Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    P Ob-1256/24-39

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Ani Vuković u pravnoj stvari tužitelja MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Jeleni Košutić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženog AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz sudjelovanje mlt.VC, OIB [osobni identifikacijski broj], mlt. ŽC OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po posebnoj skrbnici HC, i uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Sesvete ( u daljnjem tekstu Zavod) radi razvoda braka sa maloljetnom djecom, nakon glavne i tajne rasprave održane i zaključene 28. travnja 2026. u prisutnosti tužiteljice i zamjenice punomoćnice tužiteljice, tuženika osobno i punomoćnika tuženika, te Zavoda, a u odsutnosti uredno posebne skrbnice mlt. djece, 12. lipnja 2026.

    presudio je

    I./ Razvodi se brak između tužiteljice MC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i tuženika AC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], a koji je brak sklopljen 14. lipnja 2013. godine u Sesvetama i upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Sesvete za godinu 2013. pod rednim brojem 00233.

    II./ Mlt. djeca stranaka, VC, OIB: [osobni identifikacijski broj] rođena **.**.2015., ŽC, OIB: [osobni identifikacijski broj] rođena **.**.2016. te GC, OIB: [osobni identifikacijski broj] rođen **.**.2020., živjeti će i stanovati sa majkom MC, na adresi stanovanja majke [adresa].

    III/ Majka MC, OIB: [osobni identifikacijski broj] će ostvarivati djelomično samostalnu roditeljsku skrb o zdravlju i obrazovanju djece, te kod izrade i preuzimanja osobnih dokumenata djece, izuzev odluka određenih člankom 100 stavkom 1. Obiteljskog zakona.

    IV/ Osobni odnosi mlt. djece VC, ŽC i AC i oca AC odvijat će se svaki drugi vikend, te utorkom i četvrtkom nakon škole/ vrtića do 19:00 sati u tjednima kada djeca ne provode vikend s ocem, te polovicu školskih praznika.

    V/ Tuženik AC dužan je na ime uzdržavanja mlt. VC doprinositi iznos od 264,00 eura, mlt. ŽC iznos od 264,00 eura i mlt. AC doprinositi mjesečno iznos od 224,00 EUR, odnosno ukupno 752,00 EUR na račun majke i zz. MC, i to sa dospijećem svakog 10-og u mjesecu za tekući mjesec, počevši od dana podnošenja tužbe sudu pa nadalje sve dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog iznosa pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, s time da dospjele obroke plati odjednom u roku od 15 dana, a ostale kako budu dospijevali.

    VI./ Odbija se tužiteljica za dio tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa uzdržavanja do zatraženog ukupnog iznosa za svo troje maloljetne djece od 792,00 eura mjesečno kao neosnovan.

    VII./ Svaka stranka snosit će svoj parnični trošak.

    Obrazloženje

    1.Tužiteljica je 31. listopada 2024. podnijela tužbu radi razvoda braka uz prijedlog da sud donese rješenje o privremenoj mjeri. U tužbi i tijekom postupka tužiteljica u bitnom navodi da su tužiteljica i tuženik sklopili brak 14. lipnja 2013. u [adresa], te da je u istom braku rođeno troje maloljetne djece i to mlt. VC koja je rođena **.**.2015., mlt ŽC rođena **.**.2016. te mlt. GC rođen **.**.2020. Tužena navodi da je bračna zajednica stranaka prestala 11. travnja 2024. zbog obiteljskog nasilja tuženika prema tužiteljici a za koje je tuženik osuđen pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sesvetama, Prekršajnog odjela, od 3. svibnja 2024., te da maloljetna djeca stranaka stanuju s majkom, a da oca viđaju povremeno, te tužiteljica predlaže da se skrb o maloljetnoj djeci povjeri njoj kao majci. Tužiteljica navodi da se protiv tuženog vodi kazneni postupkak pred Općinskim kaznenim državnim odvjetništvom jer je ponovno isti bio fizički i verbalno nasilan prema njoj i to pred maloljetnim djetetom. Tužiteljica smatra da maloljetna djeca stranaka trebaju stanovati s njom a s ocem ostvarivati osobne odnose kako to Zavod predloži. Tužiteljica potražuje na ime uzdržavanja za svako dijete ponaosob iznos od 172, 67 eura, uzevši u obzir Odluku o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje maloljetnog djeteta, a da se do pravomoćnog okončanja ovog postupka donese privremena mjera kojom će se odrediti da mlt. djeca stranaka stanuju s njom, s tuženikom ostvaruju osobne odnose po preporuci Zavoda te kojom će se odrediti tuženiku plaćanje uzdržavanja za troje maloljetne djece u ukupnom iznosu od 518,01 eura. Tužiteljica u tijeku postupka navodi da je tuženik bio u istražnom zatvoru radi počinjenja kaznenog djela na štetu nje i maloljetne VC, a da je istom izrečena mjera opreza zabrane prilaska istoj te zabrana uspostavljanja i održavanja veze za istom. Specificiranim tužbenim zahtjevom od 27. travnja 2026. tužiteljica je zatraži da se brak stranaka razvede, da djeca stanuju s njom a da s ocem ostvaruju osobne odnose kako Zavod predloži, te da tužiteljica ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na maloljetnu djecu stranaka, izuzev odluka određenih člankom 100. stavkom 1. Obiteljskog zakona, a da se tuženika obveže na uzdržavanje maloljetne djece iznosom od 264,00 eura mjesečno po djetetu, odnosno ukupno iznosom od 792, 00 eura a koji iznos tužiteljica navodi kao sukladan Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta.

    2. Rješenjem ovog suda od 16. prosinca 2024. maloljetnoj djeci stranaka je, radi zaštite njihovih prava i interesa u ovom postupku, imenovan poseban skrbnik u osobi HC, pravnice i djelatnice Centra za posebno skrbništvo.

    3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja se nalazi u sudskom spisu.

    Navedeni dokazi su provedeni radi utvrđivanja bitnih činjenica sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te je sukladno navedeno sud usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

    4. Ovaj sud je zatražio od nadležnog Zavoda prijedlog i mišljenje u pogledu navoda iz tužbe, te je Zavod obavijestio ovaj sud 3. travnja 2025. da povodom novih okolnosti u obitelji, nisu u mogućnosti dostaviti mišljenje u postupku, jer da je roditeljima rješenjem istog Zavoda od 31. ožujka 2025. izrečena žurna mjera izdvajanja djece iz obitelji, slijedom koje su djeca smještena u ustanove socijalne skrbi, i to mlt. GC koji se nalazi u Centru za djecu Zagreb, a mlt. VC i ŽC da su smještene u Centru za djecu Zagreb, Podružnici Laduč. Nastavno na navedeno Zavod obavještava sud da je pokrenut postupak privremenog povjeravanja djece na njihov prijedlog a koji da se vodi u predmetu poslovni broj R1 Ob-763/ 2025. Zavod je za potrebe ovosudnog predmeta dostavio Izvješće socijalnog radnika za obitelj MC i AC iz kojeg izvješća u bitnom proizlazi da su maloljetna djeca stranaka stanovala s majkom od prestanka faktične bračne zajednice stranaka u podstanarskom stanu. Da je majka zaposlena u vlastitom obrtu za čišćenje [obrt]. AC da stanuje u obiteljskoj kući u [adresa], u zasebnom dijelu kuće, dok u drugom dijelu stanuju njegovi roditelji. AC je zaposlen u firmi [obrt] koju dijeli sa suprugom MC. Svoje troje djece su zdravi, a obitelj je u evidenciji Zavoda od veljače 2023. zbog obveznog savjetovanja prije razvoda braka , a koji postupak je obustavljen jer se roditelji istom nisu odazvali, te su se isti ponovno obratili Zavodu u travnju 2024. kada je zaprimljena obavijest policije o sumnji u nasilničko ponašanje AC naspram MC, koja se po prijavi supruga za obiteljsko nasilje udaljila iz obiteljske kuće supruga te trenutno stanuje s djecom u [adresa]. Majka je tom prilikom navela da je otac djece bio nasilan prema njoj, dok prema djeci nije bio nasilan osim što je povremeno na njih znao vikati, te je verbalizirala stav o važnosti odnosa oca i djece te kako ne namjerava onemogućavati kontakt oca i djece. Majka je procijenila da joj nije potreban smještaj u sigurnoj kući. S obzirom na izrazito narušene osobne odnose roditelja, istima je izrečena mjera stručne pomoći i nadzora u trajanju od godine dana i to od listopada 2014., a voditeljica mjere je u izvješću navodila da je majka suradljivija, da prihvaća savjete voditeljice mjere nadzora, dok je suradnja oca djelomična, te je isti sklon izbjegavati kontakt s voditeljicom, te je isti sklon opterećivati djecu optužbama na račun majke i upitima o majci. U listopadu 2024. zaprimljeno je izvanredno izvješće voditeljice mjere nadzora o ponovljenom nasilju oca spram majke kada je isti nasrnuo na MC u prisustvu mlt. VC, a kojoj majci je utvrđen potres mozga uz potrebu za daljnjom hospitalizacijom. MC je tražila otpust iz bolnice zbog potrebe za brigu o mlt. djeci, dok je AC uhapšen te je protiv istog pokrenut kazneni postupak zbog kaznenih dijela prijetnje, teške tjelesne ozljede, nametljivog ponašanja te kaznenog djela nasilja u obitelji, te kaznenog djela povrede djetetovih prava. AC je pušten na slobodu uz mjeru opreza zabrane prilaska MC na 100 metara, uspostave izravne ili neizravne veze s istom te zabrane uhođenja i uznemiravanja MC. Zavod ističe da je u više navrata, nakon što je AC izašao iz istražnog zatvora, istog pokušao kontaktirati, ali da se isti na pozive Zavoda nije odazivao. 11. veljače proveden je terenski izvid na adresi stanovanja AC u [adresa], kojom prilikom isti nije dopustio ulaz socijalnoj radnici i psihologu u kuću. Odbio je razgovor, nije htio slušati razloge provedbe izvida te je zatvorio vrata. 17. veljače 2025. voditeljica mjere je dostavila izvanredno izvješće o nasilničkom ponašanju MC naspram mlt. VC te da je tom mlt. VC zadobila vidljive ozljede ruke. Izvješće je proslijeđeno nadležnoj PP te su žurno provedeni razgovori s roditeljima, kojom prilikom je AC naveo da je ovdje tužiteljica i za vrijeme trajanja zajedničkog života bila nasilna prema mlt. djetetu a da isti nije ništa prijavljivao. AC je naveo da ne smatra nasiljem prema djeci kada je bio nasilan prema supruzi u prisustvu mlt. djece. Vezano za nasilje nad suprugom uslijed kojeg je ista zadobila potres mozga AC navodi svoju verziju događaja. AC je u zavodu u više navrata izražavao svoje nezadovoljstvo postupanjima stručnog tima iskazujući stav da zavod isključivo štiti prava žena. MC je vezano za izvanredno izvješće voditeljice mjere istaknula da je burno reagirala, a da je tako reagirala jer je starija kćer VC gurnula mlađu kćer ŽC, te je iskazala svijest da se radi o nasilnoj reakciji, zbog čega je istaknula da se osjećala jako loše, zbog čega se ispričala mlt. VC. Istaknula je da nikad nije bila nasilna prema ostaloj djeci, a da su ona i AC koristili iste odgojne metode za vrijeme zajedničkog života. Ujedno je istaknula da je mlt VC počela pokazivati znakove agresivnog ponašanja spram mlađe sestre i brata, a da je ista u posljednje vrijeme privrženija ocu budući je prema njezinu stavu ista pod pritiskom oca. Za vrijeme zajedničkog života MC je u većoj mjeri skrbila o djeci i njihovim potrebama, a iz stavova AC proizlazi da je u većoj mjeri fokusiran na partnerski odnos i na vlastite potrebe, a da je sklon impulzivnom postupanju. AC je sklon negativno prikazivati majku navodeći da je bila nasilna tijekom zajedničkog života prema djeci a pri tom to isto nasilje nije nikada prijavljivao policiji. Suradnja oca sa stručnim timom je djelomična, dok je majka suradljivija. 31. ožujka 2025. ponovno je zaprimljeno izvanredno izvješće o ponovljenom fizičkom nasilju majke MC spram mlt. VC, a od mlt VC se doznaje da je majka prema istoj bila fizički nasilna. Svo troje djece stranaka su žurno izdojeni, te su smještena u dežurstvo u ustanovu socijalne skrbi, a protiv MC je podnesen optužni prijedlog Općinskom sudu Sesvetama, a Prekršajni sud nije odlučio o eventualnom nasilju majke nad mlt VC . Djeca su žurno izdvojena iz obitelji i smještena u ustanovu socijalne skrbi , a u periodu žurnog izdvajanja otac AC je bio izvan RH te je isti ponovno kršio mjere zabrane i prijetio majci djece. Isti nije suradan sa voditeljicom mjere, kojoj je slao prijeteće poruke da se ne pojavljuje na adresi njegova stanovanja. S ciljem zaštite prava i dobrobiti djece, s obzirom na procjenu zavoda da je njihova sigurnost ugrožena, isti su smješteni u ustanove socijalne skrbi. Baka maloljetne djece, ĆC se potom javlja u Zavod sa željom da preuzme brigu i skrb oko maloljetne djece, u čijem životu je ionako prisutna od njihova rođenja te koja pomaže oko skrbi o djeci. Predloženo je da dok su djeca kod bake ĆC, da majka s istim ostvaruje osobne odnose uz prisutnost bake po ocu, te je predloženo da i otac ostvaruje osobne odnose s djecom.

    5. Iz rezultata razgovora maloljetne djece s posebnom skrbnicom od 9. prosinca 2025. u bitnom proizlazi da je posebna skrbnica obavila razgovor s s mlt. VC i mlt. ŽC u prostorijama Centra za posebno skrbništvo, a da razgovor s mlt. AC nije proveden zbog njegove niske kronološke dobi. Sukladno njihovoj kronološkoj dobi, posebna skrbnica je maloljetne djevojčice upoznala s razlogom provedbe razgovora te im omogućila da budu saslušane, kako sukladno odredbama Obiteljskog zakona, tako i odredbama Konvencije o pravima djeteta i načelu slobode iznošenja mišljenja (čl. 3., 9. i 12.), a isto se odnosi na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u rješavanju svih pitanja koja utječu na njegov život, uključujući i to da bude saslušano u svakom pravnom postupku koji se na njega odnosi i to na način primjeren djetetovoj dobi. Mlt. VC je u dobi od deset godina. Polazi 4.a razred. Nastava joj se odvija ujutro i poslijepodne, naizmjence. Najdraži predmeti su joj matematika i tjelesni. S većinom učenika iz razreda se dobro slaže. U razredu se voli družiti sa prijateljicama Anom i M. Škola joj je blizu. Prethodnog dana je sa razredom bila na izletu u tvornici Kraš. Prisustvovali su proizvodnji čokolade, što joj je bilo zanimljivo. U školi ide na satove sporta, koji se održavaju dva do tri puta tjedno. Igraju graničara i odbojku. Voljela bi upisati i još neku dodatnu aktivnost izvan škole. Osim prijateljica u razredu, VC se izvan škole voli družiti sa prijateljicom Anom. VC stanuje u zajedničkom kućanstvu sa mamom, sestrom i bratom. Međusobno se svi dobro slažu, osim što se VC i seka ŽC znaju prepirati oko nekih stvari. Stanuju u stanu u [adresa]. Vrijeme provode u druženju, igranju društvenih igara, odlaze u kupovinu. Vezano za odvijanje osobnih odnosa sa tatom, VC nije u kontaktu sa tatom. Misli da se tata nalazi u zatvoru. U razgovoru posebnoj skrbnici opisuje događaj kada su se tata i baka, po tati, svađali. Tom prilikom tata je gurnuo baku i ona je pala. Zbog toga je baka morala ići u bolnicu. Također, došla je i policija. VC, seka i brat su bili tome prisutni, a tata ih je potom stavio u auto i odvezao ih doma kod mame. Od tog događaja nije vidjela tatu. Kaže da je tata toga dana razbio mobitel pa se iz tog razloga nisu čuli s tatom. Do tog događaja, sa tatom su se viđali vikendima. VC bi voljela vidjeti tatu. Sumnja da bi tata njima djeci nešto napravio, ovisi o tome je li tata ljut ili nije. Dok su se viđali sa tatom, susretima je bila prisutna i baka, po tati. Kaže kako bi njoj bilo lakše da baka i dalje bude prisutna susretima. Tata je ponekad vikao na nju, a voljela bi da s njom, mamom, bracom i sekom stanuje i baka, po tati. Baka je sada u domu. Odlaze ju posjećivati. Trenutno ne mogu ići u posjete jer je zabrana posjeta zbog viroza. Mlt. ŽC je u dobi od devet godina. Ide u 3.d razred osnovne škole. Nastava se odvija u jutarnjem i poslijepodnevnom turnusu, naizmjence. U razredu ima prijateljicu A s kojom se voli družiti. Druže se i izvan škole pa se igraju. Kao i VC, i ŽC se druž i sa zajedničkom prijateljicom Anom. Tijekom razgovora se primjećuje kako ŽC kratko i tiho odgovara na pitanja, sramežljiva je i gleda u jednu točku. Tijekom razgovora drži gumicu za kosu u rukama i vrti ju po rukama. U školi ide na satove sporta, na koj ima igraju graničara. Voljela bi ići u glazbenu školu. Stanuje u zajedničkom kućanstvu sa mamom, sekom i bracom. Sa mamom se dobro slaže, izrađuju narukvice, igraju društvene igre. Sa tatom se ne odvijaju osobni odnosi. Tata se nalazi u zatvoru jer se posvađao sa bakom. ŽC bi se voljela čuti i vidjeti sa tatom. U razgovoru je rekla kako tata nije vikao na nju, nije ju udario. Ne boji se tate. Ne zna je li potrebno da netko bude prisutan osobnim odnosima sa tatom kada ga budu mogli vidjeti. Baka je u domu. Ne mogu je posjetiti jer su zabrane posjeta zbog viroze.

    6. Nadalje, ovaj sud je ponovno zatražio konačni prijedlog i mišljenje za potrebe ovog postupka s obzirom na aktualne okolnosti u obitelji, a koji prijedlog i mišljenje je Zavod dostavio 3. veljače 2026. Iz mišljenja i prijedloga proizlazi da je MC rođena **.**.1991. godine u [adresa], od oca V i majke Ž. Prijavljenog je prebivališta u [adresa] gdje s mlt. djecom stanuje u podstanarstvu. Po zanimanju je trgovac, zaposlena u vlastitom obrtu za čišćenje [obrt]. Urednog je zdravlja, negira prisutnost problema ovisnosti te nikada nije bila u tretmanu

    psihijatra/psihologa. AC rođen je **.**.1986. godine u [adresa], od oca H i majke ĆC. Stanuje u obiteljskoj kući u [adresa]. Na istoj adresi u zasebnom dijelu kuće stanuju njegovi roditelji. AC je srednje stručne spreme, zaposlen u firmi [obrt] koju dijeli sa suprugom. Temeljem navoda supruge dobivene su informacije o Ivanovoj povremenoj konzumaciji marihuane. Također se doznaje da je na početku njihove veze bio u tretmanu psihijatra pri KBC-u Dubrava. Tada mu je bila određena obveza mjesečnog pohađanja tretmana zbog učestalih prekršaja. MC je pojasnila da je AC ranije povremeno konzumirao alkohol, da u tom periodu nije mogao piti prigodno već bi njegova konzumacija bila prekomjerna. Upitana je li konzumacija alkohola i nadalje prisutna, MC je negirala te izjavila kako je supruga vidjela u tom stanju svega nekoliko puta. MC i AC sklopili su brak 2013. g. U navedenom braku je rođeno troje zajedničke djece. Mlt. Ivano pohađa DV "Leteći medvjedići". Djevojčice pohađaju OŠ Sesvetska Sela. Djeca su zdrava i bez kroničnih zdravstvenih poteškoća. Obitelj je u evidenciji Zavoda od veljače 2023. kada se postupalo u okviru obveznog savjetovanja prije razvoda braka. Postupak je bio obustavljen zbog neodazivanja roditelja. Nakon obustave postupka roditelji se nisu obraćali ovoj službi do travnja 2024. g. kada je zaprimljena obavijest policije o sumnji na nasilničko ponašanje AC spram MC. Doznaje se da je MC prijavila supruga za fizičko i verbalno nasilje te se istoga dana, odnosno nakon izlaska iz policijske postaje, udaljila iz obiteljske kuće supruga. Prvotno je s djecom otišla kod prijateljice, a nakon toga je pronašla podstanarski stan. S djecom je stanovala u [adresa], a naknadno se preselila na trenutnu adresu prebivališta. Roditelji imaju zajednički obrt, bave se pružanjem usluga čišćenja ali rade odvojeno te majka navodi kako joj daljnje obavljanje posla neće biti otežano. Majka ima svoje klijente s kojima nastavlja raditi, dok se otac više bavi čišćenjem napa i drugih objekata. Roditelji su razdvojeni od 11. travnja 2024. g. Njihov odnos je izrazito narušen, praćen nasilničkim ponašanjem AC spram MC. Djeca stanuju s majkom u podstanarstvu. Oca viđaju redovito, po dogovoru roditelja. Majka je opisala otpor oca prema trenutnoj obiteljskoj dinamici, u više navrata joj se obraćao s ciljem pomirbe te je burno reagirao kada je osvijestio da majka ne želi obnovu emocionalnog odnosa. Nadalje je opisala niz situacija neprimjerenog ponašanja i izostanka suradnje na strani oca (krivljenje majke za prekid bračne zajednice u prisustvu djece, onemogućavanje kontakta majci s djecom za vrijeme boravka kod oca, odlazak s djecom na more bez obavijesti i suglasnosti majke, nesudjelovanje u uzdržavanju djece, odbijanje odvođenja mlt. AC u vrtić za vrijeme boravka kod oca, nedostatan nadzor na mlt. ŽC koji je doveo do samostalnog izlaska djeteta van dvorišta, vršenje pritiska djeci te negativno prikazivanje majke). Majka je potvrdila da je u odnosu na početno razdoblje nakon separacije ipak pokazao djelomičnu spremnost za poboljšanjem suradnje. U situacijama kada je ona zbog posla primorana dovesti djecu na čuvanje isti je bio suradljiv u organizaciji načina ostvarivanja osobnih odnosa s djecom. Također su dobivene informacije da je majci iskazao namjeru plaćanja polovice troškova za opremu djece. Obzirom na narušeni odnos roditelja i konfliktnu obiteljsku dinamiku, roditeljima je izrečena mjera stručne pomoći i potpore u trajanju od godine dana, s početkom od 1. listopada 2024. g. Izvještavanjem voditeljice mjere KC, prof. pedagogije i sociologije proizlazi da je majka suradljiva i u većoj mjeri prihvaća dobivene savjete. Suradnja oca je djelomična, isti je sklon povremeno izbjegavati kontakt s voditeljicom. Generalno se stječe dojam je da je odnos roditelja prožet negativnim emocijama i nerazriješenim partnerskim pitanjima koji su u većoj mjeri prisutni na strani oca. U početnom razdoblju provedbe mjere oba roditelja su bila fokusirana na međusobno optuživanje. Protekom vremena na strani majke je došlo do ublaživanja emocija i usmjeravanja angažmana na postizanje dogovora, uvođenja strukture djeci i pridržavanja dogovora. Suprotno tome, otac je i nadalje sklon opterećivati djecu optužbama i upitima o majci.

    Izvanrednim izvještavanjem voditeljice mjere utvrđene su izrazito nepovoljne okolnosti na strani oba roditelja. U odnosu na oca dobiveni su navodi o ponavljanju nasilja na štetu majke i u prisustvu mlt. VC. Majka je tada zatražila intervenciju policije te je odvedena na pregled. Uvidom u nalaz Kliničke bolnice Dubrava od 25.10.2025. g. utvrđen je potres mozga uz preporuku za daljnjom hospitalizacijom. Majka je isti dan zatražila otpust navodeći potrebu povratka kući zbog brige o djeci. Protiv AC pokrenut je kazneni postupak zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2 i 3., kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 2, kazneno djelo nametljivog ponašanja iz članka 140. stavka 2 te kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179a i kaznenog djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 1 Kaznenog zakona. Imenovani je uhapšen 27. listopada 2024. g. te je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu pod posl. br. Kir-2756/2024 od 26.11.2024. g. odbijen prijedlog državnog odvjetništva za produljenjem istražnog zatvora. AC pušten je na slobodu te su mu ujedno određene mjere opreza zabrane prilaska na 100 metara,

    uspostavljanja izravne i neizravne veze te zabrana uhođenja i uznemiravanja MC. U veljači 2025. g. zaprimljena su saznanja o nasilničkom postupanju MC spram mlt. VC prilikom čega je dijete zadobilo vidljive ozljede ruke. Izvješće je proslijeđeno IX PP Zagreb te su žurno provedeni razgovori s roditeljima. Od gospodina MC su dobiveni navodi da je majka bila nasilna spram djeteta i za vrijeme zajedničkog života kada isti nije ništa prijavljivao. Majka je opisala navedeno nasilje kao rezultat roditeljskog stresa i otežanog nošenja sa problemima u ponašanju na strani mlt. VC. Opisala je poteškoće djeteta u vidu agresivnih i burnih reakcije prema mlađoj sestri i bratu te njoj. Glede sporne situacije majka je naglasila da je bila pod dojmom da bi agresivno ponašanje kćeri moglo dovesti do ugroženosti sigurnosti mlt. ŽC. Opisala je poteškoće u odnosu sa mlt. VC koja je u posljednje vrijeme u većoj mjeri privržena ocu i kod koje je prisutno agresivno ponašanje spram mlađe sestre i brata te majke. Navedeno ponašanje djeteta majka povezuje sa postupanjem oca te isto vidi kao rezultat pritiska koji otac stavlja na kćer. Iskazala je svijest o neprimjerenosti i štetnosti fizičkog kažnjavanja i nasilja i spremnost na promjenu. Otac iskazuje stavove iz kojih proizlazi dojam da je u većoj mjeri fokusiran na partnerski odnos sa suprugom i na vlastite potrebe. Stječe se dojam da je sklon impulzivnom postupanju te da nije u stanju prihvatiti svoj dio odgovornosti za narušeni odnos i nasilničko ponašanje. Prilikom razgovora o roditeljstvu je usmjeren na negativno prikazivanje majke kao nasilne te u potpunosti negira korištenje neprimjerenih odgojnih metoda i fizičkog kažnjavanja. Međutim, navedeno neprimjereno postupanje majke ranije nije prijavljivao policiji te nije pokretao postupke radi zaštite prava i interesa djece. Za vrijeme zajedničkog života MC je u većoj mjeri skrbila o djeci i njihovim potrebama. Njegova suradnja sa stručnim timom i voditeljicom mjere je djelomična. AC ne prihvaća upute i savjete ove službe, posebice savjete koji se tiču zaštite djece od izlaganja neprimjerenim sadržajima i pritisku koji može dovesti do razvijanja konflikta lojalnosti. Uslijed zaprimanja izvanrednog izvješća voditeljice mjere o navodnom ponovljenom fizičkom nasilju majke spram mlt. VC, ova služba je usmenim rješenjem pod klasom UP/I-552-06/25-02/3 od 31. ožujka 2025. g. provela žurnu mjeru izdvajanja djece iz obitelji te su mlt. djeca VC smještena u ustanove socijalne skrbi. Mlt. VC i mlt. ŽC smještene su u Centar za djecu Zagreb, Podružnicu Laduč (10292 Šenkovec, Zagrebačka 106). Mlt. Ivano Kontić smješten je u Centar za djecu Zagreb (10000 Zagreb, Nazorova 49). S obzirom na ugrozu sigurnosti djece, a jedini način zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta je privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, stručni tim je kontaktirao sa bakom po ocu ĆC te je utvrđeno da je radi zaštite dobrobiti djece svrsishodno povjeriti iste na skrb ĆC. Općinski građanski sud u Zagrebu je rješenjem pod posl. br. R1 Ob-763/2025 od 2.4.2025. g. odlučio o privremenoj povjeri mlt. djece ĆC ustanovama socijalne skrbi. Uslijed promjene okolnosti stručni tim je predlagao izmijeniti odluku suda te djecu povjeriti baki po ocu ĆC. Navedeno je odlučeno rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. 130 R1 Ob-763/2025-5 od 10.4.2025. g. Navedenom odlukom roditeljima je omogućeno ostvarivanje osobnih odnosa s djecom. Majci je omogućeno ostvarivanje osobnih odnosa s djecom ponedjeljkom, srijedom i petkom u trajanju od dva sata u prisustvu bake ĆC te vikendom. Ocu je omogućeno provođenje vrijeme s djecom utorkom i četvrtkom u trajanju od dva sata. Uzevši u obzir da je otac bio odsutan jer se nalazio u pritvoru a u odnosu na majku nije završen prekršajni postupak glede navedene sumnje o ponovljenom nasilju nad mlt. VC, stručni tim procijenio je da na strani roditelja nisu postignuti uvjeti za preuzimanje djece te je sudu predloženo produljenje privremene povjere mlt. VC, ŽC i AC na svakodnevnu skrb i smještaj baki ĆC. Majka je u potpunosti surađivala sa stručnim timom i voditeljicom mjere te je surađivala s bakom po ocu i ostvarivala susrete s djecom. Istekom mjere privremene povjere stručni tim je procijenio da je na strani majke postignuta pozitivna promjena te da su, uz nastavak praćenja kroz mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora, postignuti uvjeti za povratak djece u obitelj majke. Mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu određena je rješenjem Zavoda pod klasom UP/I-552- 06/25-04/34 od 7.4.2025. g. Mjera je određena za razdoblje od 7. travnja 2025. godine do 7. listopada 2025. godine. Tijekom trajanja mjere majka MC i maloljetna djeca VC, ŽC i GC preselili su se iz stana u [adresa] u podstanarski stan na adresi [adresa]. Smještaj se nalazi u obiteljskoj kući s ukupno pet stambenih jedinica, pri čemu obitelj GC koristi stan smješten na prvom katu objekta. U svrhu zaštite dobrobiti djece i praćenja njihovog psihosocijalnog funkcioniranja, djeca su sudjelovala u razgovorima u postupku posebnog skrbništva, pri čemu su imali priliku iznijeti svoja iskustva i doživljaje. Majka se također obratila školskoj psihologinji, nakon čega su djeca upućena na timsku obradu u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mlade. Za maloljetne VC i ŽC zakazan je termin timske obrade za dan 3. ožujka 2026. godine u 9:00 sati. Djeca tijekom ovog razdoblja nisu bila uključena u tretman Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Maloljetni GC uključen je u obradu u SUVAG-u zbog uočenih razvojnih odstupanja. Prvi termin je održan 25. studenoga 2025. g., a do sada su realizirana dva tretmana. Kod djeteta je ranije evidentirano kašnjenje u razvoju motoričkih i govornih sposobnosti, budući da je kasnije prohodao te je govor razvijen u dobi od tri godine. U skladu s navedenim, izdane su i uputnice za daljnju obradu kod neurologa i psihologa. Majka je zahtjev za uključivanje djeteta u SUVAG podnijela početkom 2024. Dana 4. rujna 2025. godine zaprimljeno je rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj Kvm-381/2025-53; Kzd-121/2025, kojim je odlučeno o ukidanju istražnog zatvora za oca djece AC. Međutim, dana 13. listopada 2025. godine zaprimljena je obavijest voditeljice mjere KC da je AC ponovno počinio nasilje na štetu svoje majke ĆC, koja je tom prilikom pozvala policiju, nakon čega je isti ponovno uhićen te se od navedenog dana do dana izrade prijedloga i mišljenja nalazi u pritvoru. Tijekom trajanja intenzivne mjere došlo je do privremene stabilizacije obiteljske situacije, ponajprije zbog objektivnih okolnosti koje su utjecale na smanjenje konflikata unutar obitelji. Međutim, s obzirom na ponavljanje nasilnog ponašanja od strane oca djece, kao i na nemogućnost njegove kontinuirane uključenosti u provedbu mjere, procjenjuje se da su učinci mjere ograničenog dosega te da i nadalje postoji potreba za nastavkom stručne podrške, praćenja i pomoći obitelji, s posebnim naglaskom na zaštitu dobrobiti i sigurnosti djece. U tijeku je određivanje mjere stručne pomoći i potpore kako bi se nastavilo praćenje obiteljskih okolnosti i pružanje podrške roditeljima i mlt. djeci. Shodno svemu navedenom stručni tim donosi zaključuje da su roditelji razdvojeni od travnja 2024., a njihov odnos je dugotrajno i ozbiljno narušen, obilježen visokom razinom konflikta i višekratnim nasilnim ponašanjem oca prema majci, uključujući i situacije u prisustvu djece. Protiv oca se vode kazneni postupci zbog više kaznenih djela s elementima nasilja, a tijekom razdoblja praćenja evidentirano je i ponavljanje nasilnog ponašanja, uključujući nasilje prema njegovoj majci, zbog čega se trenutno nalazi u pritvoru. Majka je tijekom zajedničkog života bila primarni skrbnik djece, a i nakon razdvajanja pokazivala je veću razinu uključenosti u svakodnevne potrebe djece, njihovo obrazovanje, zdravstvenu skrb i razvoj. Unatoč evidentiranom incidentu fizičkog nasilja prema mlt. VC za koje je odlukom Općinskog suda u Sesvetama i osuđena, majka je preuzela odgovornost za svoje postupke, iskazala svijest o neprimjerenosti takvog ponašanja, surađivala sa stručnim službama te je kroz provedbu mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora ostvarila pozitivnu promjenu u roditeljskom funkcioniranju. Stručni tim procjenjuje da su kod majke, uz nastavak stručne podrške i praćenja, postignuti uvjeti za sigurno i stabilno roditeljsko funkcioniranje, dok se kod oca i nadalje uočavaju značajni rizici povezani s nasilnim ponašanjem,

    impulzivnošću, slabim uvidom u vlastitu odgovornost te ograničenom sposobnošću zaštite djece od konflikta lojalnosti. Maloljetna djeca AC su emocionalno vezana uz majku, s kojom su ostvarivala kontinuitet svakodnevne skrbi. Djeca su izložena dugotrajnoj konfliktnoj dinamici roditelja, što se osobito odražava na emocionalno stanje i ponašanje mlt. VC. U tijeku su i dodatne stručne obrade djece (psihijatrijska obrada, SUVAG), koje je majka inicirala i u kojima aktivno sudjeluje. Stručni tim procjenjuje da je za djecu od iznimne važnosti stabilno životno okruženje, jasna struktura, predvidivost te donošenje brzih i učinkovitih odluka vezanih uz njihovo zdravlje, obrazovanje i osobne dokumente, bez dodatnog izlaganja roditeljskom konfliktu. Majka pokazuje višu razinu roditeljskih kapaciteta, spremnost na suradnju, prihvaćanje stručne podrške, uvid u potrebe djece i motivaciju za promjenu. U stanju je osigurati svakodnevnu skrb, emocionalnu dostupnost i stabilnost djece. Otac pokazuje ograničene roditeljske kapacitete u kontekstu donošenja zajedničkih odluka, sklon je instrumentalizaciji djece u partnerskom sukobu, ne poštuje u dovoljnoj mjeri granice i preporuke stručnih službi te zbog nasilnog ponašanja predstavlja sigurnosni rizik za majku i posredno za djecu. Na temelju sveobuhvatne procjene obiteljskih okolnosti, roditeljskih kapaciteta i potreba maloljetne djece, stručni tim procjenjuje da je u najboljem interesu maloljetne djece VC, ŽC i AC da nastave stanovati s majkom MC, da majka ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb izuzev odluka određenih člankom 100 stavkom 1. Obiteljskog zakona, dakle da može samostalno donositi odluke o zdravlju i obrazovanju djece te da može samostalno predavati zaht jeve za izradu i preuzimanje osobnih dokumenata djece. Predlažu da se ocu AC omogući ostvarivanje osobnih odnosa s djecom svaki drugi vikend, utorkom i četvrtkom nakon škole do 19:00 sati u tjednima kada djeca ne provode vikend s ocem, te polovicu školskih praznika.

    7. U tijeku postupka stranke su se usuglasile oko razvoda braka. Isto tako stranke su suglasne i da maloljetna djeca stranaka stanuju s majkom, na adresi stanovanja majke. U postupku je spornim preostao zahtjev majke za djelomično samostalnu roditeljsku skrb i načinom na koji će maloljetna djeca stranaka ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuju, ovdje ocem. Sporna je i visina uzdržavanja koje majka postavlja. Tužiteljica traži sveukupno za svo troje djece 792,00 eura, dok je otac spreman plaćati najviše iznos od 518,00 eura. Stranke su učinile nespornim da je tuženiku i dalje na snazi mjera zabrane približavanja i uspostavljanja neizravne i izravne veze s tužiteljicom, kao i zabrana uhođenja tužiteljice.

    8. U odnosu na sporno, izveden je i dokaz saslušanjem stranaka. Iz iskaza tužiteljice MC u bitnom proizlazi kako je suglasna u cijelosti s prijedlogom i mišljenjem Zavoda vezano za ostvarivanje osobnih odnosa mlt. djece s ocem. Za svo troje djece od njihovog rođenja svu skrb nosim ona, u tome joj pomaže tuženikova majka, ali tuženik nije uključen. Najmlađi sin GC će vjerojatno ići u vrtić u SUVAG zbog logopedskih problema, trenutno ide u vrtić u [adresa], po preporuci ga je upisala i na sport, komunikaciju s tuženikom nema zbog aktualne zabrane. VC ima 11 godina, a ŽC 10 godina, stanuju u podstanarskom stanu koji plaća 700,00 eura mjesečno, njezina mjesečna primanja su od 1.500 do 2.000 eura. VC je zdrava, ima uobičajene potrebe kao i sva djeca njezine dobi, u okviru škole ide na atletiku. VC ima želju ići i na druge aktivnosti koje trenutno financijski ne može priuštiti . Mjesečno potroši oko 500 eura za hranu za svo troje djece. Djevojčice imaju povećane zahtjeve oko odjeće, već imaju i različite stilove, ali troši onoliko koliko može za odjeću i higijenu. Idu na sve izlete organizirane u okviru škole, baka po ocu joj pomaže oko snašanja tih troškova. Za režije plaća oko 250-270 eura mjesečno. GC ide na sport koji plaća 35 eura mjesečno. Sve vezano za djecu, djeca ili sama prenesu ocu ili preko bake prenese informacije. Bila bi eventualno suglasna da djeca preko tjedna jedan dan prespavaju kod oca, ali misli da to tehnički nije provedivo. Napominje da curama ne brani da vide oca kad one to požele u tijeku tjedna, a upravo i radi toga je našla stan u blizini njihove škole i oca. Otac do sada nije odbijao suglasnost jer nije niti bilo ni potrebe. Protivi se tome da djeca svaki vikend budu kod oca jer želi imati vikend s djecom, s njima negdje otići. Suglasna je da to bude svaki drugi vikend. Otac je dok su zajedno stanovali ponekad znao djecu voziti u školu i vrtić kad bi ga ona probudila. Stanuje sama s djecom. Otac je od prestanka faktične zajednice sudjelovao u snašanju polovice troškova i to jednom godišnje bi dao otprilike 500 eura.

    9. Iz iskaza tuženika AC danom na ročištu od 28. travnja 2026. u bitnom proizlazi kako on želi da djeca sa njim ostvaruju osobne odnose kao i do sada jer su do sada sigurno preko godine dana djeca svaki vikend kod njega. Djeca preko tjedna znaju nazvati i sukladno svojim željama dolaze k njemu. Nema komunikaciju s tužiteljicom zbog mjera koje su mu izrečene u okviru kaznenog postupka. Protivi se da majka ima djelomično samostalnu roditeljsku skrb, tu se protivi prijedlogu i mišljenju zavoda jer nisu uzeli u obzir da je majka vršila nasilje nad djecom. Smatra da je u najboljem interesu za mlt. djecu da skrb ostane zajednička. Nije išao na roditeljske sastanke i informacije za VC i ŽC, ali ima e-dnevnik. Vezano za AC upoznat je s njegovim obavezama koliko druga strana dozvoljava informacije. Dok nije bio u istražnom zatvoru za sve račune koje je dobivao od tužiteljice vezano za djecu on je plaćao. Trenutno nije zaposlen, radi regularno na crno, prije mjesec dana je počeo tako raditi. Određen mu je psihosocijalni tretman u okviru kaznenog postupka u trajanju od dvije godine koji još nije počeo pa mu je teško aplicirati za bilo koje radno mjesto. Stanuje u nekretnini u vlasništvu majke, trenutno živi od neke ušteđevine, ne želi iskazati koliko ima ušteđeno, i majka mu pomaže. Nema drugih nekretnina, ima auto Audi iz 2011 godine. Potpuno je zdrav, nema medicinsku dokumentaciju vezano uz psihosocijalni tretman. Spreman je plaćati 518 eura mjesečno za svo troje djece. Kad su djeca kod njega sve redovne troškove on i njegova mama snose, a za izvanredne troškove dijele po pola. Morao je izaći iz zajedničkog obrta koji je nepravedno otuđen, prije rada u obrtu [obrt] radio je na čišćenjima ventilacije. Želi na psihosocijalnom tretmanu oporaviti se od tužiteljice za koju smatra da ima narcisoidni poremećaj i da je za njegovo dobro da s njom nema nikakve komunikacije. Smatra da djeca dolaze kod njega sretna i vesela i jedva čekaju da ih vide i njegov dojam je da žele više vremena s njima. Naglašava da želi ravnopravnost i da djeca budu jedan vikend kod njega, a jedan vikend kod majke. Od početka 2024. godine ne zna koji su mi prihodi. Njegova mama ima sve podatke što su plaćali, a ne može se sjetiti koliko je to. Raspitivao se u školi i vrtiću za djecu, nije siguran kako se zovu učiteljice djece. Znao je voditi djecu u školu. Vodio je djecu kod pedijatra, ne zna kako se zove. Djeca kada su sa njim preko vikenda ne zna kako provode vrijeme sa njim. Smatra da dok traju mjere opreza, tužiteljica i on da mogu komunicirati oko djece putem treće strane.

    10. Zavod je konačno naveo da je obitelj u tretmanu od 2024., stoje kod prijedloga i mišljenja, a posebice kod načina provođenja vikenda kojim se protive traženju oca da djeca provode s njim svakim vikend. Isto proizlazi iz toga jer zaposleni roditelji trebaju vikend koji im je slobodan moći provesti sa svojom djecom. Prijedlog za djelomičnom samostalnom roditeljskom skrbi je upravo zbog činjenice da je tuženik od 2024. do pisanja prijedloga značajan dio proveo u istražnom zatvoru, te je pitanje što će biti po završetku kaznenog postupka a u okviru kojeg je isti zbog ozbiljnog karaktera djela koja mu se stavljaju na teret i vještačen, te je utvrđeno postojanje psihičkih smetnji. Istražni zatvor zamijenjen je psihosocijalnim tretmanom s obzirom da je vijeće procijenilo da i nadalje postoji opasnost od ponavljanja inkrimiranih i kaznenih djela, te su mu izrečene i mjere opreza. Zavod dodaje da otac ne shvaća bit roditeljske uloge, da nije bio suradljiv s stručnim timom zavoda i s voditeljicom mjere , dok je majka ta koja se trudila postići suradnju s tuženikom putem bake, a tuženik je prebacivao odluke na djecu vodeći se time da djeca trebaju donijeti odluke a ne roditelji. Utvrđeno je da djeca kod oca ne ispunjavanju školske obveze. Psiholog Zavoda navodi važnost strukture stabilnosti i predvidivosti s djecom, djeca trebaju ispunjavati sve svoje obveze te je potrebno da roditelji svoje slobodno vrijeme preko vikenda i jedan i drugi mogu organizirati prema potrebama djece i provoditi svoje slobodno vrijeme s njima. Vidljivo je iz postupka da majka nije opstruirala ili onemogućavala ostvarivanje osobnih odnosa s djecom.

    11. U ovom postupku, a kako je prethodno navedeno, nije sporno da su među stranka bračni odnosi trajno i teško poremećeni, te da ne postoji mogućnost obnove bračne zajednice, radi čega je donesena odluka kao pod točkom I. izreke presude, a sve sukladno odredbi čl. 51. točke 2. i 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/2023 i 156/2023 dalje: Obz), kojom je propisano da će sud razvesti brak ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana.

    Tijekom ovoga postupka sud je nedvojbeno utvrdio, a i stranke navedeno ne spore

    - da su bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni,

    - da nema izgleda da se njihova bračna zajednica održi, obzirom na izričit zahtjev obje stranke da se njihov brak razvede.

    12. U odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa maloljetne djece s roditeljem s kojim ne stanuje sud je primjenom odredbe članka 413. Obz-a kojom je propisano da će sud odlučiti po službenoj dužnosti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem, te o uzdržavanju djeteta: odlukom kojom se brak razvodi, dok je sukladno odredbi članka 56. stavka 2. Obz -a stoji da sud nije prilikom donošenja odluke o istom vezan prijedlogom stranaka. Sud je utvrdio, a kako su i same stranke učinile nespornim, da će maloljetna djeca stranaka stanovati s majkom, a glede dinamike i načina ostvarivanja osobnih odnosa maloljetne djece s ocem, sukladno odredbi članka 119. stavka 1. i 2. Obz-a djeca imaju pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem, osim ako ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nije u interesu djeteta. Sud je posebno cijenio činjenicu da je majka iselivši se iz kućanstva gdje je stanovala s mlt. djecom i ocem djece pronašla stan gdje stanuje s djecom kao podstanar u blizini oca i tuženika, a koje postupanje ukazuje na visok stupanj roditeljske zrelosti tužiteljice, jer je prema mišljenju suda na taj način dodatni izvor stresa za djecu jer su ostala u njima poznatoj sredini. Za donošenje odluke o načinu na koji će djeca ostvarivati osobne odnose s ocem, sudu su u prvom redu odlučne bile činjenice navedene u prijedlogu i mišljenju Zavoda, a koji prijedlog i mišljenje od 3. veljače 2026. sud nalazi stručnim i objektivnim, jer je istom zaključku Zavoda kronološkim redom detaljno opisana dinamika osobnih odnosa maloljetne djece s roditeljima, te je isti sačinjen na temelju kompletne i detaljne obrade i terenskih izvida. Objektivni karakter prijedlogu i miš ljenu daje činjenica da je isti Zavod naveo sve okolnosti, koje i ovaj sud smatra bitnim za donošenje odluke o osobnim okolnostima. U odnosu na prigovor tuženika da Zavod nije cijenio činjenicu da je majka prekršajno osuđivana za nasilje u odnosu na maloljetnu djecu, sud smatra da je Zavod istu činjenicu uzeo u obzir , kao što je uzeta u obzir i činjenica da je prethodnom žurnom izdvajanju maloljetne djece iz primarne obitelji prethodio razgovor stručnog tima Zavoda kojom prilikom je upravo tuženik naveo da je majka znala biti nasilna prema djeci a da pri tom nije isto nasilje nikada prijavljivao. Isto tako, budući se sam tuženik izjasnio kako je suglasan da maloljetna djeca stranaka nastave stanovati s majkom, s kojom faktički stanuju od prestanke životne zajednice stranaka, sudu za dinamiku ostvarivanja osobnih odnosa djece s ocem nije bila odlučna činjenica da je majka djece ranije prekršajno osuđivana za nasilje prema mlt. djeci, budući je upravo tuženik taj koji je pretežiti dio razdoblja koji prethodi donošenju ove odluke proveo u istražnom zatvoru, a s kojom okolnošću su bile upoznate i maloljetne VC i mlt. ŽC, a koje su iskazivale da bi voljele viđati tatu. Iako je tuženik naveo da je faktički od izlaska iz istražnog zatvora svaki vikend viđao maloljetnu djecu te je inzistirao da se sudskom odlukom odredi da se susreti i druženja i dalje odvijaju na taj način, a tijekom iskaza je naveo da bi roditelji trebali ravnopravno provoditi vikende, sud je našao uvjerljivim i logičkim zahtjev majke da i ona s maloljetnom djecom ima vikend na raspolaganju, te da može s djecom nekamo otputovati i općenito opuštenije provoditi vrijeme bez školskih / vrtićkih obveza. Prijedlogom i mišljenjem Zavoda učinjen je svojevrsni kompromis i ustup ocu kada je određeno da s djecom ostvaruje osobne odnose i preko tjedna i to utorkom i četvrtkom nakon škole/ vrtića i to do 19,00 sati u tjednu kad djeca ne provode vikende s istim, što sud, u situaciji kad isti ima izrečenu zabranu približavanja prema majci u okviru kaznenog postupka rezultat kojeg je do daljnjeg neizvjestan, dokazuje i pokazuje stanoviti stupanj roditeljske zrelosti majke koja podržava takav način održavanja osobnih odnosa maloljetne djece s ocem.

    13. U odnosu na spornu činjenicu ostvarivanja roditeljske skrbi u pogledu maloljetne djece, za donošenje odluke o skrbi sudu je odlučna bila upravo činjenica potpunog izostanka komunikacije između roditelja, odnosno činjenica da je tuženiku izrečena mjera opreza zabrane približavanja, uspostave izravne i neizravne veze, te zabrana uhođenja tužiteljice. Iako tuženik predlaže da u takvoj situaciji roditelji komuniciraju preko treće osobe, a tužiteljica ne spori da preko majke tuženika, s kojom tuženik i stanuje, ona prenosi bitne informacije o djeci, ovaj sud je mišljenja, a što predlaže Zavod i s čime se složila posebna skrbnica mlt djece, da je u najboljem interesu mlt. djece da majka ostvaruje djelomičnu roditeljsku skrb glede donošenja odluka o zdravlju djece, školovanju i ishođenju osobnih dokumenata. Sud smatra da je prijedlog i mišljenje Zavoda izrađen stručno i objektivno, u svrhu postizanja stabilizacije života maloljetne djece, koji bi trebao biti primarni cilj njihovim roditeljima. Za pravilan psihofizički razvoj djeteta nužan je kvalitetan i prisan odnos s oba roditelja, te iako je utvrđeno da su mlt djeca u načelu jednako privržena oba roditelja , sud je izveo zaključak tijekom ovog postupka da roditelji uslijed najprije narušene komunikacije a potom posljedično sudskoj zabrani i potpunom izostanku komunikacije nisu jednako angažirani u izvršavanju roditeljskih dužnosti, te je sva skrb u odnosu na zdravlje i školovanje djece aktualno na strani majke koja detaljno iznosi na koji način vodi brigu u tom pogledu o djeci dok tuženik i sam navodi da ne zna imena učiteljica mlt, djevojčica, nije ih vodio pedijatru, nije se očitovao glede procjene mlt. AC u Suvagu , te isti tijekom čitavog ovog postupa nema realnu sliku o tome što predstavlja roditeljsku odgovornost i dužnost budući je u tijeku iskaza poglavito bio usmjeren na odnos s tužiteljicom i način na koji se isti mora oporaviti od tog odnosa. U tom smislu sud upućuje na odredbu članka 104. Obz-a kojom je propisano da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, dok je stavkom 4. određeno je da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja rješavati sporazumno, a što u konkretnom slučaju između roditelja nije moguće jer je tuženiku u okviru kaznenog postupka izrečena mjera opreza, te bi svaka drugačija odluka o skrbi a koja uključuje nužno komuniciranje među roditeljima bila u koliziji s navedenom zabranom. Nadalje, odredbom čl. 92. Obiteljskog zakona propisano je što čini temeljni sadržaj roditeljske skrbi. Treba reći da po odredbi čl. 105. st. 1. Obiteljskog zakona jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje obiteljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Po stavku 2., jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno čl. 416. st. 2. i 3. tog zakona. Po stavku 4. toga članka, roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta. Na temelju provedenog postupka, sud je utvrdio da je u najboljem interesu maloljetne VC, ŽC i AC da majka djelomično samostalno vrši roditeljsku skrb, a isto je podržano i od stranke Zavoda te se s time složila i posebna skrbnica mlt. djece budući je između stranaka duže vrijeme komunikacija nepostojeća, te prema mišljenju suda u takvim okolnostima funkcioniranja roditelja nije u interesu maloljetne djece da roditeljska skrb ostane zajednička. Stoga, kako je u ovom postupku potrebno ponajprije zaštiti dobrobit maloljetne djece, njihova prava, zdravlje i svekolike najbolje interese, sud je prihvatio mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, na koje mišljenje nije imala primjedbe niti posebna skrbnica . Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, sud se pri odlučivanju o zahtjevima rukovodio najboljim interesima djece stranaka i pravilima o zaštiti djece koja su, između ostalog, propisana odredbom čl. 3., 9. i 12. Konvencije o pravima djeteta (usvojena na 44. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine (rezolucija br. 44/25), stupila na snagu 2. rujna 1990. godine). Sud je stoga zaključio da je trenutno u interesu maloljetne VC, ŽC i AC da majka, ovdje tužiteljica, ostvaruje djelomičnu samostalnu roditeljsku skrb kako je to i određeno u točki I/ II. izreke ove presude s obzirom na to da ne surađuje s tuženikom oko navedenoga i zbog njihovih narušenih odnosa. Također, iz iskaza tužiteljice i prijedloga i mišljenja Zavoda utvrđeno je da tužiteljica adekvatno brine o svim potrebama maloljetne djece u odnosu na školu i zdravlje djece. Pri tome se dodaje da roditeljska skrb obuhvaća odgovornost, dužnost i pravo roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i dobrobiti pa tako je roditelj dužan skrbiti o zdravlju, razvoju, njezi i zaštiti djeteta, njegovom odgoju i obrazovanju, ostvarivanju osobnih odnosa i drugo, od čega nije utvrđeno da tužiteljica ne ispunjava prethodno spomenuto, dok je tuženik, iako prisutan u životima djece kroz ostvarivanje susreta s istima, izbjegavanjem suradnje sa institucijama koje su bile uključene u svrhu zaštite interesa maloljetne djece i to u prvom redu sa stručnim djelatnicima Zavoda, te činjenicom da je protiv istoga u tijeku kazneni postupka zbog nasilja u obitelji, te da je bio u istražnom zatvoru radi nasilja prema majci s kojom stanuje i koja na neki način predstavlja tampon zonu između stranaka, nije u dovoljnoj mjeri svjestan koju odgovornost sa sobom nosi roditeljska skrb o djeci. Roditelji uvijek trebaju imati na umu da njihov međusobni odnos kao roditelja ima najvažniji utjecaj na emocionalno stanje djeteta, te da je zdrava komunikacija roditelja usmjerena isključivo prema djeci temelj za pravilan psihološki i emocionalni razvoj djece koja osjećaju svaki stres i neslaganje roditeljskih odnosa, što se snažno odražava na njihov kasniji razvoj, no djeca se mogu dobro prilagoditi na razdvojen život roditelja ako oba roditelja surađuju. Temeljem svega navedenog, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužitelj ice u cijelosti osnovan. Sud je prihvatio izvješće i mišljenje Zavoda da tužiteljica kao majka u odnosu na zajedničku mlt. djecu stranaka ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb jer sud smatra da je isto u najboljem interesu mlt. djece i na njihovu dobrobit.

    14. Nadalje, sud upućuje na odredbu članka 288. Obiteljskog zakona (''Narodne novine'' 103/15, 98/19 ,47/20, 49/23 i 156/23; dalje ObZ-a) kojom je propisano da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi obveze uzdržavanja. Odredbom članka 309. Obz-a propisano je da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a odredbom članka 310. Obz-a propisano je da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb za dijete, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Odredbom čl. 315. st. 1. ObZ-a propisno je da ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ima prihode koji premašuju prihod iz najvišega platnog razreda prema tablicama za uzdržavanje koje se donose na temelju odredbe čl. 314. st. 4. ovoga Zakona, sud može u parničnom postupku odrediti uzdržavanje u iznosu višem od najvišeg iznosa predviđenog tablicama zbog posebno opravdanih okolnosti, vodeći računa da uzdržavanje djeteta ne smije povećati životni standard drugog roditelja. Temeljem odredbe čl. 311. st. 1. ObZ-a ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta, a dok je st. 2. propisno da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Odredbom čl. 313. st. 1. ObZ-a propisno je da se ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje, st. 2. propisno je da je roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja, a dok je st. 4. propisano da kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz st. 2 ovoga članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja. Što se tiče novčanih obveza roditelja obveznika uzdržavanja, uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, a na osnovi odredbe čl. 313. st. 5. ObZ-a.

    15. Tužiteljica na ime uzdržavanja potražuje iznos od 264,00 EUR-a po djetetu, odnosno ukupno 792,00 eura. Tuženik spori visinu tužbenog zahtjeva u odnosu na uzdržavanje i nudi za uzdržavanje ukupno 518,00 eura za svo troje djece, odnosno 172,6 eura po djetetu. Temeljem odredbe čl. 307. st. 1. i st. 2., čl. 311., čl. 314. i čl. 317. st. 1. ObZ-a sud je utvrdio da maloljetna djeca stranaka žive s majkom. Sud je utvrdio materijalne potrebe djece s osnova higijene, prehrane i zdravlja temeljem iskaza majke s kojom mlt. djeca aktualno stanuju te imajući u vidu najbolji interes istih.

    16. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, sud je zaključio da mlt. VC, ŽC i GC, imaju uobičajene životne troškove kao i druga djeca njihove dobi, a koji se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja i zdravlja a da GC ima povećane materijalne potrebe u smislu odredbe čl. 312. ObZ -a, jer ide na logopedske terapije, a koji trošak tuženik nije sporio. Tužiteljica za uzdržavanje potražuje iznos od 264,00 Eura mjesečno po djetetu, a koji iznos sud procjenjuje objektivnim i realnim, posebno imajući u vidu da je mlt. VC ( rođena **.**.2015.) sada u dobi od 11 godina, mlt ŽC ( rođena **.**.2016.) je sada u dobi od 9 godina a mlt. GC koji je rođen **.**.2020. je sada u dobi od 6 godina, a minimalni novčani iznos koji predstavlja minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, a za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome i iznosi 264,00 EUR-a, a za dijete do 6 godina 17% prosječne mjesečne isplaćene neto plaće iznosi 224,00 eura prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (Narodne novine 75/25 od 14. ožujka 2025.), što za svo troje djece ukupno iznosi 752,00 eura.

    17. Nadalje, Čl. 311. st. 2. ObZ-a je propisano da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Iz utvrđenih imovinskih prilika tuženika kao davatelja uzdržavanja mišljenje je ovoga suda da je otac u mogućnosti participirati u utvrđenim potrebama uzdržavanja mlt. djeteta u dosuđenom iznosu, jer je zdrav i radno sposoban , te iako formalno nezaposlen i sam u svom iskazu navodi da radi na crno, te nije dokazao u tijeku postupka da nema mogućnosti stjecanja dodatnih izvora prihoda. Sudu je prilikom donošenja odluke o uzdržavanju bila odlučna i činjenica da tuženik stanuje u nekretnini u vlasništvu majke, te da isti nema troškove stanovanja u smislu da mora plaćati najam kao tužiteljica, a koja, s obzirom da djeca stanuju s njom, i snosi pretežiti dio svakodnevnih troškova života s troje maloljetne djece. Tuženik je naveo i da živi od ušteđevine, ali se nije htio izjasniti o kojem se iznosu radi, te nije sudu dostavio dokaz iz kojeg bi se utvrdio opravdani razlog zbog kojeg tuženik nije formalno zaposlen. Mlt. VC i ŽC su u vrijeme zaključenja ovog postupka učenice osnovne škole, pa pored elementarnih potreba, ima ju želju i interes i za društvenim životom, koji košta, tužiteljica potražuje iznose koji su minimalni, te sud smatra da su stvarne mogućnosti tuženika, koji je u dobi od 40 godina, da ostvaruje prihode veće od onoga što je tuženik nastojao prikazati. Slijedom navedenog ovaj sud je mišljenja da ukupan iznos od 752,00 Eura predstavlja iznos koji je u potpunosti u skladu s Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta, kada se uzmu u obzir stvarne mogućnosti zarade tuženika, te okolnosti na strani mlt djece. Po ocjeni ovog suda troškovi koje tužiteljica ima za mlt. djecu stranaka , su realni, nužni i opravdani te razumni obzirom na životne i materijalne okolnosti oba roditelja, a sud je uzdržavanje dosudio od podnošenja tužbe, jer su na temelju naprijed navedenih podataka, okolnosti zbog kojih je dosuđeno uzdržavanje postojale i u vrijeme podnošenja tužbe.

    18. Sud je o troškovima postupka odlučio slobodno, sukladno odredbi čl. 366. ObZ-a, vodeći računa o okolnostima slučaja i ishodu postupka te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, odnosno odlučeno je kao pod točkom V II. izreke ove presude.

    S u d a c:

    Ana Vuković

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

    Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

    Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka.

    O žalbi odlučuje Županijski sud.

    DNA :

    1. tužiteljici uz rješenje o naplati pristojbe za presudu i tužbu

    2. tuženiku po pun

    3. posebnoj skrbnici mlt. djeteta

    4. HZZSR, Područni ured Sesvete( navesti Klasu)

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.