REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ
Poslovni broj: P-430/2024-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. SĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2. LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 3. JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Jadranku Kozariću, odvjetniku u Makarskoj, protiv tuženika pod 1. EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2. PĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćniku Armandu Moroviću, odvjetniku u Makarskoj, radi prestanka uznemiravanja, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 21. svibnja 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Daria Lalića, odvjetnika u Makarskoj, tuženika pod 1. i 2. osobno te punomoćnika tuženika Armanda Morovića, odvjetnika u Makarskoj, dana 12. lipnja 2026. objavio i
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da su tuženici uznemiravali tužitelje na način što su na dijelu nekretnine označene kao 2127/1 k. o. [katastarska općina] koji dio je prikazan u Nalazu i mišljenju vještaka mjernika Perice Puljića, i to ispred metalne kapije prikazane na Skici br.1 i označene slovima A-B u dužini od 80 cm, postavili metalnu ogradu učvršćenu u beton kojom su zapriječili neometan prolaz kroz opisanu kapiju, stoga se nalaže tuženicima da u roku od 15 dana uspostave prijašnje stanje na način da dignu metalnu ogradu učvršćenu u beton koja priječi prolaz kroz opisanu kapiju, te omoguće neometan prolaz kroz tu kapiju, što su u protivnom ovlašteni učiniti tužitelji o trošku tuženika, te da se tuženici ubuduće suzdrže od takvog i sličnog uznemiravanja tužitelja.
II. Dužni su tuženi naknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 eur, uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri % poena, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 10. travnja 2024. navodi se kako su tužitelji suvlasnici nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta kuća i dvorište, k. o. [katastarska općina], te izvanknjižni suvlasnici i suposjednici dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužena pod 1. je vlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta kuća, zemljište i pomoćni objekt, k. o. [katastarska općina]. Tuženici su južni susjedi od tužitelja i međusobno su odijeljeni betonskim zidom na kojem je postavljena željezna ograda. U jugoistočnom dijelu nekretnine tužitelja izgrađena je željezna kapija preko koje su tužitelji izlazili na lokalni javni put. Tuženik pod 2. PĆ je po nalogu tužene pod 1. EĆ zavario gore spomenutu kapiju, a ispred kapije je postavio željeznu prepreku, kako bi tužiteljima u potpunosti pregradili put do javne ceste, a čime tužitelje uznemiravaju u vršenju vlasničkih ovlaštenja na njihovoj nekretnini. Sukladno navedenom, tužitelji imaju pravo tražiti od suda da naloži tuženima da prestanu uznemiravati tužitelje u vršenju njihovih vlasničkih prava, temeljem odredbi čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa stoga tužitelji ustaju ovom tužbom.
2. U odgovoru na tužbu tuženici se protive tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja kao neosnovanom, predlažući da isti bude odbijen uz osudu tužitelja na plaćanje parničnih troškova. Prije svega se ističe kako je tužbeni zahtjev tužitelja neodređen, pa se stoga predlaže pozvati tužitelje da pod prijetnjom sankcije iz čl. 109. Zakona o parničnom postupku odrede predmet tužbenog zahtjeva. Nadalje, navodi tužitelja prema kojima da bi tuženici uznemiravali tužitelje u vršenju vlasničkih ovlaštenja na njihovoj nekretnini u cijelosti su neistiniti, te predstavljaju puku konstrukciju koja sa stvarnim činjenicama nema nikakve veze. Prije svega, potpuno je netočan navod iz tužbe prema kojem da bi tuženici pregradili tužiteljima put do javne ceste. Naime, kao što je to vidljivo na Izvodu iz katastarskog plana, kojeg su upravo tužitelji dostavili uz tužbu, sa sjeverne strane njihove nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nalazi se kat. čest. zem. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja ulicu Put sela, putem koje tužitelji ostvaruju direktan pristup na svoju nekretninu. Kao što je to također vidljivo na predmetnom Izvodu iz katastarskog plana, ali i na Skici premjeravanja Ureda za geodetske poslove „Bučo“ iz [adresa] od 21. rujna 2006., sa istočne strane njihova parcela graniči sa kat. čest. zem. [katastarska čestica], koja međutim suprotno navodima iz tužbe, ne predstavlja nikakvu javnu cestu, već posjed i vlasništvo obitelji EĆ i HĆ, pri čemu na navedenoj nekretnini, koja s istočne i južne strane okružuje nekretninu tužene pod 1. oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica], tužitelji nemaju nikakvih stvarnih prava, niti ovlaštenja. Između nekretnine tužitelja označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] i nekretnine tužene pod 1. označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] doista se nalazi betonski zid na kojem je postavljena željezna ograda. Tužitelji su u međuvremenu samoinicijativno probili navedenu željeznu ogradu, te na tom mjestu postavili željeznu kapiju, kroz koju se međutim, suprotno tužbenim navodima, ne izlazi ni na kakav lokalni javni put (što uostalom kat. čest. zem. [katastarska čestica] i nije), već se izlazi u dvorište nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], čiji je vlasnik tužena pod 1. To je i bio razlog zbog čega je ispred navedene kapije, na dijelu dvorišta u vlasništvu tužene pod 1. postavljena željezna prepreka koja sprječava tužitelje da protupravno ulaze u tuđe dvorište. Konačno, ističe se i prigovor nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženika pod 2., obzirom da je netočna i ničim potkrijepljena tvrdnja iz tužbe prema kojoj da bi upravo tuženik pod 2. i to po nalogu tužene pod 1., zavario navedenu željeznu kapiju, kao i da bi ispred te kapije postavio predmetnu željeznu prepreku.
3. Referirajući se na odgovor na tužbu tuženika, tužitelj se podneskom od 8. studenog 2024. protivio navodima iz iste, navodeći kako poriču navodi tuženika kao neosnovani. Dio nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to baš dio koji je položen istočno od kuća tužitelja i tuženika je u vlasništvu ŽĆ pok. S i FĆ pok. S iz [adresa]. Naime, Ivanov i Matin otac, CĆ, bio je vlasnik više nekretnina na tom predjelu, te je sve nekretnine s tog područja prodao kako strankama iz ovog postupka, tako i trećim osobama. Dana 01. srpnja 1985. u svojstvu prodavatelja zaključio ugovor o kupoprodaji sa kupcima HĆ (ovdje tuženom pod 1.) i UĆ (pravnim prednikom KĆ), temeljem kojeg ugovora je kupcima prodao dio nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 260 m2. Međutim, neovisno što su kupci kupili samo dio spomenute nekretnine, isti su kod Općinskog suda u Pločama pokrenuli postupak radi utvrđenja prava vlasništva na cijeloj čestici zemlje, budući je kao tuženik je u tom parničnom postupku sudjelovao samo uknjiženi vlasnik samostan Franjevaca Presvetog Otkupitelja u Zaostrogu. Postupak se vodio pod posl. br. P-363/85, u kojem su ishodili presudu te se suprotno odredbama ugovora o kupoprodaji kojeg su sklopili sa prodavateljem CĆ i bez njegove suglasnosti i njegova znanja upisali kao vlasnici cijele č. zem. [katastarska čestica] u površini od 392 m2, pa tako i ovog dijela koji u naravi predstavlja pristupni put. Ostatak č. zem. [katastarska čestica], koji nije prodan tuženoj pod 1. i UĆ, pok. CĆ je namijenio kao pristupni put za više nekretnina na tom području. Nakon što su se gore navedeni nepošteno upisali u zemljišnu knjigu kao vlasnici tog pristupnog puta počeli su sa uzurpacijom i ometanjem svih korisnika tog puta te su proizveli više parničnih postupaka koji su vođeni kod Naslovnog suda. Nasljednici pok. CĆ, kako bi osigurali vlasnicima svih nekretnina s tog područja neometan pristup do svojih kuća, bili su prinuđeni pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva na djela č. zem. [katastarska čestica] te su ishodili presudu Naslovnog suda posl. br. P-1066/2015, temeljem koje su isti utvrđeni kao vlasnici dijela spomenute nekretnine, i to upravo onog dijela koji je položen istočno od kuća tužitelja i tuženika, i za koji dio tuženici tvrde da je u njihovom vlasništvu. Presuda P-1066/2015 potvrđena je odlukom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-1898/17 od 21. studenog 2017. Bez obzira što nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] još uvijek nije parcelizirana te upisana u zemljišne knjige na imena ŽĆ i FĆ, pravomoćna presuda je pravna osnova kojom su isti stekli pravo vlasništva utvrđenog dijela nekretnine, stoga su neosnovani navodi tuženika da bi se cijela č. zem. [katastarska čestica] nalazila u vlasništvu i posjedu obitelji UĆ i EĆ. Predmetna kapija nije u međuvremenu probijana nego se ista na tom dijelu nalazi od davnina te su kroz nju tužitelji prolazili do lokalnog puta (č. zem. [katastarska čestica]) još od izgradnje svoje kuće.
4. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz zemljišne knjige broj 861, 862, izvod iz kat. plana za k. č. br. [katastarska čestica], izvoda iz kat. plana za k. č. br. [katastarska čestica], skice premjeravanja, izvatka iz zk broj 1057, prijepisa posjedovnog lista broj 572, fotografije na listu 18 spisa, presude P-1066/2015 od 19.12.2016., presuda i rješenja broj Gž- 1898/2017-2 od 21.11.2017., skica iz vještva 5P-420/2007, situacijskog nacrta izrađeno od stane ČĆ " [adresa], **.**.2008., očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka Perice Puljića i pregledom njegova nalaza i mišljenja, saslušanjem tužitelja pod 2. i 3. te saslušanjem svjedoka NĆ, ŠĆ, IĆ i TĆ.
5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje ZPP) ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da tuženik prestane uznemiravati tužitelja na dijelu nekretnine označene kao 2127/1 k. o. [katastarska općina], koji dio je prikazan u Nalazu i mišljenju vještaka mjernika Perice Puljića i da se naloži tuženicima da u roku od 15 dana uspostave prijašnje stanje na način da dignu metalnu ogradu učvršćenu u beton koja priječi prolaz kroz opisanu kapiju te omoguće neometan prolaz kroz tu kapiju, što su u protivnom ovlašteni učiniti tužitelji o trošku tuženika, te da se tuženici ubuduće suzdrže od takvog i sličnog uznemiravanja tužitelja.
7. Uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga broj 861 za K. O. [katastarska općina] utvrđeno je da je u isti upisana kat. čest. [katastarska čestica] kuća i dvorište ukupne površine 204 m2, te da su kao vlasnici upisani SĆ, LĆ i JĆ, svi u omjeru od 1/3 dijela.
Uvidom u izdatak iz zemljišnih knjiga broj 862 za K. O. [katastarska općina] utvrđeno je da je u isti upisana kat. čest. [katastarska čestica] kuća, dvorište i pomoćni objekt ukupne površine 221 m2 te kao vlasnica je upisana EĆ.
Uvidom u izvod iz kat. plana OSS evidencijski broj: 983870/2024 utvrđen je položaj nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina].
Uvidom u izvadak iz zk broj 1075 K. O. [katastarska općina] utvrđeno je da je u isti upisana kat. čest. [katastarska čestica], voćnjak površine 392 m2 te da su kao suvlasnici upisani UĆ i HĆ, svaki za ½ dijela.
Uvidom u prijepis posj. lista broj 572 za K. O. [katastarska općina] utvrđeno je da je u isti upisana kat. čest. [katastarska čestica] te da su kao posjednici upisane KĆ i EĆ. Uvidom u presudu Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Makarskoj poslovni broj P-1066/15 od 19. prosinca 2016. utvrđeno je da je ista donesena u postupku koji se vodio po tužbi tužitelja ŽĆ i FĆ protiv EĆ i KĆ. U tom postupku donesena je presuda kojom je djelomično prihvaćen precizirani tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi: "Utvrđuje se da su tužitelji isključivi vlasnici dijela čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 132 m2, koji dio u naravi predstavlja betonski put koji je na skici vještaka mjernika RĆ od 29. 09. 2014. označen slovima I-J-K-L-M-E-F-G-H-I, a koji dio će se po pravomoćnosti ove presude i na temelju prijavnog lista izdvojiti u posebnu katastarsku česticu koja će imati ukupnu površinu 132 m2, pa su tužitelji ovlašteni temeljem ove presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava u tome dijelu s imena tuženika, odnosno njihovog označenog pravnog prednika . Nalaže se tuženicima prestati se pačati u nekretninu u vlasništvu tužitelja, preciziranu u toč. I/1. ove presude, što u naravi predstavlja betonski put površine 132 m2, koji je na skici vještaka mjernika RĆ od 29. 09. 2014. označen slovima I-J-K-L-M-E- F-G-H-I.“, dok je u preostalom dijelu precizirani tužbeni zahtjev tužitelja odbijen. Odlukom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1898/17-2 od 21. studenog 2017. gore navedena presuda djelomično je potvrđena, a djelomična preinačena, odnosno odlučeno je da se odbija žalba 1. tuženice EĆ i 2. tuženice KĆ kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, poslovni broj P-1066/15-(bez podbroja) od 19. prosinca 2016. u pobijanom dijelu pod točkom I.1 izreke u kojoj je utvrđeno pravo vlasništva 1. tužitelja ŽĆ i 2. tužitelja FĆ te pod točkom III. izreke. Preinačena je ista odluka te je odbijen dio tužbenog zahtjeva koji glasi: "Nalaže se tuženicima prestati pačati u nekretninu u vlasništvu tužitelja, preciziranu u točki I/I. prvostupanjske presude, što u naravi predstavlja betonski put površine 132 m2, koji je na skici vještaka mjernika RĆ od 29. rujna 2014. označen slovima I -J-K-L-M- E-F-G-H-I."
8.1. Dana 4. travnja 2025. proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Perice Puljića. Tijekom očevida utvrđeno je da nekretnina u vlasništvu tužitelja predstavlja kuća na četiri etaže zajedno sa okućnicom. Kuća je sa sjeverne strane omeđena cestom, sa istočne i južne strane metalnog ogradom koja je sa istočne strane učvršćena u cestu. Utvrđuje se da sa južne strane neposredno uz istočnu granicu postoje željezna vrata ispred vrata postavljena je druga metalna ograda – prepreka koja je učvršćena u beton, za koju tuženici navode da je u njihovom vlasništvu. Utvrđuje se da se na južnoj granici nekretnine u vlasništvu tužitelja nastavlja nekretnina u vlasništvu tuženika. Neposredno uz južnu granicu nekretnine tužitelja prostire se betonski prolaz za koji tuženici navode da je njihovo vlasništvo, a u nastavku se nastavlja kuća tuženika.
Tužitelji navode da cesta na granici između dvije nekretnine prema zapadnoj strani ulazi 1,5 metar u dio nekretnine za koji tuženici smatraju da je njihovo vlasništvo. Tužitelji pokazuju gdje prema njihovim navodima prolazi međa i vještak uzima potrebne izmjere. Neposrednim opažanjem suda utvrđuje da su na glavnim vratima vidljivi tragovi varenja.
8.2. Dana 17. lipnja 2025. zaprimljen je pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića u kojem isti navodi kako je p redmet nalaza i mišljenja metalna kapija širine 80 cm uz koju je sa južne strane pričvršćena druga metalna ograda učvršćena u beton koja priječi prolaz kroz kapiju. Sporni prolaz je omeđen slovima A i B. Sjeverno od kapije nalazi se nekretnina na kojoj se nalaze kuća i dvorište omeđeno ulicom Put sela sa sjeverne strane i betonskim zidovima sa zapadne i južne strane te betoniranim putom sa istočne strane. Kuća nosi oznaku Put sela 62. Južno od sporne kapije nalazi se nekretnina na kojoj se nalazi kuća oznake Put sela 58 i dvorište. Omeđena je putom sa istočne strane, rubom kuće spojene sa susjednom kućom sa zapadne strane. Sjeverna među predstavlja betonski zid koji je dijeli od sjeverne nekretnine dok sa južne strane nema vidljive granice. Sporni prolaz se nalazi na č. zem. [katastarska čestica] kao i dio nekretnina sjeverno i južno od prolaza, a sve prema službenom stanju katastarskog plana.
Preklop sa skicom izmjere od 21. 09. 2006. prikazan je na posebnoj skici gdje je č. zem. [katastarska čestica] prikazana žutom bojom i omeđena crnom isprekidanom linijom. Prema toj skici se č. zem. [katastarska čestica] proteže sve do betonskog puta na istoku. Ova skica je dio geodetskog elaborata kojim se vrši upis zgrada bez promjena katastarskih međa čemu svjedoči i kopija plana koja je sastavni dio elaborata, a na kojoj se ne mijenjaju granice već se zgrada ucrtava samo djelomično. Iz toga proizlazi da je č. zem. [katastarska čestica] onakva kako je prikazuje katastarski plan odnosno onakva kako je prikazao u skici lica mjesta broj 1.
Preklop sa skicom iz P-1066/2015 sudskog vješta RĆ je prikazana na skici lica mjesta broj 3. Na njoj se vidi da njegov prikaz č. zem. [katastarska čestica] ne odstupa bitno od prikaza vještaka Perice Puljića.
8.3. Nalazu i mišljenju vještaka mjernika ovaj sud je poklonio vjeru obzirom smatra da je isti izrađen stručno te u skladu s pravilima znanosti i struke, a na koji nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi.
9.1. U dokaznom postupku izveden je i dokaz saslušanjem tužitelja pod 2. i 3. te svjedoka AĆ, OĆ, IĆ i TĆ.
9.2. Tužitelj pod 2. LĆ u bitnom je naveo kako je njegov otac kupio predmetnu nekretninu 1978. od DĆ, no na kupoprodajnom ugovoru nije naveden on, nego je navedena ZĆ, budući je zemlja glasila na nju. ZĆ je majka od MĆ i FĆ. Odmah kada je nekretnina kupljena , njegov otac se uknjižio kao vlasnik. Kada je nekretnina kupljena, tada je kuća već bila sagrađena, a također su bile sagrađene i međe. Međe su i danas iste kao što su bile tada, na međama nisu izvodili nikakve radove. Oni su nekretnini mogli pristupili sa gornjeg puta i preko spornog ulaza. Tim putem bi išli na plažu i taj sporni put su koristili skoro 50 godina. Nikada prije nije bilo problema oko toga niti im je osporavano pravo da isti koriste. Napominje da je EĆ svoju zemlju kupila poslije njih. Navodi kako njegova sestra i on često dolaze na predmetnu nekretninu. Od četiri vikenda mjesečno tamo su sigurno 3 ili on ili ona, a također tamo borave i cijelo ljeto. Prije 2 – 3 godine primijetio je da je donji izlaz zavaren, preko je stavljena još jedna ograda i ona je također zavarena. Time im je onemogućen izlazak sa nekretnine na taj izlaz. Navodi kako je probao razgovarati sa tuženicima, no oni su se na sve oglušili.
Stvarni vlasnik nekretnine je bio ĆĆ, koji je predmetnu nekretninu koristio u istim gabaritima kao što je i oni koriste, tada je postojao sporni izlaz oko kojeg se vodi ovaj postupak, kao i betonski zid na koji je postavljena ograda. Nitko nikada ih nije uznemiravao sve do trenutka kada im je zavaren izlaz. Poznaje ŽĆ i FĆ, njihovi roditelji su imali u svom vlasništvu pola [adresa], njihova majka zvala se ZĆ. Poznato mu je da su ŽĆ zvali MĆ.
9.3. Tužiteljica pod 3. JĆ u bitnom je navela kako je njezin otac kupio predmetnu nekretninu 1978. od DĆ. Kada je kupio predmetnu nekretninu tada je kuća već bila napravljena, a bile su napravljene i međe. Međe se nisu mijenjale, one su bile iste kao što su i sada. Oni sa svoje nekretnine mogu sa dvije strane izaći na javni put, može se izaći sa sjeverne i sa južne strane. Predmet ovog postupka je izlaz sa južne strane, odnosno prema moru. Predmetna nekretnina je njihova vikendica, često dolaze na istu, možda i dva puta mjesečno, a također borave cijelo ljeto. Prije otprilike 2 i po godine primijetili su da je ograda zavarena. Jedan period prije toga na tu ogradu je bila naslonjena željezna armatura da bi jedan dan primijetili da te armature više nema, da je njihova ograda zavarena, tako da ju više ne mogu otvoriti, a preko njihove ograde postavljena je još jedna željezna ograda u razmaku od 8 cm i ta je zavarena u beton. Time je njima onemogućen izlaz sa njihove nekretnine na taj ulaz. Navodi kako su probali stvari riješiti s tuženicima mirnim putem, no u tom nisu uspjeli, te nakon toga je podignuta ova tužba. Prije nego što je ta ograda zavarena , oni su redovito koristili taj izlaz sa svoje nekretnine, koristili su ga desetljećima. Prije tog događaja tuženici im nikada nisu osporavali da bi izlazili sa nekretnine na taj izlaz. Betonski zid sa ogradom je u njihovom vlasništvu, oni su to tako kupili, kao i željezna ograda. Kada je nekretnina kupljena 1978., tužiteljica je imala 8 godina i koliko se sjeća ona je kupljena od DĆ, ona ŽĆ i FĆ osobno ne poznaje, zna da je ŽĆ bio načelnik Općine Gradac, ali ne zna da li se radi o istoj osobi. Nije joj poznato kako je ĆĆ stekao predmetnu nekretninu.
9.4. Svjedokinja AĆ iskazala je kako je prijateljica JĆ, njezini roditelji i roditelji od JĆ su bili prijatelji i još kao dijete je dolazila na predmetnu nekretninu. Dolazila bi skoro svake godine, roditelji bi je ostavljali preko školskih praznika, ostajala bi otprilike 7-10 dana. Navodi kako je prijateljica s JĆ te i dalje dolazi na predmetnu nekretninu. Od kada je dolazila na tu nekretninu, još kao dijete, oni su uvijek koristili donju manju kapijicu, a koja je predmetnom ovog postupka. Postoji još jedan izlaz na cestu sa gornje strane, no oni kao djeca, a i kasnije, koristili su uvijek ovu koja je predmetnom ovog postupka. Navodi da je bila prisutna kada je PĆ vario tu ogradu. Navodi kako je bila na balkonu sa JĆ i one su vidjele da on nešto vari, vidjele su da se tamo nalazi još jedna ograda i tada su mislile da on nešto sebi radi na toj ogradi. Kada su se spustile, vidjele su da je ograda zavarena. Nisu nikoga kontaktirale, pa tako niti PĆ vezano za tu ogradu. Koliko je njoj poznato takvo stanje je i danas, ograda je i dalje zavarena.
Navela je da kada dolaze autom tada parkiraju na plato ispred njezine kuće sa gornje strane kuće. Kada bi izlazili na malu kapijicu, tada bi izlazila na cestu preko koje se dolazilo na glavni put prema plaži. Poznato joj je da su obitelj LĆ i JĆ kupili svoju nekretninu 70-ih godina od tadašnjeg vlasnika i tada je postojao betonski zidić i kapijica koja je predmet ovog postupka.
9.5. Svjedok ŠĆ iskazao je kako su EĆ i on vlasnici dvojne kuće, imaju zajednički prolaz, u svome dijelu on je suvlasnik sa bratićima. Kapija koja je predmetnom ovog postupka postavljena je tek prije otprilike tri godine. On inače živi u [adresa] i dok je radio dolazio je na godišnji odmor ljeti te još koji put preko vikenda. Otišao je u mirovinu prije 2 godine i sada dolazi češće. Zna da je kapija napravljena dok je još radio. Presječena je ograda i napravljena je kapija. Ne zna točno kada je ona napravljena, došao je na jedan vikend i tada je vidio, a to je bilo prije otprilike tri godine. Napominje da ne vidi svrhu te kapije, budući ona izlazi na prilaz njegovoj nekretnini i nekretnini tuženika, druge svrhe nema, osim da remeti odnose. Tada su eskalirale svađe, bile je pozvana i policija, ona je sačinila zapisnik, navodi da je bio prisutan kada je tužitelj SĆ prijetio EĆ. Stanje na terenu je u zadnje vrijeme nepromijenjeno, odnosno predmetna kapija je i dalje zavarena. Kuća obitelji SĆ i JĆ je prvi red do glavne ulice, oni prilaze sa te glavne ulice i tamo su napravili svoj parking. On i Zahirovići su drugi red od te glavne ulice i zato su morali napraviti taj pristupni put da bi mogli pristupiti do svojih kuća. Taj put su radili naši roditelji. Dakle, tim putem koristi se moja obitelj, Zahirovići, a postoji još jedna kuća koja je kasnije napravljena. Nitko drugi se ne koristi tim putem, to je slijepi put. naveo je da kada je LĆ kupio kuću, on je napravio ogradu oko cijele kuće, na mjestu gdje je kapija koja je predmetnom ovog postupka nikada prije nije bila kapija, već je ista probijena tek prije 3 godine.
9.6. Svjedokinja IĆ iskazala je kako na predmetnu nekretninu dolazi od 2014., dolazi otprilike jedanput mjesečno, a zadnju godinu i rjeđe. Kada je prvi put došla na tu nekretninu kapija koja je predmetnom ovog postupka već je postojala. Kuća je dakle imala dva ulaza, jedan je bio na glavnu cestu, sa tog ulaza se ulazio sa vozilima budući se parking nalazi uz kuću. Drugi izlaz je bio preko kapije koja je predmetnom ovog postupka, ta kapija se nalazila s druge strane kuće preko dvorišta i preko tog izlaza dolazilo bi se na sporedni put i oni su koristili tu kapiju. Ta kapija 2022. je zavarena i tako je stanje i danas. Jedne godine njezin suprug je zvao čovjeka da odvari tu kapiju, odnosno da otvori izlaz, a tada je bila pozvana i policija. Napominje da je to bilo u vrijeme kada su radili parking i tada su stepenice bile srušene, odnosno sa gornje strane nije se moglo pristupiti u donji dio kuće, odnosno u dvorište i tada jedini prilaz dvorištu bilo je preko kapije. Kako je ista bila zavarena, oni su je morali preskakati. Navela je da kada je ona došla 2014., ta kapija je već postojala, ona ju je zatekla, tako da ne znam tko ju je točno postavio, pretpostavljam da ju je postavio otac mog supruga, ali to je sve bilo prije nego li sam ja došla. Kada bi prošli kroz predmetnu kapiju izašli bi na sporedni put. Taj put s jedne strane vodi na glavnu cestu, a s druge strane vodi kroz maslinjak sve do plaže. Sa južne strane susjedi su ŠĆ, L, EĆ, PĆ, a ima još jedna kuća mislim da je tako gđa. J. Oni taj put koriste kao pristup svojim kućama vozilom, njima to nije potrebno, budući vozilima pristupa ju sa sjeverne strane, dok su taj put koristili pješice.
9.7. Svjedok BĆ iskazao je kako je kum sa EĆ i VĆ. Njegova kuća je udaljena četiri kuće tako da je u blizini, navodi kako je svoju kuću sagradio 1980., a dok je gradio svoju kuću boravio je u kući EĆ i PĆ. Prije bi dolazio često, preko ljeta bi boravio po mjesec, dva, a nakon što je otišao u mirovinu 2020.g. u svojoj kući je još i češće.
Tu nikada prije nije bila kapija, tu je bila sve ograda koja je probijena, misli 2023.g., ali ne može biti siguran. Tek od tada tu postoji kapija. Tužitelji su prije svojoj kući pristupali sa gornje strane. Zna da je ograda zavarena 2023., ali tada nije bilo nikakvih sukoba, to je sve bilo mirno.
9.8. Sud nije izveo dokaz saslušanjem tuženika, budući njihovo saslušanje nije niti predloženo u odgovoru na tužbu niti je predloženo na pripremnom ročištu. Ovdje valja napomenuti da je sud rješenjem od 29. siječnja 2026. te 2. veljače 2026. odredio da će se na ročištu izvesti dokaz saslušanjem parničnih stranaka , na navedeno ročište tuženici nisu pristupili. Ističe se da sud više ne utvrđuje materijalu istinu, već je vezan dokaznim prijedlozima stranaka, sve sukladno odredbi članka 2. ZPP-a.
10. Sud je prihvatio iskaze tužitelja pod 2. i pod 3., kao i svjedoka ĐĆ i IĆ kao životne, argumentirane i vjerodostojne, budući su ti iskazi međusobno sukladni, a sukladni su i ostalim dokazima provedenim u postupku , prvenstveno fotografijama koje prileže nalazu i mišljenju vještaka.
Sud nije prihvatio iskaze svjedoka ŠĆ i BĆ, budući smatra da su isti neživotni, nevjerodostojni, ne odgovaraju stvarnom stanju , budući nisu sukladni ostalim provedenim dokazima u postupku. Naime, isti su naveli da predmetni ulaz na nekretninu je postavljen tek prije otprilike tri godine i da se prije nije koristio.
Iako je u svom iskazu svjedok ŠĆ naveo da se kroz kapiju koja je predmetnom ovog postupka izlazi samo na pristupni put njihovoj kući, taj dio iskaza ovaj sud ocjenjuje kao neživotan i nelogičan.
Naime, nije razvidno iz kojeg bi razloga u tom slučaju tužitelji inzistirali na tom izlazu, ako ne vodi nigdje. Suprotno tome, iz iskaza svjedoka i tužitelja nedvojbeno proizlazi da se kroz ta vrata izlazilo na sporedni put, koji je vodio do plaže, slijedom čega su taj izlaz učestalo i koristili. Prema mišljenju ovog suda, da se nije prolazilo kroz kapiju koja je predmetom ovog postupka, tuženici ne bi istu zavarili.
11. Odredbom čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. – dalje ZV) propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.
12. Tijekom postupka sud je utvrdio da je prednik tužitelja kupio predmetnu nekretninu kupio predmetnu nekretninu 1978. te u vrijeme kada ju je kupio ista je već bila u istom stanju kakva je i danas, odnosno bila je omeđena sa svih strana ogradom i betonskim zidom, a imala je dva ulaza i to gornji sa ceste te donji manji preko kojeg se izlazilo na česticu 2127/1 K. O. [katastarska općina].
Iz iskaza svjedokinja ĐĆ i IĆ proizlazi da se je taj južni ulaz koristio kada bi išli na plažu i da bi se taj ulaz neprekidno koristio sve dok tuženik pod 2., a po nalogu vlasnice nekretnine koja graniči s predmetnom, tuženom pod 1. nije zavario taj izlaz.
13. Prilikom očevida vještak je fotografirao predmet spora o čemu prileže fotografije na listu 68 - 70 spisa. pregledom tih fotografija razvidno je da je kapija koja je predmetom ovog spora istog oblika i stanja kao i ostatak ograde. Očevid je bio u lipnju 2025. godine, dakle otprilike dvije godine nakon što svjedoci navode da je predmetna kapija postavljena i na navedenoj kapiji nisu uočljivi nikakvi tragovi da bi ista bila postavljena u nazad dvije godine.
14. Valja napomenuti da je postupak Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Makarskoj broj: P-1066/2015 vođen po tužbi tužitelja ŽĆ i FĆ ŽĆ protiv EĆ i KĆ i tom presudom ŽĆ i FĆ su utvrđeni vlasnicima djela čestice koji se nastavlja na predmetnu ogradu oznake č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Dakle, tužena pod 1. je sudjelovala u tom postupku u kojem je utvrđeno da ista nije vlasnica tog dijela nekretnine koji se nastavlja na predmet ovog postupka te stoga ista nije ovlaštena vršiti nikakve niti vlasničke niti posjedovne čini na toj nekretnini, odnosno ista nije mogla niti naložiti Salemu da zavari predmetnu kapiju te na istu postavi ogradu, a sve kako bi se spriječio prolaz tužitelja. Navedena nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu je trećih osoba , koje su se izjasnile da ista predstavlja put te su stoga tužitelji ovlašteni pristupati na taj dio čestice. Iako je navedenom presudom i dio okućnice tužitelja, a na kojem se nalazi predmet spora, obuhvaćen tom presudom na način sa su ŽĆ i FĆ utvrđeni vlasnicima i tog dijela nekretnine, za navesti je da u tom postupku ovdje tužitelji nisu sudjelovali te stoga ta presuda njih ne obvezuje te se iz tih razloga ne može prihvatiti navod tuženika da tužitelji nemaju aktivnu legitimaciju.
15. Pasivna legitimacija je osporena samo u odnosu na tuženika pod 2. GĆ, to taj prigovor je ovaj sud utvrdio neosnovanim. Naime, upravo iz iskaza svjedokinje NĆ nedvojbeno proizlazi da je upravo tuženik pod 2. zavario ogradu, slijedom čega je prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na njega neosnovan.
16. Vlasnik ima neograničena ovlaštenja glede svoje nekretnine te isti je ovlašten sa svoje nekretnine otvarati prolaze na javni put, bez ometanja trećih osoba. Sve kada bi se uzelo da ta kapija i nije postojala do prije 3 godine , a što ne proizlazi iz rezultata dokaznog postupka, tužitelji bi i dalje bili ovlašteni da naprave drugi izlaz na javni put, a sve obzirom da je u postupku Općinskog suda u Splitu Stalne službe u Makarskoj broj P-1066/15 od 19. prosinca 2016. utvrđeno da tuženici nisu vlasnici čestica 2127/1 k. o. [katastarska općina] te isti nisu imali ovlaštenje da tužiteljima priječe izlazak iz njihove nekretnine.
Navedeno ovlaštenje bi imali eventualno vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a to nisu tuženici.
17. Temeljem svega gore navedenog, ovaj sud smatra da su tuženici neosnovano uznemiravali tužitelje na dijelu nekretnine označene kao 2127/1 k. o. [katastarska općina] i to na način da su ispred metalne kapije prikazane na Skici br.1 i označene slovima A -B u dužini od 80 cm u nalazu i mišljenju vještaka Puljića, postavili metalnu ogradu učvršćenu u beton kojom su zapriječili neometan prolaz kroz opisanu kapiju. Budući da su neosnovano uznemiravali tužitelje, tuženima je naloženo da u roku od 15 dana uspostave prijašnje stanje na način da dignu metalnu ogradu učvršćenu u beton koja priječi prolaz kroz opisanu kapiju, te omoguće neometan prolaz kroz tu kapiju, što su u protivnom ovlašteni učiniti tužitelji o trošku tuženika, te da se tuženici ubuduće suzdrže od takvog i sličnog uznemiravanja tužitelja, odnosno odlučeno je kao u izreci pod točkom I.
18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 1., 155. i 163. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje: OT: Tbr. 7. st. 1., Tbr 9., Tbr 48. i 50.). Budući su tužitelji u cijelosti uspjeli sa tužbenim zahtjevom, to im i u punom iznosu valja priznati nadoknadu trošak.
Tužiteljima, prema zatraženom trošku, priznata je naknada za trošak sastava tužbe te pristupa na ročišta održana 12.11.2024., 4.4.2025. i 9.3.2026., kao i nagrada za sastavak obrazloženih podnesaka od 8.11.2024. i 26.1.2026, dakle ukupno 600 bodova, odnosno 1.200,00 eur. Navedeno valja uvećati vrijednost PDV-a od 25%, odnosno 300,00 eur te trošak vještačenja u visini od 500,00 eur, što daje ukupni trošak tužitelja u iznosu od 2.000,00 eur.
Slijedom svega gore navedenoga, tuženici su u obvezi nadoknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u visini od 2.000,00 eur, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom II.
Makarska, 12. lipnja 2026.
S U T K I NJ A:
Mirjana Urlić
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana zaprimanja iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA: - pun. tužitelja,
- pun. tuženika,
- u spis.
