REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: P-276/2022-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužiteljice FI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Slađani Čanković, odvjetnici u Zagrebu, Preradovićeva br. 18/1 , protiv tuženika 1. ZI, pok. ČI, iz [adresa], 2. ŠI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. UI, [adresa], 5. HI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 6. VI, 3. Vrbik 4, Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj], od kojih su tuženici 1. – 4. i 6. zastupani po punomoćniku Danijelu Haniku, odvjetniku u Zagrebu, Ulica Milana Amruša 15, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave zaključene 19. svibnja 2026. u prisutnosti tužiteljice i njene punomoćnice te punomoćnice tuženika, 15. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], ranije V. Spinčića 5, Opatija, sada na [adresa], vlasnik u 1/1 dijela: nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], č. zem. [katastarska čestica], što su tuženici ĐI, pok. ČI, iz [adresa], JI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] PETROVIĆ [adresa], R. Srbija, OIB: [osobni identifikacijski broj], UI [adresa], dužni priznati te trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti, zatraži upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

II. Utvrđuje se da je FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], ranije V. Spinčića 5, Opatija, sada na [adresa], vlasnik u 1/1 dijela: nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] č. zem. [katastarska čestica] što su tuženici ĐI, pok. ČI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] PETROVIĆ MILAN, [adresa], R. Srbija, OIB: [osobni identifikacijski broj], PETROVIĆ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], KAHLIĆ JAGODA, 3. Vrbik 4, Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati te trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti, zatraži upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

III. Utvrđuje se da je FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], ranije V. Spinčića 5, Opatija, sada na [adresa], vlasnik u 1/1 dijela: nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] č. zem. [katastarska čestica] što su tuženici ĐI, pok. ČI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] PETROVIĆ MILAN, [adresa], R. Srbija, OIB: [osobni identifikacijski broj], PETROVIĆ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni priznati te trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti, zatraži upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

IV. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelovima koji glase:

„Utvrđuje se da je FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], ranije V. Spinčića 5, Opatija, sada na [adresa], vlasnik u 1/1 dijela: nekretnine upisane u u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (prethodno: nacrt ZK uloška [broj ZK uloška]), č. zem. [katastarska čestica]/P112, što su tuženici ĐI, pok. ČI, iz [adresa], JI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] PETROVIĆ [adresa], R. Srbija, OIB: [osobni identifikacijski broj], UI [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati te trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti, zatraži upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.“ i

„Utvrđuje se da je FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], ranije V. Spinčića 5, Opatija, sada na [adresa], vlasnik u 1/1 dijela: nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] nacrt ZK uloška [broj ZK uloška], č. zem. [katastarska čestica] (posjedovni list 112, č. zem. [katastarska čestica]) što su tuženici ĐI, pok. ČI, iz [adresa], JI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] PETROVIĆ [adresa], R. Srbija, OIB: [osobni identifikacijski broj], UI [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], KAHLIĆ JAGODA, 3. Vrbik 4, Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati te trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti, zatraži upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.“.

V. Odbija se tužbeni zahtjev u preostalom dijelu točke I. u odnosu na tuženika KOLUNDŽIĆ JOVO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te točke II. u odnosu na tuženicu KAHLIĆ JAGODA, 3. Vrbik 4, Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj].

VI. Nalaže se tuženicima ĐI, pok. ČI, iz [adresa],

PETROVIĆ RADIVOJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] PETROVIĆ MILAN, [adresa], R. Srbija, OIB: [osobni identifikacijski broj], PETROVIĆ BOSILJKA, [adresa], KAHLIĆ JAGODA, 3. Vrbik 4, Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], ranije V. Spinčića 5, Opatija, sada na [adresa], naknade prouzročeni parniči trošak u iznosu od 2.030,61 EUR (slovima: dvije tisuće trideset eura i šezdeset jedan cent) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo 3 polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve to u roku od 15 dana od donošenja presude.

VII. Odbija se zahtjev tužiteljice FI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadom troška postupka u odnosu na tuženika 5. HI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] .

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi (str. 1-4 spisa), u bitnome navela kako su u nacrtu ZK uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] glede k. č. br. [katastarska čestica], 2108d kao vlasnici nekretnina upisani tužiteljica i tuženici ĐI, JI, ĐI, UI, HI , a u nacrtu ZK uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] glede k. č. br. [katastarska čestica], kao vlasnici nekretnina upisani su tužiteljica i tuženici ĐI, JI, ĐI, UI, HI te VI ali stvarni vlasnik navedenih čestica je tužiteljica FI. Tužiteljica je nekretnine koje su predmet ovog spora stekla temeljem Ugovora o darovanju zaključenog 13. ožujka 2007. s ocem, LI, koji je bio upisan kao vlasnik u cjelini svih čestica iz zk. ul. [broj ZK uloška]. K. o. [katastarska općina]., k. č. br. [katastarska čestica]. Iste nekretnine su upisane u p.l. 112 k. o. [katastarska općina] gdje je kao vlasnik još uvijek upisan pok. MI, otac tužiteljice. Temeljem navedenog Ugovora o darovanju tužiteljica je zatražila upis prava vlasništva na prethodno navedenim nekretninama te je Rješenjem Općinskog suda u Gračacu dopušten upis nekretnina k. č. br [katastarska čestica] te 245. Njen otac MI je od svog oca dobio čest. zem [katastarska čestica], te čestice u posjedovnom listu 112. a kupoprodajnim ugovorom iz 1958.g. stekao je vlasništvo čest. 230 te 231 koje u naravi predstavljaju kuću i dvorište. Tužiteljica je temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Gospiću O-1179/2015 od 2. veljače 2016. postala vlasnica 105/1050 dijela nekretnine upisanih u nacrt zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] između ostalog i čest 2104, 2106, 2107, 2108, 2105, 280 ,288, 289, 2112, 264, 2108d, 246, 230, 231. Iz posjedovnih listova 68, k. o. [katastarska općina] i 132 k. o. [katastarska općina] razvidno je da ČI i JI, prednici ovdje tuženika nisu bili u posjedu nekretnina ovog spora. Tužiteljica je u poštenom, istinitom, zakonitom i samostalnom posjedu spornih nekretnina preko 30 godina. Slijedom navedenog je podnijela tužbu u ovom predmetu tražeći upis svog prava vlasništva uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženici 1. ZI, 2. ŠI, 3. ZI i 6. VI su u odgovoru na tužbu (str. 41-43 spisa), kojem se naknadno pridružila tuženica 4. UI u podnesku od 28. veljače 2023. (str. 49 -50 spisa) u bitnome naveli kako osporavaju tužbeni zahtjev u cijelosti kao presuđenu stvar obzirom je tužiteljica prethodno odbijena sa zahtjevom za uknjižbu svog prava vlasništva rješenjem Općinskog suda u Gračacu broj Zp-274/07 od 4. ožujka 2008., a sam ugovor o darovanju na kojem tužiteljica temelji tužbeni zahtjev je ništetan pravni posao obzirom se njime raspolagalo nekretninama koje su u suvlasništvu tuženika. Tužiteljica uopće nije u posjedu spornih nekretnina slijedom čega nije moguće da ih je stekla dosjelošću jer sporne nekretnine koriste i tuženici, a poglavito ŠI k. č. br. [katastarska čestica] na kojima je sagradio kuću i VI koja ima vikendicu na k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Kako je tužiteljica do 2016. živjela u [adresa] i tamo imala prijavljeno prebivalište, nije nikako mogla uživati nekretnine koje su predmet postupka u razdoblju posljednjih 30 godina. Slijedom navedenog, predložili su odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. Tuženik 5. HI je priznao tužbeni zahtjev (str. 56 spisa) te kako iz dostavljenih isprava i provedenih dokaznih prijedloga ne proizlazi da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati, o tužbenom zahtjevu u odnosu na njega je odlučeno temeljem članka 331. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., u nastavku teksta: ZPP) te je tužbeni zahtjev u dijelu koji se na njega odnosi u cijelosti prihvaćen, osim u dijelu koji se odnosi na ZK uloške [broj ZK uloška] (ranije nacrt ZK uloška [broj ZK uloška], č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], u odnosu na koji ne postoji pasivna legitimacija tuženika 5. HI.

4. Slijedom priznanja tužbenog zahtjeva tuženika 5. HI prije njegova upuštanja u raspravljanje u ovom postupku, sukladno čl. 157. ZPP-a u tom je dijelu odbijen zahtjev za naknadom parničnih troškova.

5. Stranke su ostale pri prethodnim navodima u nastavku postupka , pri čemu je tužiteljica preinačila tužbeni zahtjev podneskom od 17. ožujka 2025. (str. 99 -101 spisa).

6. Takva preinaka je prihvaćena od strane suda raspravnim rješenjem od 19. ožujka 2025. (str. 133. – 134. spisa), obzirom se temelji na okolnostima koje su nastale nakon podnošenja tužbe, a riječ je o puštanju u promet izvadaka BZP od strane ovog suda, slijedom čega se tuženik takvoj preinaci ne može protiviti, sve sukladno čl. 191. st. 2. ZPP-a.

7. Ipak, kako su se tuženici protivili takvoj preinaci tužbenog zahtjeva, a preinaka nije sadržavala tužbeni zahtjev u odnosu na početni zahtjev koji se odnosio i na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja čestica i dalje postoji u zemljišnim knjigama, riječ je u naravi o djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva u odnosu na tu česticu, kojem su se tuženici protivili.

8. Obzirom je do takvog djelomičnog povlačenja tužbenog zahtjeva došlo nakon upuštanja tuženika u raspravljanje, a tuženici su se generalno protivili preinaci tužbenog zahtjeva u podnesku od 18. ožujka 2025. (str. 117 -118 spisa) glede istog je primjenom čl. 193. st. 2. ZPP-a odlučeno na način da je isti odbijen obzirom na nedostatak pasivne legitimacije u ovom predmetu, sve uzimajući u obzir da je vlasnikom iste u vrijeme podnošenja tužbe, kao i na današnji dan, upisan MI, F, [adresa].

9. Kako je iz tužbe razvidno da se ista temelji na stjecanju nekretnine dosjelošću, neprekidnim poštenim posjedom tužiteljice i njenih pravnih prednika, provedeni su predloženi dokazi na okolnosti vezane uz stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

10. Pročitane su dostavljene isprave: nacrt ZK uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 6-7 spisa), ugovor o darovanju od 13. ožujka 2007. (str. 10 -12 spisa), prijepis posjedovnog lista 112, 132, 68 k. o. [katastarska općina] (str. 13-22 spisa), rješenje Općinskog suda u Gračacu posl.br. Zp-274/07 od 4. ožujka 2008. (str. 23-24 spisa), rješenje Općinskog suda u Gospiću posl.br. O-1179/2015 od 2. veljače 2016. (str. 25-27 spisa), rješenje Kotarskog suda u Gračacu posl.br. Zr-178/60-3 od 28. rujna 1960. (str. 46-47 spisa), izvadak iz BZP-a za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 102-109 spisa). Proveden je uviđaj na licu mjesta (str. 176-180 spisa) uz stručnu pomoć vještaka geodeta radi identifikacije spornih nekretnina. Saslušani su svjedoci: ŽI (str. 177-178 spisa) i II (str. 178 spisa) te tužiteljica (str. 179 spisa) dok nisu saslušani tuženici koji nisu pristupili na ročište glavne rasprave.

11. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

12. Iz izvadaka iz BZP-a za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 102-109 spisa), utvrđeno je kako ne postoji pasivna legitimacija u točki I. tužbenog zahtjeva koja se odnosi na zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na tuženika 5. HI te u točki II. koja se odnosi na zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na tuženicu 6. II VI obzirom navedeni tuženici nisu upisani vlasnicima nekretnina koje se potražuju tužbenim zahtjevima te je tužbeni zahtjev u tom dijelu odbijen.

13. Tužiteljica temelji svoj tužbeni zahtjev na svom stjecanju predmetnih nekretnina dosjelošću, samostalnim i poštenim posjedom istih, kako svojim posjedom tako i svojih pravnih prednika.

14. Vezano uz rješenje Kotarskog suda u Gračacu posl.br. Zr-178/60-3 od 28. rujna 1960. (str. 46-47 spisa), razvidno je da su se tužiteljica i tuženici, odnosno njihovi pravni prednici, upisali vlasnicima u zemljišne knjige temeljem rješenja kojima je brisano zadružno svojstvo bivše kućne zadruge Petrović kbr. 30 iz [adresa].

15. Iz samog rješenja je razvidno da je riječ o kućnoj zadruzi koja je bila oblik obiteljskog upravljanja zemljištem koji je bio redovni način upravljanja poljoprivrednim područjima na području Like, definirane Zakonom o kućnim zadrugama od 1889. kao skupno vlasništvo članova zadruge, a članom zadruge bila je svaka muška ili ženska osoba koja je rođena od roditelja zadrugara. Nakon ukidanja kućnih zadruga 1946. temeljem čl. 2. Odluke AVNOJ-a o ukidanju pravnih propisa koji su bili na snazi u času neprijateljske okupacije (SL FNRJ br.4/45) i Zakona o nevažnosti pravnih propisa (SL FNRJ br.84/46) imovina kućnih zadruga je postala imovina članova zadruge. Kućne zadruge su bile imovinske i radne zajednice jedne ili više obitelji, na rodbinskoj osnovi, sa zajedničkom nepokretnom i pokretnom imovinom, bez određenih dijelova te na današnji dan više ne postoje.

16. Neovisno o određivanju upisa članova zadruge navedenim rješenjem na način da se svaki član zadruge upisuje suvlasnikom u 1/10 dijela prava vlasništva, koji način podjele odgovara ranije opisanom načinu podjele imovine kućnih zadruga, samo rješenje ne podrazumijeva da su takva podjela i suvlasnički omjeri opstali do današnjeg dana, obzirom su upisani suvlasnici mogli slobodno raspolagati svojim suvlasničkim dijelovima, bez obzira da li su se te podjele upisale u zemljišnu knjigu ili ne, posebno imajući u vidu da je u seoskim područjima česti način podjele zemljišta bio usmeni dogovor između poljoprivrednika koji ne bi bio proveden u zemljišnim knjigama i koji na današnji dan vodi u sudske sporove među njihovim nasljednicima.

17. Stoga je u ovoj parnici pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu je li tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine, pri čemu se sud u cijelosti oslonio na utvrđenja na uviđaju na licu mjesta (str. 176-180 spisa) te na iskaze svjedoka ŽI (str. 177-178 spisa) i II (str. 178 spisa).

18. Obzirom na vrijeme brisanja kućne zadruge 1960. godine, čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., u nastavku teksta: ZV) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

19. Uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću stoga treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika koji su na području Hrvatske i Slavonije stupili na snagu 1. svibnja 1853. (u nastavku teksta: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ br. 53/91., 92/94., u nastavku teksta: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO i konačno po sada važećim odredbama ZV-a.

20. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ u paragrafima 1460. – 1477. po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463. i 326. OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ).

21. Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472. OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina.

22. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326. OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

23. Prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom st. 4. istog čl. propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi čl. 72. st. 2. ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Prema odredbi čl. 29. ZOVO na nekretninama u društvenom vlasništvu nije se moglo steći vlasništvo dosjelošću.

24. Međutim, ovaj propis je ukinut 8. listopada 1991., a 1. siječnja 1997. stupio je na snagu novi propis iz čl. 388. st. 4. ZV-a koji je propisao da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

25. Ta je odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda RH poslovni broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. te je nakon toga izmijenjena novom odredbom suprotnog sadržaja.

26. U odlukama Europskog suda za ljudska prava Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu broj 35298/04 i Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10 zauzeto je shvaćanje koje je i izraženo u odluci Vrhovnog suda RH posl.br. Rev-x 974/2017 od 7. svibnja 2019. prema kojem proizlazi da se „kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV -a nego na temelju drugih odredaba toga Zakona.

27. Tom odlukom je Vrhovni sud RH obrazložio kako rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.

28. Konačno, odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. istog članka.

29. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je sukladno čl. 18. st. 3. ZV-a pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

30. U tom smislu uviđajem (str. 177 spisa) je jasno utvrđeno kako se tužiteljica uistinu slobodno koristi i pristupa svim utuženim česticama osim k. č. br. [katastarska čestica] na koji nije pristupila jer joj pristup po vlastitom iskazu sprečavaju susjedi s kojima je u sporu (str. 177 i 179 spisa).

31. Takvo stanje stvari je u svom iskazu potvrdila II (str. 178 spisa), kćer tuženika 2. ŠI, koja je navela kako je pok. LI, njen stric a otac tužiteljice, ujedno i sudionik diobe kućne zadruge, kao najstariji član bivše kućne zadruge podijelio zemlju tako da je sebi uzeo čestice koje je tužio, pri čemu je između LI i njene strane obitelji došlo do spora oko k. č. br. [katastarska čestica] jer je riječ o njihovom voćnjaku koji je dio ispod njihove kuće i kojim se njena strana obitelji (tuženici) služe.

32. Takav način korištenja nekretnina je u svom iskazu potvrdio i svjedok ŽI (str. 177-178 spisa), ali on sam nije imao saznanja o podjelama u obitelji tužiteljice i tuženika.

33. Sud je navode svjedoka prihvatio u cijelosti kao istinite obzirom su iskazani vrlo životno i logično te su u svim bitnim elementima sukladni jedni drugima i iskazu tužiteljice (str. 179 spisa) i potvrđuju bitne elemente stjecanja prava vlasništva dosjelošću, a odgovaraju i utvrđenom stanju na licu mjesta na kojem je vidljivo da je zemljište održavano te je riječ o česticama, sa jasno vidljivom granicom korištenja sa susjednim česticama, a pritom je na k. č. br. [katastarska čestica] izgrađena obiteljska kuća i uređeno dvorište sa pomoćnim zgradama kojima se tužiteljica nesmetano služi.

34. Ipak, bitni element za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je sama činjenica posjeda. Stoga, nedostatak posjeda tužiteljice u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] onemogućuje njeno stjecanje prava vlasništva iste na način da bi se u odnosu na istu utvrdilo postojanje uvjeta za priznanje prava vlasništva dosjelošću u smislu rečenih odredbi OGZ, ZOVO i ZV.

35. Stoga, kako je sukladno paragrafu 1477. OGZ-a vezano uz Načelno mišljenje Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. kriterij utvrđivanja stjecanja prava vlasništva dosjelošću trajanje i poštenje posjeda, a poštenje proizlazi već iz činjenice da su se prednici tužitelja nesmetano koristili zemljištem za potrebu izgradnje obiteljske kuće i nitko od upisanih vlasnika se nije tome protivio a što bi se sigurno dogodilo da je postojao određeni spor obzirom je riječ o obitelji u selu gdje se parnične stranke međusobno poznaju i dapače, susjedi su, utvrđeno je kako je tužiteljica samostalno i putem svog pravnog prednika, ispunila uvjete propisane čl. 1477. OGZ-a te je sukladno čl. 388. st. 2. ZV-a tužbeni zahtjev prihvaćen osim u dijelu koji se odnosi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u odnosu na koji tužiteljica nema posjed, a slijedom čega nije ostvarila navedene uvjete za priznanje prava vlasništva dosjelošću.

36. Tužiteljica i tuženici potražuju parnični trošak.

37. Tužiteljica je u uspjela u sporu u odnosu na jedanaest čestica, dok je tužbeni zahtjev odbijen u odnosu na dvije čestice te dodatno djelomično odbijen u odnosu na dvoje tuženika u različitim točkama tužbenog zahtjeva zbog nedostatka pasivne legitimacije, slijedom čega joj je priznato 80% traženog troška radnji izazvanih vođenjem postupka sukladno čl. 154. st. 5. ZPP-a u vezi Tbr. 52.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., 107/25., u nastavku teksta: Tarifa). obzirom u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu nastali posebni troškovi već je cjelokupna rasprava provedena na jednom ročištu na licu mjesta.

38. Tužiteljici je stoga priznat zatraženi trošak tužbe u visini 100 bodova sukladno Tbr. 7.1. Tarife.

39. Tužiteljici je priznat i trošak podnesaka od 7. travnja 2023., 15. studenog 2024. i 17. ožujka 2025. u visini 100 bodova svaki sukladno Tbr. 8.1. Tarife.

40. Tužiteljici je djelomično prihvaćen trošak podneska od 1. veljače 2023. u visini 25 bodova sukladno Tbr. 8.4. Tarife obzirom je riječ o traženju odobrenja za podnošenje očitovanja sukladno odredbi čl. 299.a st. 2. ZPP-a koji zahtjev je prihvaćen, dok je odbijen u preostalih 75 bodova.

41. Tužiteljici su priznati trošak zastupanja na ročištu 19. ožujka 2025. i uviđaju 19. svibnja 2026. u visini 100 bodova svaki sukladno Tbr. 9.1. Tarife.

42. Tužiteljici je odbijen trošak izbivanja iz pisarnice obzirom je nejasno na što se izbivanje iz pisarnice odnosi, a ukoliko je riječ o zastupanju pred sudom, taj je trošak pokriven odredbom Tarife o zastupanju pred sudom.

43. Zbrojeno čini ukupno 625 bodova.

44. Pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54. Tarife iznosi 1.250,00 eura. Uvećano za PDV po stopi od 25% sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 1.562,50 eura.

45. Tuženicima je priznat trošak odgovora na tužbu od 25. siječnja 2023. i podneska od 18. ožujka 2025. u visini 100 bodova svaki sukladno Tbr. 8.1. Tarife.

46. Tuženicima je djelomično prihvaćen trošak podneska od 24. veljače 2023. u visini 25 bodova sukladno Tbr. 8.4. Tarife obzirom je riječ o dostavi punomoći i pridruživanju navodima odgovora na tužbu, dok je odbijen u preostalih 75 bodova, a isto je djelomično prihvaćeno za podnesak od 10. ožujka 2025. kojim su tuženici predložili odgodu ročišta.

47. Tuženicima je odbijen trošak podneska od 9. svibnja 2023. obzirom je isti podnesen suprotno odredbi čl. 299.a st. 2. ZPP-a.

48. Tuženicima su priznati trošak zastupanja na ročištu 19. ožujka 2025. i uviđaju 19. svibnja 2026. u visini 100 bodova svaki sukladno Tbr. 9.1. Tarife.

49. Zbrojeno čini ukupno 450 bodova, što uvećano za 40% zbog zastupanja ukupno pet tuženika čini ukupno 630 bodova.

50. Pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54. Tarife iznosi 1.260,00 eura. Uvećano za PDV po stopi od 25% sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 1.575,00 eura.

51. Oduzimanjem uspjeha tužiteljice od 80% i uspjeha tuženika od 20% priznatih troškova, tužiteljici je priznat trošak sukladno Tarifi u ukupnom iznosu od 935,00 eura.

52. Tužiteljici su također priznati troškovi pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura i presudu u iznosu od 53,09 eura sukladno čl. 4. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine" br. 118/18., 51/23., u nastavku teksta: ZSP) te trošak geodetskog vještačenja i sudskog uviđaja u iznosu od 949,98 eura u punom iznosu kao nužni trošak za odluku u ovom predmetu.

53. Tužiteljici je priznat materijalni trošak prijevoza odvjetnika u iznosu od 66,00 eura za [adresa] – [adresa] od 112 km za potrebe uviđaja, pomnoženo sa 30% cijene bezolovnog benzina od 100 oktana za svaki prevaljeni kilometar, dok je u preostalom dijelu putni trošak odbijen obzirom je uzimanje odvjetnika izvan sjedišta suda slobodno raspolaganje tužiteljice koje ne može teretiti tuženike.

54. Ukupni priznati trošak tužiteljice koji uključuje obrazložene razmjerni uspjeh u sporu, sudske pristojbe i nužne troškove je time 2.030,61 eura.

55. Zatezna kamata je određena sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.).

U Gospiću 15. lipnja 2026.

Sudac:

Jano Malovac

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Dostaviti:

- tužiteljici po punomoćnici Slađani Čanković

- tuženiku 5. HI osobno

- tuženicima 1. – 4. i 6. po punomoćniku Danijelu Haniku