Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: R1 Ob-539/2026-4

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Ana-Mariji Murić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Varaždin, protiv protustranke ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (s boravištem na adresi [adresa]) i JZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (s boravištem na adresi [adresa]), uz sudjelovanje mlt. HZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po posebnom skrbniku ĐZ, zaposleniku Centra za posebno skrbništvo, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, na ročištu, 12. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Protustranke ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], a adresom stanovanja u [adresa] i JZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], a adresom stanovanja u [adresa], lišavaju se prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. HZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], r. **.**.2015.g. i mlt. BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], r. **.**.2018.g., oboje s prebivalištem u [adresa].

II. Osobni odnosi mlt. HZ i mlt. BZ sa ocem JZ održavat će se za vrijeme boravka oca u Republici Hrvatskoj i to subotom od 9,30 do 18,00 sati prema prethodnom dogovoru sa udomiteljicama mlt. djece.

Obrazloženje

1. Dana 20. svibnja 2026. Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Varaždin (dalje Zavod) podnio je ovom sudu prijedlog radi lišenja prava na roditeljsku skrb protustranaka u odnosu na njihovu mlt. djecu. Navode da je 18.1.2024.g. protustrankama oduzeto je pravo na stanovanje s mlt. IZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. HZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi s prebivalištem u [adresa] te su isti povjereni na svakodnevnu skrb udomiteljskim obiteljima, sve u trajanju od godinu dana. Rješenjem naslova poslovni broj: R1 Ob-300/2025-5 od dana 11.04.2025. godine, protustrankama je na daljnjih godinu dana oduzeto pravo na stanovanje s njihovom djecom; mlt. EZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi s prebivalištem u [adresa]. Mlt. HZ istim rješenjem povjeren je na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], dok je mlt. BZ, povjerena je na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji ŽZN, OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa], te je određeno da će se osobni odnosi mlt. HZ i mlt.BZ s 1. protustrankom ostvarivati svake srijede od 17,00 do 19,00 i svaku drugu nedjelju od 13, 00 do 18,00 sati na adresi stanovanja 1. protustranke, na način će ih udomiteljica odvesti na adresu stanovanja iste i dovesti natrag u udomiteljsku obitelj. Vezano za ostvarivanje osobnih odnosa mlt. HZ s 2. protustrankom, rješenjem naslova određeno je da će se osobni odnosi ostvarivati u razdoblju kada je 2. protustranka u RH na adresi udomiteljice LZ, dok će se osobni odnosi mlt. BZ s 2. protustrankom ostvarivati kada je 2. protustranka u RH, prema prethodnoj najavi udomiteljici i to subotom od 09, 30 do 18,00 sati. Iz izjave udomiteljice LZ od dana 5.9.2025.g. proizlazi kako ima saznanja da je 1. protustranka u vezi s SZ, da živi s troje mlt. djece na adresi u [adresa] te da bi trebala roditi dijete u 12 mjesecu ove godine. Udomiteljica također tvrdi da SZ navodi da dijete nije njegovo te da je doveo još jednu ženu da živi s njom i s ŽZ te da na adresi živi još troje maloljetne djece, koja su navodno njezina, navodi kako ne zna kakav je njihov međusobni odnos. Nadalje, udomiteljica navodi da je 2. protustranka dobio otkaz u firmi u kojoj je radio, da treba odrađivati društveno koristan rad, kao i da svakodnevno konzumira alkohol. Udomiteljica izjavljuje da 2. protustranka razgovara s mlt. EZ i viđa mlt. BZ, a da 1. protustranka djecu uopće ne viđa u udomiteljskim obiteljima, da ju je ista jednom nazvala od kada je mlt. BZ premještena u drugu udomiteljsku obitelj. Udomiteljica je također pritom navela da mlt. EZ za majku uopće ne pita niti se interesira. Dana 24.3.2026. godine udomiteljica LZ pristupa u ovaj Područni ured te daje zapisničku izjavu u kojoj navodi da je upoznata s time da ovaj Područni ured zaprimio izvješće Osnovne škole Petrijanec o štićeniku HZ. Udomiteljica pritom navodi da se prije dva tjedna EZ u školi sukobio s jednim učenikom oko jela. Također, EZ je počeo iskazivati probleme oko spremanja stvari za školu, dok se sa asistentom u školi ne slaže od početka, udomiteljica misli da njegova razrednica niti asistent nemaju autoriteta u školi naspram Ž. Navodi se je EZ u udomiteljskoj obitelji dobar te ona ima autoritet. Verbalizirala je da EZ nije uključen u niti jednu izvanškolsku aktivnost te nema prijatelja. Udomiteljica tvrdi da kada 2. protustranka dolazi kod njih u udomiteljstvo, isti psuje kao kočijaš te je dolazio alkoholiziran. Udomiteljica tvrdi da mu je rekla kako mora iseliti iz njihove kuće. Vezano za Lovrino ponašanje udomiteljica tvrdi da je otišla samoinicijativno u kabinet J prije 2-3 mjeseca kako bi za dijete zatražila neurofeedback terapiju. Dana 15.05.2026. godine kontaktirana je udomiteljica mlt. BZ; gđa. OZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] koja je upitana o ostvarivanju osobnih odnosa 1. protustranke s mlt. BZ te je udomiteljica navela da ista niti jednom nije bila u posjeti BZ niti je nazvala telefonskim putem te BZ nije s njom ostvarivala osobne odnose. Dijete također za majku ne pita. Vezano za 2. protustranku, udomiteljica je navela da je dolazio u posjete BZ otprilike oko 2x mjesečno nakon dolaska s rada iz Njemačke te joj je za rođendan kupio bicikl. Nastavno na isto, kontaktirana je udomiteljica LZ, koja navodi da 1. protustranka niti jednom nije bila u posjeti EZ niti je s njim ostvarivala osobne odnose prema rješenju suda dok je telefonskim putem nazvala možda 1 -2x godišnje. Udomiteljica se ne sjeća kada je zadnje nazvala da pita bilo što vezano za dijete dok joj je nedavno poslala sms poruku vezano za punoljetnog sina IZ. Za 2. protustranku udomiteljica je navela kako viđa mlt. EZ u kućanstvu usput obzirom da živi na istoj adresi kao i udomiteljica. Udomiteljica tvrdi da 2. protustranka gradi kuću no ista još nije spremna za useljenje. Također, verbalizira da 2. protustranka svakodnevno konzumira alkoholna pića te je u „birtiji“, ponekad i ostane u kafiću te ne dođe kući. Dana 18.05.2026. godine u ovaj Područni ured pristupila je udomiteljica mlt. BZ; OZ. Udomiteljica navodi da 2. protustranka niti jednom nije nazvala da ju pita vezano za dijete niti je BZ posjetila od kada je dijete smješteno kod nje. BZ ne pita za mamu, te udomiteljica verbalizira kako bi rekla da dijete majku ni ne poznaje. Dalje navodi kako 2. protustranka posjećuje BZ kod nje otprilike dva puta mjesečno na adresi te ostaje oko sat do dva te nazove jednom mjesečno telefonski da pita kako je BZ. BZ se veseli očevim posjetama i funkcionira zadovoljavajuće u vrtiću te je omiljena u skupini, na jesen kreće u prvi razred. Korisnica je inkluzivnog dodatka te je u tretmanu logopeda. Navode kako se iz postupanja Područnog ureda u drugom predmetu saznaje se da je 1. protustranka iz romantične veze s SZ rodila dijete mlt. KZ dana 05.12.2025.g. Po prekidu izvanbračne zajednice, 1. protustranka i SZ su sklopili Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi prema kojem je određeno da će mlt. KZ živjeti s ocem dok će s majkom ostvarivati osobne odnose svaki drugi vikend. 1. protustranka aktualno prema saznanjima ovog Područnog ureda živi sama kao pods tanar na adresi [adresa]. Liste za procjenu sigurnosti djeteta ukazuju na to da mlt. BZ i mlt. HZ nisu sigurni u obitelji protustranaka jer postoje prijetnje sigurnosti te zaštitne sposobnosti skrbnika nisu dovoljne ili su neprikladne da zaštite dijete od prijetnji sigurnosti. Procjenjuje se da u obitelji postoji visoka razina razvojnog rizika za djecu, odnosno prisutan je veći broj okolnosti srednjeg ili visokog intenziteta kod roditelja ili u obitelji koje ugrožavaju psihofizički i socijalni razvoj djece. Nadalje, prisutno je više ponašajnih ili drugih znakova koji upućuju na ugroženost razvoja djece. Radi toga, potrebne su intenzivne intervencije i mjere obiteljsko - pravne zaštite koje će žurno otkloniti ili umanjiti razvojne rizike po dijete. Za pozitivan psihosocijalni razvoj djece prije svega potrebno je osigurati stabilno okruženje u kojem će se djeca osjećati sigurno, što protustranke nisu u mogućnosti realizirati. Slijedom svega navedenog, uzimajući u obzir činjenicu da je protustrankama u dva navrata rješenjem suda oduzeto pravo na stanovanje s mlt. EZ i mlt. BZ, a da im je prethodno bila određena i intenzivna mjera stručne pomoći i nadzora koja nije pokazala rezultata, obzirom da se protustranke nisu pridržavale rješenja suda o ostvarivanju osobnih odnosa s mlt. djecom te obzirom da nije došlo do promjena u ponašanju 2. protustranke vezano uz pretjeranu konzumaciju alkohola, kao i da protustranke ne iskazuju inicijativnu za promjenom nepovoljnih okolnosti, niti iskazuju želju za preuzimanjem svakodnevne skrbi o mlt. djeci, stručni tim predlagatelja smatra da su ispunjeni svi zakonski uvjeti za lišenje protustranaka prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. djecu. Stručni tim predlagatelja također smatra da je u interesu mlt. EZ i mlt. BZ da s 2. protustrankom i nadalje ostvaruju osobne odnose, dok smatra da nije u interesu imenovane djece da s 1. protustrankom ostvaruju osobne odnose.

2. Rješenjem ovog suda od 22. svibnja 2026. djeci je imenovan posebni skrbnik ĐZ, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo.

3. Prijedlog predlagatelja dostavljen je protustrankama no isti se na prijedlog nisu očitovali, time da je 1. protustranka pristupila na ročište 12. lipnja 2026. na kojem se u cijelosti usuglasila s prijedlogom, dok 2. protustranka nije pristupio na predmetno ročište.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu.

5. Iz priložene dokumentacije proizlazi da su protustrankama izricane mjere iz nadležnosti suda i to mjera oduzimanja prava na stanovanje s mlt. djecom te produljenje mjere oduzimanja prava na stanovanje. Majka nije angažirana oko skrbi za djecu niti je s istima održavala osobne odnose za vrijeme trajanja mjere, također nije pokazala nikakvu motivaciju za preuzimanje skrbi o djeci, a što je u konačnici potvrdila usuglasivši se s prijedlogom predlagatelja. Što se tiče oca isti je sklon prekomjernoj konzumaciji alkohola u kojim situacijama se ponaša neprimjereno, nije zainteresiran za preuzimanjem svakodnevne skrbi o djeci, a što je pokazao i pasivnošću u ovome postupku.

6. Odredbom čl. 170. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" 103/15, 98/19, 156/23, dalje ObZ) propisano je da će sud lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kada utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, prava i dužnosti. Odredbom čl. 171. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da će osim u slučaju iz čl. 170. Obiteljskog zakona sud u izvanparničnom postupku roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb između ostalog ako je napustio dijete, ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji, ako na temelju izvješća Zavoda proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava ili dobrobiti djeteta prethodno donio Zavod ili sud ili ako na temelju izvješća i procjene Zavoda proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj.

7. Valja navesti kako je postupak lišenja prava na roditeljsku skrb složen i posebno osjetljiv s aspekta prava na poštivanje obiteljskog života roditelja zajamčenog odredbom članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99, 14/02 i 1/06, dalje: EKLJP) i članka 35. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14, dalje: Ustav), ali i s aspekta obveze države da u okolnostima konkretnog slučaja osigura ostvarivanje najboljih interesa djeteta u skladu s odredbom članka 3. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 12/92, dalje: Konvencija) imajući na umu i načelnu zabranu odvajanja djeteta od roditelja u skladu s odredbom članka 9. Konvencije koje je dopušteno samo iznimno, i to uz uvažavanje najboljih od interesa djeteta.

8. Lišenjem prava na roditeljsku skrb sud se kao tijelo javne vlasti na sasvim izravan i vrlo ozbiljan način miješa u pravo roditelja na njihov obiteljski život jer je smisao ove mjere potpuno onemogućiti roditelja u njegovoj skrbi za dijete kada je njegovo postupanje štetno za dijete i kada je to nužno za zaštitu djetetovih najboljih interesa jer je najbolji interes djeteta temeljno načelo u pitanju odlučivanja o pravima djeteta. Određivanje takve mjere je, međutim, prihvatljivo jedino ukoliko je nužno, pa je u tom smislu u ovom postupku potrebno naći pravičnu ravnotežu između pojedinačnog interesa roditelja, s jedne strane i interesa države da zaštiti najbolji interes djeteta, s druge strane.

9. Pritom valja imati na umu da se ova krajnja mjera ograničavanja roditelja na ostvarivanje prava na roditeljsku skrb određuje u slučajevima u kojima aktivnosti i mjere svih nadležnih tijela prema roditelju nisu polučile rezultat koji bi zadovoljio zahtjeve najboljeg interesa djeteta jer određivanje ove mjere znači da roditelji doista ne izvršavaju sadržaj roditeljske skrbi na način na koji su dužni to činiti. U tom smislu lišenje prava na roditeljsku skrb nije sankcija roditelju nego mjera kojom se štiti najbolji interes i dobrobit djeteta.

10. Obzirom na činjenicu da su roditeljima izricane mjere obiteljskopravne zaštite koje nisu polučile nikakve rezultate, odnosno iste nisu motivirale roditelje za promjenom svog načina funkcioniranja i životnih okolnosti, to je i Zavod podnio sudu prijedlog da se roditelji liše prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. djecu. Ključno je istaknuti kako se majka, nakon izricanja mjere oduzimanja prava na stanovanje s mlt. djecom, nije informirala o djeci niti je ostvarivala kontakte s istima, a u konačnici se i usuglasila s prijedlogom, dok otac nije pokazao nikakvu inicijativu za preuzimanjem skrbi o djeci te je i u ovome postupku bio potpuno pasivan.

11. Slijedom svega navedenog, iako je mjera lišenja prava na roditeljsku skrb krajnja mjera i najstroža mjera obiteljsko-pravne zaštite, sud smatra kako je ista u cijelosti u najboljem interesu mlt. djece obzirom da roditelji ne shvaćaju što čini sadržaj roditeljske skrbi, odnosno isti su usmjereni samo na svoje potrebe, što je vidljivo i iz činjenice da se majka usuglasila s prijedlogom, a otac nije uopće sudjelovao u ovome postupku niti je izrazio želju za preuzimanjem skrbi o djeci. Stoga, ovaj sud, na temelju sve dostupne dokumentacije, zaključuje kako protustranke ne mogu pružiti djeci okruženje koje će biti poticajno za njihov rast i razvoj, a obveza je društva u cjelini pružiti mogućnost djeci za odrastanje u okruženju koje će poduzimati sve potrebno kako bi ista imala priliku za kvalitetan život. Kako bi predmetno omogućili, valjalo je lišiti roditelje prava na roditeljsku skrb, s time da se pravo na roditeljsku skrb može roditelju vratiti na prijedlog djeteta, roditelja ili Zavoda, ako prestanu razlozi zbog kojih roditelj bio lišen prava na roditeljsku skrb, osim ako dijete prije toga bude posvojeno.

12. Prema čl. 174. st. 1. i 2. ObZ-a sud će rješenjem o lišenju prava na roditeljsku skrb odlučiti i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ako je to u iznimnim okolnostima potrebno i ako to predlaže dijete ili roditelj koji se lišava prava na roditeljsku skrb. Kako je Zavod predložio da se i nadalje održavaju osobni odnosi djece i oca, smatrajući kako je to u interesu djece obzirom na njihovu dob, sud je primjenom odredbe čl. 174. točke 1. ObZ-a odlučio o realizaciji osobnih odnosa kako je to navedeno u izreci, time da se tom opsegu održavanja osobnih odnosa nije protivila niti posebna skrbnica.

U Varaždinu 12. lipnja 2026.

Sutkinja

Ana-Marija Murić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Varaždin+

2. ŽZ, [adresa]

3. Posebni skrbnik – ĐZ

4. JZ, [adresa]

5. Matični ured Koprivnica, po pravomoćnosti

6. Ministarstvo pravosuđa, za očevidnik, po pravomoćnosti