REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska br. 31
Poslovni broj: Pr-37/2023-25
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vukovaru, po sucu pojedincu Đuri Drušku, u građanskopravnoj stvari tužitelja CA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Igor Plavšić, odvjetnik u Vinkovcima, Vladimira Nazora 1, protiv tuženika ENNA TRANSPORT d.o.o., OIB: 87583888894, Gospodarska zona 13, Vukovar, kojega zastupa punomoćnik Domagoj Petrinović, odvjetnik u odvjetničkome društvu KOŽUL I PETRINOVIĆ d.o.o., Radnička cesta 47, Zagreb, radi utvrđivanja nedopuštenosti odluke o otkazu, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene 21. svibnja 2026., u prisutnosti zamjeničke punomoćnice tužitelja, na temelju odredbe članka 335. stavka 4. ZPP-a, 12. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da nije zakonita i dopuštena odluka o redovitome otkazu ugovora o radu uvjetovanoga skrivljenim ponašanjem radnika od 14. ožujka 2023., uručena tužitelju CA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], od strane tuženika ENNA TRANSPORT d.o.o., OIB: 87583888894, Gospodarska zona 13, Vukovar te da radni odnos tom odlukom nije prestao.
II. Nalaže se tuženiku ENNA TRANSPORT d.o.o., OIB: 87583888894, Gospodarska zona 13, Vukovar, isplatiti tužitelju CA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadu plaće u ukupnome iznosu od 3.902,40 € (slovima: tri tisuće devetsto dva eura i četrdeset centi) te nagradu u ukupnome iznosu od 126,24 € (slovima: sto dvadeset šest eura i dvadeset četiri centa) i to za razdoblje od 25. ožujka 2023. do 31. svibnja 2023. sa zakonskim zateznim kamatama i to na :
- ime dijela plaće za 03/2023, iznos od 406,50 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. travnja 2023. do isplate;
- ime nagrade za 03/2023, iznos od 13,15 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. travnja 2023. do isplate;
- ime plaće za 04/2023, iznos od 1.626,00 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. svibnja 2023. do isplate;
- ime nagrade za 04/2023, iznos od 52,60 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. svibnja 2023. do isplate;
- ime plaće za 05/2023, iznos od 1.869,90 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. lipnja 2023. do isplate;
- ime nagrade za 05/2023, iznos od 60,49 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. lipnja 2023. do isplate,
koje kamate teku po kamatnoj stopi koja se određuje, do 30. prosinca 2023., za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.
III. Nalaže se tuženiku ENNA TRANSPORT d.o.o., OIB: 87583888894, Gospodarska zona 13, Vukovar, da tužitelju CA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 2.587,50 € (slovima: dvije tisuće petsto osamdeset sedam eura i pedeset centi), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 12. lipnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine i to u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.
IV. Odbija se kao neosnovan dio zahtjeva tužitelja za isplatu troškova parničnoga postupka u iznosu od 125,00 € (slovima: sto dvadeset pet eura).
V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška parničnoga postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj CA je 25. travnja 2023. podnio tužbu protiv tuženika ENNA TRANSPORT d.o.o., radi utvrđivanja nedopuštenosti odluke o otkazu.
2. Tužitelj u tužbi navodi kako slijedi: "Dana 14.03.2023.g., tuženik je donio Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, te se tužitelju kao radniku zaposlenom na radnom mjestu na radnom mjestu strojovođa (temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme zaključenog 29.11.2022. do 31.05.2023.g.), redovno se otkazuje ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika i povrede obveze iz ugovora o radu. Navedenu odluku tužitelj je zaprimio dana 17.03.2023.g., te je protiv iste tužitelj pravodobno podnio zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa dana 27.03.2023..g. (koji zahtjev je tuženik zaprimio dana 30.3.2023.g.). Tuženik se očitovao na zahtjev u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva za zaštitu prava, sukladno ZOR-a, a koje očitovanje je tužitelj zaprimio dana 17.04.2023.g., te je tuženik otklonio zahtjev tužitelja kao neosnovan, radi čega tužitelj pravovremeno podnosi predmetnu tužbu radi zaštite svojih prava iz radnog odnosa temeljem čl. 133 ZOR-a. Iz obrazloženja pobijane Odluke, proizlazi da je tužitelj počinio povredu no razlozi na kojima se temelji navodna „povreda“ iz radnog odnosa i to skrivljenog ponašanjem radnika, ne može biti temelj za donošenje pobijane odluke u smislu čl. 115 Zakona o radu a sve iz razloga što nisu točni navodi da bi tužitelj kao radnik bilo kakvim ponašanjem počinio povredu iz radne obveze, a niti da je počinio štetu tužitelju kao Poslodavcu, a kako se to navodi. Stoga su svi navodi iz obrazloženja pobijane Odluke:„ da je Radnik za vrijeme radnog vremena počinio tešku povredu obveza iz radnog odnosa……da je narušeno povjerenje….radnik počinio prekršaja za vrijeme radnog vremena što je moglo imati posljedice za Poslodavca…pa uzimajući sve okolnosti počinjenja opisane povrede obveza iz radnog odnosa nije bilo opravdano očekivati izricanje pisanog upozorenja s mogućnosti otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze““, u najmanju ruku nepravilni i protivni čl.115 Zakona o radu. Ovakav pojam kako se to navodi u obrazloženju Odluke „osobito teške povrede radne obveze iz radnog odnosa“ a na koji se poziva i sam tuženik tj. poslodavac, sam Zakon o radu, pa niti važeće odredbe Ugovora o radu, ne normiraju, te nije uopće razvidno što bi „navedeno“pod obrazloženjem uopće značilo i temeljem čega se uopće Radniku otkazuje ugovor o radu, jer iz obrazloženja pobijane Odluke se može zaključiti kako se Radniku otkazuje ugovor o radu redovitim otkazom, a samo obrazloženje zapravo navodi razloge koje su normirane čl.116 Zakona o radu i slučaju Izvanrednog otkazivanja ugovora o radu. Dakle očito je da sama Odluka o otkazu je nevaljana i protivna Zakonu o radu, jer „gubitak povjerenja“ i sam Vrhovni sud RH u svojim odlukama isto smatra neutemeljeno i proizvoljno i neobrazloženo obzirom na ustavnopravno prihvatljiv način. Prema Zakonu o radu, a u svezi Ugovora o radu tužitelja kao radnika OA i tuženika / poslodavca Enna transport d.o.o., prema čl. 7. st. 1. ZR-a „radnik je obvezan prema uputama poslodavca datim Radnik je u skladu s naravi i vrstom rada osobno obavljati preuzeti posao, što je radnik i činio, u skladu s naravi i vrsti posla za koji je bio zadužen, pa stoga nije propustio postupiti prema obvezama iz opisa poslova svoga radnog mjesta u okviru svog Ugovora o radu. Dvojbene činjenice na koje se poziva Poslodavac, ni najširim tumačenjem ne predstavljaju osobito tešku povredu radne obveze- skrivljeno ponašanje radnika, a što je vidljivo iz historijata same osporavane Odluke. Nadalje, ono što se navodi iz pobijanoj Odluci da „navedena povreda obveze iz radnog odnosa predstavlja razlog za redoviti otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem Radnika“, s tim da je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz na tuženiku ; a kako nije dokazano da bi postupanjem tužitelja nastala šteta niti da bi zbog postupanja tužitelja, (niti se radi o kršenju radne obveze, niti se radi o obvezama iz radnog odnosa, niti da je radnik obveze kršio namjerno-a koji uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni za dopuštenost redovitog otkaza skrivljenim ponašanjem radnika) , niti iz osporavane odluke proizlazi da bi tuženik izgubio povjerenje u istog kao radnika te time nastavak radnog odnosa tužitelja kod tuženika više ne bi bio moguć; takve tvrdnje su neutemeljene i ne dokazane, a imajući u vidu postupak koji je prethodio otkazivanju ugovora o radu, kao i samom radnom odnosu Radnika kod Vas. Također tužitelj ukazuje kako tuženik nije proveo zakonom propisani postupak prije otkazivanja ugovora o radu na određeno vrijeme jer prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, nije, iako je bio dužan tužitelja kao radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, iako i sam Zakon o radu nalaže poslodavcu da u pisanom obliku upozori radnika na obveze iz radnog odnosa, ukazujući mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza i da radniku omogući da iznese svoju obranu. U konkretnom slučaju tužitelju je uručen nezakonita Odluka o otkazu jer isti nije kršio obveze iz radnog odnosa, a niti su kumulativno ispunjene uvjeti za davanje otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika , a niti se radi se radi o obvezama koje proizlaze iz radnog odnosa, pa nije ostvarena niti jedna zakonska pretpostavka za opravdanje donošenja Odluke o otkazu ugovora o radu skrivljenim ponašanjem radnika. Sve gore navedeno ukazuje isključivo na činjenicu kako pozivanje poslodavca na takve „činjenice tj povrede radne obveze“- koje nisu nesporno utvrđene a niti se mogu utvrditi, samo su paušalni razlozi poslodavca koji opravdava izricanje otkaza iako je notorno da je ista odluka o otkazu ugovora o radu donijeta na nezakoniti način. Dakle, prema Zakonu o radu, a u svezi Ugovora o radu radnika i poslodavca, prema čl. 7. st. 1. ZR-a „radnik je obvezan prema uputama poslodavca datim Radnik je u skladu s naravi i vrstom rada osobno obavljati preuzeti posao, što je radnik i činio, u skladu s naravi i vrsti posla za koji je bio zadužen, pa stoga nije propustio postupiti prema obvezama iz opisa poslova svoga radnog mjesta u okviru svog Ugovora o radu. Dvojbene činjenice na koje se poziva tuženik, ni najširim tumačenjem ne predstavljaju osobito tešku povredu radne obveze, a što je vidljivo iz historijata same Odluke, a isto tako protekli su svi zakonom propisani rokovi za davanje bilo kakvog izvanrednog otkaza. Dakle, nije ostvarena niti jedna zakonska pretpostavka za opravdanje donošenja Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu skrivljenim ponašanjem radnika, kao niti izvanrednog otkaza ( a koji je otkaz zapravo tuženik uobličio u „redoviti otkaz“), a sve kako bi izigrao stroge zakonske rokove. Stoga svi navedeni razlozi na koje se poziva tuženik kao poslodavac, predstavljaju proizvoljno tumačenje, te nezakonit razlog za otkaz ugovora o radu. Kako zbog navedene nezakonite Odluke o otkazu, tužitelj ne ostvaruje prihod -plaću, a koju bi ostvarivao i nadalje, to tužitelj predlaže provesti i slijedeći dokaz: uvid u isplatnu listu tužitelja, knjigovodstveno vještačenje.". S obzirom na navedeno predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev, citiran u točki I. izreke presude.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako slijedi: "Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tužitelju je u konkretnom slučaju otkazan ugovor o radu iz razloga što je počinio osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa na način da je za vrijeme radnog vremena, zloupotrebljavajući sredstvo rada koje mu je povjerio tuženik kao poslodavac i to lokomotivu, pokušao preko graničnog prijelaza Šid iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku, neovlašteno prevesti veću količinu plina za punjenje klima (10 boca). Dakle tužitelj se za vrijeme radnog vremena koristeći odnosno zloupotrebljavajući pritom sredstvo rada bavio švercom, a sve kako bi za sebe ili treću osobu ostvario imovinsku korist. Uz navedeno, u Republici Srbiji je utvrđeno da je tužitelj navedenim postupanjem počinio i prekršaj te mu je od strane nadležnog prekršajnog suda izrečena novčana kazna. Nakon što je tuženik utvrdio da je tužitelj počinio takvu, osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa, isti je sukladno odredbi članka 119. stavka 2. Zakona o radu, omogućio tužitelju da iznese svoju obranu. Tužitelj je svoju obranu iznio pred ovlaštenim osobama tuženika i to 9. ožujka 2023.g., prilikom čega je priznao da je počinio osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa, odnosno priznao je da se prethodno dogovorio s osobom nepoznatog imena koja prodaje plinske boce i da mu je ta osoba donijela plinske boce na kolodvor, do lokomotive kojom je isti upravljao, da je samostalno stavio plinske boce na lokomotivu, da je počinjenje prekršaja utvrdila carina, da je carinik otpratio tužitelja na prekršajni sud, te da je od strane nadležnog suda utvrđeno počinjenje prekršaja i da je tužitelj platio novčanu kaznu. Suprotno neosnovanim navodima iz tužbe, tužitelju je otkazan ugovor o radu temeljem odredbe članka 115. stavak 1. točka 3. Zakona o radu, odnosno tužitelj je tuženiku dao otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, a iz razloga jer je tužitelj kao radnik, kršio obveze iz radnog odnosa. Nastavno na navedeno, tuženik ističe kako je poslodavac taj koji odlučuje hoće li se u slučaju utvrđenog počinjenja osobito teške povrede radne obveze odlučiti za izvanredni ili redoviti otkaz ugovora o radu. U konkretnom slučaju, tuženik je postupao u interesu tužitelja, saslušao ga je prilikom iznošenja obrane i nakon što je iz iskaza tužitelja utvrdio da je isti priznaje počinjenje osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa, umjesto izvanrednog otkaza ugovora o radu, tuženik mu je uručio redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika omogućivši mu tako ostvarivanje prava koja ne bi imao u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu. Tuženik apsolutno ničim nije izigrao stroge zakonske rokove, a kako to tužitelj bez ikakve osnove navodi već je postupao sukladno Zakonu o radu. U odnosu na navode tužitelja vezane uz teret dokaza, tuženik ističe da tužitelj nije postupao u skladu s naravi i vrstom posla za koje je bio zadužen. Naime, tužitelj je bio zaposlen na radnom mjestu strojovođe, u organizacijskoj jedinici Operativa i tehnologija prijevoza, a temeljem ugovora o radu od 29. studenog 2022.g. Tužitelj je za vrijeme radnog vremena počinio prekršaj koji je osobito ozbiljan iz razloga što je prijevoz (prekrcaj) tereta u željezničkim kolodvorima i ostalim mjestima, primarna i osnovna djelatnost tuženika. Dakle, prekršaj je počinjen u vezi s radom odnosno poslovima za čije obavljanje je tužitelj zaposlen kod tuženika te je počinjen na način da je tužitelj koristio sredstvo rada, lokomotivu, koje mu je povjerio tuženik. Tužitelj je time zloupotrijebio svoje radno mjesto, povjerenje tuženika kao poslodavca i sredstvo rada, baveći švercom da bi za sebe ili treću osobu ostvario imovinsku korist. Suprotno netočnim navodima tužitelja, kumulativno su ispunjeni uvjeti za otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem tužitelja iz članka 115. stavak 1. točka 3. Zakona o radu iz razloga što se radi o obvezama iz radnog odnosa, a obveze je kršio isključivo tužitelj te ih je kršio s namjerom. Tužitelj je postupao s namjerom jer se prethodno dogovorio trećom osobom koja prodaje plinske boce da mu ta osoba donese plinske boce na kolodvor, do lokomotive kojom je upravljao tužitelj. U odnosu na navod tužitelja da tuženiku nije nastala šteta, tuženik upućuje na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revr-580/16 od 29. studenog 2016. u kojoj je utvrđeno sljedeće: „Tvrdnjama iz revizije - da tuženiku nije nanio štetu (obzirom da tuženik ničime nije konkretizirao tu štetu, vrstu štete i njezinu visinu), a kojima nastoji relativizirati težinu učinjene povrede, tužitelj ne može dovesti u pitanje pravilnost izloženog shvaćanja drugostupanjskog suda: prije svega njemu otkaz primarno nije niti dan zbog počinjene štete, a okolnost što u svezi njegovih postupaka nije bilo zahtjeva za naknadu štete i što ova nije konkretizirana ne dokazuje da postupanjem nije povrijedio prava tuženika i ugovor o radu i (time) počinio povredu koja mu je stavljena na teret.“ Dakle, prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pitanje nastanka štete poslodavcu nema utjecaja na zakonitost otkaza ugovora o radu. U odnosu na navod tužitelja da isti nije pisano upozoren na obveze iz radnog odnosa, tuženik navodi da se u konkretnom slučaju radilo o osobito teškoj povredi obveze iz radnog odnosa zbog čije težine, ali i vrste, je tuženik mogao izvanredno otkazati ugovor o radu. Upravo navedena situacija, kada je tuženik kao poslodavac mogao izjaviti izvanredni otkaz ugovora o radu, ali je radniku otkazao redovitim otkazom, daje tuženiku kao poslodavcu mogućnost da ugovor o radu otkaže redovitim otkazom bez prethodnog upozoravanja na obveze iz radnog odnosa. S obzirom na sve prethodno navedeno, tuženik predlaže sudu tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan te naložiti tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana. Predlaže se da Naslovni sud gore navedeno primi na znanje i shodno tome postupi.".
4. Dana 11. srpnja 2023. održano je pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari, na koje su pristupili za tužitelja zamjenička punomoćnica Ana Neralić, odvjetnica u [adresa], a za tuženika punomoćnik DA, odvjetnik u [adresa].
5. Punomoćnica tužitelja izjavila je kako ostaje pri tužbi, tužbenom zahtjevu te svim navodima iznesenim tijekom parnice. Nadalje navodi kako uz dosadašnje dokazne prijedloge stavlja i dodatne dokazne prijedloge i to za saslušanje svjedoka, djelatnika tuženika NA, BA kao i ČA s adrese tuženika na okolnost saznanja događaja na kojem se temelji odluka o otkazu te predlaže provesti knjigovodstveno vještačenje kako je to navela u tužbi te pribavljanje komparativnih isplatnih lista za radnika tuženika na radnom mjestu strojovođa u organizacijskoj jedinici Operativa i organizacija prijevoza. Punomoćnik tuženika je naveo kako ostaje pri navodima odgovora na tužbu, svim navodima iznesenim tijekom parnice i protivi se tužbenom zahtjevu te predlaže da se isti odbije kao neosnovan. Ostaje pri dokaznim prijedlozima. Protivi se saslušanju predloženih svjedoka obzirom je okolnost na koju su isti predloženi razvidna iz sve spisu priležeće pisane dokumentacije, a naročito iz zapisnika o iznošenju obrane samoga tužitelja. Protivi se predloženom financijskom vještačenju jer je sporna osnova tužbenoga zahtjeva. Punomoćnica tužitelja je navela kako je tuženik za sporni događaj saznao prije 9. ožujka 2023. te predlaže saslušanje svjedoka na tu okolnost.
6. Na pripremnome ročištu sud je, u smislu odredbe čl. 292. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 70/19., 80/22. i 114/22., dalje: ZPP), odbio dokazni prijedlog tužitelja za saslušanje tužitelja na sporne okolnosti iz tužbe i svjedoka - djelatnika tuženika NA, BA i ČA s adrese tuženika na okolnost saznanja događaja na kojem se temelji odluka o otkazu, kao i dokazni prijedlog tužitelja za provođenje financijsko-knjigovodstvenoga vještačenja na okolnost visine razlike plaće tužitelja kod tuženika te dokazni prijedlog za pribavljanje komparativnih isplatnih lista za radnika tuženika na radnom mjestu strojovođa u organizacijskoj jedinici Operativa i organizacija prijevoza, jer izvođenje istih ne bi utjecalo na drukčije rješavanje ove pravne stvari. Sud je prilikom odlučivanja o navedenim dokaznim prijedlozima imao u vidu i odredbu čl. 10. st. 1. ZPP-a o provođenju postupka bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova.
7. Na pripremnome ročištu zaključen je prethodni postupak i održana je glavna rasprava u smislu odredbe članka 292. stavka 8. ZPP-a, na kojoj su se izveli dokazi čitanjem svih isprava priloženih u sudski spis, nakon čega je glavna rasprava zaključena.
8. Dana 20. srpnja 2023. ovaj sud je donio presudu poslovni broj: 6 Pr-21/2023- 6, kojom je u cijelosti odbio kako neosnovan tužiteljev tužbeni zahtjev, na koju se tužitelj žalio, povodom koje žalbe je Županijski sud u Slavonskome Brodu donio rješenje poslovni broj: 8 Gž R-136/2023-3 od 31. listopada 2023., kojim je prihvatio žalbu tužitelja i ukinuo presudu Općinskoga suda u Vukovaru poslovni broj: Pr- 21/2023-6 od 20. srpnja 2023. te je predmet vratio prvostupanjskome sudu na ponovno odlučivanje.
9. U obrazloženju spomenutoga rješenja od 31. listopada 2023. Županijski sud u Slavonskome Brodu naveo je slijedeće: ”17. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud navodi kako smatra da postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da pisano upozori tužitelja na obveze iz radnog odnosa te ukazati na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, no, ne obrazlaže koje su to okolnosti koje bi bile osnov za takav zaključak prvostupanjskog suda, tim više što iz utvrđenja prvostupanjskog suda, kao i razloga za redoviti otkaz proizlazi da se tužitelju ”stavlja na teret” jedino činjenica da je u jednoj prilici dana 25. siječnja 2023. za vrijeme radnog vremena prekršio svoje obveze iz radnog odnosa, kada je 25. siječnja 2023. za vrijeme radnog vremena, zloupotrebljavajući sredstvo rada koje mu je povjerio tuženik kao poslodavac (lokomotivu), pokušao preko graničnog prijelaza Šid iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku, neovlašteno prevesti 10 boca plina za punjenje klima, čime je tužitelj u Republici Srbiji počinio i prekršaj te mu je u Republici Srbiji od strane prekršajnog suda izrečena i novčana kazna, a što po ocjeni ovoga suda bez utvrđenja o tome da li je ponašanje tužitelja dovelo do poremećaja u radnom procesu kod tuženika, poremećaja izvršenja radnih zadataka, da li je težina povrede takove naravi da nastavak radnog odnosa nije moguć, iako skrivljeno ponašanje kao jedan od razloga i za redovito otkazivanje ne podrazumijeva nužno teško kršenje obveze iz radnog odnosa, ali opet potrebno je utvrditi i koje su to obveze iz radnog odnosa povrijeđene. 17.1. Nastavno, ovaj sud je stajališta da bi određeno skrivljeno ponašanje koje bi opravdavalo otkazivanje ugovora o radu se trebalo manifestirati kao ustrajnije neizvršavanje obveza, a što zbog počinjene bitne povrede nije tijekom postupka utvrđeno. Isto tako, po mišljenju ovoga suda nedostaju utvrđenja prvostupanjskog suda da li je prijeporno skrivljeno ponašanje doista takve prirode da bi opravdavalo otkazivanje ugovora ili bi za takvu povredu bilo mjesta pisanom upozorenju radnika na obveze iz radnog odnosa, odnosno kakve druge sankcije. 18. Zbog iznesenog, počinjene bitne povrede uslijed koje ni činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će otkloniti postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka te nakon ponovne ocjene već provedenih dokaza, kao i eventualnog provođenja predloženih dokaza po tužitelju utvrditi gore navede pretpostavke od kojih ovisi opravdanost otkazivanja ugovora o radu uslijed skrivljenog ponašanja tužitelja.”.
10. Podneskom od 13. ožujka 2024. tuženik je ukazao na sudsku praksu, iz koje zaključuje kako treba odbiti tužbeni zahtjev.
11. Dana 19. ožujka 2024. u ovoj pravnoj stvari održano je ročište glavne rasprave, na kojemu je sud rješenjem naložio tuženiku da u roku od 15 dana u spis dostavi komparativne isplatne liste za radnike tuženika na radnom mjestu strojovođa u organizacijskoj jedinici Operativa i organizacija prijevoza, a rješenjem je usvojio dokazni prijedlog tužitelja za provođenje financijsko-knjigovodstvenoga vještačenja na okolnost visine razlike plaće tužitelja kod tuženika za razdoblje od 14. ožujka 2023. do 31. svibnja 2023.
12. Podneskom od 9. travnja 2024. tuženik je u spis dostavio platne liste za tužitelja.
13. Dana 10. listopada 2024. u ovoj pravnoj stvari održano je ročište glavne rasprave, na kojemu su stranke ostale pri svojim navodima, no ukazale su na mogućnost sklapanja sudske nagodbe u ovoj pravnoj stvari.
14. Dana 29. rujna 2025. stalni sudski vještak financijsko-računovodstvene struke Krešimir Strmotić, dipl. oec. iz Vinkovaca je u spis dostavio nalaz i mišljenje, u kojemu je naveo kako slijedi: " Neostvarena plaća za razdoblje 25.03.-31.05.2023. g. iznosi ukupno: - 3.902,40 EUR na ime bruto plaće - 126,24 EUR na ime neto iznosa nagrade za radne rezultate, a po mjesecima kako je iskazano u Tabeli 2.".
15. Podneskom od 6. listopada 2025. tužitelj je povukao točku II. izreke tužbenoga zahtjeva kojim se traži vraćanje na posao na radno mjesto pripravnik, obzirom da je zbog trajanja ovoga postupka, ovaj dio tužbenoga zahtjeva postao bespredmetan (jer je ugovor na određeno vrijeme istekao), no u odnosu na preostali dio tužbenoga zahtjeva tužitelj je ostao pri istome, uredivši ga sukladno nalazu i mišljenju vještaka.
16. Podneskom od 10. listopada 2025. tuženik je naveo kako je otkaz ugovora o radu bio opravdan, a osporio je i dosuđivanje nagrade za radne rezultate, jer to nije plaća.
17. Podneskom od 29. listopada 2025. vještak Strmotić očitovao se na prigovore tuženika, ostavši kod nalaza i mišljenja u cijelosti.
18. Dana 21. svibnja 2026. u ovome predmetu održano je ročište glavne rasprave, na koje je pristupila zamjenička punomoćnica tužitelja Ana Neralić, odvjetnica u [adresa], po zamjenskoj punomoći koja prileži spisu, dok za uredno pozvanoga tuženika nije pristupio nitko. Punomoćnica tužitelja izjavila je kako ostaje pri tužbi, uređenome tužbenom zahtjevu od 6. listopada 2025. te svim navodima iznesenim tijekom parnice.
19. Na navedenome ročištu izveden je dokaz saslušanjem stalnoga sudskog vještaka financijsko-računovodstvene struke Krešimira Strmotića, koji je izjavio kako slijedi: "U cijelosti ostajem pri svom pisanom nalazu i mišljenju, kao i pri navodima svih podnesaka koje sam predao u spis. Nalazu i mišljenju, kao i navodima podnesaka nemam ništa novoga za dodati. To je sve što imam za izjaviti.“. Punomoćnica tužitelja izjavila je kako nema pitanja niti primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.
20. Na glavnoj raspravi su se također izveli dokazi čitanjem svih isprava priloženih u sudski spis, nakon čega je glavna rasprava zaključena.
21. Na temelju brižljive i savjesne ocjene svakoga dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnoga postupka (članak 8. ZPP-a), sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev osnovan.
22. U skladu s odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.) poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
23. Prema odredbi članka 115. stavka 1. točke 3. Zakona o radu poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
24. Sukladno odredbi članka 116. stavka 1. Zakona o radu poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
25. Člankom 119. Zakona o radu propisano je da je prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini (stavak 1.). Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini (stavak 2.).
26. Odredbom članka 120. Zakona o radu propisano je kako otkaz mora biti u pisanom obliku (stavak 1.). Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz (stavak 2.). Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje (stavak 3.).
27. Iz odredbe članka 124. stavka 1. Zakona o radu proizlazi da ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naložit će vraćanje radnika na posao.
28. Prema odredbi članka 9. stavka 1. točke 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20. i 151/22.) porez na dohodak ne plaća se na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.
29. U skladu s odredbom članka 21. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dohodak primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se: 1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su: a) plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe - umirovljenik ili neki drugi status, i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa, b) primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa.
30. Među strankama je sporno je li odluka tuženika o redovitome otkazu ugovora o radu tužitelju uvjetovanoga skrivljenim ponašanjem radnika od 14. ožujka 2023., zakonita i dopuštena.
31. Tužitelj tvrdi kako otkaz ugovora o radu, kojega je tuženik kao poslodavac s tužiteljem kao radnikom sklopio 29. studenoga 2022. na određeno vrijeme (od 1. prosinca 2022. do 31. svibnja 2023.), za obavljanje poslova radnog mjesta strojovođe u organizacijskoj jedinici Operativa i tehnologija prijevoza nije zakonit i nije dopušten, jer tužitelj nije počinio nikakvu povredu radne obveze niti je počinio štetu tuženiku.
32. Tuženik razloge za otkaz ugovora o radu temelji na odredbi članka 115. stavka 1. točke 3. Zakona o radu, odnosno da je tužitelj kao radnik kršio obveze iz radnog odnosa pa da se stoga radi o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika.
33. Naime, tuženik razloge za otkaz ugovora o radu obrazlaže u odluci o redovitom otkazu ugovora o radu od 14. ožujka 2023., uvjetovanoga skrivljenim ponašanjem radnika (stranice 17-18 spisa), navodeći u odluci o otkazu kako slijedi: "Radnik je dana 25. siječnja 2023. u vrijeme radnog vremena koristeći sredstva Poslodavca pokušao preko graničnog prijelaza Šid iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku neovlašteno prevesti veću količinu plina za punjenje klima (10 boca) na način da je navedenu robu unio u prostor lokomotive koju koristi poslodavac za obavljanje svoje djelatnosti, te je time počinio prekršaj iz članka 265. stavka 1. Carinskog zakona RS. Počinjenje opisanog prekršaja C je utvrđeno na temelju prijave policije RS i zakona RS. Počinjenje opisanog prekršaja C je utvrđeno na temelju prijave policije RS i carinskih službenika koji su izvršili pregled lokomotive, u sklopu čega mu je RS u oduzeta roba. Radnik je na ime kazne i sudskih troškova platio iznos od 310,00 EUR o čemu je Poslodavcu dostavio dokumentaciju dana 2. ožujka 2023. Radnik je pozvan na iznošenja obrane dana 9. ožujka 2023. te je pred Poslodavcem priznao da je počinio navedene nezakonite radnje te da nije očekivao posljedice. Dakle, toga dana Radnik je, za vrijeme radnog vremena neovlašteno koristio sredstva Poslodavca za počinjenje prekršaja iz članka 265. stavka 1. točke 1. Carinskog zakona RS, čime je počinio tešku povredu obveza iz radnog odnosa. Ovakvim postupanjem Radnika značajno je narušeno povjerenje između Radnika i Poslodavca, a posebno što je O zloupotrebljavao imovinu koju koristi Poslodavac bez znanja i suglasnosti Poslodavca za počinjenje prekršaja za vrijeme radnog vremena što je moglo imati puno veće posljedice za Poslodavca u smislu zapljene predmeta kojim je počinjen prekršaj (lokomotiva) te prouzročiti značajnu materijalnu štetu i reputacijsku štetu Poslodavcu. Nakon svih utvrđenih činjenica, iznošenja obrane i saslušanja svjedoka. Poslodavac je donio odluku o redovitom otkazu uvjetovanog ponašanjem Radnika. Uzimajući u obzir sve okolnosti počinjenja opisane povrede obveza iz radnog odnosa nije bilo opravdano očekivati izricanje pisanog upozorenja s mogućnosti otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze.
34. Prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu od 14. ožujka 2023. tuženik je tužitelju, u smislu članka 119. stavka 2. Zakona o radu, omogućio da iznese svoju obranu, o čemu je načinjen 9. ožujka 2023. zapisnik, koji prileži stranicama 28-29 spisa, u kojem je navedeno kako slijedi: "Radnik opisuje događaj kako slijedi: Tog dana to sam napravio i smatram da nije bilo uredu. To sam nabavljao za sebe jer se pomalo bavim popravcima klima i hladnjaka. Privatno sam to i prije nabavljao preko granice na civilnom prijelazu. Policija do sada nije pregledavala, ali zbog Schengena počeli su pregledavati detaljnije. U Šidu smo čekali da se pregleda i ocarini cijeli vlak. Dogovorio sam unaprijed s čovjekom koji to prodaje i on mi je dovezao boce plina na kolodvor, skroz do lokomotive na 8. ili 9. kolosijek. Nije mi dao račun. Sam sam ih stavio gore na lokomotivu. Tada je došla kontrola, policajac i carinik i pitali su imam li što za prijaviti. Prijavio sam te boce, ali nisu bili sigurni da li bi smio prenijeti toliku količinu. Zvali su u Carinu. Carinik je napravio zapisnik, slikali su boce i stavili ih u carinarnicu. Carinik me odvezao na Prekršajni sud. Dežurna sutkinja je napisala kaznu u iznosu od 300 eura i 10 eura sudskih troškova, što je minimalna kazna. Cijelo vrijeme je lokomotiva bila u Šidu. Mislim da me nitko drugi nije vidio. Nije se spominjala nigdje Enna Transport d.o.o. samo da sam zaposlenik i da je to bilo za vrijeme radnog vremena. Na upit da iznese svoju obranu O odgovara: Napravio sam to. Nisam očekivao takve posljedice. Na pitanje: U kojoj fazi prekršajni postupak prema vašem saznanju, radnik odgovara da je isti dan sve završeno jer je platio 310 eura kaznu. Na pitanje tereti li se GA u vezi počinjenja prekršaja, radnik odgovara da se ne tereti. Na pitanje zašto je počinjeni prekršaj kvalificiran po čl. 265 st. 1. t. 2. Carinskog zakona, radnik odgovara da ne zna. Na pitanje jeste li platili kaznu i u kojem iznosu, jer je potvrda koju ste nam dostavili samo potvrda o predaji pologa u iznosu od 310,00 eura, radnik odgovara da je bila kazna i sudski troškovi. Na pitanje imate li rješenje ili zapisnik o počinjenju prekršaja, radnik odgovara da nema, dobio je ali ne zna gdje je. Na pitanje je li vas netko vidio i pokušao zaustaviti, radnik odgovara da ga nitko nije vidio. Na pitanje kako je došla policija je li vas tko prijavio, radnik odgovara da se sada vrše redovne kontrole i sve se pregledava. Na pitanje što vam je rekao kolega NA kada ste unijeli boce u lokomotivu, radnik odgovara da NA to nije vidio. Na pitanje gdje ste stavili boce, radnik odgovara da ih je stavio u strojarnicu lokomotive, na vreće od pijeska. Na pitanje zna li da netko drugi još nešto drugo prenosi preko granice, radnik odgovara da ne zna. Na pitanje je li zbog ovog događaja kasnio polazak lokomotive za RH, odgovara da nije. Na pitanje je li kolega, BA, koji mu je došao na smjenu i koji je vratio lokomotivu u RH, morao doći van svoje smjene i mjesta rada kako bi vas zamijenio, radnik odgovara da nije. Na pitanje kome ste i kada javili o tome što se dogodilo, radnik odgovara da je drugi dan zvao voditelje operative, SA, ali ga nije dobio, pa se javio zamjeniku EA i ispričao mu što se dogodilo i rekao mu da to prenese SA kao nadređenom. Na pitanje je li o ovom događaju naknadno razgovarao s SA, radnik odgovara da nisu o tome pričali.".
35. Tužitelj je označeni zapisnik od 9. ožujka 2023. vlastoručno potpisao bez primjedbi.
36. Nakon što je tužitelju uručen otkaz ugovora o radu od 14. ožujka 2023., tužitelj je tuženiku podnio zahtjev za zaštitu prava iz radnoga odnosa sukladno članku 133. stavku 1. Zakona o radu (stranice 6-8 spisa), na koji je tuženik odgovorio dopisom od 11. travnja 2023. (stranice 32-33 spisa), u kojem dopisu je tuženik iznio razloge zbog kojih smatra kako je zahtjev za zaštitu prava iz radnoga odnosa neosnovan, nakon čega je tužitelj podnio predmetnu tužbu.
37. Tužitelj je na temelju spomenutoga ugovora o radu od 29. studenoga 2022. bio u obvezi obavljati poslove radnoga mjesta strojovođe u organizacijskoj jedinci Operativa i tehnologija prijevoza.
38. Pri rješavanju ove pravne stvari, ovaj sud je pošao od pravnoga stajališta izraženoga u spomenutome rješenju Županjskoga suda u Slavonskome Brodu od 31. listopada 2023., u kojemu je izraženo kako bi se određeno skrivljeno ponašanje koje bi opravdalo otkazivanje ugovora o radu trebalo manifestirati kao ustrajnije neizvršavanje obveza, koje bi doista bilo takve prirode da bi opravdalo otkazivanje ugovora ili bi za takvu povredu bilo mjesta pisanome upozorenju radnika na obveze iz radnoga odnosa, odnosno kakve druge sankcije. Prvostupanjski sud je upućen na ponovnu ocjenu već provedenih dokaza, kao i eventualno provođenje predloženih dokaza po tužitelju, radi utvrđenja navedenih pretpostavki od kojih ovisi opravdanost otkazivanja ugovora o radu uslijed skrivljenoga ponašanja tužitelja.
39. Ocjenjujući ponovno izvedene dokaze, ovaj sud je utvrdio kako se tužitelju "stavlja na teret" jedino činjenica da je u jednoj prilici 25. siječnja 2023. za vrijeme radnoga vremena prekršio svoje obveze iz radnoga odnosa, kada je 25. siječnja 2023. za vrijeme radnoga vremena, zloupotrebljavajući sredstvo rada koje mu je povjerio tuženik kao poslodavac (lokomotivu), pokušao preko graničnoga prijelaza Šid iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku, neovlašteno prevesti 10 boca plina za punjenje klima, čime je tužitelj u Republici Srbiji počinio i prekršaj te mu je u Republici Srbiji od strane prekršajnoga suda izrečena i novčana kazna, a koji opis događaja za kojega se tereti tužitelj među strankama nije sporan.
40. Iz navedenoga sud zaključuje kako se u ovome konkretnom slučaju nije radilo o ustrajnijemu neizvršavanju obveza, koje bi doista bilo takve prirode da bi opravdalo otkazivanje ugovora o radu, već je tuženik kao poslodavac bio dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnoga odnosa i ukazivati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze u smislu odredbe članka 119. stavka 1. Zakona o radu, a sud nije utvrdio okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini, imajući u vidu bitna obilježja ranije opisanoga događaja iz radnoga odnosa.
41. Pri tome, ovaj sud je na umu imao i navode drugostupanjskoga suda iz označenoga rješenja od 31. listopada 2023. kako skrivljeno ponašanje kao jedan od razloga i za redovito otkazivanje ne podrazumijeva nužno teško kršenje obveze iz radnoga odnosa, već se isto u konkretnome slučaju manifestiralo kao jednokratna uporaba imovne poslodavca za vrijeme radnoga vremena u osobnu korist radnika gdje za poslodavca nije nastupila nekakva šteta, već tuženik kao poslodavac i sam navodi kako je tužitelj kao radnik zloupotrebljavao imovinu koju koristi poslodavac bez znanja i suglasnosti poslodavca za počinjenje prekršaja za vrijeme radnoga vremena što je moglo imati puno veće posljedice za poslodavca u smislu zapljene predmeta kojim je počinjen prekršaj (lokomotiva) te prouzročiti značajnu materijalnu štetu i reputacijsku štetu poslodavcu, a što se u konkretnome slučaju nije dogodilo.
42. Slijedom iznesenoga, sud je utvrdio, primjenom odredbe članka 124. stavka 1. Zakona o radu kako predmetni otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos tužitelja kao tuženika tom odlukom o otkazu od 14. ožujka 2023. nije prestao pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.
43. Visinu predmetnoga potraživanja tužitelja prema tuženiku, koja se odnosi na iznos neisplaćenih plaća tužitelju od strane tuženika, sud je utvrdio provođenjem financijsko-knjigovodstvenoga vještačenja.
44. Tužitelj je tužbeni zahtjev uskladio s nalazom i mišljenjem vještaka, dok je tuženik prigovorio kako nagrada za radne rezultate ne može predstavljati plaću.
45. Suprotno takvim navodima tuženika, iz citirane odredbe članka 21. stavka 1. točke 1. a) i b) Zakona o porezu na dohodak, proizlazi kako se plaćom, odnosno primitkom po osnovi nesamostalnoga rada, smatraju svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnoga odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to je plaća, ali i primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugoga, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa, iz čega sud zaključuje kako je nagrada za radne rezultate primitak vezan uz rad te se smatra plaćom.
46. Iznos zakonskih zateznih kamata sud je tužitelju dosudio u smislu članka 92. stavka 4. Zakona o radu, od petnaestoga dana idućega mjeseca za prethodni mjesec, dok je o stopi zakonskih zateznih kamata odlučeno primjenom odredbe članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22., 145/23. i 155/23.).
47. Slijedom iznesenoga, sud je odlučio kao u izreci presude pod točkom II.
48. O parničnim troškovima odlučeno je imajući u vidu članak 151., 154., 155. i 164. ZPP-a, polazeći od vrijednosti predmeta spora, koji je u rasponu od 1.327,01 € do 13.272,00 €, kao i na temelju važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23., dalje: OTRH). Tužitelj je u cijelosti uspio s tužbenim zahtjevom.
49. Tužitelj, koja je zastupan po punomoćniku odvjetniku, sukladno OTRH i navedenoj vrijednosti predmeta spora, priznat je, imajući u vidu konačno postavljeni zahtjev za naknadu troška u troškovniku od 21. svibnja 2026., trošak sastava zahtjeva za zaštitu prava iz radnoga odnosa u smislu Tbr. 7.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak sastava tužbe u smislu Tbr. 7.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa ročištu održanom 11. srpnja 2023. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak sastava žalbe protiv presude u smislu Tbr. 10.1. OTRH u iznosu od 250,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa ročištu održanom 19. ožujka 2024. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa ročištu održanom 10. listopada 2024. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV- om (Tbr. 46. OTRH), trošak sastava obrazloženoga podneska od 6. listopada 2025. u smislu Tbr. 8.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa ročištu održanom 21. svibnja 2026. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa ročištu za objavu presude u smislu Tbr. 9.3. OTRH u iznosu od 100,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH) te trošak financijsko-knjigovodstvenoga vještačenja u iznosu od 400,00 €, što ukupno čini iznos od 2.587,50 € pa je stoga sud, imajući u vidu i odredbu članka 151. stavka 3. ZPP-a, odlučio kao u izreci presude pod točkom III.
50. Sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadu troška pristupa ročištu za objavu presude s pripadajućim PDV-om u iznosu od 125,00 €, koje je održano 20. srpnja 2023., jer na to ročište nije pristupio uredno pozvani tužitelj. Slijedom navedenoga, sud odlučio kao u izreci presude pod točkom IV.
51. Kako, slijedom iznesenoga, tuženik nije uspio u sporu, valjalo je odbiti kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška parničnoga postupka i odlučiti kao u izreci presude pod točkom V.
52. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci presude.
U Vukovaru 12. lipnja 2026.
Sudac
Đuro Druško
Uputa o pravnome lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnome županijskom sudu. Žalba se izjavljuje pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovoga suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka otpravka presude.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (čl. 335. st. 9. ZPP-a). U slučaju iz stavka 9. ovoga članka sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova. Presuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena (čl. 335. st. 11. ZPP-a).
DNA:
1. Tužitelju, putem punomoćnika
2. Tuženiku, putem punomoćnika
3. Kalendar 30 dana
