REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-338/2025-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, po sucu Saši Radojeviću, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Sandre Pentavec, zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog Janka Klarića, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenih djela iz članka 179.a i članka 139. stavak 2. i 3. sve u vezi članka 51. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO-291/2025 od 25. rujna 2025., izmijenjene na raspravi 11. lipnja 2026., nakon održane javne rasprave zaključene 11. lipnja 2026., u prisutnosti optuženog Janka Klarića i zamjenika općinske državne odvjetnice u Zlataru, LM, a dana 15. lipnja 2026., u prisutnosti optuženog Janka Klarića, a u odsutnosti predstavnika Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi JANKO KLARIĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L i A rođ. B, rođen **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom, korisnik dviju mirovina inozemne i iz Republike Hrvatske, za inozemnu ne zna koliko mu je, Hrvatska mirovina mu je 450,00 eura, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, vlasnik kuće na adresi [adresa], vlasnik osobnog automobila marke "Opel" model "Astra" - godina proizvodnje 2006., neosuđivan, nalazi se na slobodi,

k r i v  j e

što je:

u vremenu od neutvrđenog dana mjeseca lipnja 2025. do 15. srpnja 2025., u [adresa], u obiteljskoj kući, u alkoholiziranom stanju, protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), u cilju da omalovaži i ponizi svoju bračnu družicu AM, učestalo ju psovao i vrijeđao govoreći joj: "kurva, proleterka, jebo ti K mater" te da dobro ne kuha, a koje ponašanje je kulminiralo 15. srpnja 2025., oko 14,40 sati, kada je, uslijed verbalnih i fizičkih napada na istu, u cilju da ju ustraši rekao joj: "idem po sekiru da te zatučem i strelil te bum ko mačka", a koje riječi i cjelokupno ponašanje su kod AM izazvale osjećaj straha za njezin život i sigurnost, kao i osjećaj poniženja i nelagode,

dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo ju u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo te drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

pa je time počinio kaznena djela protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji - opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 36/24; dalje u tekstu: KZ/11) i kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom - opisano u članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11.

II. Na temelju članka 179.a KZ/11 optuženik se

o s u đ u j e n a

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

Na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 optuženik se

o s u đ u j e n a

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI

Na temelju članka 51. KZ/11 optuženom Janku Klariću se izriče te se isti

o s u đ u j e n a

JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 4 (ČETIRI) MJESECA

Na temelju članka 57. KZ/11 optuženiku Janku Klariću se

i z r i č e

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

na način da neuvjetovani dio kazne (dio kazne koji će se izvršiti) iznosi 8 (osam) mjeseci, dok uvjetovani dio kazne (dio kazne koji se neće izvršiti) iznosi 8 (osam) mjeseci, te se uvjetovani dio kazne neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo.

Na uvjetovani dio kazne zatvora ne mogu se primijeniti odredbe o uvjetnom otpustu.

Vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog djela kazne.

Na temelju članka 54. KZ/11 u izrečenu neuvjetovanu kaznu zatvora optuženiku uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru i to od uhićenja 15. srpnja 2025. do 17. srpnja 2025.

III. Na temelju članka 69. stavak 1. KZ/11

izriče se

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG LIJEČENJA

OD OVISNOSTI O ALKOHOLU

koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a najdulje 3 (tri) godine.

Sud može opozvati uvjetovani dio kazne i odrediti izvršenje izrečene uvjetovane kazne zatvora osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obveze koje su mu određene izrečenom sigurnosnom mjerom (članak 57. stavak 6. KZ/11. u vezi članka 58. stavka 5. KZ/11.).

Kršenje sigurnosne mjere koja je određena pravomoćnom presudom predstavlja kazneno djelo neizvršenja sudske odluke (članak 311. stavak 2. KZ/11.).

IV. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 dalje: ZKP/08.) nalaže se optuženiku platiti troškove kaznenog postupka po članku 145. stavak 1. i stavak 2. točka 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura), na temelju članka 145. stavak 1. točka 7. ZKP/08 optuženik je dužan platiti nagradu i nužne izdatke branitelja po službenoj dužnosti u iznosu od 375,00 eura (tristo sedamdeset i pet eura) sve u roku od 6 (šest) mjeseci po pravomoćnosti presude, na temelju članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 optuženik je dužan platiti troškove za provedeno psihijatrijsko vještačenje te pristup vještaka na raspravu, a koji trošak će biti odmjeren posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu, koju je izmijenilo na raspravi 11. lipnja 2026., a kojom optužnicom se optuženiku stavlja na teret počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i počinjenje kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 sve u vezi članka 51. KZ/11.

2. Optuženik se na raspravi izjasnio kako se ne smatra krivim za počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom. Nakon što je državno odvjetništvo uskladilo činjenični opis na raspravi 11. lipnja 2026. optuženik je izjavio kako se ne smatra krivim za počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitani su dokazi i to posebno izvješće Policijske postaje Zlatar Bistrica broj K-88/2025 od 16. srpnja 2025. samo u odnosu na istovjetnost, zapisnik o zaprimanju kaznene prijave AM od 15. srpnja 2025. samo u odnosu na istovjetnost, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 15. srpnja 2025., zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa od 16. srpnja 2025., zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora od 16. srpnja 2025., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] od 16. srpnja 2025., zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora od 16. srpnja 2025., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] od 16. srpnja 2025., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu serijski broj [serijski broj] na ime Janko Klarić od 15. srpnja 2025., e -mail poslan od strane BM od 8. rujna 2025. s potvrdom u prilogu od 21. kolovoza 2025., na raspravi od 26. siječnja 2026. oštećena AM nije svjedočila, koristila je blagodat ne svjedočenja, na raspravi 21. travnja 2026. pročitan je nalaz i mišljenje vještaka psihijatra Strahimira Sučića od 22. rujna 2025. (list 140 do 152 spisa), vještak je ispitan na raspravi istog dana (list 241 spisa), na raspravi 11. lipnja 2026. uz suglasnost optuženika pročitan je svjedočki iskaz KM dan pred policijskim istražiteljem Policijske postaje Zlatar Bistrica od 15. kolovoza 2025. (list 124 do 125 spisa), ispitan je u svojstvu svjedoka policijski službenik PM (list 266 do 267 spisa), optuženik je iznio svoju obranu, reproducirana je snimka ispitivanja okrivljenika od 17. srpnja 2025., nakon što je optuženi iznio svoju obranu oštećena AM izjavila je kako želi svjedočiti te je ispitana u svojstvu svjedoka dok je i pročitan zapisnik o ispitivanju AM od 30. srpnja 2025. (list 121 do 123 spisa), pročitani su izvatci iz kaznene i prekršajne evidencije na ime optuženika.

4. Iznoseći obranu na raspravi 11. lipnja 2026. optuženi je naveo kako je do svega došlo nakon 39 godina braka, imali su dva mobitela, jedan mobitel oštećena AM, jedan on, rekao joj je taj dan, daj mobitel pa da vidimo tko je koga zvao, on će pokazati svoj ispis poziva, ona neka pokaže svoj, naime priznaje ljubomoran je čovjek, želio je vidjeti s kime njegova supruga komunicira. Posvađali su se tog dana, desi se da čovjek pukne, bilo je psovki, prijetnje poriče, ni je joj uputio prijetnje, nije rekao da ide po sjekiru kako bi ju ubio i nije rekao da će ju ustrijeliti. On bi to mogao reći da je rekao, ali to ne bi bila istina.

4.1. Na upit ODO odgovara kako se ne sjeća da bi AM oslovljavao sa kurvo, znao ju je opsovati, razljutiti se, ali želi reći kako svaki puta kad bi došlo do nesuglasica između njih, on bih se povukao i otišao u drugu kuću gdje i sada živi. Dugo je radio u inozemstvu, u ožujku ili travnju 2025. se vratio iz rada u inozemstvu, kad ga se pita za probleme u lipnju i srpnju ne može ništa izdvojiti. Tog dana kad je došla policija njemu je oštećena rekla da će nazvati policiju, svađali su se oko tog mobitela, on joj je želio uzeti mobitel, ona ga nije dala te kad su se nalazili vani na dvorištu kod automobila on je od nje tražio mobitel, a ona je rekla da će zvati policiju, a on je rekao da slobodno neka zove policiju. Danas je čuo kako je njegova supruga plakala pred policijskim službenikom, vjeruje da je to istina, njegova supruga kad se oni posvađaju, ona je isto mekana srca pa joj bude žao nakon svađe, vjeruje da je zato plakala. Kad se supruga i on porječkaju, imaju razmirice, nema tu puno riječi, ne svađaju se dugo, svatko kaže što misli, a onda se na neko vrijeme maknu jedno od drugoga. Sjeća se da je kritične zgode 15. srpnja 2025. trčao za oštećenom, ona je bježala, nije mu htjela dati mobitel. Ne sjeća se svega, bio je pod utjecajem alkohola, misli da je koncentracija bila preko dva promila. Tog dana je dosta popio, bio je pod utjecajem alkohola, ali mogao je hodati. Supruga ga kritizira zbog alkohola, često mu govori da je inače dobar čovjek, ali da kad popije da je loš. Istina je da kad popije da je osjetljiviji, tad mu sve smeta pa reagira. Nije istina da bi on supruzi svakodnevno govorio riječi "jebo ti bog mater, kurvo, proleterko". To ne bi mogao normalni čovjek izgovoriti svaki dan. Išao je dobrovoljno tražiti psihijatrijsku pomoć, išao je i u komunu, misli da nema ozbiljan problem s alkoholom, popije u društvu.

4.2. Na upit ODO navodi kako je uglavnom vikendima u društvu konzumirao alkohol, naime on bi otišao do trgovine, ondje bi sreo poznanike pa bi se zadržao, oni bi zajedno pili. Njemu je supruga prigovarala zar mora piti, zar se mora tako ponašati, kad ga se pita koliko često, da li mu je prigovarala kad je bio pijan, odgovara, kad je bio pijan, maknuo bi se iz kuće van i od supruge. 15. srpnja 2025. ni je ulazio u spavaću sobu i tražio ondje suprugu. Međutim , tog dana je prisluškivao suprugu kako priča mobitelom s drugom osobom, zanimalo ga je što govori, a kako nije sve čuo i razumio pitao ju je s kim razgovara. Naime, muči ga ljubomora, ona ga uvijek kopka, njemu supruga kaže da je iskrena prema njemu, a on je sam iskren uvijek prema njoj. Do svega ovoga je došlo samo zbog mobitela, želio je vidjeti što njegova supruga ima u mobitelu, s kim je u komunikaciji. Htio je znati s kim njegova supruga razgovara, ništa više od toga. Smatra da je njegova supruga poštena žena, to govori u smislu da nije kurva. Smatra da nije samo on odgovaran za ovu situaciju, tome je doprinijela i njegova supruga, a to što ga tereti i zašto to, treba pitati nju, a ne njega. Njegova supruga nije osoba sklona govoriti neistine i ne može reći da ga lažno tereti u svojem iskazu, vjerojatno joj se nakupilo, bila je u snažnom emotivnom dojmu, a on kad ga je pitala da li da zove policiju rekao da neka nazove, pa je na kraju eto tako sve to ispalo. On je svoju obranu iznio, kaje se zbog svega, nikad nije istukao suprugu. Uvijek su zajedno radili, pomagali su si uzajamno.

4.3. Nakon što je reproducirana snimka njegova ispitivanja optuženi je zatražio dopuniti svoju obranu te je izjavio kako je istina sve što je govorio, znali su se porječkati, međutim dobri su si, dobar si je sa suprugom, posebno si je dobar sa punicom KM. To se sve odvijalo dok je bio pod utjecajem alkohola, nekih stvari se sjeća, nekih se ne sjeća, kad popijete "fali vam dio filma" pa tako i njemu, drugi dan pokušavaš to rekonstruirati, prisjetiti se, ali se ne možeš uvijek svega sjetiti.

4.4. Nakon što je oštećena zatražila svjedočiti i iskazivala, optuženi se javio za riječ te naveo kako on nije razbojnik, nema razbojničko srce, on se u životu nikad nije potukao ni posvađao, nije čovjek koji bi prijetio pa ni kad popije. Sad kad gleda oštećenu kako plače i njemu je teško i on drhti u sebi i njemu dođe da plače. U prošlosti se suočio sa svojim problemom, tražio je pomoć, tražio je liječenje, ali kada bi došao u društvu ponovo se popilo i to je tako.

5. U ovom predmetu sve činjenice su sporne, optuženik osporava da bi kaznena djela počinio, nije sporno da bi povremeno vrijeđao suprugu, ne osporava da bi 15. srpnja 2025. došlo do sukoba između njega i oštećene.

6. Ispitana u svojstvu svjedoka na raspravi od **.**.2026. AM koristila je blagodat ne svjedočenja, međutim 11. lipnja 2026. na raspravi je zatražila ispitivanje te je ispitana od strane suda. U svjedočkom iskazu koji je dala na raspravi navodi kako je odlučila svjedočiti jer želi pomoći optuženiku, njemu je potrebna pomoć, reći će istinu. Optuženi ju je tijekom lipnja 2025. i sve do 15. srpnja 2025. vrijeđao, to bi činio svaki put kada bi se napio, na koljenima ga je molila da neka ne pije, da je to važno za njihovu dobrobit (utvrđuje se da žrtva plače dok svjedoči), na to bi Janko njoj rekao kako on ne pije puno ali mu malo treba. Njoj suprug nije govorio svakodnevno da je kurva, proleterka, jebo ti bog mater, znao je reći neku ružnu riječ, ali to nije tako govorio, ako je to ušlo u zapisnik o njezinom ispitivanju pred policijskim istražiteljem, u tom djelu iskaza je jedino moglo doći do greške jer je sve kulminiralo 15. srpnja 2025. kada je i nazvala policiju, a kojeg ju je dana optuženik vrijeđao tim riječima, želio joj je uzeti mobitel. Zagrozio joj se da će ju zatući sjekirom i da će ju ustrijeliti kao mačka. Dakle istina je da joj se optuženik zagrozio se usmrćenjem tog dana međutim nije točan iskaz KM koji je danas pročitan da bi Janko pokušavao ući u kuću i da bi psovao i da je bio nasilan, toga nije bilo, on je uhvatio za kvaku vratiju ali nije psovao i vikao već se samo udaljio, a tako je i prvi puta svjedočila.

6.1. Na upit ODO navodi kako je tog dana nazvala policiju jer joj je optuženi prijetio da će ju ubiti, želio joj je uzeti mobitel, trčao je za njom oko auta, ona je tada nazvala policiju, to je mogao čuti i optuženi jer je bio ondje te je zbog njezinog poziva policiji još više pobjesnio. Ona je tada pobjegla u kuću i zaključala se zajedno s majkom jer je optuženi išao za njom, a policiju je zvala jer se bojala. U ćošku kuće drhtala je od straha. Kad ju se pita za inkriminiran period, a u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji, odgovara, njoj optuženi nije ranije govorio da je kurva i proleterka i da dobro ne kuha, to joj je rekao 15. srpnja, međutim znao ju je opsovati, sada ne može reći da li je to bilo često i koliko često, bilo je povremeno, a kad ju se pita kojim riječima ju je psovao, odgovara kako joj je psovao mater. Dok ju je tako psovao, ona se osjećala ružno, osjećala se poniženo.

Utvrđuje se kako žrtva nekontrolirano plače.

6.2. Molila je optuženika, govorila mu "Janko nemoj me psovati", njoj je trebao mir, preklinjala je optuženika.

6.3. Na daljnji upit ODO na koji način ju je još vrijeđao (žrtva odgovara kroz suze) odgovara, dosta je dosta je, ne može više, nikad ga nije vrijeđala, nije ga nikad psovala, više ne može govoriti, cijeli život trpi. Njezin suprug pije godinama, vrijeđao ju je i ranije, dakle i prije tog lipnja, to čini kad je pijan, kad je trijezan tada je dobar čovjek.

6.4. Nakon što joj je predočen njezin iskaz oštećena navodi kako je to njezin iskaz međutim pojašnjava, suprug ju nije svakodnevno vrijeđao govoreći da je kurva i jebo ti bog mater, također tijekom lipnja pa do 15. srpnja 2025. nije ju svakodnevno vrijeđao govoreći da je kurva, proleterka, jebo ti bog mater i govorio da dobro ne kuha, već je to činio kada je bio u alkoholiziranom stanju, to nije bilo baš svaki dan, a tada joj se obraćao tim riječima i doista je govorio da je kurva, proleterka, jebo ti bog mater i da dobro ne kuha, ali to nije bilo svakodnevno. U odnosu na preostali iskaz koji je danas pročitan, ona u cijelosti ostaje kod njega, on je istinit.

6.5. Na upit ODO navodi kako joj nije potrebna sigurnosna mjera, međutim ovisno o odluci suda, mjere opreza se mogu produljiti još neko vrijeme, one nisu problem, optuženi ih se pridržava, osjeća se sigurnije.

6.6. Ispitana pred policijskim istražiteljem, a koji iskaz je na raspravi pročitan i predočen oštećenoj, AM je navela da zajedno sa suprugom živi kod svoje majke KM u [adresa]. Napominje kako je njen suprug unazad dvadeset godina šest puta, možda čak i više, bio na odvikavanju od alkohola. Od 2018. pa sve do travnja 2025. suprug je radio u Njemačkoj. Kada se nalazio na radu u Njemačkoj, u tri mjeseca dolazio je jedan ili dva puta doma i tada se doma nalazio većinom kroz vikend. U tome periodu kada je dolazio doma, učestalo je bio pod utjecajem alkohola, odnosno dovodio se u alkoholizirano stanje i tada ju je vrijeđao raznim pogrdnim riječima da je kurva, jebo joj K mater i slično. Također znalo se dogoditi da kad je došao doma, nije se uopće javio te je ponovno otišao u Njemačku. U 4. mjesecu ove godine suprug je otišao u prijevremenu mirovinu te se od tada nalazi kod kuće. Napominje da od sredine 6. mjeseca 2025. pa sve do dana kada ga je prijavila policiji, odnosno 15. srpnja 2025., suprug je svakodnevno pod utjecajem alkohola te ju tada svakodnevno vrijeđa pogrdnim riječima "kurva, proleterka, jebo ti K mater", a i također govori da mu dobro ne kuha. 15. srpnja 2025. oko 14,40 sati suprug koji se nalazio u alkoholiziranom stanju te u drugoj sobi, došao je do spavaće sobe u kojoj je bila te nakon što je otvorio vrata, počeo je vikati na nju te joj je govorio: "kurva, prekini sa prijateljicama, strgal ti bum mobitel", a sve iz razloga što je baš u tome trenutku imala mobitel u ruci. Tada je došao do nje, bacio se na krevet gdje se nalazila i sa svojim rukama ju primio za njene ruke nakon čega se uspjela otrgnuti, uzeti mobitel i pobjeći van iz sobe, a potom i iz kuće na dvorište. Kada je izašla van iz kuće suprug je došao za njom te ju je pokušao uloviti, a ona je bježala po dvorištu kako ju ne bi uhvatio. Kada je bježala ispred njega, došla je do auta koji se nalazio na dvorištu, to joj je tada bio jedini spas da ju ne ulovi, a on joj je tada prijetio riječima: "idem po sekiru da te zatučem i strelil te budem ko mačka", na što mu je rekla: "zvat ću ti policiju" i odmah je zvala policiju, a on je sve to čuo jer se nalazio na prednjoj strani vozila, a ona na stražnjoj. Tada je suprug otišao prema gospodarskom objektu, a ona je tada uzela svoju majku KM koja se nalazila ispred ulaza, te su ušle u kuću i zaključala je vrata. Nakon nekih par minuta suprug je došao do ulaza i pokušao otvoriti vrata, no, nije mogao jer su bila zaključana. Samo je primio za kvaku. Nakon toga suprug je sjeo u svoj automobil i udaljio se u nepoznatom smjeru. Navodi da kada suprug ne konzumira alkohol je jako dobra osoba.

7. Svjedočki iskaz KM uz suglasnost stranka je pročitan na raspravi, a obzirom je ista narušena zdravlja.

7.1. Ispitana pred policijskim istražiteljem KM navodi da njena kćer AM i zet Janko žive kod nje zadnjih šest do sedam godina. AM i Janko si zadnjih par mjesec nisu dobri, jer Janko puno pije kad dođe društvo kod njega. Sjeća se da se 15. srpnja 2025. u popodnevnim satima nalazila ispred obiteljske kuće. gdje je sjedila na stolcu. U jednom trenutku iz kuće je istrčala njena kćer AM, a za njom zet Janko koji je bio jako pijan i oni su se naganjali oko auta. jer ju je Janko htio uhvatiti. Tad je Janko jako vikao na AM i rekao je da ju bude zatukel, da je kurva i da ju bude strelil. Onda je Janko otišao u garažu, a kćer je došla do nje, primila ju pod ruku i odvela ju u kuću. Tada je zaključala vrata. Dok su se nalazile u kući, Janko je htio ući u kuću i primio je za kvaku, ali nije mogao otvoriti vrata, jer su bila zaključana i jako je psovao ispred, no ne može se sjetiti koje točno psovke. Nakon što više nije htio ulaziti u kuću, kćer je zvala policiju.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Strahimira Sučića proizlazi kako je okrivljenik osoba kod koje se može postaviti dijagnoza sindroma ovisnosti o alkoholu, alkoholna ljubomora i organski psihosindrom. Tempore crimis okrivljenikove sposobnosti razumijevanja vlastitih postupaka i upravljanja svojom voljom bile su bitno smanjene. Ispunjen je uvjet za izricanje sigurnosne mjere liječenja od ovisnosti 5 o alkoholu. Ova mjera se, ovisno o odluci suda, može provoditi i u uvjetima penalne ustanove. Ispitan na raspravi vještak je ostao kod svojeg nalaza i mišljenja te dodaje kako do bitno smanjene ubrojivosti okrivljenika je dovelo razvijanje sumanutih ideja koje su van realiteta što se manifestira idejama ljubomore. Te su ideje promjenjivog intenziteta te nisu toliko izražene da bi u potpunosti dominirale njegovom ličnošću. Na smanjenje njegove ubrojivosti jednim djelom je utjecao i sindrom ovisnosti o alkoholu, a u kombinaciji s razvijanjem alkoholne ljubomore ta je ubrojivost bila smanjena, ali u bitnom stupnju.

9. Ispitan na raspravi policijski službenik PM navodi kako mu je poznato zbog čega je pozvan na sud. Naime, sjeća se postupanja po dojavi žrtve AM, kada je upućen na kućnu adresu po dojavi, kad je došao na dvorište, na dvorištu nije bilo nikoga, vrata su bila zaključana, pokucali su, otvorila je vrata AM. AM kad je otvorila vrata bila je vidno uznemirena, bila je u suzama, uz nju je bila i još jedna gospođa, njezina majka, na kojoj se vidjelo da je narušena zdravlja međutim ona nije djelovala uznemireno. Optuženika prilikom postupanja nisu zatekli, napustio je mjesto događaja prije njihovog dolaska. Kasnije je optuženi sam došao do obiteljske kuće gdje su se nalazili. Pri dolasku optuženi je bio vidno alkoholiziran, bio je dobra raspoloženja sve dok nije došao s n jima u postaju kad je ondje ugledao AM, tada se uznemirio i počeo vikati.

10. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu proizlazi da je okrivljeniku izmjerena koncentracija alkohola od 2,80 g/kg.

11. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji proizlazi kako je AM **.**.2025. u 15,31 sati dojavila da je njezin suprug Janko Klarić unatrag nekoliko dana pijan te nasilan prema njoj, odnosno da ju psuje, vrijeđa i prijeti joj. Također proizlazi je navela da se s majkom zatvorila u kuću, dok je Janko na dvorištu i viče. Konstatirano je također da je imenovana uznemirena. Dalje iz izvješća proizlazi da su, prilikom dolaska na intervenciju, policijski službenici zatekli oštećenicu uznemirenu, u suzama, drhtavog glasa, potresenu i bez ozljeda.

12. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio kako je optuženi počinio kazneno djelo nasilja iz obitelji iz članka 179.a KZ/11 i kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 na štetu supruge AM.

13. Optuženi iznoseći svoju obranu poriče počinjenje kazneni djela, međutim i sam navodi kako je suprugu vrijeđao pogrdnim riječima, verbalizira problem s alkoholom, da se sukobljavao sa suprugom dok je pod utjecajem alkohola pri čemu ističe kako se ne sjeća svega što je govorio i radio u alkoholiziranom stanju. Uzme li se takva obrana optuženika u obzir i stavi u kontekst izvedenih dokaza, svjedočkog iskaza oštećene, svjedočkog iskaza KM te provedenog psihijatrijskog vještačenja zaključuje se kako obrana optuženika u dijelovima u kojima poriče počinjenje kaznenih djela nije vjerodostojna.

14. Naime, oštećena AM neposredno na raspravi te ispitana pred policijskim istražiteljem tereti optuženika na počinjenje kaznenih djela, opisuje uvrede koje joj je izgovarao optuženik, daje vremenski okvir u kojem se zlostavljanje događalo i pod kakvim okolnostima te proizlazi kako je oštećena bila izložena sustavnom nasilju optuženika kroz dulji vremenski period pri čemu je optuženikova ovisnost o alkoholu u značajnoj mjeri doprinijela neprihvatljivom ponašanju optuženika. Žrtva je sudu dala uvid u vlastito emotivno stanje, pored toga što opisuje kako se osjećala te navodi kako se osjećala ružno, osjećala se poniženo a kad je bila izložena prijetnjama, drhtala je od straha. Pored toga, oštećena prilikom iskazivanja pred sudom nije mogla suspregnuti suze, plakala je, bila je vidno emocionalno potresena. U takvim okolnostima sud iskaz žrtve cijeni u cijelosti vjerodostojnim, posebice što je takav svjedočki iskaz suglasan i sa svjedočkim iskazom KM a u odnosu na kazneno djelo prijetnje gdje i spomenuta svjedokinja opisuje ponašanje optuženika iz kojeg proizlazi da je kritične zgode prijetio žrtvi.

15. Policijski službenik PM svjedoči o držanju žrtve kritične zgode te proizlazi kako je žrtva bila vidno uznemirena, a optuženi u alkoholiziranom stanju, što je utvrđeno i kasnije mjerenjem koncentracije alkohola na strani optuženika te je utvrđeno da je bio pod utjecajem alkohola.

16. Uzme li se i u obzir izvješće o dojavi, to proizlazi da je oštećena zatražila policijsku intervenciju zbog ponašanja optuženika to sud tvrdi utvrđenim da je optuženik počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. Dakle, optuženi je u inkriminiranom vremenskom periodu u alkoholiziranom stanju zlostavljao žrtvu psujući ju, vrijeđajući ju na način kao što ga se tereti a koje je njegovo protupravno postupanje je kulminiralo 15. srpnja 2025. kada se grozio žrtvi, svojoj supruzi AM usmrćenjem.

17. Optuženikova obrana ukazuje se kao jedini dokaz u postupku kojeg sud nije prihvatio osim u dijelovima koji su sukladni drugim provedenim dokazima, dok je sve ostale na raspravi provedene dokaze prihvatio kao vjerodostojne.

18. Slijedom toga, sud je utvrdio da se optuženik nasilnički ponašao prema supruzi, da je takvo ponašanje kod nje izazvalo osjećaj straha, poniženosti i povredu dostojanstva, a o čemu svjedokinja detaljno iskazuje.

19. Nadalje, sud je utvrdio da je optuženik AM prijetio smrću pri čemu je koristio izraze koji su jasno usmjereni ka lišenju života.

20. Dakle, iz provedenog dokaznog postupka, proizlazi nedvojbeno utvrđenim da je optuženi počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

21. Na okolnost optuženikove ubrojivosti provedeno je vještačenje po psihijatru vještaku Strahimiru Sučiću koji se očitovao kako se kod optuženog Janka Klarića može postaviti dijagnoza sindroma ovisnosti o alkoholu, alkoholna ljubomora i organski psihosindrom. Okrivljenikove mogućnosti da shvati značenje svog postupanja i vladanja svojom voljom bile su smanjene i to bitno.

21.1. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka.

22. Optuženik je postupao s izravnom namjerom prvog stupnja, bio je svjestan kako svojim nasilničkim ponašanjem prema žrtvi, učestalim vrijeđanjem kod nje izaziva osjeća straha i uznemirenosti, a takvu posljedicu je želio i postići, a također je izgovorio prijeteće riječi koje jasno idu za tim da bi oštećenicu lišio života te proizlazi da je optuženik bio svjestan što radi i želio je počinjenje svakog kaznenog djela. Optuženik je bitno smanjeno ubrojiv što znači da su njegove mogućnosti shvaćanja vlastitih postupaka i upravljanja njegovom voljom bile smanjene i to bitno.

23. Svijest o protupravnosti nije osporena, valja reći da je notorna činjenica da je zabranjeno nad bliskim osobama vršiti psihičko nasilje, vrijeđati i psovati, prijetiti, a pogotovo smrću.

24. Nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

25. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra , pobude iz kojeg je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja, iskrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobe i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadni štetu.

26. Olakotnim je sud cijenio optuženiku u odnosu na sva inkriminirana kaznena djela okolnost da bi kaznena djela počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti, optuženiku je cijenjena i njegova ranija neosuđivanost.

27. Otegotnih okolnosti na strani optuženika sud nije našao.

28. Za kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona optuženiku je sud izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine naime uvažavajući propisani zakonski okvir, uvažavajući način počinjenja kaznenog djela, vremenski period u kojem je optuženik zlostavljao žrtvu, sud smatra kako je dovoljno optuženiku izreći kaznu zatvora u trajanju propisanog zakonskog minimuma. Sud smatra kako je primjereno izreći kaznu zatvora u navedenom trajanju čime se izražava jasan društveni prijekor zbog kršenja pravne norme, da će takvom sankcijom biti ispunjeni ciljevi i specijalne prevencije.

29. Nadalje, optuženiku je za počinjeno kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona izrečena kazna zatvora u trajanju osam mjeseci sud ocjenjuje kako će se takvo odmjerenom pojedinačnom kaznom, a koja premašuje posebni minimum djelovati na svijest optuženika da ne čini nova kaznena djela kao i na svijest potencijalnih počinitelja takvih djela. Također će se tako odraziti potreban stupanj prijekora.

30. Nakon što je sud odmjerio pojedinačne kazne za svako počinjeno djelo, potom je na temelju ocjene, počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, posebice s obzirom da je riječ o istoj žrtvi izrekao jedinstvenu kaznu zatvora kao u izreci u koju će se izračunati vrijeme dosadašnjeg lišenja slobode u ovom predmetu. Na ovom mjestu valja napomenuti kako sud bitno smanjenu ubrojivost nije uzeo kao osnovu za ublažavanje kazne već je ista cijenjena kao olakotna okolnost na strani optuženika.

31. Sud je nakon što je optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju jedne godine i četiri mjeseca istome izrekao djelomičnu uvjetnu osudu na način da se dio kazne od osam mjeseci ima izvršiti dok se uvjetovani dio kazne zatvora od osam mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od četiri godine ne počini novo kazneno djelo. Naime, ocjena je suda kako postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne optuženi neće ubuduće činiti kaznena djela. Naime, pored izraženog jasnog društvenog prijekora i retribucije optuženiku je izrečena i sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu. Sud smatra kako je navedeno jedan od čimbenika koji ukazuju na to da će optuženik kroz adekvatno liječenje i praćenje od strane nadležnih službi, kako probacije, tako i liječničkih službi dobiti adekvatnu skrb koja će osigurati uklanjanje svih rizičnih faktora na strani optuženika, te da će biti uspješno integriran u društvo.

31.1. Rok provjeravanja od četiri godine sud smatra minimalno nužnim, a kako bi se optuženiku ukazalo da će svako protupravno postupanje u budućnosti rezultirati sankcijom, pri čemu će biti i opozvan uvjetovani dio djelomične uvjetne osude.

32. Sud je optuženiku sukladno nalazu i mišljenju izrekao sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu. Naime, sud smatra, a uvažavajući u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka psihijatra kako je nužno izreći optuženiku navedenu sigurnosnu mjeru, a obzirom je kazneno djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu te postoji opasnost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo. Optuženik sigurnosnu mjeru može izvršavati u zatvorskim uvjetima i sa slobode, time se osigurava kontinuitet u monitoringu i tretmanu njegove ovisnosti i osiguravaju se pretpostavke za punu intergraciju u društveni život zajednice u budućnosti. Optuženik je upozoren na posljedice ukoliko se ne bi pridržavao izrečene mu sigurnosne mjere.

33. Odluka o naknadi troškova kaznenog postupka temelji se na odredbama kao u izreci. Optuženiku je naloženo plaćanje svih troškova kaznenog postupka i to paušalni trošak od 50,00 eura uzme li se u obzir broj provedenih dokaznih radnji i ročišta, sud smatra iznos paušala opravdanim, troškovi branitelja po službenoj dužnosti iznose 375,00 eura, to su stvarni troškovi s osnove nagrade i naknade nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti dok je istodobno optuženik dužan platiti troškove za provedeno psihijatrijsko vještačenje te pristup vještaka na raspravu, a o kojem trošku će biti odlučeno posebnim rješenjem.

33.1. Troškove koje je odmjerio sud je obvezao optuženika platiti u roku od 6 (šest) mjeseci jer smatra kako je optuženiku, a uvažavajući njegovo imovno stanje potreban dulji rok za podmirenje troškova jer ima malu mirovinu pa bi kraći rok od 6 (šest) mjeseci bio tegotan za optuženika, dok sud smatra kako na ovaj način odmjereni troškovi daju optuženiku dovoljno vremena da u skladu sa svojim financijskim mogućnostima u cijelosti podmiri troškove kaznenog postupka, a na što ga je sud i obvezao.

U Zlataru 15. lipnja 2026.

SUDAC

Saša Radojević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO-291/2025

2. Optuženi Janko Klarić

3. Oštećena AM