REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 15, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: P-321/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Marini Smaić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja TJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima Marijanu Betlachu i Hrvoju Betlachu, odvjetnicima u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Grada Slavonskog Broda, Vukovarska 1, Slavonski Brod, OIB: 58007872049, zastupanog po punomoćniku Marku Bujiću, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate naknade, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika te tužitelja osobno, nakon javne objave presude, 12. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je Grad Slavonski Brod OIB: 58007872049, Vukovarska 1, Slavonski Brod izvlastio tužitelja TJ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] iz vlasništva nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to dijela kč. br. [katastarska čestica], dijela kč. br. [katastarska čestica] i dijela trokuta između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] u ukupnoj površini od 864 m2.

II. Nalaže se tuženiku Gradu Slavonskom Brodu, OIB: 58007872049, Vukovarska 1, Slavonski Brod isplatiti tužitelju TJ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 42.781,04 eura (slovima: četrdeset dvije tisuće sedam stotina centi) na ime naknade za izvlaštene nekretnine iz točke I. izreke presude zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku

- na iznos od 27.333,18 eura (slovima: dvadeset sedam tisuća tri stotine trideset tri eura osamnaest centi) počev od 19. lipnja 2018. pa do 31.prosinca 2022. po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023.god. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana,

- na iznos od 15.447,86 Eura (slovima: petnaest tisuća četiri stotine četrdeset sedam eura osamdeset šest centi) počev od 25. svibnja 2021. pa do pa do 31. prosinca 2022. po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023.god. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Gradu Slavonskom Brodu, OIB: 58007872049, Vukovarska 1, Slavonski Brod da tužitelju TJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 21.560,32 eura (slovima: dvadeset jednu tisuću pet stotina šezdeset eura trideset dva centi ) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 12. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. Srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu za iznos od 4.375,00 eura (slovima: četiri tisuće tri stotine sedamdeset pet eura) zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

IV. Odbija se u cijelosti zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj TJ (dalje: tužitelj) je 19. lipnja 2018. podnio tužbu protiv tuženika Grada Slavonskog Broda (dalje: tuženik) radi isplate naknade za izvlaštene nekretnine. U tužbi u bitnome navodi da je bio vlasnik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Slavonskom Brodu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , a koju je u naravi predstavljala k. č. br. [katastarska čestica] ukupne površine 6480m2. Navedenu nekretninu tužitelj je kupio, a obzirom da je bila neravna i sa brojnim depresijama istu je izravnavao periodično, sukladno svojim mogućnostima počev od proljeća 2009. godine. Za potrebe dovoza materijala za nasipavanje tužitelj se koristio dijelom kč. br. [katastarska čestica] te je ujedno i jedina osoba koja se služila navedenim prolazom isključivo za potrebe dovoza materijala za nasipavanje ranije spomenutih neravnina i depresija na k. č. br. [katastarska čestica].

1.1. Tužitelj je u travnju 2017. nekretninu upisanu u zkl.ul.br. 2103/192 parcelirao uslijed čega su nastale novoformirane čestice i to: kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] koje su u vlasništvu tužitelja i članova njegove obitelji. Dalje navodi da geodetski elaborat tvrtke Geokod d.o.o. iz [adresa], Klasa: 932-06/2017-02/667, Urbroj: 541-21-02/2-17-3 od 6. lipnja 2017., koji je sačinjen na zahtjev naručitelja Grada Slavonskog Broda, ovdje tuženika, sadrži snimanje nerazvrstane ceste " [adresa] u [adresa], a iz istoga da je razvidno kako je predmet elaborata kč. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu tužitelja) i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sastavni dio Geodetskog elaborata je Snimak izvedenog stanja iz kojega je razvidno kako je za izradu istoga korištena orto -foto snimka od 21. lipnja 2011. na kojoj je vidljiv put kojim se tužitelj služio poradi dovoza materijala za nasipanje i ravnanje svoje nekretnine, definiran kao " tucanik i loš asfalt".

1.1. Zaključkom tuženika Klasa: 340-01/16-01/130, Ur. broj: 2178/01-07-17-11 od 8. svibnja 2017. o izmjenama i dopunama Popisa nerazvrstanih cesta grada [adresa], Popis nerazvrstanih cesta grada [adresa] dopunjen je, među ostalim, i sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je nakon učinjene parcelacije bila u vlasništvu tužitelja u cijelosti.

1.2. Tuženik se temeljem Rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižnog odjela, broj: Z-6030/2017 od 14. lipnja 2017. u zemljišnim knjigama toga suda upisao kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] u naravi nerazvrstana cesta Turopoljska ulica površine 676 m2, a koja čestica je djelomično nastala cijepanjem kč. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu tužitelja) u naravi Imotska ulica Livada površine 844 m2 i kč. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu tužitelja) u naravi Imotska ulica Livada površine 1592m2. Tužitelj navodi da mu je tuženik na ovaj način oduzeo pravo vlasništva na dijelu kč. br. [katastarska čestica] jednako kao i na dijelu kč. br. [katastarska čestica], bez naknade pa da je na opisani način izvršio potpuno izvlaštenje tužitelja slijedom čega tužitelju primjenom odredbe članka 11. u svezi s odredbom članka 46. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade pripada pravo na naknadu za izvlašteni dio nekretnine upisane u kč. br. [katastarska čestica] i za izvlašteni dio nekretnine upisane u kč. br. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to razmjerno veličini izvlaštenih dijelova te u visini tržišne vrijednosti istih.

1.3. Tužitelj je podneskom od 26. listopada 2017. pozvao tuženika na isplatu naknade za izvlaštenu nekretninu. Tuženik se na zahtjev tužitelja očitovao podneskom od 10. studenoga 2017. odbivši zahtjev tužitelja uz pojašnjenje kako se u konkretnom slučaju ne radi o izvlaštenju već o stjecanju na temelju zakona osnovom čega tužitelju ne pripada pravo na naknadu.

1.4. Tužitelj ističe da Zakon o cestama ne ekskulpira tuženika obveze na naknadu za izvlaštenje, točnije da je člankom 7. stavkom 3. i 4. navedenoga Zakona izričito propisano u kojem slučaju se kod izvlaštenja ne plaća naknada dosadašnjem vlasniku, a primjena kojih odredbi o predmetnoj pravnoj stvari nema mjesta. Nadalje, da je člankom 33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a jednako tako i člankom 50 stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske normirano pravo tužitelja na naknadu (jednako i Ustavni sud Republike Hrvatske, Rješenje br.U-I-6280/2014 od 07. veljače 2017.) u slučaju oduzimanja prava vlasništva, dok odredbama Zakona o cestama nije derogirana citirana odredba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koja sukladno ustavnopravnom jamstvu vlasništva i opravdanosti njegova ograničenja, predviđa pravo tužitelja na naknadu onda kada je njegovo pravo zakonom ograničeno ili kao ovdje, oduzeto. Slijedom navedenoga, tužitelj predlaže sudu donijeti odluku kao u izreci, a tuženika obvezati na naknadu troškova postupka tužitelju.

1.5. Tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev nakon provedenog geodetskog vještačenja podneskom od 25. svibnja 2021. na način da je zahtijeva utvrđenje da je tuženik tužitelju oduzeo pravo vlasništva nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] u cijelosti te na dijelu nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] u površini od 20 m[2] , bez naknade za izvlaštene nekretnine.

1.6. U podnesku od 26. svibnja 2021. tužitelj je istaknuo da je 11. svibnja 2021. na kućnu adresu primio Rješenje suda broj Z-3234/2021 od 04. svibnja 2021. iz kojega je razvidno kako je Prijavnim listom Klasa: 932-06/2021-02/257 od 16. ožujka 2021. skicom izmjere, očitovanjem Upravnog odjela za gospodarstvo tuženika od 9. ožujka 2021., kopijom katastarskog plana, odlukom o izmjenama i dopunama Odluke tuženika o nerazvrstanim cestama na području grada [adresa] od 2. veljače 2021., očitovanjem Elektre Slavonski Brod od 30. travnja 2021. i čl. 131 Zakona o cestama, "radi usklađenja stvarnog stanja i zemljišne knjige” u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nekretnina tužitelja oznake kč. br. [katastarska čestica] sa 416 m2 u cijelosti poništena te spojena u kč. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u vlasništvu tuženika.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se protivi tužbenom zahtjevu tužitelja te da isti smatra neosnovanim u cijelosti. Tuženik čini nespornim činjenicu da su predmet geodetskog elaborata bile nekretnine oznake kč. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – kao nerazvrstana cesta – Turopoljska ulica u gradu [adresa], ali ne i kč. broj [katastarska čestica]. Kao bitno tuženik napominje da je stekao vlasništvo nekretnina tužitelja temeljem odredbe Zakona o cestama i Zaključka o izmjenama i dopunama Popisa nerazvrstanih cesta Grada Slavonskog Broda od 8. svibnja 2017. tako da je vlasništvo nad nekretninama tužitelja stekao originarno, temeljem zakona.

2.1. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer smatra da je za ovu naknadu eventualno odgovorna Republika Hrvatska.

2.2. Dalje navodi da je člankom 101. stavkom 1. Zakona o cestama nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi te da je isto tako odredbom članka 133. stavka 1. Zakona o cestama propisano da se nerazvrstane ceste iz članka 131. stavka 1. i članka 132. članka 1. ovog Zakona evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste, javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe. Stoga, tuženik smatra da je stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini temeljem citiranih zakonskih odredbi, na temelju geodetskog elaborata za cestu – Turopoljsku ulicu br. 92/17 od 6. lipnja 2017. te rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Z - 6030/2017 od 14. lipnja 2017.

2.3. Ističe prigovor zastare u odnosu na tražbinu koja je predmet zahtjeva. Navodi da je sam Zakon o cestama temeljem kojeg je tuženik stekao pravo vlasništva nad predmetnim nekretninama tužitelja donesen 2011. godine, a kako je tužbeni zahtjev podnesen 2018. godine da je istaknuti prigovor zastare potraživanja u potpunosti osnovan. Tuženik također ukazuje i na činjenicu da rok zastare u odnosu na istaknuto potraživanje počinje teći najkasnije od trenutka donošenja Zakona o cestama ako ne i ranije. Navodi da je Zakon o cestama jasno odredio da ex lege ta nekretnina postaje vlasništvo tuženika bez obzira na postojeće upise, a ex lege nekretnina je ostala javno dobro u općoj uporabi. Navodi da je bitna i narav predmetne nekretnine, a ista da se ranije koristila kao cesta, put i prije stupanja na snagu Zakona o cestama nije više bila u posjedu tužitelja te samim time da je i pravo na naknadu koju tužitelj potražuje od tuženika počelo teći i prije donošenja Zakona o cestama. Navodi da tužitelju nije moglo ostati nepoznato od kada mu je stvarno oduzeta nekretnina, odnosno od kada se koristi kao javno dobro dostupno svima i u koju svrhu se koristi te da je i iz same tužbe razvidno da je tužitelj upoznat sa činjenicom da se predmetna nekretnina koristila kao vidljiv put – prolaz.

2.4. Osporava i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva te smatra da se predmetna nekretnina ne može promatrati kao građevinsko zemljište, jer je bitna narav iste, točnije kako se nekretnina koristila kroz povijest. Navodi da se iz samo tužbenog zahtjeva tužitelja, kao i kopije plana za predmetnu nekretninu može nedvojbeno utvrditi da se ista dugi niz godina koristila kao put – cesta.

2.5. Slijedom navedenoga, predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan te naložiti tužitelju da naknadi tuženiku troškove ovog parničnog postupka.

3. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sve materijalne dokaze priložene uz tužbu te je ista pročitana i to: potvrda parcelacijskog elaborata za kč. br. [katastarska čestica] k.o. Brodski Varoš od 13. travnja 2017. (str. 6), izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str.7), izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 8), geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste „Turopoljska“ izrađen od Geokod d.o.o. [adresa] (str.9-17), zahtjev tužitelja za isplatu naknade od 26. listopada 2017. (str.18 -19), očitovanje tuženika na zahtjev tužitelja za isplatu naknade (str.20), rješenje Skupštine Općine Slavonski Brod od 19. listopada 1990. (str.34), Zaključak tuženika od 29. listopada 2002. o određivanju naziva imena novonastalim ulicama na području Mjesnog odbora Budainka i Mjesnog odbora Josip Juraj Strossmayer (str.35), očitovanje tuženika o statusu nerazvrstane ceste – Turopoljska ulica od 30. svibnja 2017. (str. 36), skica izmjere parcelacije na kč. br. [katastarska čestica] od 5. travnja 2017. (str. 47), kopija plana (str. 48), izvršen je uvid i pročitan je spis predmeta ovog suda broj Z- 6030/17, provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Mariju Tomiću, mag. ing. Geodezije iz [adresa] (str.80-100), provedeno je građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjeniu nekretnina Veroniki Petrić-Stepanović, ing. građ. radi utvrđenja tržišne vrijednosti predmetnih nekretnina (str.112-133), iskaz vještaka Veronike Petrić-Stepanović, ing. građ saslušane na glavnoj raspravi 12. travnja 2024. (str.195-200) te je saslušan tužitelj TJ kao stranka u svrhu dokazivanja (str. 195-200 spisa). Uvidom u spis predmeta Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda broj Z-6030/17 utvrđeno je da se u istome nalazi dokumentacija koju su stranke već priložile u ovom postupku.

3.1. Druge dokaze sud nije provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14.: ZPP) kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

3.2. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno u smislu odredbe članka 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan te je presudom od 30. travnja 2024. poslovni broj: P-238/2018-39 utvrdio da je tuženik izvlastio tužitelja iz vlasništva nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] u površini od 20 m2 i kč. br. [katastarska čestica] u cijelosti, naložio je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 39.816,84 eura na ime naknade štete za izvlaštene nekretnine iz točke I. izreke presude zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 19. lipnja 2018. pa sve do isplate te je naložio tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka u iznosu 9.942,82 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 30. travnja 2024. do isplate.

3.3. Povodom žalbe tuženika, rješenjem Županijskog suda u Sisku poslovni broj: Gž- 619/2024-3 od 26. lipnja 2024., presuda ovog suda od 30. travnja 2024. ukinuta je u pobijanom dijelu kojim je točkom I. izreke presude usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice, cijelosti te je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

3.4. U skladu sa uputom drugostupanjskog suda, u ponovljenom postupku ovaj je sud trebao ponovno izvesti sve već izvedene dokaze i na temelju njihove ocjene donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu i troškovima postupka.

3.5. Slijedom navedenoga, radi potpunog i pravilnog utvrđenja odlučnih činjenica sud je u ponovljenom postupku izveo sve već izvedene dokaze te su ponovno provedena vještačenja, građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Veroniki Petrić Stepanović i geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Mariju Tomiću. Jednako tako, sud je ponovno proveo dokaz uviđajem na licu mjesta u nazočnosti oba stalna sudska vještaka.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog neovlaštenog oduzimanja nekretnine od strane tuženika.

4.1. Između stranaka u postupku nije bilo sporno da bile nekretnine oznake kč. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – kao nerazvrstana cesta – Turopoljska ulica u gradu [adresa], ali ne i kč. broj [katastarska čestica] te da je tuženik kao jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze predmetne nekretnine, odnosno nerazvrstana cesta, stekao vlasništvo predmetne nekretnine koja je bila u vlasništvu tužitelja te da je u skladu sa odredbom članka 101. stavka 1. Zakona o cestama izvršio upis svog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

4.2. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, pasivna legitimacija tuženika te je li nastupila zastara tužiteljeva potraživanja. Sporno je je li tuženik stekao vlasništvo predmetnih nekretnina originarno, temeljem zakona, u trenutku donošenja Zakona o cestama koji je donesen 2011. godine ili onoga trenutka kada je nerazvrstana cesta izgrađena i uređena kao cesta, 2017., odnosno 2021. godine. Sporna je narav nekretnine prije oduzimanja, odnosno je li se predmetna nekretnina ranije koristila kao cesta, put i prije stupanja na snagu Zakona o cestama odnosno je li bila u posjedu tužitelja pa je samim time sporno je li pravo na naknadu koju tužitelj potražuje od tuženika počelo teći i prije donošenja Zakona o cestama.

4.3. Podneskom od 19. rujna 2025. tužitelj obrazlaže tijek oduzimanja nekretnina, odnosno da se radi o dva zasebna oduzimanja nekretnina. Javnim pozivom objavljenim od strane tuženika nositeljima prava na nekretninama, između ostaloga i nositeljima prava na nekretninama "...Turopoljska ulica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]", da tuženik započinje sa postupkom evidentiranja nerazvrstanih cesta u navedenim katastarskim općinama, ali tužitelj nije dobio posebnu obavijest sve dok nije dobio rješenje zk odjela. Tužiteljeva nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – selo- cesta imala je u to vrijeme površinu od 1592 m2 koju je tužitelj kupio. Tek 2016. godine ova čestica oznake kč. br. [katastarska čestica] obuhvaćena je urbanističkim planom i bilo ju je moguće cijepati pa je tužitelj proveo parcelaciju nekretnine i formirao od ove čestice 12 novih čestica i to kč. br. [katastarska čestica] do 2013/322 s tim da je od osnovne čestice pod brojem kč. br. [katastarska čestica] ostala površina od 1592 m2, dakle ukupno je formirano 13 čestica što je vidljivo iz elaborata, a od dijela bivše jedinstvene kč. br. [katastarska čestica] nastala je i sporna kč. br. [katastarska čestica]. Sve čestice su formirane radi prodaje. Tužitelj ističe da je kč. br. [katastarska čestica] prije oduzimanja imala površinu od 844 m2.

4.4. Pri prvom oduzimanu nekretnina tužitelja od strane tuženika, a za potrebe formiranja Turopoljske ulice tuženik je temeljem zaključka od 8. svibnja 2017. o izmjenama i dopunama Popisa nerazvrstanih cesta grada Slavonskog Broda i prijavnog lista oduzeo tužitelju dio kč. br. [katastarska čestica] i to u površini od 428 m2 , dok je tužitelju u vlasništvu ostala kč. br. [katastarska čestica] u dijelu površine 416 m2, dok je oduzeti ove čestice u površini od 428 m2 pripojen kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je novoformirana i nosi naziv Turopoljska – nerazvrstana cesta površine 676 m2. Istovremeno pri formiranju nove kč. br. [katastarska čestica] tuženik oduzima tužitelju i dio kč. br. [katastarska čestica] u površini od 20 m2 čime se faktično odcjepljuje od njegove čestice, a što je vidljivo iz snimke izvedenog stanja. Dakle, tužitelju je za formiran je Turopoljske ulice oduzeto ukupno 448 m2 (428 + 20).

4.5. Nadalje, navodi da se treće oduzimanje događa za vrijeme trajanja predmetnog parničnog postupka te obrazlaže da je predmetni parnični postupak pokrenut radi oduzetih 448 m2, ali je tužitelj na uviđaju na licu mjesta održanom 9. travnja 2021. saznao da mu je oduzeta i preostala površina od kč. br. [katastarska čestica] koja je tada imala površinu od preostalih 416 m2, a što je tužitelj obuhvatio proširenjem tužbenog zahtjeva. Dakle, tužitelju je 2021. oduzet i preostali dio kč. br. [katastarska čestica] i to u ukupnoj površini koju je imala prije oduzimanja odnosno u površini od 844 m2 (428 +416 m2) koju je imala kada je formirana nakon cijepanja 2017. godine.

4.6. Dalje navodi da je temeljem Geodetskog elaborata tvrtke Geokod od 21. ožujka 2021. za potrebe provođenja promjene u katastru zemljišta, izrađen u svrhu evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste na kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] – naziv ceste Ulica Antuna Branka Šimića, razvidno da je kč. br. [katastarska čestica] u površini od 416 m2 spojena u 2103/1 ulica površine 8335 m2 koja je u vlasništvu tuženika.

4.7. Tužitelj ističe da su sve nekretnine koje su mu oduzete asfaltirane 2022. čime je omogućen promet svim vozilima, dok je iz orto-foto snimki vidljivo da oduzete nekretnine prije oduzimanja, odnosno prije 2017. godine nisu predstavljale cestu već da su samo bili vidljivi kolotrazi koje je napravio tužitelj pri nasipavanju zemljišta.

4.8. Na navode tuženika da se radilo o cesti tužitelj dostavlja zk izvadak i to zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iz kojega je razvidno da nigdje nije evidentirana cesta kao i rješenje komunalnog redarstva od 13. srpnja 2017. kojim je tužitelju naloženo da pokosi između ostaloga i spornu kč. br. [katastarska čestica] pa nije logično da se nešto što je navodno "cesta" treba kositi. Slijedom navedenoga, tužitelj traži da naknadu tržišne vrijednosti njegovih nekretnina u ukupnoj površini od 864 m2 pa predlaže ponovno provesti geodetsko vještačenje i građevinsko vještačenje.

5. Iz izvatka iz zemljišne knjige za nekretnine upisane u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k.o. Brodski Varoš sa stanjem zemljišne knjige na dan 14. lipnja 2018. proizlazi da je vlasnik nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] tužitelj TJ.

5.1. Iz zaključka tuženika o izmjenama i dopunama popisa nerazvrstanih cesta Grada Slavonskog Broda, od 8. svibnja 2017. proizlazi da su istim donesene izmjene i dopune popisa nerazvrstanih cesta koji je sastavni dio Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Slavonskog Broda na način da se popis nerazvrstanih cesta koji se odnosi na katastarsku općinu [katastarska općina] dopunjuje i mijenja između ostaloga i u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] Turopoljska ulica.

5.2. Iz očitovanja tuženika o stanju nerazvrstane ceste - Turopoljska ulica od 30. svibnja 2017. proizlazi da se tuženik za potrebe provedbe Elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste izrađenog od poduzeća Geokod d.o.o. Slavonski Brod očitovao da je predmet Geodetskog elaborata nerazvrstana cesta Turopoljska ulica u gradu [adresa] kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da geodetski elaborat izvedenog stanja prema novom stanju odgovara izvedenom stanju ceste te da je predmetna cesta izgrađena do stupanja na snagu zakona o cestama.

5.3. Navod tuženika da je predmetna cesta izgrađena do stupanja na snagu Zakona o cestama kontradiktoran je provedenim vještačenjima i iskazu tužitelja iz kojega proizlazi da je 2007. kupio predmetno zemljište površine 6.500 m[2] te da je predmetna nekretnina u naravi bila šikara koju je raskrčio i u razdoblju od tri do četiri godine na istu nasipavao zemlju. Nekretnina je poravnata bagerima. Kamioni su do njegove parcele pristupali od Turopoljske ulice. 2017. godine mu je supruga javila da je poštom dobila obavijest iz zemljišnoknjižnog odjela da je jedan dio parcele oduzet za nerazvrstanu cestu te da je ista prepisana na Grad Slavonski Brod. Na tu oduku izjavio je žalbu koja je odbijena. Dana 15. svibnja 2017. Grad Slavonski Brod uputio je javni poziv vezano za izvlaštenje parcela, a u njima je bila navedena i njegova parcela broj 2103/192. Parcela koju su mu oduzeli kasnije oznake kč. br. [katastarska čestica] nije bila navedena u tom javnom pozivu. Naknadno u odluci Grada Slavonskog Broda kojom se oduzima nekretnina nije navedena parcela 2103/192, nego parcela 2103/322, s tim da je u površini od 20 m[2] izvlašteno od parcele 2103/192. Od Grada Slavonskog Broda nastavio je dobivati opomene prema kojima je dužan kositi i održavati parcelu 2103/322 premda je ista izvlaštena. Najprije je 2017. izvlašten samo dio te parcele u površini od 468 m[2] , a potom je 2021. izvlašten i ostatak parcele u površini od 416 m , što je tužitelj saznao tek na samom ročištu za uviđaj koji je proveden od strane ovoga suda uz vještaka geodeta Marija Tomića. Tužitelj je sudu dao na uvid rješenje Grada Slavonskog Broda od 13. srpnja 2017. kojim mu se nalaže da kosi travu, uklanja šikaru i održava nekretnine na lokaciji [adresa], među kojima je i predmetna izvlaštena kč. br. [katastarska čestica]. Rješenje je preslikano za sudski spis, a primjerak je uručen i punomoćnici tuženika. Prema orto-foto snimkama od 2011. pa nadalje ne postoji odnosno nije vidljiva cesta koju tuženik označava kao Turopoljska cesta. Upitan je li se obratio tuženiku za naknadu vezano za izvlaštene parcele, tužitelj je iskazao da se obratio Gradu Slavonskom Brodu, ali da nije dobio nikakvu naknadu. Nadalje, tužitelj je istaknuo da od 2007. do 2016. nije bila moguća parcelacija predmetne nekretnine, da se radilo o građevinskom zemljištu, ali da nije bila moguća parcelacija sve do 2016. kada je promijenjen urbanistički plan pa je dopuštena parcelacija. 2017. godine je radio parcelacijski elaborat koji je ovjerio u Gradu Slavonskom Brodu, Županiji brodsko- posavskoj, a prethodno su zatraženi i brojevi parcela. Ukupno sam je dobio 13 parcela od tog zemljišta. 2022. je ponovno dobio obavijest od Grada Slavonskog Broda da mora pokositi nekretninu, a potom ga je nazvao jedan od susjeda da se ondje počela graditi cesta i kanalizacija. Te 2022. godine je asfaltirana cesta i postavljena je rasvjeta. Navedene parcele je prodavao, a na ukupno četiri parcele izgrađene su kuće za koje su vlasnici dobili sve potrebne dozvole. Ulica u kojoj su izgrađene kuće na parcelama koje je prodavao nosi naziv [adresa]. Kupci predmetnih čestica nisu koristili njegovu parcelu 2103/322 kao put odnosno cestu do svojih parcela, oni s tim putem nemaju ništa jer oni imaju asfaltirani put iz [adresa]. Isključivo se on koristio svojom parcelom 2103/322 za pristup na svoju nekretninu. Jednako tako i ostale kuće uz nasutu cestu nisu istu morale koristiti radi pristupa do svojih nekretnina, jer su imali pristup svojim nekretninama iz Šimićeve ulice. U vrijeme kada ju je kupio svoju česticu ona se zvala Brodske Čaire put. Ista nije pripadala nikakvoj cesti niti je imala adresu. Ulica preko koje je prošla cesta koja prolazi preko njegove čestice 2103/322, zove se Turopoljska, a u nastavku Šimićeva ulica budući da se radilo o izvlaštenju u dva navrata.

5.4. Iskaz tužitelja potkrjepljuju i materijalni dokazi iz kojih proizlazi da je nekretnina tužitelja oznake kč. br. [katastarska čestica] tek 2017. stekla status nerazvrstane ceste nakon donošenja Zaključka o izmjenama i dopunama popisa nerazvrstanih cesta Grada Slavonskog Broda, Klasa: 340-01/16- 01/130 Ur. broj 2178/01-07-11, od 8. svibnja 2017. kada se popis nerazvrstanih cesta koji se odnosi na k. o. [katastarska općina] dopunio sa katastarskom česticom Turopoljska ulica, u vlasništvu tužitelja te nakon donesenog očitovanja Upravnog odjela za graditeljstvo Grada Slavonskog Broda od 30. svibnja 2017. radi provedbe Elaborata izvedenog stanja kojeg je predmet nerazvrstana cesta Turopoljska ulica u Gradu Slavonskom Brodu te provedbe prijavnog lista u zemljišnoj knjizi kada je ista zemljišnoknjižna čestica uknjižena u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao javno dobro u općoj uporabi neotuđivo vlasništvo tuženika i kada je tuženik 2017. izgradio cestu koja ima status izgrađene asfaltne nerazvrstane ceste tuženika namijenjene odvijanju dvosmjernog prometa. Tužiteljev iskaz u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] potkrjepljuje nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke.

5.5. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Marija Tomića koji je izrađen u prvostupanjskom postupku prije donošenja presude ovoga suda koja je ukinuta odlukom Županijskog suda u Sisku, proizlazi da je vještak utvrdio da se na licu mjesta, na terenu preko kč. br. [katastarska čestica] (Prilog 2 ) nalaze kolotrazi na livadi, a kč.br da je 2103/192 Šumarak, a sadašnje stanje katastarskih mapa prikazano je u Prilogu 3, orto- foto snimka. Uvidom u najnovije podatke zemljišne knjige i katastra vještak je utvrdio da je trenutno stanje vlasništva na navedenim česticama različito od stanja u katastru pa da je iz zk izvatka broj 5231 k. o. [katastarska općina] vidljivo da nema kč. br. [katastarska čestica]., dok je iz spiska promjena u zk. ulošku broj [broj ZK uloška] (Prilog 5) vidljivo da je navedena čestica otpisana iz vlasništva TJ te da je spojena u kč. br [katastarska čestica] Ulica Branka Simića sa 8335 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvo Grada Slavonskog Broda (Prilog 6 ). Ta promjena i spajanje kč. br. [katastarska čestica] sa kč. br. [katastarska čestica] vidljiva je na skici izmjere od ožujka 2021. broj elaborata 2021-55 (Prilog 7). Dakle iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je nekretnina tužitelja oznake kč. br. [katastarska čestica] u cijelosti otpisana iz vlasništva tužitelja i spojena u kč. br. [katastarska čestica] Ulicu Branka Šimića sa 8335m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvo tuženika.

5.6. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Maria Tomića, a sud je nalaz prihvatio jer je isti sačinjen na jasan i određeni način, izrađen je objektivno i u skladu sa pravilima struke te je valjano i logično obrazložen. Vještak nije saslušan na glavnoj raspravi jer su se parnične stranke suglasile da istoga nije potrebno usmeno saslušavati budući da nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje ovog vještaka. Nalaz i mišljenje vještaka o relevantnim činjenicama u skladu je sa iskazom tužitelja.

5.6. Prvotno provedenim građevinskim vještačenjem utvrđena je tržišna vrijednost nekretnina koje je tuženik bez naknade oduzeo tužitelju. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Veronike Petrić-Stepanović, ing. građ. proizlazi da tržišna vrijednost nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] iznosi 13.274,24 eura, a nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] iznosi 49.593,02 eura, dakle ukupno 62.867,26 eura. Tuženik je prigovarao visini utvrđene tržišne vrijednosti predmetnih nekretnina. Tužitelj u tužbi potražuje naknadu u iznosu 300.000,00 kuna što prema fiksnom tečaju konverzije[1] odgovara iznosu 39.816,84 eura kako je navedeno u izreci presude.

5.7. Saslušana na glavnoj raspravi 12. travnja 2024. vještakinja Petrić-Stepanović iskazala je da prilikom izrade nalaza i mišljenja nije imala uvid u parcelacijski elaborat i prijavni list za predmetnu nekretninu te da je u svom nalazu i mišljenju označila tržišnu vrijednost kč. br. [katastarska čestica] i površinu čestice na trećoj stranici nalaza i mišljenja gdje se nalazi sažetak važnih podataka. Tržišnu vrijednost označila je prema izračunu vrijednosti usporednih nekretnina realiziranih kupoprodajnih ugovora koji su naznačeni na str. 8 i 9 nalaza i mišljenja. S obzirom da je na 3. stranici nalaza označena površina čestice kč. br. [katastarska čestica] sa 416 m[2] , odnosno da nije navedena površina od 844 m kako proizlazi iz povijesnog zk. izvatka za predmetnu česticu, vještak inja je pojasnila da su u geodetskom elaboratu, prilogu 1 naznačene površine katastarskih čestica i to kč. br. [katastarska čestica] od 1592 m[2] i kč. br. [katastarska čestica] od 416 m . Sud je nalaz vještakinje Petrić- Stepanović prihvatio jer je isti sačinjen na jasan i određeni način, smatrajući da je isti izrađen objektivno i u skladu sa pravilima struke te da je valjano i logično obrazložen.

5.8. Međutim, kako to utvrđuje i na što ukazuje drugostupanjski sud vještakinja Veronika Petrić Stepanović je navela da prilikom izrade nalaza i mišljenja nije imala uvid u parcelacijski elaborat i prijavni list za sporne nekretnine slijedom čega je u ponovljenom postupku bilo potrebno provesti novo vještačenje sa istim vještacima pri čemu su vještaci imali na raspolaganju sve isprave priložene u spisu pa tako i navedeni parcelacijski elaborat i prijavni list.

5.9. Drugostupanjski sud navodi da prvostupanjski sud nije ocjenjivao značaj dokaza koje je dostavio tuženik, a koji se sastoje od snimke Državne geodetske uprave iz 1996. godine, Zaključka Gradskog vijeća od 20. svibnja 1991. i Rješenja Skupštine Općine Slavonski Brod od 19. listopada 1990. međutim, za istaknuti je da je tuženik snimku DGU dostavio tek nakon zaključenja prethodnog postupka, dok Rješenje o preimenovanju ulica od 1990. nije dokaz da bi današnja Turopoljska ulica u svojoj površini obuhvaćala čestice tužitelja, nego upravo suprotno, a što tijekom postupka ističe tužitelj da su njegove čestice oduzete za potrebe formiranja Turopoljske ulice, ali ne u opsegu kakvog je imala, nego je ista produljena oduzimanjem dijela nekretnina tužitelja koje nikada nisu bile niti put niti cesta kako će to kasnije utvrditi i sami vještaci. U odnosu na izvješće o utvrđivanju granica zemljišta na kojemu je izvedena cesta koje je sastavni dio elaborata tvrtke Geokod iz [adresa], a u kojemu je navedeno a je prije početka radova putem lokalnog dnevnika Glas Slavonije upućena obavijest i javni poziv o početku obilježavanja granica zemljišta ceste nositeljima prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojemu je izvedena nerazvrstana cesta ističe se da je na istome navedeno da na javni uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste održan 19. svibnja 2017. nije pristupio nitko od nositelja prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojemu je izvedena nerazvrstana cesta što potkrjepljuje navode tužitelja da o istome nikada nije obaviješten te da je o oduzimanju nekretnina za potrebe formiranja Turopoljske ulice saznao tek po primitku rješenja zemljišnoknjižnog odjela. Da tužiteljeve nekretnine nikada nisu predstavljale put, odnosno nerazvrstanu cestu ponovno su potvrdili i stalni sudski vještaci.

5.10. Vještak Mario Tomić u svom (ponovljenom) nalazu i mišljenju utvrđuje da je od tužitelja od siječnja 2017. do danas, a sve za potrebe Turopoljske ulice i Ulice Antuna Branka Šimića oduzeto ukupno 864 m2 površine koja je nastala parcelacijom 2017. od dijela kč. br. [katastarska čestica] i dijela od 20m2 trokuta između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. Dio od 20 m2 je dio između kč. br. [katastarska čestica]. Usporedbom orto-foto snimaka iz 2011., 2014., 2020., 2021., se može utvrditi da put ne postoji te da se radi o nekretnini obrasloj grmljem, dok se put prvi put pojavljuje tek na orto-foto snimku iz 2022. godine. Nadalje, da se do 2007. kada je tužitelj kupio sporne nekretnine [adresa] protezala do tadašnje kč. br. [katastarska čestica] te da se nije protezala do današnje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je bila na južnoj strani osnovne kč. br. [katastarska čestica] u površini od 6480 m2 vidljivo na skici izmjere. Prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja na ročištu za glavnu raspravu održanom 7. svibnja 2026. vještak je ostao u cijelosti pri svom nalazu i mišljenju te je istaknuo da se sjeća što su u naravi predstavljale kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] na uviđaju na licu mjesta koji je održan u travnju 2021. te da je na navedenim česticama bilo grmlje i da su djelomično bili vidljivi tragovi od vozila na livadi, a što je vidljivo i u prilogu broj 8 dopune nalaza i mišljenja kao i iz ortofoto snimke iz 2021. godine. Tu je zorno vidljivo da je dio nekretnine oduzet od tužitelja u površini navedenoj u nalazu, a ko ju sada predstavlja Turopoljska ulica, 2021. godine u naravi bila livada i grmlje.

5.11. U ponovljenom postupku vještakinja Veronika Petrić Stepanović utvrđuje za nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica], k.o. Brodski Varoš površine 416 m2 vrijednost u iznosu 15.447,86 eura, a za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], k.o. Brodski Varoš površine 448 m2, vrijednost u iznosu 27.333,18 eura. Prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja na ročištu za glavnu raspravu održanom vještakinja je navela da ostaje pri svom nalazu i mišljenju te je pojasnila da je na prvom uviđaju na licu mjesta koji je proveden u ovom postupku 7. svibnja 2021. kao što je vidljivo iz fotografija nalaza i mišljenja koji je sudu dostavljen 8. lipnja 2021. da je je parcela kč. br. [katastarska čestica] predstavljala nasuti put i travnatu površinu te da se na samu parcelu nije moglo pristupiti jer je na istom bila travnata površina koju je mogla pješke prehodati.

5.12. Slijedom navedenoga, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da predmetne čestice koje su oduzete tužitelju kao nerazvrstana cesta nisu u naravi predstavljale put, odnosno cestu niti su ikada ranije korištene u tu namjenu. Okolnost da je neka nekretnina opisana kao put Čaire ili cesta u zemljišnoj knjizi ne znači da ona to u stvarnosti jest, odnosno da stvarno stanje ne odgovara upisu u zemljišnoj knjizi.

6. Slijedom navedenoga, ističe se da je Zakon o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14., dalje: ZoC) stupio na snagu u srpnju 2011. godine te da su prema odredbi članka 98. ZoC nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona i to posebice ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), ceste koje povezuju naselja, ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, druge ceste na području naselja i gradova. Nekretnine koje su oduzete tužitelju kao nerazvrstane ceste to nikada nisu bile u smislu citiranih zakonskih odredbi.

6.1. Prema odredbi članka 131. stavka 1. ZoC-a ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste. Prema odredbi stavka 2. istoga članka ZoC-a, postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave. Stavkom 3. istoga članka ZoC-a propisano je da se nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Prema odredbi stavka 4. istoga članka ZoC-a nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

7. Prigovor zastare nije osnovan. Naime, iz spisu priloženih i gore navedenih materijalnih dokaza proizlazi da je tuženik pristupio izgradnji predmetne ceste tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2017. temeljem projektne dokumentacije i tehničke dokumentacije SB Biroa d.o.o. [adresa]. Svojstvo ceste stječe se izgradnjom, asfaltiranjem i opremanjem ceste. Zastarni rok za naknadu štete zbog trajno oduzetog zemljišta počinje teći od trenutka kada su vlasnici oduzetih nekretnina konačno mogli znati da iste više nije moguće vratiti u posjed, a to je trenutak kada je cesta kao javna prometnica postala dostupna svima, a ne samo ograničenom broju korisnika koji su do tada imali služnost puta.

7.1. Navedeno stajalište je zauzeo Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj:

Rev-6/2022 od 7. studenoga 2023. kojom je odgovoreno na pravno pitanje koje je postavio Grad Slavonski Brod u reviziji podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-964/2019-2 od 9. studenoga 2020., koje glasi: "U primjeni Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 48/13 i 92/14 – dalje: Zakon) od kada neka nekretnina stječe karakter nerazvrstane ceste, je li to od nastanka, odnosno stjecanja mogućnosti korištenja za promet vozila po bilo kojoj osnovi i kada ona postane pristupačna većem broj korisnika, dakle općom uporabom (a koja nije razvrstana kao javna cesta u smislu ovog Zakona), ili to svojstvo stječe izgradnjom, asfaltiranjem, ostalim opremanjem, evidentiranjem u katastru, odnosno aktom nadležnog javnopravnog tijela (pravomoćnošću uporabne dozvole ili izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu), odnosno od kada jedinica lokalne uprave i samouprave upiše svoje pravo vlasništva u zemljišnim knjigama, a s tim u vezi od kada bivšem vlasniku teče zastarni rok za isplatu neisplaćene naknade za oduzetu nekretninu?" , a odgovor na postavljeno pitanje glasi:

„U primjeni Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 48/13 i 92/14) nekretnina stječe karakter nerazvrstane ceste od trenutka kada postane dostupna svima za korištenje (promet), dakle općom uporabom, a ne u trenutku kada su samo pojedine osobe putem prava služnosti imale mogućnost njezinog korištenja. Svojstvo ceste stječe se izgradnjom, asfaltiranjem i opremanjem ceste pa zastarni rok teče od trenutka kada cesta kao javna prometnica postane dostupna svima.“ 7.2. Prema odredbi članka 230. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje: ZOO) tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.

7.3. Slijedom navedenoga, kako je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka utvrđeno da je tuženik pristupio izgradnji predmetne ceste tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2017. temeljem projektne dokumentacije i tehničke dokumentacije SB Biroa d.o.o. [adresa], odnosno da je predmetna nekretnina izgrađena i uređena kao cesta tek 2017. godine to tužitelj kao vlasnik oduzetih nekretnina ima pravo na naknadu štete u roku propisanom odredbom članka 230. ZOO, odnosno u (subjektivnom) roku od tri godine koji počinje teći od saznanja i (objektivnom) roku od pet godina od izgradnje ceste. S obzirom da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 19. lipnja 2018. to nije protekao niti subjektivni niti objektivni rok iz članka 230. ZOO. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 1046. u vezi sa odredbom članka 1045. i 230. ZOO jer se radi o naknadi štete radi neovlaštenog oduzimanja nekretnina. Odluka o kamatama na iznos naknade štete temelji se na odredbi članka 1103. ZOO, a kamate teku od dana podnošenja tužbe.

8. Prigovor promašene pasivne legitimacije također nije osnovan jer se tužba radi naknade štete podnosi protiv vlasnika, a sporna cesta je u zemljišnoj knjizi upisana kao nerazvrstana cesta – Turopoljska ulica i Ulica A.B. Šimića – kao javno dobro u općoj uporabi, odnosno kao neotuđivo vlasništvo tuženika.

9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 3. ZID ZPP prilikom donošenja odluke o troškovima postupka. Trošak postupka je odmjeren u skladu sa vrijednosti predmeta spora i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023. dalje: Tarifa) u skladu sa odredbom Tbr. 52. toč. 3. Tarife vodeći računa o odredbi članka 155. ZPP. Vrijednost boda utvrđena je primjenom odredbe Tbr. 48. toč. 3. OT (1bod=2eura). Tužitelj je i s osnovom i visinom tužbenog zahtjeva uspio u cijelosti sa 100% pa je primjenom odredbe članka 154. stavka 1. ZPP u točki III. izreke presude sud naložio tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka, a zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška, kao stranke koja nije uspjela u ovom sporu, je ocijenio neosnovanim i donio je odluku kao u točki IV. izreke presude.

9.1. Tužitelj zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika popisao je trošak u iznosu od 25.935,32 eura. Tužitelju je uz primjenu odredbi članaka 151. i 155. ZPP-a dosuđena naknada za sastav zahtjeva za naknadu štete prema tuženiku (Tbr. 32.toč.1. Tarife) u iznosu 1.000,00 eura (500 bodova), za sastav tužbe iznos od 1.000,00 eura (Tbr. 7. toč. 1 Tarife, 500 bodova), za sastav obrazloženih podnesaka od 30. prosinca 2020., 4. siječnja 2021., 25. svibnja 2021., 19. rujna 2025., 5. siječnja 2026. za svaki u iznosu 1.000,00 eura (Tbr. 8 toč. 1 Tarife, 500 bodova), zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika na pripremnom ročištu 15. prosinca 2020. koje je odgođeno u iznosu 100,00 eura (Tbr. 9 toč. 5 Tarife, 25% nagrade, ali ne više od 50 bodova), zastupanja na pripremnom ročištu 3. ožujka 2021. iznos od 1.000,00 eura (Tbr.9.toč.1 Tarife), za nazočnost očevidu održanom 9. travnja 2021. u iznosu 1.000,00 eura (Tbr. 9. toč. 7) , za nazočnost očevidu održanom 7. svibnja 2021. u iznosu 1.000,00 eura (Tbr. 9. toč. 7) i očevidu 15. prosinca 2025. u iznosu 1.000,00 eura (Tbr. 9. toč. 7); za zastupanja na ročištima za glavnu raspravu 12. travnja 2024., 7. svibnja 2026. 5. studenog 2025., 6. veljače 2025. za svako u iznosu 1.000,00 eura te trošak pristupa ročištu za objavu presude 12. lipnja 2026. u iznosu 100,00 eura (Tbr.9.3 Tarife), što ukupno iznosi 15.200,00 eura. Uvećano za pripadajući PDV u iznosu 3800,00 eura (Tbr.46) tužitelju pripada iznos od 19.000,00 eura.

9.2. Navedenom iznosu od 19.000,00 eura treba pribrojiti trošak plaćenog predujma za građevinsko vještačenje i izlazak suda na lice mjesta u iznosu 514,00 eura (str. 64) i trošak plaćenog predujma za geodetsko vještačenje i izlazak suda na lice mjesta u iznosu 553,82 eura (str.139), trošak plaćenog predujma za građevinsko i geodetsko vještačenje u ponovljenom postupku u iznosu 1.492,50 eura pa je tužitelju ukupno dosuđen trošak postupka u iznosu 21.560,32 eura. U preostalom dijelu preko dosuđenog, odnosno za iznos od 4.375,00eura zahtjev tužitelja odbijen je kao neosnovan jer je popisao trošak pristupa na ročište za objavu presude 30. travnja 2024. premda na istu nije pristupio, zatim trošak zastupanja na očevidima 9. travnja 2021. 7. svibnja 2021. i 15. prosinca 2025. u iznosu 1.500,00 eura za svako premda nije obrazložio trošak koji premašuje iznos od 1.000,00 eura, a što je trebao u skladu da Tbr. 9. 7. u vezi sa Tbr.39 i 49. Tarife jer nije specificirao vrijeme izbivanja iz pisarnice i putni trošak ako ga je imao, trošak podneska od 10. prosinca 2019. nije priznat jer se radi o požurnici pa isti nije bio potreban za ovaj postupak kao niti podnesak od 29. veljače 2024., a oba su popisana u iznosu od 1.000,00 eura. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki III. izreke presude.

9.3. Prema odredbi članka 151. stavka 3. ZPP koja se primjenjuje u ovom postupku prema odredbi članka 107. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 80/22.), na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka kamate teku od dana donošenja presude 12. lipnja 2026. po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23, 155/23.), a tužitelj je postavio zahtjev za zakonskim zateznim kamatama na trošak postupka.

9.4. Prema odredbi članka 166. stavka 3. ZPP kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno suđenje, ostavit će se da se o troškovima pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci pa kako je tuženik uspio u žalbenom postupku jer je presuda ovog suda od 30. travnja 2024. ukinuta u cijelosti to mu pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka (VSRH Rev 1150/2022-2 „Parnična stranka koja je zastupana odvjetnikom ima pravo na naknadu troška sastava žalbe ako je sa žalbom uspjela u cijelosti, čak i ako je žalba podnesena samo protiv odluke o troškovima postupka i nije promijenjen uspjeh u glavnoj stvari. Uvažavanje žalbe u cijelosti daje pravo na naknadu troškova sastava žalbe.“; VSRH Revd-2019/2025-2 „Stranka koja je u cijelosti izgubila spor nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka, čak ako je uspjela u žalbi u dijelu odluke o troškovima postupka. Pravo na naknadu troškova za sastav žalbe ovisi o uspjehu u glavnoj stvari, a djelomični uspjeh u sporednom zahtjevu ne daje pravo na naknadu.“).

9.5. Međutim, premda je uspio u žalbenom postupku, a odluka o troškovima žalbenog postupka je sukladno odluci drugostupanjskog suda ostavljena za konačnu odluku (članak 166.stavak 3. ZPP) tuženik nije potraživao ove troškove postupka od tužitelja pa je odluka o ovim troškovima tuženika izostala.

9.7. U preostalom dijelu, zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka odbijen je kao neosnovan jer je tužitelj u cijelosti uspio u spotu (čl.154. 1. ZPP) pa je odlučeno kao u točki IV. izreke presude.

10. Na temelju odredbi Zakona o uvođenju Eur-a kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22 i 88/22), a s obzirom da je postupak pokrenut prije stupanja na snagu ovoga zakona pa su cijene iskazane u kunama, sud je iskazao cijene u valuti euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga zakona (1 Eur je 7,5345 kn).

Slavonski Brod, 12. lipnja 2026.

Sutkinja

Marina Smaić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).

O tome obavijest:

1. TJ po punomoćnicima Marijanu Betlachu i Hrvoju Betlachu, odvjetnicima u Slavonskom Brodu,

2. Grad Slavonski Brod, po punomoćniku Marku Bujiću, odvjetniku u Zagrebu.