REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Ovr-145/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Lidiji Klašnja-Petrović, kao sucu pojedincu, u predmetu osiguranja predlagatelja [obrt] [adresa], [obrt] 61, [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Tihani Miletić, odvjetnici u Zagrebu protiv protivnice osiguranja JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 26. siječnja 2026., poslovni broj: Ovr-4336/2025-2, 12. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnice osiguranja JŽ iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje se rješenje o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 26. siječnja 2026., poslovni broj: Ovr-4336/2025-2.

Obrazloženje

1. Rješenjem o osiguranju suda prvog stupnja određeno je osiguranje novčane tražbine predlagatelja osiguranja na temelju pravomoćnih i ovršnih rješenja o ovrsi Javne bilježnice Stanislave Galović iz Zagreba, Miroslava Milića 4, poslovni broj: Ovrv-193/2016, od 14. lipnja 2017. i poslovni broj: Ovrv-77/2019 od 6. svibnja 2019., te pravomoćnih i ovršnih rješenja o ovrsi Vršiteljice dužnosti javnog bilježnika Viktorije Nikolić iz Zagreba, Milivoja Matošeca 3a, poslovni broj: Ovrv-3166/2022 od 29. travnja 2022. i poslovni broj: Ovrv-21589/2023 od 27. lipnja 2023., uknjižbom založnog prava na posebnom dijelu nekretnine protivnice osiguranja upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Jug – kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 14 – suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-32) – stan broj 31 – troipolsobni s nusprostorijama na II. katu, površine 89,14 čm, 3 diletacija C – [adresa], koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine i koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, u 9/16 dijela.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se protivnica osiguranja zbog bitnih povreda ustavnih i zakonskih prava, pogrešne primjene prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe da je dugogodišnja udovica i osoba izrazito lošeg imovnog i socijalnog statusa, da je godinama bila korisnica socijalne pomoći, a danas prima mirovinu u iznosu od 247,62 eura, na kojoj se provodi ovrha od 61,90 eura mjesečno te da je dug prema predlagatelju osiguranja nastao isključivo zbog objektivne nemogućnosti plaćanja pričuve, a ne zbog izbjegavanja obveza

2.1. Dalje u žalbi navodi da ukupan dug iznosi 2.671,84 eura i da je prvostupanjski sud dopustio upis založnog prava na nekretnini znatne tržišne vrijednosti, koji ujedno predstavlja jedini dom protivnice osiguranja pa da takva mjera nije razmjerna visini tražbine, da predstavlja pretjerano i nepotrebno zadiranje u pravo vlasništva, da je suprotna temeljnim načelima pravičnosti i razmjernosti, a da pri tome prvostupanjski sud nije razmotrio niti jednu blažu mjeru, odnosno plaćanje na rate, reprogram, obustavu kamata, socijalnu zaštitu, iako je to njegova obveza.

2.2. Osim toga navodi da je na predmetnoj nekretnini već upisano založno pravo u iznosu od 290.000,00 eura i da je nekretnina već dodatno opterećena u iznosu od 70.000,00 eura s ostalim nasljednicima, što prvostupanjski sud nije uzeo u obzir, kao niti činjenicu da je osiguranje zbog relativno malog duga nepotrebno.

2.3. Protivnica osiguranja ističe prigovor povrede prava na dom, navodi da prvostupanjski sud nije proveo test razmjernosti i da predlagatelj nije dokazao postojanje konkretne opasnosti da bi bez ove mjere naplata tražbine bila nemoguća

2.4. Predlaže uvažiti žalbu i ukinuti prvostupanjsko rješenje te odbiti prijedlog za osiguranje, odnosno predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz obvezu razmatranja socijalne situacije i primjene blažih mjera.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. U prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14., Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP), u svezi članka 365. stavka 2. i članka 381. stavka 1. ZPP-a te članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje OZ), na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je pravilno primijenio materijalno pravo određivanjem založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja.

6. Iz podataka u prvostupanjskom spisu proizlazi da je osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja određeno na temelju ovršnih isprava i na temelju odredbi članaka 295. – 298. OZ-a.

7. Na temelju odredbe članka 290. stavka 1. OZ-a, na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine. Stoga se žalba protiv pobijanog rješenja može izjaviti iz razloga propisanih člankom 50. OZ-a pa žalbeni navodi protivnice osiguranja kojima upućuje na svoje teško imovno stanje, obiteljski status i visinu mirovine nisu odlučni za ocjenu pravilnosti i zakonitosti pobijanog rješenja.

8. Jednako tako, okolnost da je tražbina predlagatelja osiguranja nastala uslijed objektivne nemogućnosti podmirenja obveza, a ne namjernog izbjegavanja plaćanja, nije od utjecaja na pravo predlagatelja da, pod zakonom propisanim uvjetima, zatraži osiguranje svoje novčane tražbine utvrđene ovršnom ispravom.

9. Nisu osnovani ni žalbeni navodi da je prvostupanjski sud bio dužan razmatrati druge načine namirenja tražbine poput obročne otplate, reprograma duga ili drugih mjera koje navodi protivnica osiguranja. Sredstva ovrhe i osiguranja propisana su Ovršnim zakonom pa načini plaćanja duga koje predlaže protivnica osiguranja ne mogu biti predmet odlučivanja u postupku osiguranja, koje se provodi na temelju navedenog zakona, niti je u postupku osiguranja sud ovlašten odlučivati o socijalnim mjerama, načinu podmirenja duga ili drugim oblicima sporazumnog uređenja odnosa između stranaka.

10. Nadalje, činjenica da je nekretnina protivnice osiguranja već opterećena teretima, ne dovodi u pitanje pravo predlagatelja osiguranja da radi osiguranja svoje tražbine zatraži zasnivanje prisilnog založnog prava. Štoviše, okolnost da je nekretnina već opterećena, kao i činjenica da se na mirovini protivnice osiguranja već provodi ovrha, upućuju na to da predlagatelj osiguranja svoju tražbinu ne može trenutno namiriti drugim raspoloživim sredstvom. Bez obzira na visinu tražbine, predlagatelj osiguranja ima pravo njezinu naplatu osigurati na imovini protivnice osiguranja, pri čemu odredbama OZ-a nije propisana zabrana niti ograničenje određivanja predmetnog sredstva osiguranja s obzirom na odnos između visine tražbine i vrijednosti nekretnine.

11. Neosnovan je i žalbeni navod da predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje opasnosti da bi bez određene mjere osiguranja naplata tražbine bila onemogućena ili znatno otežana. Naime, u postupku osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, na temelju ovršne isprave, predlagatelj nije dužan dokazivati postojanje takve opasnosti, već je za određivanje osiguranja dovoljno da raspolaže ovršnom ispravom i da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje predložene mjere osiguranja.

12. U odnosu na prigovor prava na dom, valja navesti da se na postupke osiguranja ne odnosi članak 80.b OZ-a, prema kojem sud utvrđuje bi li prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovrhovoditelja i ovršenika i je li nekretnina ovršenika predstavlja jedinu nekretninu nužnu za njegovu egzistenciju, već se predmetna odredba odnosi na ovršni postupak na nekretninama ovršenika te je na temelju odredbe članka 290. stavka 2. OZ-a, isključena iz primjene na postupak osiguranja. U postupku osiguranja zasnivanjem založnog prava ne dolazi do prodaje nekretnina pa ne može biti narušena niti pravična ravnoteža između interesa predlagatelja osiguranja i protivnice osiguranja niti su osnovani žalbeni navodi o narušenom ustavnom pravu na dom.

13. Stoga je žalba protivnice osiguranja neosnovana, a prvostupanjska odluka pravilna i zakonita pa je primjenom članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi članka 21. stavka 1. OZ-a, žalba odbijena kao neosnovana te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o osiguranju.

14. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.

Slavonski Brod, 12. lipnja 2026.

Sutkinja

Lidija Klašnja-Petrović