Poslovni broj: Us I-1360/2024-37

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužitelja LĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Mariju Bašura, odvjetniku u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 8/III, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcija, Margaretska 3. Zagreb, zastupan po opunomoćeniku (zaposleniku tuženika) PĆ, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Conex trade d.o.o., Trilj, [adresa]., radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova posljedice priznate ozljede na radu, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 15. svibnja 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, opunomoćenika tuženika te opunomoćenice zainteresirane osobe, dana 12. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Klasa: UP/II-502-03/24-01/234, Urbroj: 338-01-06-05-24-05 od 16. svibnja 2024.

II.Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Klasa: UP/I-502-03/24-04/2, Urbroj: 338-17-02-01-24-4 od 5. veljače 2024.

III.Tužitelju LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], se dijagnoza Algoneurodystrophia (Mb Sudeck), šifre prema MKB 10 klasifikaciji, M89.0, priznaje posljedicom ozljede na radu od 9.veljače 2021., priznate pod evidencijskim brojem:

OR 26450902213/2021, te mu se priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu po istoj dijagnozi.

r i j e š i o  j e

Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana od dostave pravomoćne odluke o trošku naknadi tužitelju trošak ovog upravnog spora u iznosu od 5.533,14 eur zajedno sa zateznom kamatom tekućom po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koje teku od dana izvršnosti odluke o troškovima (prvi dan poslije isteka roka za dobrovoljno ispunjenje) do isplate, dok se odbija kao neosnovan zahtjev za nadoknadu preostalog dijela troška upravnog spora.

II.Odbija se kao zahtjev zainteresirane osobe za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1.Osporavanim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II-502-03/24-01/234, Urbroj:

338-01-06-05-24-05 od 16. svibnja 2024. (dalje: osporavano drugostupanjsko rješenje) odbijena je žalba tužitelja i potvrđeno rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Klasa: UP/I-502-03/24-04/2, Urbroj:

338-17-02-01-24-4 od 5. veljače 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje), a kojim rješenjem tužitelju dijagnoza Algoneurodystrophia (Mb Sudeck), šifre prema MKB- 10: (M89.0), nije priznata posljedicom ozljede na radu od 9. veljače 2021. te u vezi navedene ozljede tužitelju nisu priznata ni prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu.

2.Tužitelj pravodobno podnesenom tužbom ovome sudu pobija zakonitost osporavanog drugostupanjskog rješenja, kao i prvostupanjskog rješenja, iz svih zakonom predviđenih razloga. U tužbi se naime citiraju odredbe članka 17. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj: 80/13 137/13, 98/19 i 33/23 u daljnjem tekstu ZoZO), članka 66. i 67. istog Zakona, kao i odredbe članka 53. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti („Narodne novine“, broj: 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 150/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19 22/20 i 39/20, 2/22 u daljnjem tekstu Pravilnik o pravima) te članka 34. istog Pravilnika te se ističe da je predmetnoj upravnoj stvari sporna uzročno- posljedična povezanost zdravstvenih tegoba tužitelja-osiguranika opisanih pod dijagnozom šifre prema MKB-10: (M89.0) s pretrpljenom ozljedom na radu priznatom po dijagnozi šifre prema MKB-10 u: S66.3. O utvrđenoj uzročno-posljedičnoj povezanosti da ovisi može li se tužitelju kao osiguraniku dijagnoza (M89.0) priznati posljedicom već priznate ozljede na radu pretrpljene 09.02.2021. po dijagnozi šifre prema MKB-u S66.3. Povjerenstvo tuženika u nalazu, mišljenju i ocjeni od 9.svibnja 2024. da iznosi pogrešan zaključak da se predmetna dijagnoza Algoneurodystrophia (Mb Sudeck) šifre prema MKB-10: (M89.0) ne može priznati posljedicom priznate ozljede na radu vezano za događaj od 09.02.2021. jer, navodno, da navedena dijagnoza nije verificirana klinički niti potvrđena dijagnostičkom obradom. Ističe se da je navedeni zaključak dan paušalno i suviše formalistički, ograničivši se isključivo na nedostatak provedenih postupaka kojima bi predmetna dijagnoza bila klinički i dijagnostički verificirana kao temeljni razlog negativne ocjene o uzročno posljedičnoj povezanosti. Da se radi o nezakonitom postupanju tuženika odnosno da su pobijana rješenja nezakonita da potvrđuje upravo medicinska dokumentacija, koja se i navodi. Upravo medicinska dokumentacija da svjedoči da su ispunjene pretpostavke propisane odredbama Pravilnika jer da je iz dokumentacije jasno vidljiva dinamika bolesti a za koju da je poznato da je ovakvo oštećenje moguće. Ovakvo postupanje da ima grubo kršenje ne samo zakona već i prava osiguranika koja su mu zajamčena Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Štoviše, u međuvremenu, pred Općinskim sudom u Splitu, br. Pr-18/2022, a kada je riječ o predmetnoj ozljedi na radu, da je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Ivan Utrobičić, specijalist kirurg i subspecijalist plastične kirurgije, a koji vještak da je na jasan način potvrdio da je predmetna dijagnoza- Sudeckova bolest u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnom ozljedom na radu. Slijedom svega navedenog tužitelj tužbenim zahtjevom iz tužbe, koji je dijelom uređen na ročištu za raspravu održanom dana 17. listopada 2025., traži da se osporavano drugostupanjsko rješenje, kao i prvostupanjsko rješenje, poništi, da mu se predmetna ozljeda prizna posljedicom priznate ozljede na radu od 9. veljače 2021. te da tuženik bude obvezan naknaditi mu troškove ovog upravnog spora sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužba nije osnovana, da je pobijano rješenje donijeto u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja a sukladno važećim propisima te se ponavljaju razlozi obrazloženja osporavanog drugostupanjskog rješenja. Zaključno se ističe, a vezano za tužbene navode koji se odnose na medicinsko vještačenje po vještaku dr. Ivanu Utrobičiću, specijalisti kirurgu i subspecijalisti plastične kirurgije dano pred Općinskim sudom u Splitu, da je predmet tog postupka naknada štete koju tužitelj traži od strane Croatia osiguranja, da se navedeno vještvo odnosi na procjenu postotka tjelesnog oštećenja odnosno umanjenje životnih aktivnosti te da isto nije od utjecaja na priznavanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova posljedice ozljede na radu. Tužbeni navodi da ne utječu na drugačije rješavanje zahtjeva jer da je pobijano rješenje zakonito. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev.

4.Tužitelj se u podnesku od 1. listopada 2024. očitovao na tuženikov odgovor na tužbu na način da u bitnome ponavlja navode tužbe , da je riječ o paušalnim navodima tuženika a koji da su u protivnosti sa medicinskom dokumentacijom i vještvom nepristranog vještaka.

5.Zainteresirana osoba je u odgovoru na tužbu navela da će se detaljnije očitovati nakon provođenja medicinskog vještačenja.

6.U sporu je održavanjem ročišta za raspravu i razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 36/24 – dalje: ZUS).

6.1.Tužitelj je po svom opunomoćeniku na ročištima za raspravu u bitnome ustrajao u navodima tužbe, dokaznim prijedlozima i tužbenom zahtjevu.

6.2.Tuženik je po svom opunomoćeniku ustrajao u navodima iz dosadašnjeg tijeka postupka.

6.3.Zainteresirana osoba je po svojoj opunomoćenici predložila raspraviti prigovore iznijete po tuženiku te donijeti odluku sukladno iznijetom činjeničnom stanju.

7.U dokaznom postupku sud je čitao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora te spisu tuženog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu te je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za plastičnu kirurgiju doc.prim.dr.sc. Zlatku Vlajčiću, dr. med. te dopunskim vještačenjem po istom vještaku dok je odbijen prijedlog zainteresirane osobe za dodatnim pojašnjenjima vještaka. Sud je odbio i prijedlog tužitelja njegovim saslušanjem u svojstvu stranke obzirom da su u konkretnom slučaju bitne činjenice medicinske naravi o kojima tužitelj nema stručna znanja. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

8.Tužitelj i zainteresirana osoba su po svojim opunomoćenicima zatražili i popisali troškove ovog upravnog spora dok tuženik to nije učinio.

9.Na temelju ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

10.Među strankama je sporno može li se tužitelju dijagnoza Algoneurodystrophia (Mb Sudeck), šifre prema MKB-10 klasifikaciji (M89.0) priznati posljedicom ozljede na radu od 9. veljače 2021. priznate pod evidencijskim brojem:

OR 26450902213/2021,

11.Prema odredbi članka 66. ZoZO ozljedom na radu prema Zakonu smatra se: 1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima; 2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 4. ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. istog članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. Zakona 12.Prema odredbi članka 67. ZoZO ozljedom na radu, u smislu istog Zakona, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog: 1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.); 2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.); 3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno - pravne aktivnosti; 4. atake kronične bolesti, 5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

13.Prema odredbi članka 53. stavka 1. Pravilnika posljedica priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti je oštećenje zdravlja izraženo određenom dijagnozom po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti nastalo kao direktna posljedica već priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti za koju postoji medicinska dokumentacija temeljem koje je vidljiva dinamika bolesti za koju je poznato da je takvo oštećenje moguće ili je ono očekivano kod pravilno provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije. Prema stavku 2 članka 53. Pravilnika posljedicom priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti ne smatra se oštećenje zdravlja koje je nastalo zbog toga što se osigurana osoba nije pridržavala uputa nadležnog doktora vezanih uz liječenje.

14.Prema članku 53. stavku 3. Pravilnika pod posljedicom priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti ne podrazumijeva se dopunska dijagnoza/dijagnoze priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti, koja dijagnoza/dijagnoze je nastala istom ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolešću, ali nije istovremeno i verificirana prilikom priznavanja ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti. Postupak priznavanja dopunske dijagnoze/dijagnoza provodi se na način propisan člankom 34 Pravilnika temeljem zahtjeva osigurane osobe ili njenog izabranog doktora opće/obiteljske medicine.

15.Iz sadržaja spisa ovog upravnog spora te spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu je razvidno te među strankama nije sporno:

-da je tužitelj od 1 . rujna 2017. obvezno zdravstveno osiguran kao osoba u radnom odnosu kod poslodavca Conex trade d.o.o. (ovdje zainteresirane osobe);

-da je tužitelju ozljeda od 9. veljače 2021. pod dijagnozom S66.3 priznata ozljedom na radu dana 16. ožujka 2021. pod evidencijskim brojem 26450902213/2021;

-da je u podacima prijave ozljede na radu navedeno da su radnici montirali nosač vodilica trake stroja za smrzavanje ribe prilikom čega je došlo do skliznuća „pajsera” na inox površini pri čemu je lim prikliještio šaku tužitelju i ozlijedio ga;

-da je tužitelj u vremenu od 10. veljače 2021. godine do 15. siječnja 2024. godine bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede na radu, šifra uzroka privremene nesposobnosti za rad BO, dok je od 16. siječnja 2024. godine bio privremeno nesposoban za rad zbog bolesti, šifra uzroka privremene nesposobnosti za rad AO;

-da je tužitelj 16. siječnja 2024. prvostupanjskom tijelu podnio zahtjev za priznavanjem dg. M89.0 posljedicom navedene ozljede na radu te da je zahtjevu priložio uputnicu izabranog doktora od 12. siječnja 2024. kojim se traži priznavanje dg. M89.0 posljedicom ozljede na radu, priznate za dijagnozu S66.3;

-da je prvostupanjsko tijelo, postupajući po navedenom zahtjevu, pribavilo nalaz, ocjenu i mišljenje liječničkog povjerenstva HZZO, Regionalnog ureda Split, Klasa: UP/l-50203/24-04/3. od 29. siječnja 2024. kojim predmetna dijagnoza M89.0 tužitelju nije priznata kao posljedica navedene ozljede na radu, uz obrazloženje da ta dijagnoza u priloženoj medicinskoj dokumentaciji nije klinički i radiološki dokazana;

-da prvostupanjskim rješenjem temeljem tih utvrđenja tužitelju predmetna dijagnoza nije priznata ozljedom na radu te mu nisu priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu;

-da je tužitelj na navedeno rješenje izjavio žalbu povodom koje je tuženik pribavio nalaz, mišljenje i ocjenu liječničkog povjerenstva HZZO, Direkcije, Klasa:

UP/ll-502-03/24-01/234, Urbroj: 338-0110-04-24-04 od 9. svibnja 2024. prema kojem je, nakon pregleda medicinske dokumentacija u spisu, ocijenjeno da se zatražena dijagnoza bolesti prema MKB-10 klasifikaciji M89.0 (Algoneurodystrophia) ne može uzročno-posljedično povezati kao direktna posljedica ozljede na radu nastale dana 9. veljače 2021. godine priznate pod dijagnozom S66.3 Ozljeda mišića i tetiva ostalih prstiju u području ručnog zgloba i šake, uz obrazloženje da predmetna dijagnoza M89.0 nije klinički verificirana niti potvrđena dijagnostičkom obradom; da t ijekom redovitih kontrolnih pregleda, niti od strane fizijatra, niti od strane kirurga, niti od strane ortopeda nije opisan klinički tijek algodistrofije kod osiguranika, odnosno da nisu verificirane tegobe u vidu hiperalgezijet alodinije, promjene temperature kože, potkožnog tkiva i noktiju te da je Rtg desne šake od 8. siječnja 2024. uredan. Navodi se i to da je Algoneurodistrofija (M89.0) složena i teška bolest koja se javlja kao neadekvatan odgovor središnjeg živčanog sustava na primarnu ozljedu; da se bolest počinje razvijati 7-10 dana nakon traume; da se razvija kroz tri stadija; da bi nekoliko godina nakon ozljede zaostala sjajna, blijeda i atrofična koža uz pojavu hladnoće u ekstremitetu što sve dovodi do trajnih promjena u vidu kontraktura i deformacija zglobova. Zaključno se navodi da prema prikazanoj slici i tijeku liječenja, kod osiguranika (ovdje tužitelja) nisu verificirane tegobe koje opisuje kliničku sliku i klinički tijek razvoja algoneurodistropfije (hiperalgezija, alodinija promjena temperature kože, trofičke promjene kože, potkožnog tkiva i noktiju) te da kod osiguranika, zatražena dijagnoza (algoneurodistrofija) nije verificirana klinički, niti potvrđena dijagnostičkom obradom;

-da je temeljem prednjih utvrđenja osporavanim drugostupanjskim rješenjem žalba tužitelja odbijena te potvrđena pravilnost prvostupanjskog rješenja, uz obrazloženje da tužitelju tražena dijagnoza nije verificirana klinički, niti potvrđena dijagnostičkom obradom te da stoga nisu ispunjeni uvjeti za priznavanjem predmetne dijagnoze posljedicom ozljede na radu

16.Tužitelj tužbom i tijekom spora sadržajno osporava nalaz, mišljenje i ocjenu liječničkih povjerenstava u upravnom postupku smatrajući u bitnome da ista nisu u suglasju sa medicinskom dokumentacijom u spisu.

17.Radi razjašnjenja spornih okolnosti ovaj sud je prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za plastičnu kirurgiju doc.prim.dr.sc. Zlatku Vlajčiću, dr. med.

18.Iz nalaza i mišljenja navedenog sudskog vještaka zaprimljenog kod ovoga suda dana 16. travnja 2025. razvidno je da je sudski vještak pregledao cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, da je izvršio klinički pregled tužitelja te je kronološki naveo tijek liječenja tužitelja i učinjene pretrage. Opisao je i subjektivne tegobe tužitelja te opisao nalaz nakon kliničkog pregleda tužitelja obavljenog dana 28. veljače 2025. navodeći da se javlja hipoestezija jagodica 3. i 4. prsta desne šake, marmonizirana te stanjena koža ruke, lividno-crvenkasto mrljasto prošarana. Vezano za motoriku navodi: terminalno limitirana ekstenzija u DIP i PIP zglobu 3. i 4. prsta,

o

fleksijska kontraktura 3-5 prsta u MCP zglobu na 0 , a u PIP zglobu fleksijska

o

kontraktura na 90 te da je GMS desne šake značajno smanjena u odnosu na lijevu šaku. Sudski vještak je mišljenja da nije jasno iz ocjene Liječničkog povjerenstva da li su se očitovali na zahtjev za priznavanje uzročno-posljedične veze Sudeckove bolesti i ozljede na radu od 09/02/2021 ili na samo postojanje odnosno dijagnozu Sudeckove bolesti. Obzirom na posljednju rečenicu očitovanja Liječničkog povjerenstva na stranici 18 spisa: ”zatražena dijagnoza (algoneurodistrofija) nije verificirana klinički, nije potvrđena dijagnostičkom obradom“ vještak ističe da se čini kako su se ipak primarno očitovali u smislu postojanja ili nepostojanja Sudeckove bolesti kod tužitelja a što bi značilo da sekundarno samim tim negiraju i uzročno - posljedičnu vezu ozljede i Sudeckove bolesti. Vještak ističe da je Sudeckova bolest teška i kompleksna bolest te da sukladno njegovom znanju i kliničkom iskustvu (30 godina kirurškog iskustva) u ovoj uskoj oblasti kirurgije šake (Voditelj odjela za kirurgiju šake Klinike za plastičnu kirurgiju, Medicinskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva za kirurgiju šake) smatra apsolutno kompetentnim za ovu procjenu. Navodi naime da klinička realnost često ne odgovara knjiškim opisima dijagnoze ove bolesti odnosno sindroma u svim detaljima jer je predmetna bolest dugotrajna i progresivna s devastirajućim posljedicama koje su nekim slučajevima, zbog neizdrživih bolova, rezultirali zahtjevom za amputaciju šake. Sam početak i razvoj često nije knjiški već jako ovisi od pacijenta do pacijenta, dakle personaliziran. Navodi da isto tako znanje i iskustvo liječnika u prepoznavanju rane faze bolesti jako utječe na vrijeme dijagnoze i objektivizacije radi čega je potrebno ne samo znanje već i dugogodišnje kliničko iskustvo za ovu procjenu jer se ne vještače knjige već živog čovjeka te realnu i konkretnu situaciju. Sukladno navedenom, i nakon uvida u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, te kliničkog pregleda tužitelja, sudski vještak je mišljenja da se radi o Sudeckovoj bolesti (CRPS) kao posljedici priznate traume od 09. veljače 2021. Navodi da se radi o ozljedi razderotina stražnje strane desne šake u regiji korijena srednjeg prsta sa posljedicom Algoneurodistrofija (Sudeckova bolest), odnosno Kompleksni regionalni bolni sindrom (CRPS) te da tijek liječenja i opisani klinički simptomi idu u korist ovom mišljenju (jaki bolovi u D šaci te promjene boje šake, intenzivna bol u području dorzuma desne šake, promjenu boje šake i smanjenu snagu stiska šake, svakodnevno uzima analgetike, nakon FT bolnost se pojačava).

19.Navedeni nalaz i mišljenje je uredno dostavljen opunomoćeniku tužitelja, tuženiku i opunomoćenici zainteresirane osobe (na listu 89. spisa).

20.Tuženik je uz podnesak zaprimljen kod ovoga suda dana 2. listopada 2025. dostavio očitovanje liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 16. rujna 2025. na nalaz i mišljenje sudskog vještaka za plastičnu kirurgiju doc.prim.dr.sc. Zlatka Vlajčića, dr. med. Prema navedenom očitovanju liječničko povjerenstvo se slaže sa navodima sudskog vještaka da je klinička praksa važna u kliničkom prepoznavanju Sudeckove bolesti kako bi se na vrijeme počela liječiti, no, smatraju, kako bi se Sudeckova bolest priznala posljedicom ozljede na radu, da klinička procjena nije dostatna te da bolest mora biti potvrđena dijagnostičkom obradom. Nadalje se u očitovanju navodi da je u priloženom medicinskoj dokumentaciji klinički postavljena sumnja na Sudeckovu bolest. Sudski vještak da temeljem medicinske dokumentacije i kliničkog pregleda daje samo kliničku procjenu da se kod tuženika radi o Sudeckovoj bolesti ograđujući se unaprijed da klinička realnost često ne odgovara knjiškim opisima dijagnoze ove bolesti, jer kliničkim pregledom nije potvrdio sve kliničke znakove ove bolesti koji se javljaju u toj fazi bolesti. Nadalje se navodi da se kod Sudeckove bolesti kasnoj fazi (fazi kada je obavljen klinički pregled sudskog vještaka) opisuje mišićna atrofija koja nije opisana u kliničkom statusu, da se opisuje blijeda koža uz hladnoću u ekstremitetu, što da također nije opisano u kliničkom statusu već da je u kliničkom statusu do u detalje opisna samo kontraktura DIP i PIP zgloba 3. i 4 prsta te MCP zgloba 3. -5 prsta desne šake. Ističe se da se Sudeckova bolest potvrđuje Rtg dijagnostičkom obradom kojom se na kostima utvrđuje karakteristična mrljasta osteoporoza koja kasnije prijeđe u difuznu osteoporozu te da se dijagnoza Sudeckove bolesti upotpunjuje scintigrafijom kosti. Iako je sudski vještak klinički procijenio da se kod tužitelja radi o Sudeckovoj bolesti, klinička procjena da nije dostatna da se Sudeckova bolest prizna kao bolest koja se razvila kao direktna posljedica ozljede na radu, jer ista nije potvrđena dijagnostičkom obradom. Ističe se i da sam sudski vještak citira nalaz Rtg-a obje šake od 8. siječnja 2024. koji je uredan. Stoga se liječničko povjerenstvo ne slaže sa mišljenjem sudskog vještaka da se kod tužitelja radi o Sudeckovoj bolesti (CRPS kompleksni regionalni bolni sindrom) kao posljedici priznate traume od 9. veljače 2021.g. jer je sudski vještak bolest utvrdio samo temeljem kliničke procjene, koja je temeljena na dugogodišnjem kliničkom iskustvu, u koju liječničko povjerenstvo ne sumnja, međutim ističe da, kako bi se priznala posljedicom ozljede na radu sukladno članku 53. Pravilnika, mora biti potvrđena relevantnom dijagnostičkom obradom kojom se ista potvrđuje (Rtg desne šake, scintigrafija desne šake). Stoga liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda u potpunosti ostaje kod svoje ocjene od 9. svibnja 2024.

21.Tužitelj se podneskom od 15. listopada 2025. usprotivio navodima tuženika navodeći, u bitnome, da je sudski vještak uzeo u obzir kliničke nalaze, tijek bolesti, opis boli i funkcionalna ograničenja kod tužitelja, da je jasno da se radi o Sudeckovoj bolesti te da tuženik da ničim nije doveo u sumnju nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

22.Zainteresirana osoba se nije pisanim putem očitovala na nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

23.Na ročištu za raspravu održanom dana 17. listopada 2026. tuženik je po svom opunomoćeniku predložio da se, obzirom na primjedbe liječničkog povjerenstva, radi ekonomičnosti postupka od sudskog vještaka zatraži pisano očitovanje.

24.Na istom ročištu za raspravu zainteresirana osoba se po svojoj opunomoćenici predložila raspraviti iznijete prigovore tuženika te donijeti odluku sukladno iznijetom činjeničnom stanju.

25.Vezano za prigovore tuženika odnosno gore navedeno očitovanje liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda, sudski vještak za plastičnu kirurgiju doc.prim.dr.sc. Zlatko Vlajčić, dr. med., je izradio dopunski nalaz i mišljenje koji je kod ovoga suda zaprimljen dana 10. veljače 2026. Iz istog proizlazi da je, suprotno utvrđenjima liječničkog povjerenstva, liječenje i pregledavanje osigurane osobe smisao vještačenja jer sudski vještaci jesu kliničari koji liječe i pregledavaju te ne vještače papire već žive ljude koji trpe konkretne posljedice. Navodi i da se čini da kolege smatraju kako moraju biti zadovoljene sve dijagnostičke verifikacije pojedine bolesti ili stanja što u kliničkoj praksi jednostavno ne stoji jer su rijeko kada svi testovi i dijagnostike pozitivne za određeni entitet te se klinička verifikacija i zove objektivnim kliničkim pregledom jer je objektivna. Zaključno sudski vještak navodi da je nakon ponovnog uvida u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, te kliničkog pregleda tužitelja, mišljenja da se radi o Sudeckovoj bolesti (CRPS) kao posljedici priznate traume od 09. veljače 2021. jer tužitelj doista teško pati od posljedica ove bolesti te smatra da nije korektno niti stručno a niti ljudski to negirati.

26.Tužitelj se u podnesku od 17. veljače 2026. očitovao na dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Isti naime, u bitnome, navodi da je sudski vještak na jasan, stručan i argumentiran način otklonio sve primjedbe tuženika te izričito potvrdio da su iste u cijelosti neosnovane.

27.Tuženik u podnesku od 4. ožujka 2026., pozivajući se na očitovanje liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 23. veljače 2026., navodi da u cijelosti osporava utvrđenja sudskog vještaka o mogućnosti tužitelju priznavanja predmetnog prava. Smatra da vještak nije otklonio ranije prigovore liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda jer da sudski vještak i dalje tvrdi da je Sudeckovu bolest (CRPS) moguće verificirati samo temeljem kliničkog pregleda bez potrebe za dijagnostičkom obradom a pri čemu da vještak ne daje nikakav osvrt na činjenicu da RTG obje šake od 8. siječnja 2024. pokazuje uredno stanje i nikakve znakove osteoporoze.

28.Iz očitovanja liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 23. veljače 2026. proizlazi da isto i nadalje ostaje kod svoje ocjene od 9. svibnja 2024. Ističu da opisani klinički status od strane sudskog vještaka na dan pregleda tužitelja 28. veljače 2025. ne odgovara 3. stadiju Sudeckove bolesti 4 godine nakon ozljede tetive 3 prsta desne šake; da se radi o bolesti koja nije potvrđena dijagnostičkom obradom ; da klinički možda izgleda kao Sudeckova distrofija, ali i da je tako, klinički status opisan na pregledu kod sudskog vještaka da ne opisuje znakove 3. atrofičnog stadija bolesti. Liječničko povjerenstvo nadalje navodi da se ne slažu sa dodatnim očitovanjem sudskog vještaka navodeći da se u slučaju Sudeckove bolesti radi o bolesti koja se može potvrditi dijagnostičkom bradom jer razvoj Sudeckove bolesti uključuje i oštećenja koštanog sustava uz razvoj ostoporoze. Opisani klinički status na dan 28. veljače 2025. da ne potvrđuje isključivo i jedino kliničku sliku Sudeckove bolesti a da pri tome isključuje neko drugo stanje npr. kontrakturu koja može biti povezana s ožiljkom na šivanoj tetivi ili paplpativnim čvorićima od konca lili neko drugo stanje. Liječničko povjerenstvo smatra da klinički status opisan na pregledu od 28. veljače 2025. ne opisuje nedvosmisleno Sudeckovu bolest jer Sudeckova bolest u trećem (atrofičnom) stadiju izgleda drugačije od opisanog na pregledu i da nije potvrđena RTG-om. Ističu da je Sudeckova bolest refleksna bolna distrofija na udovima s lokalnim smetnjama cirkulacije mijene tvari i distrofijom svih mekih tkiva (koža, mišići) i kostiju zahvaćena ekstremiteta te da se radi o poremećaju mišićno -koštanog sustava. Pri tome se liječničko povjerenstvo poziva na literaturu kojom se koristilo pri davanju svog očitovanja. Zaključno se navodi da klinička procjena, uvažavajući iskustvo i dugogodišnju kliničku praksu sudskog vještaka, nije dostatna da se potvrdi kako se radi o Sudeckovoj bolesti i da se ista prizna kao bolest koja se razvila kao direktna posljedica ozljede na radu, jer da se zaista radi o Sudeckovoj bolesti ista da bi bila potvrđena Rtg dijagnostičkom obradom i scintigrafijom kosti, a što da ko tužitelja nije potvrđeno.

29.Zainteresirana osoba se nije pisanim očitovala na dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka od 10. veljače 2026., iako joj je uredno dostavljen.

30.Tužitelj se u podnesku od 20. travnja 2026. ssprotivio očitovanju tuženika kao neosnovanim u bitnome ponavljajući navode iz prethodnih podnesaka.

31.Tužitelj je na ročištu za raspravu održanom dana 15. svibnja 2026. ustrajao u svemu kao tijekom spora.

32.Tuženik, iako izražava neslaganje sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka te dopunom tog nalaza i mišljenja na tuženikove prigovore iz gore navedenog podneska i očitovanja liječničkog povjerenstva, na ročištu za raspravu održanom dana 15. svibnja 2026. po svom opunomoćeniku je naveo da nema daljnjih prijedloga za izvođenje dokaza, da ne predlaže da se sudski vještak dr. Vlajčić dodatno saslušava na raspravi, da ne predlaže ni novo vještačenje već predlaže da se rasprava zaključi i odluka donese prema stanju u spisu.

33.Na istom ročištu za raspravu zainteresirana osoba je po svojoj opunomoćenici navela da se u predmetnom slučaju radi o medicinskom pitanju, da vještak nije odgovorio na sve istaknute prigovore tuženika već da je paušalno potvrdio svoj zaključak iz nalaza i mišljenja te smatra oportunim pozvati ga na usmeno pojašnjenje svog nalaza i mišljenja kao i dopune a sve u odnosu na istaknute tuženikove navode.

34.Tužitelj se po svom opunomoćeniku na istom ročištu za raspravu usprotivio prijedlogu zainteresirane osobe. Ističe naime da su stranke na zadnjem ročištu suglasno predložile da se vještak očituje na primjedbe tuženika pisanim putem pa ako je zainteresirana osoba smatrala potrebnim da se vještak pozove na raspravu da je to mogla tada predložiti. Nadalje, ističe da se između tužitelja i osiguravajućeg društva zainteresirane osobe vodi postupak pod poslovnim brojem Pr-18/22, o kojem je zainteresirana osoba bila obaviještena, da je iz tog postupka dostavljen nalaz i mišljenje plastičnog kirurga dr. Utrobičića koji je konstatirao da je tužitelja uslijed predmetne ozljede na radu nastupila kao posljedica Sudeckova bolest te temeljem predmetnog vještva i zaključena sudska nagodba. Navodi i da nisu točne tvrdnje zainteresirane osobe da se vještak tek na paušalan način očitovao te ističe da u spisu postoje dva nalaza i mišljenja neovisnih sudskih vještaka koji su potvrdili postojanje sudecka kod tužitelja i to kao posljedice već ranije priznate ozljede na radu te stoga smatra bespotrebnim izvođenje bilo kakvih dokaza na navedenu okolnost odnosno smatra da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri raspravljeno.

35.Zainteresirana osoba po svojoj opunomoćenici nije izrijekom osporila gornje navode tužitelja, no, smatra da činjenica da su se stranke suglasile da se dopuna vještva napravi pisanim putem ne znači da su se suglasile da neće preispitivati ono što se u njoj navodi.

36.Ovaj sud je odbio prijedlog tužitelja za saslušanjem istog kao stranke spora obzirom da su u konkretnom slučaju bitne činjenice medicinske naravi o kojima tužitelj nema stručna znanja.

37.Ovaj sud je odbio i gore navedeni navedeni prijedlog zainteresirane osobe.

38.Naime, polazeći od svih prednjih utvrđenja ovaj sud je poklonio vjeru pisanom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za plastičnu kirurgiju doc.prim.dr.sc. Zlatku Vlajčiću, dr. med. kao i gore navedenoj dopuni njegovog nalaza i mišljenja kao potpunim i danim u skladu sa zadaćom vještačenja, pravilima znanosti i vještine te odredbama propisa na temelju kojih je riješena ova upravna stvar. Za istaći je da je sudski vještak doc.prim.dr.sc. Zlatku Vlajčiću, dr. med. specijalist opći i plastični kirurg i kirurški onkolog, odnosno da je nesporno plastični kirurg već 30 godina, dok iz nalaza, mišljenja i ocjene prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela vještačenja nije razvidna specijalnost vještaka koji su vještačili u upravnom postupku. Sudski vještak dr. Vlajčić je pregledao svu medicinsku i drugu dokumentaciju te je osim toga izvršio i klinički pregled tužitelja, dok tijekom upravnog postupka pregled tužitelja nije izvršen. Štoviše, drugostupanjsko tijelo vještačenja svoja očitovanja dana na nalaz i mišljenje sudskog vještaka temelje na definicijama iz stručne literature i u konkretnom slučaju postupaju strogo formalistički za razliku od sudskog vještaka koji je svoj nalaz i mišljenje dao temeljem medicinske dokumentacije, kliničkog pregleda tužitelja i svog dugogodišnjeg iskustva te je svoju ocjenu, zbog čega smatra da se kod tužitelja radi o Sudeckovoj bolesti kao posljedice priznate ozljede na radu od 9. veljače 2021. , u dostatnoj mjeri obrazložio. Drugostupanjsko liječničko povjerenstvo u svojim očitovanjima ne spori da kod tužitelja prema medicinskoj dokumentaciji postoji sumnja na Sudeckovu bolest, no, prigovara da tužitelj nije proveo i dodatnu dijagnostičku obradu kojom se ta bolest potvrđuje. Ovaj sud smatra da je prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo vještačenja u upravnom postupku moglo zatražiti provođenje dodatnih instrumenata u cilju donošenja pravilne ocjene, međutim, to u konkretnom slučaju nije učinjeno, već se koriste definicijama predmetne bolesti iz stručne literature. Sudski vještak dr. Vlajčić, po ocjeni ovoga suda, pravilno navodi da sam početak i razvoj često nije knjiški već ovisi od pacijenta do pacijenta, da znanje i iskustvo liječnika u prepoznavanju rane faze bolesti jako utječe na vrijeme dijagnoze i objektivizacije radi čega je potrebno ne samo znanje već i dugogodišnje kliničko iskustvo za ovu procjenu jer se ne vještače knjige i papiri već živog čovjeka te realnu i konkretnu situaciju te se klinička verifikacija i zove objektivnim kliničkim pregledom. Nije sporno da je i sudski vještak dr. Ivan Utrobičić specijalist kirurg i subspecijalist plastične kirurgije u svom nalazu i mišljenju danom u parničnom postupku koji je vođen pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem Pr-18/2022 (u pravnoj stvari istog tužitelja kao u ovom sporu protiv tužene Croatia osiguranje, radi naknade štete, a o kojem postupku je obaviještena i ovdje zainteresirana osoba) iz kojeg nalaza i mišljenja jasno proizlazi da je i taj vještak pregledao tužitelja te je naveo da je sudeckova bolest koja je dijagnosticirana tužitelju u uzročno posljedičnoj vezi sa ozljedom od 9. veljače 2021. Navedeno je razvidno i iz zapisnika poslovni broj: Pr-18/2022 (str. 57. do 60. spisa). Iako se radi o drugoj vrsti postupka (radi naknade štete) činjenica je dakle da je i sudski vještak dr. Utrobičić potvrdio da je sudeckova bolest u uzročno posljedičnoj vezi sa ozljedom na radu koja se dogodila 9. veljače 2021. Uzevši u obzir sve izloženo zainteresirana osoba, a ni tuženik, po ocjeni ovoga suda, svojim navodima nisu doveli u sumnju nalaz i mišljenje sudskog vještaka da se u konkretnom slučaju radi o Sudeckovoj bolesti koja je u uzročno posljedičnoj vezi sa priznatom ozljedom na radu koja se dogodila dana 9. veljače 2021. Činjenica je da tuženik nije predložio izvođenje relevantnih dokaza koji bi doveli u sumnju nalaz i mišljenje sudskog vještaka odnosno nije iskoristio svoje procesna ovlaštenja predlaganja izvođenja dokaza u ovom sporu dodatnim očitovanjem sudskog vještaka na ročištu na raspravu, vještačenje po drugom sudskom vještaku i sl. Činjenica je i da je zainteresirana osoba tijekom ovog spora bila relativno pasivna te je tek na zadnjem ročištu za raspravu predložila da se sudski vještak pozove na usmeno pojašnjenje svog nalaza i mišljenja kao i dopune a sve u odnosu na istaknute tuženikove navode, iako sam tuženik nije predložio izvođenje tog dokaza. Stoga, te kod činjenice da su dva sudska vještaka za plastičnu kirurgiju (dr. Vlajčić u ovom sporu te dr. L u parničnom postupku pred Općinskim sudom u Splitu) potvrdila da je Sudeckova bolest kod tužitelja u uzročno posljedičnoj vezi sa priznatom ozljedom na radu koja se dogodila 9. veljače 2021., to ovaj sud nije smatrao potrebnim pozivati sudskog vještaka na raspravu obzirom da se isti detaljno očitovao na sve prigovore tuženika te je izvjesno da će ustrajati u svom nalazu i mišljenju i na raspravi.

39.Uzevši u obzir sve izloženo ne mogu se kao uvjerljivi prihvatiti nalazi, ocjena i mišljenja vještaka u upravnom postupku kao ni očitovanja liječničkog povjerenstva kako se tužitelju ne može priznati posljedica priznate ozljede na radu Sudeckova bolest odnosno dijagnoza M89.0. Za ponoviti je da iz nalaza, ocjena i mišljenja u upravnom postupku kao ni iz očitovanja drugostupanjskog liječničkog povjerenstva, koje je tuženik dostavio tijekom ovoga spora, nije vidljivo da su u donošenju istih sudjelovali liječnici odgovarajuće specijalnosti.

40.Imajući u vidu sve izloženo, te kako su navedeni nalazi, ocjene i mišljenja pribavljeni tijekom upravnog postupka te očitovanja dostavljena tijekom ovoga spora u suprotnosti s provedenim sudsko medicinskim vještačenjem u predmetnom upravnom sporu iz kojeg jasno proizlazi da je Sudeckova bolest u direktnoj uzročno posljedičnoj vezi sa priznatom ozljedom na radu koju je tužitelj doživio 9. veljače 2021. posljedica priznate ozljede na radu, to ovaj sud, nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Vlajčića kao i dopunu istog u cijelosti prihvaća kao vjerodostojan, stručan i argumentiran dokaz.

42.Polazeći od svih prednjih utvrđenja te citiranih zakonskih ZOZO i Pravilnika ovaj sud ocjenjuje kako je osporavanim rješenjima povrijeđen zakon na štetu tužitelja slijedom čega je, pozivom na odredbu članka 117. stavak 1. ZUS-a, ista valjalo poništiti te priznati tužitelju dijagnozu Sudeckove bolesti, šifre prema MKB 10, M.89.0, posljedicom ozljede na radu od 9. veljače 2021. odnosno odlučiti kao pod točkom I., II. i III. izreke presude.

43.Tužitelj i zainteresirana osoba su zatražili i popisali troškove ovog upravnog spora.

44.Odredbom članka 144. stavka 1. ZUS-a propisano je da troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni tijekom ili u povodu spora. Stavkom 2. propisano je da troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. je određeno da se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom. Stavkom 4. je određeno da troškovi spora obuhvaćaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ne podmiri u ostavljenom roku. O zateznim kamatama sud odlučuje na zahtjev stranke.

45.Odredbom članka 147. stavkom 1. ZUS-a je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

46.Slijedom citiranih odredbi članka 144. i 147. te Tbr. 27., tbr. 46. , 52. i 54. važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika valjalo je tužitelju priznati kao opravdan trošak sastava tužbe te zastupanja na ročištima od 24.1.2025., 17.10.2025. i 15.5.2025. u iznosu od po 1.000,00 eur za svaku radnju odnosno ukupno 4.000,00 eur a što uvećano za PDV od 25% u iznosu od 1.000,00 eur iznosi 5.000,00 eur. Tužitelju je kao opravdan valjalo priznati i trošak vještačenja u iznosu od 486,00 eur te trošak autobusnih karata (prileže spisu str. 144.-146. spisa) na relaciji [adresa] (odlazak u Zagreb radi pregleda kod sudskog vještaka) u iznosu od 47,14 eur. Slijedom navedenog tužitelju je valjalo priznati trošak ovog upravnog spora u iznosu od 5.533,14 eur, sa pripadajućim zateznim kamatama. Za više traženo s osnova troškova sastava podnesaka od 1.10.2024., 13.2.2025., 2.6.2024., 15.10.2025., 17.2.2026. te 20.4.2026. zahtjev tužitelja nije osnovan obzirom da ne sadržavaju nikakva činjenična niti pravna razlaganja već se u bitnome ponavljaju navodi iz tužbe. Ono što je tužitelj iznio u navedenim podnescima mogao je iznijeti i na ročištima za raspravu za koja mu je priznat trošak. Navedenim je odlučeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

47.Kako zainteresirana osoba nije uspjela u ovom sporu zahtjev iste za naknadom troškova ovog spora valjalo je kao neosnovan odbiti odnosno odlučiti kao pod točkom II. izreke rješenja.

U Splitu, 12. lipnja 2026.

S U D A C

Marica Goreta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave.

DNA:

-tužitelju po opunomoćeniku,

-tuženiku,

-zainteresiranoj osobi po opunomoćenici,

-u spis.