REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Zk-32/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sucu mr.sc. Zlatku Pircu, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom pojedinačnom ispravnom postupku po prijedlogu predlagatelja Hidrel d.o.o. iz Novog Čiča, Velikogorička 1/B, OIB 85896793612, zastupanog po punomoćniku Alenu Čičku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB 52634238587 , zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici, Građansko- upravni odjel, po zamjeniku ODO ČR, radi uknjižbe prava vlasništva rješavajući žalbu predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel poslovni broj: Z-2668/2025 od 2. travnja 2026., dana 12. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici,,Građansko-upravni odjel, Poslovni Broj: Z-2668/2025 od 2. travnja 2026.

Briše se zabilježba žalbe u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na nekretnine

kčbr. [katastarska čestica] pašnjak Gore polje 3855 m2

kčbr. [katastarska čestica] pašnjak Gore polje 1125 m2,

kčbr. [katastarska čestica] pomoćna zgrada 61 m2, dvorišna zgrada 456 m2, dvorišna zgrada 122m2, zgrada mješovite uporabe, Novo Čiče, Velikogorička ulica 9G 557 m2, dvorište 15399 m2 ili ukupno Velikogorička ulica 16595 m2.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

„I Prijedlog predlagatelja za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama upisanim u:zk. ul br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to

kčbr. [katastarska čestica] pašnjak Gore polje 3855 m2

kčbr. [katastarska čestica] pašnjak Gore polje 1125 m2,

kčbr. [katastarska čestica] pomoćna zgrada 61 m2, dvorišna zgrada 456 m2, dvorišna zgrada 122m2, zgrada mješovite uporabe, Novo Čiče, Velikogorička ulica 9G 557 m2, dvorište 15399 m2 ili ukupno Velikogorička ulica 16595 m2

odbija s kao neosnovan.

II Odbijanje će se zabilježiti.

||| Nakon pravomoćnosti ovog rješenja po službenoj dužnosti brisat će se zabilježba odbijenog prijedloga i zabilježba prigovora protustranke Republike Hrvatske upisana

10. studenoga 2025. pod brojem Z-7264/2025.

Obrazloženje

1. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsko rješenje pobija predlagatelj zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke 2 i 3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), u svezi članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19 i 128/22, dalje u tekstu: ZZK).

2.1. Navodi da prvostupanjski sud cijelosti prihvaća argumentaciju protustranke te ističe da je u tom smislu predlagatelj imao valjan pravni osnov stjecanja predmetnih nekretnina i ni na koji način nije nepošten stjecatelj, jer je pravni posao potvrdio Trgovački sud u Zagrebu.

2.2. Također da članak 208. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama propisuje da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa te je nejasno iz kojeg je razloga prvostupanjski sud kao relevantan propis uzeo Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (NN 92/10), konkretno članak 23. navedenog Zakona, a da se sud prilikom donošenja pobijanog Rješenja nije niti osvrnuo na očitovanja predlagatelja vezana uz pravni osnov na kojem temelji svoje pravo već se isključivo priklonio stajalištu protustranke.

2.3. Predlaže da, drugostupanjski sud usvoji žalbu predlagatelja te (i) ukine pobijano rješenje kojim je odbijen upis i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, odnosno podredno (ii) preinači pobijano rješenje na način da dopusti predloženi upis.BÜNIG

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) u svezi s člankom 381. ZPP-a , i člankom 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19 i 128/22, dalje u tekstu: ZZK) te je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti.

6. Navodima žalbe predlagatelj nije doveo u sumnju odlučna utvrđenja zemljišnoknjižnog suda, kao ni pravilnost primjene materijalnog prava.

7. Nesporno je da je predlagatelj podnio o prijedlog za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u pogledu nekretnina pobliže navedenih u izreci. Navodeći kako su te nekretnine u zemljišnoj knjizi upisane kao vlasništvo protustranke Republike Hrvatske, ali da takovo zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju, jer je vlasnik tih nekretnina zapravo predlagatelj, stoga što je predlagatelj te nekretnine ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 4. kolovoza 1999. i dodatkom tom ugovoru od 12. kolovoza 1999. kupio od trgovačkog društva Hidroelektra d.d. u stečaju, kao izvanknjižno vlasništvo tog trgovačkog društva, i uz odobrenje Trgovačkog suda u Zagrebu.

7.1. Predlagatelj je u prilogu prijedloga dostavio (među ostalim) ugovor o prodaji od 4. kolovoza 1999., dodatak tom ugovoru od 12. kolovoza 1999. (kojim je samo ispravljena brojčana oznaka jedne od zemljišnih čestica koje su bile predmet prodaje), i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu kojim je stečajno vijeće stečajnom upravitelju odobrilo navedenu prodaju nekretnina.

8. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da je predlagatelj kupio nekretnine koje su predmet ovog postupka od trgovačkog društva Hidroelektra d.d. u stečaju.

- da su predmetne nekretnine u konkretnom slučaju prvo bile predmet potpune eksproprijacije (izvlaštenja) za korist (bivše) Skupštine Općine Velika Gorica kao korisnika eksproprijacije (izvlaštenja), kako je određeno rješenjem Sekretarijata za upravno-pravne poslove Općine Velika Gorica od 20. srpnja 1972.,

- da je eksproprijacija provedena sa svrhom "proširenja šljunčare i izgradnje pogona za izradu betona", što je utvrđeno kao opći interes (obrazloženje),

- da je rješenjem je određeno da će eksproprirane nekretnine prijeći u režim (tadašnjeg) društvenog vlasništva, sa pravom korištenja koje će se uknjižiti na ime korisnika eksproprijacije Skupštine Općine Velika Gorica.,

- da se Rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 2. veljače 1996. izm ijenjenim rješenjem od 5. ožujka 2003. kao društveni kapital na lokaciji broj 6. Novo Čiče – "radničko naselje - pogon" spominju se samo objekti (građevine), a ne i zemljište na kojima se te građevine nalaze,

- da uopće nije niti navedeno na kojim se zemljišnim česticama ti objekti nalaze te da je razlog tome činjenica da se zemljište uopće nije razmatralo kao društveni kapita l, .i što se izričito i potvrđuje u očitovanju Centra za restrukturiranje i prodaju od 7. studenoga 2025. pa da zemljište nije niti bilo predmet postupka pretvorbe društvenog kapitala,

- da se Rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 16. studenoga 1998. (list 28-29) u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Hidrel s p.o. (predlagatelj) navode nekretnine koje čine društveni kapital, pri čemu se ne spominju nekretnine koje su predmet postupka, što je i logično, jer predlagatelj tvrdi da je te nekretnine stekao kupoprodajom nakon toga,

- da je prema posjedovnom listu broj 739 k. o. [katastarska općina] (list 19, 74) i povijesti promjena na katastarskim česticama (list 34) posjednik kčbr. [katastarska čestica], kčbr [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] j Grad Velika Gorica, a ne predlagatelj,

- da su na očevidu 12. ožujka 2026. saslušani svjedoci ĆR i CR iskazali da već godinama te nekretnine koristi odnosno posjeduje predlagatelj, ali da takva činjenica posjeda predlagatelja nije osnova za uknjižbu prava vlasništva, kako to u postupku traži predlagatelj,

- da je prema očitovanju Centra za restrukturiranje i prodaju od 7. studenoga 2025. (list 79, 91) u postupku pretvorbe društvenog kapitala poduzeća Hidroelektra procjenjeno ukupno 24 objekata, dok zemljište nije navedeno kao procjenjeno u vrijednosti društvenog kapitala što proizlazi i iz rješenja Fonda za privatizaciju od 2. veljače 1996. gdje se navodi kako su na lokaciji Novo Čiče procjenjene samo objekti (građevine), za koje se ne navodi na kojim su zemljišnim česticama izgrađeni,

- da je prilikom očevida 12. ožujka 2026. na nekretninama koje su predmet postupka zatečeno samo četiri građevine, koje je vještak geodetske struke Vladimir Zelenika ucrtao u skici očevida,

- da prema obavjesti o planskom karakteru zemljišta i uvjerenju o statusu čestice proizlazi da se sve nekretnine koje su predmet postupka nalaze izvan granica građevinskog područja naselja, a isti status imale su i na dan 23. srpnja 1991. godine. , pa da nekretnine koje su predmet postupka nisu, niti su bile građevinsko zemljište .

9. Prvostupanjski sud je stajališta da nekretnine koje su predmet postupka nisu, niti su bile građevinsko zemljište, što znači da su stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/91) kao poljoprivredno zemljište u društvenom vlasništvu silom zakonske norme postale vlasništvo Republike Hrvatske, budući navedeni Zakon u čl. 3 st. 1. izričito propisuje da je na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkiih prava postala Republika Hrvatska., i to je pravna osnova kojom je protustranka Republika Hrvatska ex lege stekla pravo vlasništva nekretnina koje su predmet postupka, zbog čega prijedlog predlagatelja za uknjižbu prava vlasništva nije osnovan.

10. Ovakav materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

11.Odredbom članka 208. stavak 1. ZZK je propisano da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je stavkom 3. propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

12. Prema odredbi članka 209. stavak 2. ZZK, u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška.

13. Odredbom članka 209. stavka 4. ZZK, propisano je da prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

14. U konkretnom slučaju, predlagatelj u prijedlogu tvrdi kako je predmetne nekretnine stekao kupoprodajom.

15. Suprotno stavu žaliteljia, sud prvog stupnja nije odlučivao o osnovanosti zatraženog upisa prava vlasništva predlagatelja , već upravo o postojanju opravdanog razloga predviđenog odredbom članka 108. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (zemljišnoknjižni poslovnik), ("Narodne novine" br. 81/97., 109/02., 153/02., 123/02., 14/05., 60/10., 60/10., 55/13., 63/19., 128/22., 127/24.), kojim je propisano da se pojedinačni ispravni postupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška u već osnovanoj zemljišnoj knjizi vodi kad za to postoji opravdani razlog (članak 200. stavak 1. ZZK), a opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je javnom ili javno ovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

16. Iz dostavljenih isprava zemljište na spornoj lokaciji nije procijenjeno u vrijednost temeljnog kapitala toga društva, ali da su u vrijednost društvenog kapitala društva u postupku pretvorbe procijenjeni objekti, za koje objekte nije određeno na kojim se nekretninama nalaze. Stoga pravilno sud prvog stupnja zaključuje da se ne mogu smatrati opravdanima tvrdnje predlagatelja da je stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina za cijelo, jer se ne radi o nekretninama čija vrijednost u cijelosti nije procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije.

17. Kako predlagatelji dokazima na koje se pozvao nije učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti predmetni zemljišnoknjižni upis pa nisu bile ispunjene sve pretpostavke za osnovanost podnesenog prijedloga, to je suprotno žalbenim navodima, pravilno postupio prvostupanjski sud kada je pobijanim rješenjem odbio prigovor predlagatel ja kao neosnovan i potvrdio rješenje toga suda poslovni broj Z- 2668/2025 od 2.travnja 2026.

18. Slijedom navedenog, a temeljem članka 149. stavka 3. ZZK-a žalba predlagatelja odbijena je kao neosnovana te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

19. Ujedno je naloženo brisanje zabilježbe žalbe.

20. Ovaj sud je stajališta, međutim, da nakon donošenja rješenja o otvaranju pojedinačnog z.k. ispravnog postupka je moguće u istom isticati prigovor, a protiv odluke o prigovoru nije, prema odredbama ZZK-a dopuštena žalba, već podnošenje tužbe radi ostvarivanja subjektivnih građanskih prava, no, kako je prvostupanjski sud omogućio predlagatelju podnošenje žalbe, to je ovaj drugostupanjski sud o istoj odlučio uz napomenu da prema zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 23. travnja 2026. u zemljišnoknjižnom postupku ne primjenjuju se pravila o presuđenoj stvari i dvostrukoj litispendenciji.

U Slavonskom Brodu, 12. lipnja 2026.

Sudac

mr. sc. Zlatko Pirc