti dokazni postupak radi utvrđivanja osnovanosti tvrdnji iz tužbe, a potom i iz odgovora na tužbu. Zato je proveden dokazni postupak i to uvidom u Izjavu stranaka od 9. veljače 2026., Uvjerenje o prebivalištu PU Sisačko-moslavačke od 13. 3. 2026., te osobne iskaznice stranaka, Izvadak iz matice rođenih MU Sisak od 27. 4. 2026., Elektronički zapis iz Matice rođenih – s podacima izvatka od 26. travnja 2026., te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka RB i ŠB.
5. Iz Izjave stranaka od 9. veljače 2026. ovjerenu kod javnog bilježnika vidi se da su stranke ovog postupka dali suglasnu izjavu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da žive u izvanbračnoj zajednici više od 20 godina i to na istoj adresi. Predmetna izjava zamijenila je potrebu da sud posebno izvodi dokaz saslušanjem tih stranka, tim više što je na raspolaganju imao i druge dokaze iz koje je utvrđivao istinitost činjenica na kojima se temelji tužbeni zahtjev o kojem je odlučivao.
6. Tako je iz iskaza saslušanih svjedoka sud saznao da su stranke doista u takvoj zajednici koja ima sve karakteristike kao i da je bračna od 2003. Sud je u potpunosti prihvatio iskaze ovih svjedoka jer su nakon upozorenja o dužnosti govorenja istine pod prijetnjom vođenja kaznenog postupka za davanje lažnog iskaza, svjedokinje djelovale iskreno i vjerodostojno.
7. Uvidom u prebivalištu PU Sisačko-moslavačke od 13. 3. 2026., te osobne iskaznice stranaka vidljivo je da tužiteljica i tuženik imaju istu adresu prebivališta od 2008. godine.
8. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih MU Sisak od 27. 4. 2026., Elektronički zapis iz Matice rođenih – s podacima izvatka od 26. travnja 2026. vidi se da tužiteljica i tuženik nemaju zaključen brak s drugim osobama od 2022.
9. Tužiteljica je objasnila svoj pravni interes za donošenje odluke da se utvrdi da je izvanbračna supruga tuženika da bi mogla ostvariti prava temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja pa je u ovom postupku dokazan pravni interes za donošenje presude na utvrđenje, a isto traži odredba čl. 187. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH i 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – nastavno ZPP) pa je opravdano donošenje deklaratorne presude.
10. Analizirajući svaki dokaz zasebno kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sud je zaključio da zahtjev za utvrđenje izvanbračne zajednice osnovan, te ga usvojio. U konkretnom slučaju ima se primijeniti odredba članka 11. Obiteljskog zakona ( Narodne novine br. 103/15,98/2019,47/2020, 49,/23, 156/23, nastavno: ObZ ) kojom je propisano da je izvanbračna zajednica životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, te izvanbračna zajednica koja ispunjava te pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi bračnih drugova.
11. Iz dokaza s kojim je sud raspolagao, te na temelju izjave stranaka, u ovom parničnom postupku sud je utvrdio da su tužbeni navodi tužiteljice iz tužbe točni i istiniti.
12. Dakle, po provedenom dokaznom postupku sud je nedvojbeno utvrdio da tužiteljica i tuženik, kao neudana žena i neoženjen muškarac, imaju izvanbračnu zajednicu koja traje više od 3 godine, te da ista ima sve karakteristike kao i bračna, a to znači životnu, ekonomsku i emocionalnu zajednicu koja se temelji na međusobnom poštovanju i pomaganju.
13. Izvanbračnu zajednicu karakterizira trajnost životnog zajedništva uz viši stupanj emocionalne i ekonomske povezanosti izvanbračnih partnera koji daleko nadilazi vezu koju imaju osobe koje su u ljubavnoj vezi. Odnos između izvanbračnih partnera, za razliku od osoba koji su u emotivnoj i/ili intimnoj vezi a žive zajedno, podrazumijeva pristajanje sudionika tog odnosa na sve sastavnice života dvoje ljudi koji su partneri, bile one dobre i ne, na duže vrijeme, čak i da nisu odlučili takvu svoju zajednicu registrirati u matičnom uredu. Upravo takvu zajednicu sud je pronašao kod tužiteljice i tuženika, zbog čega je treba i utvrditi.
14. Da bi se odnos neudate žene i neoženjenog muškarca mogao izjednačiti s bračnom zajednicom mora postojati i visoki stupanj međusobne povezanosti izvanbračnih drugova uvjetovan intenzitetom njihovog odnosa, što podrazumijeva zajedničko stanovanje, zajedničku svakodnevnicu, zajedničke financije ali i intimnu odanost pa i namjeru da takva zajednica bude trajna. U takvoj zajednici izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe, primjerice psihičke, emocionalne, ekonomske i druge.
15. Ovakav konačni zaključak sud je stekao temeljem cjelokupnog dokaznog postupka u kojem su svi dokazi upućivali na iste činjenice, a na koje su ukazivali i tužiteljica i tuženik.
16. Slijedom svega gore navedenog donesena je odluka kao u presudi.
U Sisku 15. lipnja 2026.
Sutkinja
Nataša Ljuba-Čobanov
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude.
Dostaviti:
1. tužiteljica
2. tuženik
