Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: P-828/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Sonji Miljak, u pravnoj stvari tužitelja DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Karlu Suriću, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženika Općine Privlaka, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ivana Pavla II 46, 23233 Privlaka, zastupana po općinskom načelniku ČB, a ovi po punomoćnici Nikolini Kranjčec, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Kranjčec i Kamber, j.t.d. u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 19. svibnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno i sa zamjenicom punomoćnika, te zz. tuženika i sa punomoćnicom, te nakon objave presude dana 12. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao pravo vlasništva nekretnine oznake: k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. uložak broj [broj ZK uloška], površine 28 m2, za cijelo, što je tuženik Općina Privlaka, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ivana Pavla II 46,23233 Privlaka dužna priznati i trpjeti, te da tužitelj na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, ishodi u zemljišnim knjigama nadležnog suda prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime i za cijelo, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.259,81 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 28 m2, nove izmjere, koja ogovara dijelu k.č.br. stare izmjere 230/1 površine 14667 m2. Napominje se kako je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik, za cijelo, predmetne nekretnine, međutim u postupku preoblikovanja je u zk. ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik predmetne nekretnine pogrešno upisana Općina Privlaka. Općina Privlaka pogrešno je upisana i kao posjednik predmetne nekretnine pri Državnoj Geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Zadar za k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je vlasništvo predmetne nekretnine za cijelo stekao darovanjem od strane svoje majke LB. Majka tužitelja, LB je predmetnu nekretninu stekla darovanjem od svoje sestre KB. KB ( dj. ŽB ) je predmetnu nekretninu stekla u trenutku smrti svoje majke pok. ŽB ud. D, i to nasljeđivanjem. Da su KB (Č ) i LB ( dj. Č ) nasljednice odnosno kćerke pok. ŽB ud. D proizlazi iz dopisa uredu za katastar od dana 20. veljače 1963.g. uz koji dopis je priloženo rješenje o nasljeđivanju. Pok. ŽB ud. D odnosno pravna prednica tužitelja i njegovih prednika je u katastarskom operatu bila evidentirana kao posjednica predmetne nekretnine, a koja činjenica nesporno proizlazi iz Zapisnika navedenog u točki 2. povijesnog dijela tužbe. Ukazuje se naslovnom sudu da je u Zapisniku pogrešno i to omaškom u pisanju upisano prezime L umjesto ŽB, a koja činjenica nije sporna, a omaška u pisanju životna tijekom diktiranja. U izvodu iz Popisnog lista, Državne geodetske uprave, područnog ureda za katastar nekretnina Zadar, ispostava Zadar od dana 12.07.2010.g. prilikom nove katastarske izmjere za k. č. br. [katastarska čestica] n.i k. o. [katastarska općina] evidentiran je upravo tužitelj. Naprijed navedeno dokazuje da se isti neprekidno nalazi u posjedu te da činjenica darovanja od strane njegove majke nije sporna. Iz zapisnika navedenog i dostavljenog u točki 2. povijesnog dijela tužbe na stranici prvoj jasno proizlazi da predmetna nekretnina predstavlja tzv. „komun„ te da se Općina Privlaka, znajući da ne polaže vlasnička prava ni posjed obveza donijeti odluku na Općinskog vijeću da predmetna nekretnina pripadne u vlasništvo tužitelja. Iz svega navedenog razvidno je kako je tužitelj vlasnik te samostalni i mirni posjednik predmetne nekretnine, koji ima pravni interes da se zemljišnoknjižno stanje iste nekretnine konačno uskladi sa stvarnim stanjem, te da tužitelj bude i formalno upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik predmetne nekretnine, za cijelo. Potrebno je napomenuti da nitko nikada tužitelju, niti njegovim pravnim prednicima nije osporavao vlasništvo niti posjed predmetne čestice što mogu potvrditi sumještani i susjedi koji imaju saznanja o posjedovanju i vlasništvu predmetne nekretnine više od sto godina. Upravo sve naprijed navedeno ukazuje da je tužitelj isključivi posjednik predmetne nekretnine te da ista predstavlja njegovo vlasništvo, za cijelo. Da je tome tako i da predmetna nekretnina zajedno s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere predstavlja imanje tužitelja, koje dijeli cesta dokazuje preslik katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, predmetna nekretnina nalazi se odmah preko puta nekretnine u vlasništvu tužitelja i čini imanje tužitelja. Naprijed navedeno je bitno i iz razloga što dokazuje da među nasljednicima iza pok. ŽB ud. D nikada nije bilo sporno da je predmetna nekretnina nasljeđivanjem pripala kćerki K te da je je ista darovala majci tužitelja odnosno svojoj sestri LB, kao i da je pok. ŽB od. D već za života raspolagala nekretninama u svome vlasništvu u korist svoje djece, a da među djecom nikada ništa nije bilo sporno, uključujući sada i predmetnu nekretninu u vlasništvu tužitelja. Da je tome tako proizlazi iz naprijed svih navedenih činjenica i priloženih dokaza kao i iz diobenog ugovora. Tužitelj je državljanin Republike Hrvatske te u prilogu ovog zahtjeva dostavlja preslik osobne iskaznice kao i potvrdu o plaćanju sudske pristojbe za tužbu. S obzirom na opisanu situaciju odnosno da tužitelj nema ispravu podobnu za upis vlasništva u zemljišne knjige to tužitelj očekuje od tuženika da priznaju tužbeni zahtjev ili da se ogluše i ne odgovore na tužbu, kako bi se stekli uvjeti za donošenje presude na temelju priznanja ili ogluhe, te time prištedjeli troškovi predmetnog parničnog postupka. Kako isti ima pravni interes srediti zemljišnoknjižno stanje svoje nekretnine budući nema ispravu pogodnu za uknjižbu predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu u cijelosti i postavljenom tužbenom zahtjevu. Naime, u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] tužitelj je sudjelovao u postupku preoblikovanja ali nije dostavio sudu nikakve dokaze da bi predmetna nekretnina bila u njegovom vlasništvu. Iz samog zapisnika proizlazi da utužena nekretnina, oznake kč. br. [katastarska čestica] nove izmjere, odgovara dijelu stare č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (površine 14667 m2). Na istom zapisniku tužitelj izjavljuje da ta nekretnina predstavlja „komun“ dakle općinsko zemljište. Iz dopisa ŽB ud. D Uredu za katastar Zadar u opisu imanja koje se dijeli nema nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa je tvrdnja tužitelja neosnovana. Također, ostavinsko rješenje ni darovni ugovori koje tužitelj ističe kao svoju osnovu stjecanja predmetne nekretnine nisu dostavljeni uz tužbu pa je i ta tvrdnja neosnovana. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zk. izvadak sa stanjem na dan 11. i 4. travnja 2023. (l.s. 13, 20), zapisnik od 16. veljače 2016. (l.s. 11-12), dopis pok. ŽB Katastru (l.s. 16-17), izvod iz popisnog lista (l.s. 18), prikaz čestica (l.s. 19), diobeni ugovor (l.s. 21), održan je očevid na licu mjesta (l.s. 49-50), skicu sudskog očevida s fotografijama (l.s. 56-59), saslušani su svjedoci i tužitelj (l.s. 75-76).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora zahtjev je tužitelja da se utvrdi kako je stekao pravo vlasništva čest. 3178 k. o. [katastarska općina], površine 28 m2, za cijelo te traži uknjižbu toga prava u zemljišnoj knjizi.

6. Nije sporno da je tužitelj u posjedu predmeta spora. Također je nesporno da se prijepor nalazi odmah ispred nekretnine u nespornom vlasništvu tužitelja (kuća i dvor) oznake čest. 3175 k. o. [katastarska općina].

7. Sporno je da li je tužitelj vlasnik predmeta spora.

8. Iz zk. izvatka sa stanjem na dan 11. travnja 2023. slijedi da je tuženik upisani zemljišnoknjižni vlasnik s čime je utvrđena njegova pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari.

8.1. Iz zapisnika iz obnove zemljišne knjige slijedi da čest. 3178 nove izmjere odgovara dijelu čest. 230/1 stare izmjere.

8.2. Uvidom u diobeni ugovor 8. listopada 1962. vidljivo je da je pok. ŽB podijelila svoje kćeri pa je tako i prednica tužitelja, njegova majka LB dobila određeni dio.

9. Na okolnost utvrđivanja prava vlasništva predmetne nekretnine sud je u dokaznom postupku saslušao svjedoke.

Pa tako svjedok HB na predočenje skice sudskog očevida i fotografija navodi da prepoznaje nekretninu. Bila je od pokojne babe tužitelja – ŽB, koja je tu držala drva i koristila nekretninu za držanje drugih predmeta koji su služili za kuću. Njezina je kuća odmah preko puta te nekretnine. Ona ju je i održavala, sjekla draču i slično. Nju je naslijedila njezina kćer, misli da se zvala LB, a LB je naslijedio DB. I LB je koristila nekretninu na način kao i pok. ŽB. U toj obitelji nikada nije bilo sporova, a to sve zna jer je njegova kuća udaljena 120 metara od tužiteljeve i cijeli je život u [adresa]. Inače su prije bile "užance" (običaji) da se daju na korištenje tereni koji bi bili odmah ispred kuća u kojima su prije živjele brojne obitelji. Nije mu poznato da bi Općina to koristila, to je mali komad.

9.1. Svjedok PB na predočenje skice sudskog očevida i fotografija navodi da prepoznaje nekretninu. On je od svoje sedme godine prvi susjed tužitelja. Ova nekretnina je oduvijek bila u obitelji tužitelja, oni su to koristili na način da bi odlagali stvari na istu te je čistili i održavali. To je točno ispred njihove kuće, ispred dvora. Upitan kako je DB stekao istu, navodi da je njegova teta K skrbila o njegovoj babi ŽB te je onda taj dio prepustila svojoj sestri LB koja je od tužitelja majka. Izvorno bilo je od babe ŽB. U obitelji nije bilo svađa i nije mu poznato da bi Općina Privlaka ovu nekretninu koristila na bilo koji način.

9.2. Ovi nesrodni i nezainteresirani svjedoci na sud su ostavili dojam iskrenih osoba. Iskazivala su sigurno i uvjerljivo te međusobno suglasno, a radi se o svjedocima koji svoja saznanja, kao susjedi koji su cijeli život u [adresa] i poznavali su prednike tužitelja, crpe neposredno. Sud im vjeruje i cijeni iskaze kao uvjerljive i vjerodostojen te u skladu s materijalnim dokazima u spisu.

10. Tužitelj DB navodi da je nekretnina bila od njegove babe ŽB čiji je muž Ž poginuo u II. svjetskom ratu te je ona tako ostala sama s djecom. Ona je nekretninu koristila, a tada je način bio da je Mjesna zajednica Privlake svakome davala ispred kuće odnosno dvora površinu za korištenje točno u gabaritima koliki su bili kuća i dvor. Tu je baba stavljala drva, druge stvari, održavala i imala je dvije ovce koje bi tu znala zavezati. Majka LB je pitala sestru K da joj prepusti svoj udio u ovoj nekretnini kao i u kući i dvoru te je tako i bilo. On je naslijedio majku, a s bratom se podijelio na način da je njemu pripalo sve u PB, a njemu u DB. Nije bilo sporova, a nekretninu i dan danas koristi i održava. Tu Općina nikada nije postavljala pitanja vezano za nekretninu niti za način njezinog korištenja od strane njegove obitelji i njega.

10.1. Zz. tuženika ČB navodi da je negdje početkom 2018. godine DB je došao u njegov ured načelnika Općine, zatražio razgovor te ga je upoznao s problematikom ove čestice. Rekao je DB da to mogu riješiti na dva načina; jedan je da se izvrši procjena vrijednosti nekretnine i da se ide na javni natječaj na koji se može javiti bilo tko ili sudskim putem. U razgovoru s mještanima i slušajući svjedoke na ovoj raspravi uistinu je uvidio da ova nekretnina pripada njihovoj čestici gdje je kuća i dvor. Problem je što nemaju papire, ali izvjesno koriste ovu nekretninu više od 50 godina.

10.2. I stranački iskazi u ovoj pravnoj stvari u skladu su s iskazima svjedoka kojima je sud poklonio vjeru. Izvjesno je problem nastao u postupku obnove zemljišne knjige kada je došlo upisa prava vlasništva na Općinu Privlaka bez pravnog utemeljenja.

11. Prema čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: ZV), vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i temeljem zakona.

12. Sud je motrišta da je tužitelj predloženim i izvedenim dokazima nedvojbeno dokazao u odnosu na tuženika da je putem prednika stekao pravo vlasništva dosjelošću pa potom osobno nasljeđivanjem majke LB jer je dokazao kvalificirani posjed odnosno da je predmetna nekretnina u obitelji PB sigurno više od 50 godina i da su je neometano posjedovali i koristili.

13. Konačno, za valjan zemljišnoknjižni upis osim formalnih uvjeta trebaju postojati i materijalnopravni uvjeti koji opravdavaju takav upis. Postojanje materijalnopravnih uvjeta za upis prava vlasništva pretpostavlja postojanje valjane pravne osnove stjecanja istog prava, pa kada takva osnova ne postoji, ne može niti doći do valjanog upisa. Sud je motrišta da tuženik nije imao valjani materijalnopravni uvjet za upis prava vlasništva u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] dok je s druge strane u ovoj parnici tužitelj dokazao da je predmetna nekretnina njegovo vlasništvo pa je trebalo prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan.

Slijedom iznijetoga odlučeno je kao u izreci.

14. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 117/2003, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023), a trošak priznat tužitelju sastoji se od zastupanja istog po punomoćniku iz redova odvjetnika i to za sastav tužbe 50 bodova (Tbr. 7. toč. 1.), za zastupanje na ročištima od 20.5.2025., 12.3.2026. i 19.5.2026. od po 50 bodova (Tbr. 9. toč. 1.), za sastav podneska od 7.4.2026. 50 bodova (Tbr. 8.3.), sve prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22) s tim da vrijednost svakog boda iznosi 2,00 EUR što iznosi 500,00 EUR čemu se pridodaje PDV od 25%, ukupno 625,00 EUR i trošak sudskih pristojbi na tužbu od 13,27 i presudu od 26,54 EUR te predujam za očevid od 595,00 EUR – ukupno 1.259,81 EUR.

U Zadru, 12. lipnja 2026.

S U D A C

Sonja Miljak

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se izjavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka odluke u 3 (tri) primjerka putem ovog suda.

Dostavna naredba:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćnicima

Nakon pravomoćnosti:

MF – Porezna uprava Zadar