REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: P-532/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Patriziji Muždeka Funčić, u pravnoj stvari prvotužitelja GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužiteljice ČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje na adresi [adresa], Im Forhret 2 te oboje zastupani po punomoćniku Renatu Caru, odvjetniku u Crikvenici, protiv tuženika Stečajna masa iza KOMSTING d.d. u stečaju, Crikvenica, zastupan po stečajnoj upraviteljici Ljubici Juranović Skočić iz Kastva, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. svibnja 2026. u prisutnosti prvotužitelja i drugotužiteljice osobno uz punomoćnika te u odsutnosti uredno pozvane punomoćnice tuženika, 12. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da u Stečajnu masu iza KOMSTING d.d. u stečaju, Crikvenica, ne spada 684/5000 dijela od suvlasničkog dijela tuženika nekretnine opisane u zemljišnim knjigama kao k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada i dvor u površini od 104 čhv, upisana u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina u naravi predstavlja stan nalazeći na III. katu stambene zgrade u [adresa] na adresi [adresa], koji se stan sastoji od ulaznog prostora, blagavaone, kuhinje, dnevnog boravka, sobe, kupaone i lođe površine 55,08 m², sa pripadajućim spremištem-drvarnicom nalazećom u podrumu stambene zgrade, površine 2 m², ukupne površine od 57,08 m², zajedno sa pripadajućim zajedničkim dijelovima zgrade.

II. Utvrđuje se da su prvotužitelj GĐ i drugotužiteljica ČĐ suvlasnici na jednake dijelove na cjelokupnom suvlasničkom udjelu tuženika nekretnine opisane u zemljišnim knjigama kao k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada i dvor u površini od 104 čhv, upisana u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u naravi predstavlja stan nalazeći na III. katu stambene zgrade u [adresa] na adresi [adresa], koji se stan sastoji od ulaznog prostora, blagovaone, kuhinje, dnevnog boravka, sobe, kupaone i lođe, površine od 55,08 m², sa pripadajućim spremištem - drvarnicom nalazećom u podrumu stambene zgrade, površine od 2 m², ukupno 57,08 m² zajedno sa pripadajućim zajedničkim dijelovima zgrade, slijedom čega su ovlašteni zatražiti u zemljišnim knjigama upis stečenog prava suvlasništva na jednake dijelove na cjelokupnom suvlasničkom udjelu tuženika na svoje ime i u vlasništvo.

III. Nalaže se tuženiku Stečajnoj masi iza KOMSTING d.d. u stečaju, Crikvenica, da prvotužitelju GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužiteljici ČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje na adresi [adresa], Im Forhret 2 , naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.217,73 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 12. lipnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvoužitelj i drugotužiteljica (dalje: tužitelji) su 30. rujna 2025. podnijeli tužbu u kojoj su naveli da su izvanknjižni vlasnici stana na III. katu stambene zgrade u [adresa] na adresi [adresa] (prije [adresa] ulaz B, objekt G), sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada i dvor u površini od 104 čhv, upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji stan da se sastoji od ulaznog prostora, blagavaone, kuhinje, dnevnog boravka, sobe, kupaone i lođe, površine 55,08 m2 sa pripadajućim spremištem-drvarnicom nalazećom u podrumu stambene zgrade veličine 2 m², u ukupnoj površini od 57,08 m², zajedno sa pripadajućim zajedničkim dijelovima zgrade, odnosno da su suvlasnici na jednake dijelove na cjelokupnom suvlasničkom udjelu tuženika na nekretnini opisanoj u zemljišnim knjigama kao k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada i dvor u površini od 104 čhv, upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], obzirom da još uvijek nije izvršeno etažiranje predmetne zgrade. Nadalje, tužitelji su naveli da su predmetnu nekretninu stekli temeljem Ugovora broj 92/96-12 od 19. srpnja 1996., sklopljenog sa društvom KOMSTING d.d., [adresa], zastupanog po direktoru CĐ, a koji stan da im je predan u posjed 1997. godine te da od tada ga nesmetano koriste. Dakle, ističu da su tužitelji pravo vlasništva opisane nekretnine stekli dosjelošću i to kao kvalificirani posjednici. Međutim, navode da tužitelji nisu izvršili upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini/stanu, budući da predmetni kupoprodajni ugovor ne sadrži sve obvezne elemente temeljem kojih bi bila moguća uknjižba prava vlasništva, kao što su OIB i točne adrese kupaca. Slijedom navedenog, navode da tužitelji imaju pravni interes za podnošenje ove tužbe, a tuženik da ne želi izvansudskim putem riješiti upis prava vlasništva tužitelja. Slijedom svega navedenog, tužitelji predlažu da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev te da tuženika obveže na naknadu parničnog troška.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti osporio osnovanost tužbenog zahtjeva, navodeći da tuženik kao takav ne postoji jer da nije upisan u sudski registar pa da se postupak protiv njega ne može voditi. Također, tuženik navodi da tužitelji nisu dostavili dokaze o stjecanju prava vlasništva nekretnine/stana, već da su dostavili Ugovor o kupoprodaji stana iz 1996., ovjerenog od javnog bilježnika 21. srpnja 1998., međutim da nisu dostavili dokaz o plaćanju istog i primopredaji nekretnine. Slijedom iznijetog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev, kao i da tužitelje obveže na naknadu parničnog troška.

3. U podnesku od 5. veljače 2026. tužitelji su se na navode tuženika iz odgovora na tužbu očitovali da tuženik kao naznačena Stečajna masa iza KOMSTING d.d., [adresa], sukladno Stečajnom zakonu ima stranačku sposobnost te da ga zastupa stečajna upraviteljica kao zakonski zastupnik, a što da je istoj poznato obzirom da su se već na ovom sudu vodili istovrsni postupci radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama/stanovima, odnosno odgovarajućim suvlasničkim dijelovima na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja da je predmet i ovog postupka. Tužitelji nadalje navode da činjenica isplate kupoprodajne cijene nije odlučna. Međutim, neovisno o navedenom, tužitelji navode da je kupoprodajna cijena isplaćena u cijelosti, kao i da je sam prednik tuženika i to društvo KOMSTING d.d., Crikvenica temeljem Ugovora broj 92/96 od 18. srpnja 1996. tužiteljima dozvolio uknjižbu prava vlasništva te je ujedno 21. srpnja 1998. isti ovjerio kod javnog bilježnika i tužiteljima predmetnu nekretninu predao u posjed. Dakle, tužitelji navode da je pravni osnov stjecanja prava vlasništva u ovoj pravnoj stvari dosjelost, obzirom da predmetnu nekretninu drže u nesmetanom posjedu od 1998., slijedom čega da isplata kupoprodajne cijene nije relevantna.

4. Na pripremnom ročištu održanom 17. veljače 2026., stečajna upraviteljica tuženika je na poseban upit suda navela da je nesporno da se predmetna nekretnina nalazi u stambenoj zgradi u [adresa] na adresi [adresa], kao i da je nesporno da se radi o predmetnoj nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi stan u ukupnoj površini od 57,08 m², a da je kao vlasnik istog uknjižen ovdje tuženik i to u 684/5000 dijela.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja da se utvrdi da u stečajnu masu iza KOMSTING d.d. u stečaju, ne ulazi idealni dio nekretnine, točnije 684/5000 dijela od suvlasničkog dijela tuženika nekretnine opisane u zemljišnim knjigama kao k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada i dvor u površini od 104 čhv, upisana u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina u naravi predstavlja stan nalazeći na III. katu stambene zgrade u [adresa] na adresi [adresa] te zahtjev za utvrđenje da su tužitelji suvlasnici predmetne nekretnine.

6. Među parničnim strankama nije sporno da su tužitelji kao kupci i prednik tuženika društvo KOMSTING d.d., Crikvenica, zaključili ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine 1996. te isti ovjerili kod javnog bilježnika 21. srpnja 1998. Također, nije sporno da su tužitelji od 1998. u posjedu predmetnog stana temeljem zaključenog kupoprodajnog ugovora, kao i da isti nisu uknjižili svoje pravo suvlasništva u zemljišnoj knjizi.

7. Sporno je pravna osnova tužbenog zahtjeva (pravni posao ili dosjelost) te je sporna osnovanost istaknutog prigovora da tuženik ne može biti stranka u predmetnom postuppku, obzirom da Stečajna masa iza KOMSTING d.d. u stečaju, nije upisana u sudskom registru.

8. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u materijalnu dokumentaciju priležeću spisu, proveo je dokaz saslušanjem prvotužitelja GĐ te drugotužiteljice ČĐ.

9. Na temelju ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog postupka, sve sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23; dalje: ZPP), sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.

10. Prije svega, valja navesti da je neosnovan istaknuti prigovor da tuženik Stečajna masa iza KOMSTING d.d. u stečaju nije upisana u sudski registar, a iz kojeg razloga da se postupak protiv njega ne može voditi. Naime, stranačka sposobnost stečajne mase ne ovisi o tome je li stečajna masa upisana u sudski registar, s obzirom da stečajna masa ima svojstvo stranke u postupku, sve sukladno odredbi čl. 289. st. 4. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15., 104/17., 36/2.2 i 27/24.).

11. Uvidom u Ugovor br. 92/96-12 (stranica 6-9 spisa), zaključenog 19. srpnja 1996. te ovjerenog kod javnog bilježnika Koka Borasa sa sjedištem u [adresa] pod posl.br. OV-3380/98 dana 21. srpnja 1998., između tužitelja kao kupaca i društva KOMSTING d.d., [adresa] kao prodavatelja, sud je utvrdio da su ugovorne stranke ugovorile kupnju stana u izgradnji koji se nalazi u objektu izgrađenom na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno kupnju stana koji se nalazi na III. katu i koji se sastoji od ulaznog prostora, blagovaone, kuhinje, dnevnog boravka, spavaće sobe i loggie te spremištem od 2 m² i to za iznos od 93.636,00 DEM. Uvidom u odredbu čl. 8. predmetnog ugovora proizlazi da prodavatelj dozvoljava kupcima da na temelju ovog ugovora i ostale potrebne dokumentacije ishode uknjižbu prava vlasništva na svoje ime.

12. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Crikvenica, k. o. [katastarska općina], (stranica 11-12 spisa), sud utvrđuje da je predmetna nekretnina i to k. č. br. [katastarska čestica], (stambena zgrada i dvor) od 104 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kao i da je kao vlasnik iste i to 684/5000 suvlasničkog dijela uknjižen tuženik.

13. Uvidom u rješenje Trgovačkog suda u Rijeci posl.br. St-233/00 od 9. svibnja 2011. (stranica 5 spisa), proizlazi da je ovosudnim rješenjem posl.br. St-33/00 od 26. veljače 2008. zaključen stečajni postupak nad dužnikom KOMSTING d.d. u stečaju, [adresa], budući da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 196. st. 1. SZ -a, slijedom čega da je zakonom propisano da se u ime i za račun stečajne mase mogu voditi sporovi.

14. Iz iskaza prvotužitelja GĐ saslušanog na ročištu 20. svibnja 2026., (stranica 98 spisa), proizlazi da su on i supruga (drugotužiteljica) 1996. sa društvom KOMSTING d.d. iz [adresa] zaključili kupoprodajni ugovor za stan na adresi [adresa] te da se konkretno radi o stanu površine 55,8 m² na trećem katu koji se sastoji od malog predsoblja, spavaće sobe, kuhin je, dnevnog boravka, kupatila, ostave, balkona, odnosno loggie te spremište koje je odvojeno i nalazi se u prizemlju stambene zgrade. Nadalje, proizlazi da je predmetni kupoprodajni ugovor sastavilo društvo Komsting d.d., odnosno g. CĐ, koji da je ujedno trebao provesti i uknjižbu prava vlasništva. Također, proizlazi da su tužitelji prije par godina saznali da nisu uknjiženi, a kako je prodavatelj otišao u stečaj, da su se iz navedenog razloga obratili svom punomoćniku. Nadalje, proizlazi da su u posjed predmetnog stana ušli 1998. godine, a ključ istog da im je predao upravo g. CĐ koji je bio i prisutan na samoj primopredaji predmetnog stana. Tužitelji trenutno žive u [adresa], ali čitavu godinu za vrijeme praznika i godišnjeg odmora da borave u svom stanu u [adresa]. U konačnici, proizlazi da im nitko nikada nije osporavao posjed predmetnog stana u kojem da se nalaze već 30 godina i za koji da uredno podmiruju sve troškove. Ujedno, proizlazilo bi da im se od strane tuženika od kada su ušli u posjed stana nitko nikada nije obratio, kao niti da bi itko drugi osim njih koristio predmetni stan.

15. Iz iskaza drugotužiteljice ČĐ također saslušane na ročištu 20. svibnja 2026., (stranica 99 spisa), proizlazilo bi da su tužitelji kao kupci tadašnjem društvu KOMSTING d.d. kao prodavatelju isplatili kupoprodajnu cijenu u iznosu od cca 93.000,00 DEM u cijelosti i to na način da je prva rata isplaćena prilikom sklapanja samog Ugovora, a da su nakon toga isplaćene dvije rate na račun društva KOMSTING d.d.

16. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.; dalje: ZV), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka je propisano da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

17. U vezi sa navedenim, sukladno odredbi čl. 18. st. 1., 2. i 3. ZV-a, posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed), istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja, a pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao nit i je s obzirom na okolnost imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada.

18. Iz provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da su tužitelji 1996. kupili predmetni stan i isplatili kupoprodajnu cijenu. U tom trenutku, tužitelji kao obični građani su imali objektivno opravdan razlog vjerovati da su valjano stekli pravo vlasništva predmetnog stana, a posebice uzimajući u obzir da je g. CĐ trebao provesti uknjižbu prava vlasništva, slijedom čega su smatrali da je njihov kupoprodajni odnos završen stupanjem u posjed predmetnoga stana 1998. Stoga, u trenutku stjecanja posjeda, tužitelji su bili u uvjerenju da su valjano kupili predmetni stan te nisu mogli znati niti su imali razloga sumnjati da im pravo na posjed ne pripada. Prema tome, činjenica da je zaključen kupoprodajni ugovor 1996., navedeno ne predstavljaju temelj za stjecanje prava vlasništva, ali predstavljaju valjani temelj za zakonitost posjeda. Također, nesporno je utvrđeno da su tužitelji u posjed ušli mirno, dakle bez sile ili potajno ili zlouporabom povjerenja, slijedom čega se nj ihov posjed smatra istinitim, kao i poštenim.

19. Nadalje, odredbom čl. 160. ZV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.

20. Stoga je u odnosu na činjenicu trajanja posjedovanja predmetnog stana, sud proveo dokaz saslušanjem tužitelja koje iskaze je u cijelosti prihvatio kao istinite i vjerodostojne, budući da su isti iskazivali jasno, uvjerljivo, logično i sukladno dokumentaciji priležećoj spisu. Kronološki gledano, tužitelji se u posjedu predmetne nekretnine nalazi od 1998., a u koji posjed ih je uveo prednik tuženika.

21. Dosjelost je originarni način stjecanja vlasništva na temelju zakona što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune (zakonom određene) pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki. Kako je od trenutka stupanja u posjed tužitelja i to 1998. protekao rok od 10 godina to je ostvaren uvjet za stjecanje vlasništva predmetnog stana redovnom dosjelošću. Slijedom iznijetog, prigovor tuženika da tužitelji nisu dostavili dokaz o isplati kupoprodajne cijene predmetnog stana nije relevantna, budući da je za ocjenu poštenja posjeda odlučno stanje u trenutku stjecanja posjeda 1998., kada su tužitelji imali objektivno opravdan razlog vjerovati da su valjano stekli pravo vlasništva, a što je već obrazloženo.

22. Također, iz provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, kao i da tužiteljima nitko nikada nije osporavao pravo na posjed predmetnog stana ili pak da bi netko drugi koristio ili bio u posjedu predmetnog stana.

23. Tužitelji svoj zahtjev temelje na odredbi čl. 159. st. 1. i st. 2. ZV-a te odredbi čl. čl. ZV-a. 160. st. 1., odnosno da su pravo vlasništva dosjedanjem samostalnog, neprekidnoga, zakonitog, istinitog i poštenog posjeda na nekretnini stekli protekom roka od 10 godina. Budući da tužitelji imaju valjani pravni temelj posjedovanja predmetnog stana te da je njihov posjed istinit jer nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, a ni zlouporabom povjerenja, kao i da traje preko 10 godina, pri čemu se poštenje predmnijeva (tuženik nije ni tvrdio da tužitelji ne bi bili pošteni posjednici), ispunjene su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću i to na cjelokupnom suvlasničkom udjelu tuženika nekretnine opisane u zemljišnim knjigama kao k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada i dvor u površini od 104 čhv, upisana u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u naravi predstavlja stan koji se nalazi na III. katu stambene zgrade u [adresa] na adresi [adresa], a koji se sastoji od ulaznog prostora, blagovaone, kuhinje, dnevnog boravka, sobe, kupaone i loggie, površine od 55,08 m², sa pripadajućim spremištem- drvarnicom nalazećom u podrumu stambene zgrade površine od 2 m², ukupno 57,08 m² zajedno sa pripadajućim zajedničkim dijelovima zgrade, slijedom čega je odlučeno kao u toč. I. i II. izreke ove presude.

24. Sud se tijekom postupka rukovodio pravilom po kojem je dužan provesti postupak bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova (čl.10. ZPP - a). Stoga je raspravnim rješenjem od 20. svibnja 2026. odbio dokazni prijedlog za saslušanjem svjedokinje NĐ i HĐ, kao i svjedoka ŠĐ, smatrajući činjenično stanje predmetnog postupka dovoljno utvrđenim. također, sud je istim raspravnim rješenjem odbio i dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem uviđaja na licu mjesta zajedno sa geodetskim vještačenjem, budući je stečajna upraviteljica učinila nespornim da se radi o predmetnoj nekretnini.

25. Odluku o parničnom trošku sud je donio pozivom na odredbu čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, budući su tužitelji u cijelosti uspjeli u sporu, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika utvrđena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23; u nastavku teksta: Tarifa), a u skladu s vrijednosti predmeta spora te zatraženom trošku. Tužiteljima je priznat opravdan i stvarno nastali troška postupka i to za sastav tužbe od 30. rujna 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 7. toč. 1.), trošak prijedloga zabilježbe spora u iznosu od 125,00 EUR (Tbr. 19.), trošak podneska od 5. veljače 2026. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1.), trošak pristupa na ročište održanog 17. veljače 2026. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9. toč. 2.) i trošak pristupa na ročište održanog 20. svibnja 16. svibnja 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1.), dakle sveukupno iznos od 1.875,00 EUR.

26. Također, tužitelji imaju pravo i na trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 89,73 EUR, sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18. i 51/23.) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 37/23.) te na sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 253,00 EUR, koja je odmjerena primjenom Uredbe o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 50/26.), koja je stupila na snagu 1. lipnja 2026., što sveukupno iznosi 2.217,73 EUR.

27. Slijedom navedenog, sud je obvezao tuženika da tužiteljima naknadi prouzročeni parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.217,73 EUR zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 12. lipnja 2026. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21.) i čl. 151. st. 3. ZPP-a, slijedom čega je odlučio kao u toč. III. izreke presude.

Rijeka, 12. lipnja 2026.

Sutkinja

Patrizia Muždeka Funčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave na e-oglasnoj ploči, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).