Poslovni broj: Pn-76/21

Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85A, Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, u parničnom predmetu tužitelja BSK Commerce d.o.o., OIB:97659538229, iz Rijeke, Janka Polića Kamova 111, zastupanog po pun iz OD Kovačević, Koren i partneri, odvjetnicima u Rijeci, protiv tuženika SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po pun Hrvoju Lui, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete nakon zaključene glavne rasprave održane 22. svibnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 15. lipnja 2026., javno objaviviši,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku SŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana isplati tužitelju BSK Commerce d. o. o., Rijeka, Janka Polića Kamova kbr. 111, OIB: 97659538229 iznos od 1.545,00 EUR , uvećano za pripadajući PDV od 25%, odnosno ukupno iznos od 1.931,25 EUR, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 15. kolovoza 2021. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena.

II. Nalaže se tuženiku na naknadi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.982,72 EUR-a, sve u roku od petnaest dana.

III. Odbija se tužitelj sa zatraženim iznosom troškova postupka preko dosuđenog u točci II. izreke.

Obrazloženje

1. U svojoj tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 22. studenoga 2021. godine, tužitelj, u bitnome, navodi da je koncesionar i upravitelj luke [adresa] - marine [adresa], a tuženik je vlasnik brodice (glisera) registarske oznake ŠL 2021. Dana 14. kolovoza 2021. godine brodica tuženika udarila je u GAT 3 marine (uz to što je prilikom tog štetnog događaja dodatno udarila i u tri druge u marini vezane brodice - desni pramčani dio jahte Hrvatska Čigra te brodice registarskih oznaka [registarska oznaka] KR 1731) ostavši na istom „nasukan“. Tim je štetnim događajem na GATU 3 marine znatno oštećena betonska deka na pontonu te su oštećeni elektrorazvodni i hidro ormarić (koji je ujedno izbijen iz ležišta), privezne bitve i drvena obloga pontona, odnosno počinjena je materijalna šteta u iznosu od 11.285,00 kn, uvećano za pripadajući PDV, odnosno 14.106,25 kn. U svezi naprijed navedenog, a radi pokušaja mirnog rješenja, tužitelj je tuženiku uputio i dva poziva, međutim tuženik je najprije prvi poziv, iako je o istom bio obaviješten, odbio preuzeti, dok se na drugi u cijelosti oglušio. Slijedom navedenog, predložio je da sud po provedenom dokaznom postupku donese odluku na način pobliže opisan u izreci ove presude.

2. U svome odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja. Tužitelj navodi da je koncesionar i upravitelj luke [adresa] – marina [adresa], no uz tužbu nije dostavio Ugovor o koncesiji iz kojeg bi proizlazilo da je aktivno legitimiran na podnošenje ove tužbe. Tuženik ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika. Iz izvatka registra e-plovila, list B, koji je dostavio tužitelj vidljivo je da isti ne sadrži osobni identifikacijski broj tuženika, već samo ime tuženika zbog čega je nejasno kako je tužitelj povezao osobu tuženika s imenom iz izvatka ePlovilo koji ne sadrži dovoljno podataka za identifikaciju tuženika. Tuženik također ističe i da je iz izvatka ePlovilo koji se dostavlja u privitku vidljivo da se u upisnicima plovila ne nalazi niti jedno plovilo prema zadanim kriterijima potraživanja (vrsta plovila, oznaka i NIB). Iz prijave prometne nesreće od 17.8.2021.g. također nije vidljivo da bi tuženik bio sudionik pomorske nesreće. Osporava se odgovornost i uzročno – posljedična veza. Tužitelj u tužbi navodi da se pomorska nesreća dogodila 14.8.2021.g., a iz dostavljene prijave pomorske nesreće vidljivo je da je nesreća Lučkoj kapetaniji prijavljena tek 17.8.2021.g., a iz Potvrda o prijavi pomorske nezgode plutajućeg objekta GAT 3 u luci [adresa] vidljivo je da je ista izdana tek 24.8.2021.g. Ističe se da protiv tuženika nikada nije pokrenut ni prekršajni postupak vezan za ovu pomorsku nesreću. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev (točnije visinu štete na vozilu) temelji na dvije ponude koje dostavlja uz tužbu i to Ponudu za izvođenje radova – troškovnik za sanaciju od udara plovila na GATU 3. marini [adresa] od 6.9.2021.g. koja glasi na iznos od 6.585,00 kn (bez PDV-a), odnosno 8.231,25 kn (s PDV-om), te 2. Ponudu br. 563/21 - za Tango priključni ormar od 27.8.2021.g. koja glasi na iznos od 4.700,00 kn (bez PDV-a) odnosno 5.875,00 kn (s PDV-om). Prije svega valja navesti kako je tužitelj pravna osoba koja ima mogućnost odbitka pretporeza, radi čega bi mu pripadala samo visina štete bez PDV-a. Dakle, na gore navedenim ponudama valja promatrati jedino iznose bez PDV-a. Dakle, tuženik smatra kako je visina zatraženog iznosa u tužbi po osnovi imovinske štete suviše visoka i neprimjerena nastaloj šteti jer je tužitelj dostavio samo ponude za izvođenje radova na sanaciji oštećenja od udara plovila, a ne i konačni račun nakon već izvedenih radova. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju radi o imovinskoj nerepariranoj šteti, radi čega bi kamate na navedenu štetu mogle teći tek od dana donošenja prvostupanjske presude u predmetnoj pravnoj stvari, a ne od dana kada se dogodio štetni događaj. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te naložiti tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju priležeću spisu i to u: izvadak iz registra e-plovila (stranice 5 do 10 spisa), prijavu pomorske nesreće ili nezgode (stranice 11 do 12 spisa), potvrdu Ministarstva mora, prometa, infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Rijeka, Ispostave Crikvenica (stranica 13 spisa), ponudu za izvođenje radova Marinetek Adriatic d.o.o. (stranica 14 do 15 spisa), ponudu Marex elektrostroj d.o.o. (stranica 16 spisa), dopise tužitelja tuženiku (stranice 17 do 19 spisa), uvid u podatke upisnika brodova (stranica 28 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za tužitelja (stranica 29 do 34 spisa), provjeru obveznika u sustavu PDV-a (stranica 35 spisa), dopis Ministarstva mora, prometa, i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Rijeka, Ispostava Šilo (stranica 40 spisa), Ugovor br. K-004 o koncesiji za usluge u nautičkom turizmu na djelu lučkog područja luke otvorene za javni promet, lokalnog značaja, [adresa], Grad Crikvenica (stranice 41 do 58 spisa), račun broj 127-01-91 (stranica 66 spisa), račun R1-proizvodnja 216-003101- 1 (stranica 67 spisa). Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka GŠ i RŠ, te zz tužitelja CŠ. Nadalje, proveden je i dokaz uviđajem na licu mjesta dana 28. lipnja 2024. godine, uz sudjelovanje vještaka građevinske struke Nevena Čačića, dip.ing građevine, koji je po istome dao svoj pisani nalaz i mišljenje. Dokaz saslušanjem tuženika nije izvođen obzirom je pun tuženika predmetni prijedlog iznio tek na ročištu za glavnu raspravu od dana 22. svibnja 2026. godine, nakon zaključenja prethodnog postupka, pa je sud odbio izvođenje predmetnog dokaza pozivom na odredbe članka 299. st 1 i 2 Zakona o parničnom postupku ("NN", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19 i 80/22, 114/22, 155/23; dalje u tekstu: ZPP). Isto tako nije izvođen dokaz geodetskim vještačenjem jer je tuženik u podnesku od 18. ožujka 2024. godine učinio nespornim mjesto štetnog događaja pa je provođenje predmetnog vještačenja bilo suvišno.

4. Uvidom u izvadak iz registra e plovila (stranice 5 do 10 spisa) je utvrđeno da se plovilo oznake ŠL 2021, luke upisa Šilo, brodica za osobne potrebe duljine 8.4 m, širine 2,99 m, ukupne snage glavnih motora 169 kW godine gradnje 1996. godine vodi kao vlasništvo SŠ, iz [adresa].

5. Uvidom u prijavu pomorske nesreće ili nezgode (stranice 11 do 12 spisa) je utvrđeno da je GŠ, od strane Lučke Kapetanije Rijeka, Ispostava Crikvenica, dana 17. kolovoza 2021. godine obavio pregled nezgode koja se desila u marini [adresa], na gatu 3. Predmetnu nezgodu prijavio je RŠ, a radi se o imovini BSK commerce d.o.o.. Vrsta nesreća bila je udar i nasukanje, te je u istoj došlo do oštećenja trupa i opreme tj. oštećen je betonski ponton i elektro – hidro ormarić na pontonu, drvena obloga pontona i bitva. Iz opisa nezgode proizlazi da je dana 14. kolovoza u 19,03 plovilo reg. oznake [registarska oznaka], bez posade i bez kontrole uplovilo u akvatorij marine [adresa] brzinom od oko 7 do čvorova pri čemu je udarilo u desni bok prema pramcu Hrvatske Čigre te se odbilo od broda i usmjerilo kretanje prema gatu 3. Prije udara u gat udarilo je u dva plovila u vlasništvu klijenata marine, koje je oštetilo i potom se plovilo na gat i napravilo štetu upisanu naknadno. Mjesto događaja je [adresa], mjesto pod koncesijom luke [adresa], dana 14. kolovoza 2021. godine. Kao vlasnik brodice ŠL 2021 naveden je SŠ.

6. Uvidom u potvrdu Ministarstva mora, prometa, infrastrukture, uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Rijeka, Ispostava Crikvenica od dana 24. kolovoza 2021. godine (stranica 13 spisa) je utvrđeno da se istom potvrđuje prijem prijave pomorske nezgode u luci [adresa] (marina [adresa]), na gatu 3, od voditelja luke RŠ te daje Lučka kapetanija Rijeka, Ispostava Crikvenica obavila uviđaj pomorske nezgode. Istim uviđajem je utvrđeno da je dana 14. kolovoza 2021. godine u 19,03 u dio luke [adresa] (akvatorij kojim upravlja BSK Commerce d.o.o. temeljem koncesije) iz smjera SW nekontrolirano uplovila brodica ŠL 2021 , te se sudarila u desni pramčani dio privezane jahte Hrvatska čigra na gatu 1, te potom nastavila kretanje ispred gata 2, prema središnjem dijelu gata 3, između privezanih brodica CH 4639 i KR 1731, s kojima se prethodno sudara da bi najzad udarila u gat 3 na kojem je ostala nasukana. Na gatu 3 su utvrđena oštećenja elektrorazvodnog ormarića, privezne britve, drvene podloge pontona i znatno oštećenje betonske deke na pontonu samim udarom u elektro razvodni ormarić i izbijanjem istog iz ležišta. Navodi iz potvrde dokumentirani su inspekcijskim zapisnikom luke [adresa], fotografijama i video snimke nadzorne kamere smještene u luci [adresa].

7. Uvidom u ponudu za izvođenje radova Marinetek Adriatic d.o.o. (stranica 14 do 15 spisa) je utvrđeno da je ista naslovljena na ovdje tužitelja dana 06. rujna 2021. godine, a za izvođenje radova na sanaciji oštećenja od udara plovila na gatu 3 u marini u [adresa] za iznos od 6.585,00 kn, uvećano za iznos PDV-a, ukupno 8.231,25 kn.

8. Uvidom u ponudu Marex elektrostroj d.o.o. (stranica 16 spisa) je utvrđeno da je ista naslovljena na ovdje tužitelja dana 27. kolovoza 2021. godine a odnosi se na izradu kućišta Tango ormara, te demontažu/montažu opreme u iznosu od 4.700,00 kn, uvećano za iznos PDV-a, ukupno 5.875,00 kn.

9. Uvidom u dopise tužitelja tuženiku (stranice 17 do 19 spisa) je utvrđeno da se ovdje tužitelj dana 10. rujna 2021. godine, te 29. rujna 2021. godine obraćao tuženiku, a na ime dogovora oko mirnog rješenja spora.

10. Uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra za tužitelja (stranica 29 do 34 spisa) je utvrđeno da je zz istoga CŠ, te da je sjedište podružnice [adresa].

11. Uvidom u provjeru obveznika u sustavu PDV-a (stranica 35 spisa) je utvrđeno da je ovdje tužitelj obveznik PDV-a.

12. Uvidom u dopis Ministarstva mora, prometa, i infrastrukture, uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Rijeka, Ispostava Šilo od dana 03. kolovoza 2022. godine (stranica 40 spisa) je utvrđeno da je izvršen uvid u elektronsku aplikaciju upisnik brodova koja se vodi na razini resornog ministarstva, te je utvrđeno da je na brodici reg oznake ŠL 2021, NIB: 265629, uknjižen vlasnik SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], upisan kao jedini vlasnik od 24. listopada 2019. godine, temeljem rješenja LI ŠILO o prvom upisu brodice klasa UP/I 342-12/19-01/22376.

13. Uvidom u ugovor br. K-004 o koncesiji za usluge u nautičkom turizmu na djelu lučkog područja luke otvorene za javni promet, lokalnog značaja, [adresa], Grad Crikvenica (stranice 41 do 58 spisa) je utvrđeno da je isti sklopljen između Županijske lučke uprave Crikvenice kao davatelja koncesije i BKS Commerce d.o.o. kao koncesionara dana 19. studenoga 2018. godine. Čl. 10 je određeno da je mjesto obavljan koncesije luka otvorena za javni promet, lokalnog značaja [adresa], grad Crikvenica, te se obuhvat koncesije proteže u zoni 1- nautički dio luke te zona 2- komunalni dio luke. Čl. 11 određeno je da se ugovor sklapa na određeno vrijeme u trajanju od 27 godina, a koji rok počinje teći od dana njegovog stupanja na snagu.

14. Uvidom u račun broj 127-01-91 (stranica 66 spisa) je utvrđeno da je dana 31. prosinca 2021. godine isti isporučen ovdje tužitelju, te je isti podmiren dana 20. siječnja 2022. godine.

15. Uvidom u račun R1-proizvodnja 216-003101-1 (stranica 67 spisa) je utvrđeno da je isti izdan 16. prosinca 2021. godine sa datumom, te je isti plaćen dana 20. prosinca 2021. godine.

16. Saslušan kao svjedok GŠ u svome iskazu navodi da ga je na taj dan u vezi havarije nazvao najprije djelatnik marine, a kasnije i zz tužitelja gospodin CŠ, a kako bi prijavili istu. Rečeno mu je da je brodica oznake ŠL 20 21 udarila u jedan od pontona. Kako nije bio dežuran on ih je jer je bilo predvečerje uputio na kolege iz lučke kapetanije Rijeka, međutim oni pak nisu imali službeno vozilo na raspolaganju pa je onda on u konačnici dan ili dva kasnije izašao na lice mjesta. Da kada je nazvao kolege u Rijeku da su ga pitali da li ima ozlijeđenih u nesreći jer je to potrebna informacija jer se ovisno o težini nezgode provodi protokol. Naime, kada ima ranjenih ili usmrćenih tada se drugačije postupa i provodi se istraga i to prema pravilniku o istraživanju pomorskih nesreća, kako se u ovom konkretnom slučaju radilo samo o šteti tada se ne provodi istraga i onda je protokol skroz drugačiji i zato nije bilo potrebe da se isti odmah provede. Kada je stigao u marinu zaustavio ga je ovdje tuženik kojeg je poznavao otprije i koji se vozio na biciklu i isti je uporno pokušavao uspostaviti kontakt sa njim. Da su svi koji dožive havariju dužni sami prijaviti istu te je zakonski rok za tako nešto dosta kratak, tek 12 sati. Da se javio na recepciji i onda se sa djelatnikom marine otišao pogledati štetu, a isto tako tada su mu dali i snimku štetnog događaja. Da tada na licu mjesta više nije bilo brodice registarske oznake [registarska oznaka], ali radilo se i od dva do tri dana od nesreće. Da je utvrdio štetu u prijavi o havariji. Da je ovdje tuženik uporno pokušavao uspostaviti kontakt sa njim te je inzistirao da nazoči izvidu međutim da mu je jasno dao do znanja da je ovdje radi utvrđivanje štete na imovini ovdje tužitelja i da je on trebao prijaviti svoju havariju i eventualnu štetu te ga je molio da se udalji od njih. Čuo je da je tuženik spominjao kako je do nezgode došlo stoga što mu je bilo slabo, međutim da je on njemu izgledao jako zdravo i živo u tom trenutku, te je bio na biciklu i kao što je već rekao stalno išao za njim. Da se po njemu radi o grubom nemaru odnosno o teškoj nautičkoj greški kada vi šećete po brodici ili padnete u more i ona nastavi voziti obzirom postoji narukvica koju voditelj brodice mora imati oko ruke baš za slučaj pada u more pa ukoliko do toga dođe brodica se automatski gasi.

17. Saslušan kao svjedok RŠ, zaposlenik tužitelja, u svome iskazu navodi da je predmetnog dana bio dežuran u marini te je čuo nekakvo komešanje i kad je izišao van vidio je plovilo bez ikoga na njemu kako ulazi u luku i udara tri plovila nakon čega je isto plovilo udarilo u ponton, te oštetilo ormarić za struju i vodu koji se nalazio na njemu, britvu na pontonu te betonsku konstrukciju i drvenu oplatu na pontonu. Ova tri plovila su se nalazila na privezu s time da je jedno veće metalno plovilo preko 20 metara "Hrvatska čigra" bilo privezano na prvom gatu i po njemu je udarac u isti usporio ovo plovilo, a druga dva nalazila su se na pontonu broj 3 na kojem je i nastala šteta koju je ranije opisao. Da je nazvao 112 te prijavio da je plovilo bez ikoga na njemu počinilo događaj i oni su mu rekli da će nazvati kapetaniju, a o svemu tome sastavio je i zapisnik koji je naknadno tražila lučka kapetanija. Po prilici nekih 20 minuta kasnije pojavio se čovjek koji se predstavio kao vlasnik predmetnog plovila koji je rekao da je imao nezgodu i da je pao s broda te da će o svemu izvijestiti kapetaniju međutim to po njegovim saznanjima nije učinio, a oni su događaj propisno prijavili lučkoj kapetaniji. Poslije svega bio je i sastanak na kojem su sudjelovali vlasnici dva oštećena plovila, tuženik, zz tužitelja i on, na kojem je kao što je rekao tuženik apelirao da mi ništa ne potežu da će on sam izvijestiti lučku kapetaniju.

18. U svome iskazu zz tužitelja CŠ navodi da nije prisustvovao štetnom događaju međutim kako živi u [adresa] došao je na lice mjesta vrlo brzo, kroz dvadesetak minuta i bio je prisutan kada se prijavio gospodin SŠ. Gospodin SŠ se njima sam legitimirao i predstavio kao SŠ i naveo da mu je pozlilo, pa je pao u more i kada je vidio da brodica ide prema luci i gdje su se ljudi kupali otplivao je prema obali i zatim dotrčao na lice mjesta. Da su se svi skupili na sastanku u kafiću pri čemu misli na SŠ, sebe, njegovog djelatnika RŠ, te vlasnike brodica koje su oštećene u događaju i tada je tuženik rekao da će svima nadoknaditi štetu i da će on sam o svemu izvijestiti lučku kapetaniju. Da da je to bio 14. kolovoza dan pred Veliku Gospu i da je on rekao da će to sve učiniti prvi radni dan međutim on to kasnije uopće nije učinio. Da su oni obavijestili lučku kapetaniju i kako se radilo samo o materijalnoj šteti oni su im rekli da neće odmah izići na lice mjesta nego prvi idući radni dan i da će onda napraviti uviđaj. Sjeća se i da je gospodin S vlasnik "hrvatske čigre" rekao da je šteta na njegovom plovilu minimalna i da neće ništa potraživati od tuženika. Unatoč tome što je obećao tuženik više nije niti zvao niti se pojavio sve dok nije došlo do uviđaja lučke kapetanije na njihov poziv, a ne na njegov. Da ga je u više navrata zvao i nije kasnije uspijevao stupiti u kontakt s njim te je tuženik njega nazvao tek kada je primio tužbu u ovom predmetu i pitao zašto su tužili kada su se mogli dogovoriti na što mu je rekao neka plati štetu i povući će tužbu. Da je do havarije došlo u nautičkom dijelu luke, na onome dijelu u kojem oni upravljaju.

19. Po uviđaju na licu mjesta održanom dana 28. lipnja 2024. godine vještak građevinske struke Neven Čačić dipl. ing građevine je dao svoj pisani nalaz i mišljenje u kojem je naveo da je lokacija marine i gata 3 predmetne marine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisana kao „more“ u površini 32977 m2 u ZK ul. [broj ZK uloška] , kao pomorsko dobro, a predmetna čestica odgovara katastarskom stanju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisana u posjedovni list br. 2774. Predmetna nekretnina, gat 3, predstavlja funkcionalni morski dio marine [adresa] koji se nalazi na moru, nasuprot [adresa] u [adresa]. Na održanom očevidu pristupa se pregledu lokacije koja je bila oštećena u štetnom događaju a riječ je o gatu 3 marine [adresa]. Iz dostupne dokumentacije razvidno je kako su štetnim događajem nastala građevinska oštećenja i to udaren je elektro/hidro ormar koji je izbijen iz ležišta, potrganih instalacija, nedostaje dio zaštitne drvene obloge pontona čije je postojanje vidljivo na drugoj fotografiji, u nastavku od mjesta štetnog događaja, izbijena i savijena bitva koja više nije na svojoj lokaciji, površinska oštećenja na rubu betonske ploče pontona od izbijanja vijaka . Očekivana visina sanacije prema prosječnim cijenama u trenutku izrade nalaza demontaža postojećeg elektro/hidro ormara kpl 1,00 a' 50,00 € = 50,00 €, izrada, dobava i ugradnja novog hidro/elektro ormara tip Tango proizvođača „Marexelektrostroj“, odnosno identičnog ormara koji je ranije bio ugrađen. Ormar otporan na atmosferalije i sol, izveden od inoxa, plastificiran kpl 1,00 a' 600,00 € = 600,00 €, demontaža drvene zaštite ruba betonske ploče kpl 1,00 a' 30,00 € = 30,00 €, demontaža svih instalacija iz oštećenog ormara sa zaštitom istih do ugradnje novog ormara kpl 1,00 a' 200,00 € = 200,00 €, montaža svih instalacija elektro/hidro ormara po dopremi novog ormara kpl 1,00 a' 200,00 € = 200,00 €, izrada, doprema i ugradnja drvenog odbojnika za rub betonske ploče pontona m' 3,00 a' 80,00 €/m' = 240,00 €, dobava i ugradnja nove bitve nosivosti 2,5t kom 1,00 a' 75,00 € = 75,00 €, sanacija površine betonske ploče gata reparaturnim mortom, kpl 1,00 a' 150,00 € = 150,00 € ukupno €: 1.545,00 €, PDV 25%: 386,25 €, sveukupno €: 1.931,25 €. Na ročištu od dana 22. svibnja 2026. godine vještak je naveo da u cijelosti ustraje kod svog pisanog nalaza i mišljenja, te se očitovao na primjedbe iznesene po pun. tuženika u podnesku od 25. lipanja 2025. godine. Vještak je naveo da u odnosu na točku 3. podneska kako nalaz nije izrađen sukladno pravilima struke da je u trenutku očevida nema uočenih nedostataka obzirom da se je štetni događaj desio ranije te je u međuvremenu saniran zato za izradu nalaza koristi dostupnu dokumentaciju i fotografije iz spisa odnosno podatke o uviđaju štetnog događaja kao i fotografije iz istog. Prema fotografijama je razvidno da se oštećenje desilo na elektro-hidro ormariću, bitvi, betonskoj ploči pontone i drvenoj oblozi. U odnosu na navod tuženika kako su cijene napuhane, kako cijene ne odgovaraju tržišnim cijenama u trenutku nastanka štetnog događaja 2021 godine navodi kako je uobičajeno da se za intervencije malih opsega u pravilu postižu veće tržišne cijene , nego da je to bio slučaj izgradnje cijelog pontona u odnosu na jedinične cijene . U odnosu na navod tuženika da su predmetne cijene slične današnjim cijenama navodi da je situacija zapravo obratna jer štetan događaj se desio u periodu korone 2021 godine kada su cijene u građevini "divljale" dok su u današnjem trenutku kao i u trenutku pisanja nalaza cijene stabilizirane i uglavnom niže nego kakve su bile u periodu korone. Također navodi da je riječ o hitnom popravku, dakle nije u pitanju investicija ili tekuće održavanje ili slično u kojem se očekuje veći opseg posla pa samim time izvođači nude usluge u nešto nižim cijenama. U odnosu na PDV koji je obračun u troškovniku da je isti obračunat iz razloga što su izvođači i investitor u sustavu PDV -a te je na dostavljenim računima PDV obračunat, no ako sud smatra da istog treba izbaciti, PDV je u nalazu posebno prikazan pa u tom slučaju se može iznos umanjiti. Na daljnji navod da je ormarić (koji predstavlja najskuplji dio popravka) samo ispravljen odnosno izravnat pa ponovo učvršćen, o istome nema nikakvih spoznaja niti se isto ne spominje u spisu a kako nije vještak geodet nego vještak građevinske struke ne može se očitovati o takvoj situaciji. U odnosu na navod kako je koristio pogrešne cijene također navodi da u spisu prileže i računi, a ne samo ponude koje spominje tuženik pa spomenuti navod da je koristio ponude kao osnove za svoj rad smatra promašenim. Obzirom da se šteta desila 4 godine prije predmetnog očevida te kako je ormarić direktno pod utjecajem atmosferskih prilika posebno sunca i soli zbog neposredne blizine mora potpuno je normalno da isti ne može izgledati nakon 4 godine kao da je nov. Da nije primijetio neravne površine li nikakve druge tragove na njegovoj površini zbog čega bi posumnjao da je isti možda naknadno popravljan u smislu ispravljanja i sl. ali to nije niti njegova struka.

20. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

21. Među strankama je sporna aktivna legitimacija tužitelja, a tuženik je istaknuo i prigovor promašene pasivne legitimacije, osporio svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja, uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastale štete, visinu iste.

22. Prilikom donošenja odluke sud je cijenio okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom, pri čemu je poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne kako međusobno, tako i ostalim provedenim dokazima.

23. Sud je nalaz vještaka Nevena Čačića prihvatio u cijelosti smatrajući ga izrađenim u skladu sa pravilima znanosti i vještine, te korektnim i sadržajnim. Ovo tim više što je isti svojim usmenim pojašnjenjem pisanog nalaza i mišljenja na raspravi od 22. svibnja 2026. godine u cijelosti po mišljenju ovoga suda otklonio primjedbe na njegov nalaz i mišljenje.

24. Sud je prihvatio kao istinite iskaze svjedoka RŠ i GŠ kao životne i logične, a njihovi iskazi su u skladu kako međusobno tako i sa ostalim izvedenim dokazima. Svjedok RŠ je naveo da je vidio plovilo bez ikoga na njemu kako ulazi u luku i udara tri plovila nakon čega je isto plovilo udarilo u ponton, te oštetilo ormarić za struju i vodu koji se nalazio na njemu, britvu na pontonu te betonsku konstrukciju i drvenu oplatu na pontonu. Po prilici nekih 20 minuta kasnije pojavio se čovjek koji se predstavio kao vlasnik predmetnog plovila koji je rekao da je imao nezgodu i da je pao s broda, a oni su događaj propisno prijavili lučkoj kapetaniji. Njegov iskaz potvrđen je iskazom GŠ, službene osobe nezainteresirane za ishod ovog postupka, koji je od strane Lučke kapetanije proveo uviđaj i utvrdio nastala oštećenja, te naveo da je tuženik uporno pokušavao uspostaviti kontakt sa njim jer se poznaju od ranije, te rekao da je do nezgode došlo jer mu je pozlio. Sud je iskaz CŠ, zz tužitelja, cijenio u kontekstu ostalih provedenih dokaza, te je isti u cijelosti u skladu sa iskazima svjedoka GŠ i RŠ, ispravama u koje je sud izvršio uvid, te provedenim građevinskim vještačenjem pa je kao takav sudu u cijelosti prihvatljiv. Iz njegova iskaza proizlazi da se tuženik njima sam legitimirao i predstavio kao SŠ i naveo da mu je pozlilo, pa je pao u more i dotrčao na lice mjesta, a te se na sastanku sa oštećenicima obvezao svima nadoknaditi štetu i izvijestiti lučku kapetaniju, a što nije učinio.

25. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tužitelj koncesionar područja na kojem je nastala šteta, a što proizlazi iz Ugovora br. K-004 o koncesiji za usluge u nautičkom turizmu na dijelu lučkog područja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja [adresa], Grad Crikvenica sklopljen između Županijske lučke uprave Crikvenica, kao davatelja koncesije i ovdje tužitelja kao koncesionara od 19. studenog 2018. godine, potvrde o prijavi pomorske nezgode Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Rijeka, Ispostava Crikvenica od 24. kolovoza 2021. godine, ali i iskaza saslušanih svjedoka te zz tužitelja, pa je isti aktivno legitimiran za vođenje ovog parničnog postupka. Nastavno utvrđeno je i da je tuženik vlasnik brodice kojom je prouzročena šteta , a što proizlazi osobito iz očitovanja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Rijeka, Ispostava Šilo, klasa: 342-12/22-05/7217, ur.broj:

530-04-5-16-22-2, od 03. kolovoza 2022. godine, ali i međusobno suglasnih iskaza saslušanih svjedoka, te zz tužitelja koji je naveo da im se tuženik sam legitimirao i predstavio kao SŠ i naveo da mu je pozlilo, pa je pao u more i dotrčao na lice mjesta, te obećavao da će sanirati nastalu štetu, pa je po mišljenju ovoga suda neosnovan u cijelosti prigovor promašene legitimacije tuženika. Odredbom čl. 1046 Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 29/18 dalje ZOO) propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njena povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Odredbom čl. 1085 st. 1 ZOO-a određeno je da odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, dok je st. 3 određeno kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Odredbom čl. 1086 ZOO- a određeno je da se obveza nastanka štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Nastavno odredbom čl. 811 st. 1 Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15., 17/19, nastavno PZ-a) određeno je da brod odgovara za štetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lučkim uređajima i postrojenjima, plutajućim objektima (balisažnim oznakama, plutačama za vez, podvodnim kabelima, cjevovodima i sl.) te drugim objektima u luci ili na moru. Nadalje st. 2 istoga članka određeno je da brod, jahta odnosno brodica ne odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka u mjeri u kojoj je šteta prouzročena krivnjom trgovačkog društva ili tijela koje upravlja lukom ili stanjem obale, lukobrana, uređaja i postrojenja, a st 3 da se pod odgovornošću broda prema stavku 1. ovoga članka razumijeva se odgovornost vlasnika broda, odnosno brodara. St. 4 istoga članka je određeno da za štetu iz stavka 1. ovoga članka koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice te najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade. Dakle, iz citirane odredbe PZ-a proizlazi da tuženik kao vlasnik stvari i to brodice reg. oznake ŠI 2021, odgovara za prouzročenu štetu. Nadalje u dokaznom postupku utvrđeno je i da je plovilo u vlasništvu tuženika koje se kretalo bez kontrole i posade, unutar prostora marine udarilo u privezane brodice, te u konačnici udarilo na gat 3 gdje je nastala materijalna šteta, pa po mišljenju ovoga suda postoji uzročno posljedična veza između kretanja plovila tuženika i štete nastale na objektima tužitelja u luci nautičkog turizma čiji je koncesionar, pa je tužbeni zahtjev osnovan. U odnosu na osporavanje visine tužbenog zahtjeva valja navesti da je isto po mišljenju ovoga suda samo paušalno i ničim potkrijepljeno, te je visina štete jasno potvrđena plaćenim računima tvrtki Marinetek Adriatic d.o.o. i Marex elektrostroj d.o.o. ispostavljenim upravo za izvršenu sanaciju štete, ali i nalazom sudskog vještaka građevinske struke. Slijedom navedenog, a imajući u vidu sve naprijed navedeno valjalo je tuženika obvezati na isplatu traženog iznosa tuženiku uvećanog za iznos zakonskih zateznih kamata tekućih od dana kada je šteta nastala, te odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

26. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP -a, a dosuđeni trošak odnosi se na sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 66,36 EUR-a, trošak predujma vještačenja i uviđaja u iznosu od 600,00 EUR-a, dok se preostali dio troška odnosi na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova odvjetnika. Tužitelju je tako priznat trošak sastava tužbe, te sastav podnesaka od 10. kolovoza 2022., 04. travnja 2023. godine, 10. lipnja 2025. godine, te 18. srpnja 2025. godine u iznosima od po 200,00 EUR-a, kao i trošak zastupanja na ročištima od dana 05. travnja 2023. godine, 05. ožujka 2025. godine, 28. lipnja 2024. godine i 22. svibnja 2026. godine u iznosima od po 200,00 EUR-a, dakle ukupno 1.800,00 EUR-a. Predmetni iznos uvećan za PDV po stopi od 25%, u iznosu od 450,00 EUR-a, ukupno iznosi 2.250,00 EUR-a, uvećano za troškove pristojbi i materijalne troškove, sveukupno iznosi 2.982,72 EUR-a te je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

27. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 28. srpnja 2022. godine u iznosu od 50,00 EUR-a jer takav podnesak ne prileži ovome spisu. Nastavno nije mu priznat niti trošak izbivanja iz pisarnice za vrijeme uviđaja, pa je slijedom navedenog u tome dijelu pozivom na odredbu čl. 155 st. 1 ZPP-a valjalo odbiti tužitelja sa zatraženim troškom preko dosuđenog u točki II. izreke i odlučiti kao u točki III. izreke ove presude.

U Crikvenici, 15. lipnja 2026. godine.

S U T K I NJ A:

Mirta Tomac Podobnik

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.