Poslovni broj: R1 Ob-410/2025-19

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, OIB: 54566384631, po sutkinji Tatjani Škorić Radaković, u izvanparničnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Područni ured Rijeka, Laginjina 11a, zastupan po predstojniku TO i protustranke HO OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na [adresa], a s boravištem na [adresa], zastupan po posebnoj skrbnici LO, dipl.iur, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, T [adresa], radi lišenja poslovne sposobnosti, 15. lipnja 2026.

riješio je

HO OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1979. u [adresa], od majke JO i oca ĆO, djelomično se oduzima poslovna sposobnosti na način da nije sposoban samostalno:

- sklapati pravne poslove

- poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim javnim tijelima

- donositi odluke o zdravlju i liječenju te davati suglasnost za medicinske postupke i zahvate, uključujući davanje pristanka za bolničko liječenje

- poduzimati radnje i poslove koje se odnose na raspolaganje eventualno stečenom imovinom te novčanim iznosima iznad 500,00 EUR mjesečno - davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na odluke o promjeni mjesta prebivališta odnosno boravišta ili smještaja u socijalnu ustanovu ili udomiteljsku obitelj.

Obrazloženje

1. Predlagatelj Hrvatskog zavoda za socijalni rad (dalje: Hrvatski zavod) je podnio pred ovim sudom 23. lipnja 2025. prijedlog za djelomično oduzimanje poslovne sposobnosti protustranke HO, jer zbog svojeg duševnog zdravlja nije sposoban brinuti o svojim potrebama, pravima i interesima.

2. Protustranci je, a radi zaštite njezinih prava i interesa u ovom postupku postavljena posebna skrbnica temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Rijeka od 12. lipnja 2025., u osobi LO, diplomirane pravnice s položenim pravosudnim ispitom zaposlene u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze uvidom u medicinsku dokumentaciju, uvida u digitalne podatke evidencije o državljanstvu i matice rođenih, izvoda iz ZIS-a, socijalnoamnestičke podatke i zapisnika Hrvatskog zavoda a provedeno je i vještačenje po vještaku psihijatru Draganu Lovroviću (te je protustranka saslušana na ročištu održanom u njezinom domu 24. listopada 2025.

4. Protustranka je punoljetni hrvatski i slovenski državljanin. Zatečen je na adresi u prostoriji u prizemlju stambene zgrade odvojene od ostalih stambenih jedinica, koja se satoji od sobe i toaleta. Urednog je izgleda. Mota duhan u cigaretu. S istim se uspostavlja kominunikacija, na način da na postavljena pitanja ne odgovara usmeno, već odgovore piše na papir. Navodi da ima 46 godina, nema osobne iskaznice, kad ju je istekla ju je bacio, navodi da živi sam i ne zaključava se, a ulazna vrata drži otvorenim. Pokazuje da ima sve što mu treba. Ide u dućan i kupuje namirnice, ide baciti smeće. Pokazuje na romobil. Pomete ispred zgrade i dobiva đeparac. Kemijska mu prestaje raditi pa je uznemiren i traži novu te nastavlja pisati. Otac mu je u stanu na katu na kojeg pokazuje i zatiče se suznih očiju, a na papir zapisuje da "nije u redu". Zapisuje na papir da sam kuha i pere. Bole ga leđa no nije išao kod doktora, hoda jer je to dobro. Prije je radio mnoge poslove, u praoni i kao šofer. Misli da može i dalje živjeti kao do sada. Treba još tu ugraditi kuhinju. Na pitanje iz kojeg je razloga prestao govoriti, napisao je da su mu rekli "Šuti, zatvorit će te." Ne odgovara na pitanje da li je vlasnik nekretnina ili druge imovine, nema računa na banci, ima gotovinu kod sebe, najviše do 100 EUR.

4.1. U razgovoru s bratom DO, koji stanuje u istoj stambenoj zgardi, saznaje se da je HO prestao piti lijekove, a prestao je govoriti pred dvije godine, otkad ne uzima terapiju. S nikim ne razgovara. Otac mu daje za đeparac, za cigarete, funkcionira sam, pripremi si hranu u stanu kod oca. Otac stanuje sam, a brat DO na katu. Ima još dva brata.

4.2. Predlagatelj navodi da se protustranka vodi kao zaposlen u firmi svog oca i da koristi bolovanje, vlasnik je računa, a otac je opunomoćen za taj račun, nema svoje imovine, odnosno nije vlasnik nekretnina, niti pokretnina.

5. Vještak Dragan Lovrović je za potrebe ovog postupka izradio nalaz i mišljenje nakon izvršenog uvida u spis i dokumentaciju koja je priložena spisu, a i osobno je obavio psihijatrijski pregled protustranke.

5.1. Iz psihijatrijskog pregleda protustranke u svrhu vještačenja, vještak utvrđuje da se kontakt s protustrankom uspostavlja i održava uz poticaj, izbjegava određene teme i ne daje odgovore na sva pitanja. Razumije pojam poslovne sposobnosti i mišljenja je kako je u potpunosti očuvane poslovne sposobnosti.

5.2. Vještak zaključno utvrđuje da iz psihijatrijskog pregleda i dostupnih podataka proizlazi da protustranka boluje od Paranoidne shizofrenije (F 20.0).

5.3. Vještak pojašnjava da je karakteristika shizofrenih poremećaja općenito postojanje karakterističnih poremećaja mišljenja i percepcije te neadekvatni ili otupjeli afekt. Svijest je obično jasna, a intelektualne sposobnosti očuvane iako se s vremenom može pojaviti i kognitivni deficit. Poremećaj utječe na osnovne funkcije koje normalnoj osobi daju osjećaj individualnosti, jedinstvenosti i vlastita odlučivanja. Osoba oboljela od bolesti shizofrenog spektra često smatra da su njene najintimnije misli, osjećaji i postupci poznati drugima ili da ih drugi dijele s njom o čemu može razviti sumanuta objašnjenja u smislu da prirodne ili natprirodne sile mogu utjecati na njene misli ili postupke, često na bizaran način. Često su prisutne halucinacije, najčešće auditivne. Proces mišljenja postaje nejasan, eliptičan ili opskuran što može povremeno dovesti do nerazumljivog govora oboljelog. Česti su prekidi ili ubacivanja u misaoni tok. Osoba može imati osjećaj oduzimanja ili nametanja misli. Raspoloženje je na karakterističan način povišeno, kapriciozno ili neskladno. Ambivalencija i poremećaj volje mogu se izražavati kao inercija, negativizam ili stupor. Tijek bolesti može biti različit i ne mora biti obvezno kroničan. Prisutna je socijalna i radna nefunkcionalnost. Nadalje, postoje i dvije osnovne grupe simptoma. Produktivni (pozitivni) i neproduktivni (negativni). Produktivni simptomi su sumanute misli i ideje, progonstvene ideje, posljedično agresivno ponašanje. Nadalje, često su prisutne halucinacije, osobito slušne. To je grupa simptoma na koju se s danas dostupnom medikamentoznom terapijom može vrlo uspješno djelovati. Druga grupa simptoma je neproduktivna, a očituje se kroz neuklapanje u društvo, anhedoniji, izostankom potrebe za druženjem, ne uživanju u potpunosti u interpersonalnim relacijama. Ta simptomatika je inače teže dostupna terapijskim mjerama. Svi simptomi dovode do nefunkcionalnosti u društvu. Uzimanjem lijekova na simptome bolesti se može djelovati, osobito na produktivnu simptomatiku. Shizofrenija je trajna i kronična duševna bolest.

5.4. Protustranka da je zbog svojih duševnih smetnji disfunkcionalan u profesionalnoj, socijalnoj i emotivnoj sferi života. Nije si osigurao financijsku sigurnost. Relacije s drugim ljudima su vrlo oskudne i površne. Orijentiran je na svoja unutarnja proživljavanja izdvojeno iz realiteta. Klinička slika za pregleda u potpunosti odgovara osobi kod koje je došlo do kronificiranja paranoidne shizofrenije. Zapuštenog je vanjskog izgleda, ne skrbi o sebi i svojim potrebama. Potrebna sredstva za život osigurava mu otac. Iako negira većinu psihopatoloških fenomena evidentan je progonstveni obrazac, izbjegava određene teme, ne želi odgovarati na sva pitanja. Daje iskrivljene podatke, a kada ga se konfrontira s podacima iz spisa koji su drugačiji od onih koje on navodi, šuti i ne daje odgovore, osobito kada ga se pita o provedbi psihijatrijskog liječenja. Smatra da nije psihički bolestan. Nije socijaliziran i da mu ne pomaže otac našao bi se u životno ugrožavajućoj situaciji. Naime, iako je normalno kognitivno razvijen, nema teže tjelesne bolesti, nije zaposlen i ne čini ništa po pitanju toga da si osigura egzistenciju. Nema emotivnu vezu, nije uspostavio prijateljske relacije, živi u socijalnoj izolaciji koja je posljedica psihopatologije, a ne životnog stila. Navedena izolacija je posljedica prethodno navedenih neproduktivnih simptoma shizofrenije. No, vidljivo po obrascu komunikacije prisutni su i produktivni simptomi odnosno ideje proganjanja pa se u strahu izolira od drugih ljudi. Iz dokumentacije je razvidno kako mu je predlagano bolničko liječenje koje je odbijao. Liječenje koje je provedeno u Sloveniji , bilo je prisilno uz prethodno provedeno psihijatrijsko vještačenje. Kako bi se takve ideje držale pod kontrolom, potrebno je redovito provoditi psihijatrijsko liječenje, a od osobite je važnosti da redovito uzima antipsihotike tj. lijekove koji djeluju protiv takvih ideja. Budući da ideje ne doživljava bolesnim, ne uviđa potrebu za uzimanjem lijekova. Lijekovi ponekad imaju i neugodne nuspojave, a kako smatra da mu nisu potrebni, izbjegava njihovo uzimanje. Dakle, prisutne su progonstvene ideje, a za razgovora povremeno zastaje kao da osluškuje, što je ponašanje koje je karakteristično za osobe ometene slušnim halucinacijama. Sve navedeno su simptomi paranoidne shizofrenije. Okolinu i relacije među ljudima ne temelji na realitetu, već na svojim intrapsihičkim doživljajima. Stoga prema okolini reagira ne iz slobodne volje, već velikim dijelom iz psihopatologije. Nekritičan je prema potrebi liječenja i smještaja.

5.5. U kontekstu naloženog vještačenja potrebno je sagledati utječu li duševne smetnje koje su nedvojbeno prisutne na elemente poslovne sposobnosti i ako utječu u kojem rasponu. Poslovna sposobnost nije kompromitirana samom činjenicom prisustva bilo koje dijagnoze, već je potrebno sagledati kako duševne smetnje utječu na istu. Kod protustranke su zadovoljeni stručni kriteriji za postavljanje dijagnoze paranoidne shizofrenije. Riječ je o pravoj i trajnoj duševnoj bolesti. Izliječene nije moguće, a adekvatnom provedbom liječenja simptomi duševne smetnje se mogu držati pod kontrolom. Bolest utječe na testiranje realiteta. Odluke koje donosi utemeljene su na bolesnim idejama, a ne na slobodnoj volji. Odluke o svom životu dijelom donosi na bolesnim idejama neutemeljenim u realitetu i tako ugrožava svoj život i zdravlje. Životne okolnosti gleda, tumači i doživljava kroz bolesni dio osobnosti. Nadalje, bitna je činjenica i da nije kritičan prema potrebi liječenja. Zbog pogrešnih odluka temeljenih na bolesnom dijelu osobnosti, protustranka je donosio štetne odluke po sebe ili je zanemarivao određene aktivnosti koje je trebao provoditi. Zbog prisutne nekritičnosti prema svom stanju i potrebi liječenja mišljenja sam, da je zbog zaštite protustranke, ali i zaštite okoline, vještak smatra opravdanim lišiti ga samostalne brige o provođenju zdravstvene zaštite i liječenja uključujući hospitalizaciju. Bolest utječe na donošenje odluke o smještaju u socijalnu ustanovu ili udomiteljsku obitelj. Zbog ranije navedenog dezorganiziranog ponašanja koje nema određeni cilj, odluke donosi impulzivno, a i pod utjecajem psihopatologije te ga je potrebno u svrhu njegove zaštite lišiti poslovne sposobnosti u raspolaganju nekretninama, imovinom i redovitim mjesečnim primanjima iznad 500 ,00 eura. Ne može samostalno poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim javnopravnim tijelima. Nema sposobnost sklapati pravne poslove. Zdravstveno stanje protustranke nije prepreka za provedbu njegovog saslušanja pred sudom.

5.5. Zaključak je vještaka da protustranka nema sposobnost samostalno donositi odluke koje se odnose na sklapanje pravnih poslova, poduzimanje radnji pred sudskim, upravnim i drugim javnopravnim tijelima, donošenje odluka o zdravlju i liječenju, te davanju suglasnosti za smještaj na bolničko liječenje, poduzimanje radnji i poslova koji se odnose na raspolaganje imovinom te novčanim iznosima iznad 500,00 EUR mjesečno i o smještaju u socijalnu ustanovu ili udomiteljsku obitelj.

6. Predlagatelj, posebna skrbnica protustranke i Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Rijeka nisu imali primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

7. Cijeneći prethodno iznijeto, ovaj sud utvrđuje da protustranka, zbog svojeg zdravstvenog stanja, obilježenog dijagnozom Paranoidne shizofrenije (F 20.0), nije u mogućnosti u potpunosti brinuti se o svojim pravima i interesima. Ovakvo utvrđenje temelji se ponajprije na nalazu i mišljenju vještaka, koji sud u cijelosti prihvaća ocjenjujući ga izrađenim objektivno i stručno te u sukladnosti s ostalim dokazima koji prileže spisu. Osim toga, sud se i vlastitim opažanjem imao prilike uvjeriti u utvrđenja vještaka prilikom saslušanja protustranke. Protustranka zbog svog stanja nije u mogućnosti brinuti se odnosno odgovarajuće zaštititi svoja prava i interese. Imajući u vidu navedeno, a i činjenicu da je njezino stanje definitivno, bez mogućnosti poboljšanja, stav je suda da su se stekli uvjeti za djelomično lišenje poslovne sposobnosti protustranke.

8. S obzirom na odredbu članka 234. stavka 5. i 6. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15., 98/19., 47/20., 59/23. i 156/23. – dalje ObZ) sud je ograničenja poslovne sposobnosti odredio na način da protustranka nije sposobna samostalno sklapati pravne poslove, poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim javnim tijelima, donositi odluke o zdravlju i liječenju te davati suglasnost za medicinske postupke i zahvate, uključujući davanje pristanka za bolničko liječenje, poduzimati radnje i poslove koji se odnose na raspolaganje eventualnom imovinom te novčanim iznosima preko iznosa od 500,00 EUR mjesečno te davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na odluke o promjeni mjesta prebivališta odnosno boravišta ili smještaja u socijalnu ustanovu ili udomiteljsku obitelj. Sud ocjenjuje da se ovakvim ograničenjima u dovoljnoj mjeri štite prava i interesi protustranke, te da donošenjem ove odluke sud nerazmjerno ne zadire u njezina prava, već isključivo u onoj mjeri koliko je to potrebno radi njezine zaštite. Stoga je slijedom ovih utvrđenja, sud donio odluku kao u izreci ovog rješenja.

Rijeka, 15. lipnja 2026.

Sudac

Tatjana Škorić Radaković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja. Žalba se podnosi pisano u četiri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- predlagatelju

- protustranci HO

- posebnoj skrbnici protustranke

- po pravomoćnosti matici rođenih