Republika Hrvatska
Općinski sud u Makarskoj
Poslovni broj: P-1286/2024-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužitelja TS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vuković & Lalić d.o.o., Hrvatske mornarice 1D, Split, protiv tužene ŠS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Jadranku Kozariću, odvjetniku u Makarskoj, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 28. svibnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Tonija Knezovića, odvjetnika u Splitu i punomoćnika tuženika Jadranka Kozarića, odvjetnika u Makarskoj, dana 12. lipnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev te sudi:
„Tuženik ČS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je trpjeti namirenje tražbine tužitelja TS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 170.000,00 EUR i to sudskom prodajom posebnog dijela nekretnine označene kao kč. [katastarska čestica], oznake poslovno stambeni objekt i dvorište površine 410m2, i to: 4. Suvlasnički dio: 48/369 etažno vlasništvo (E-4), za 48/369 dijela čest. zem. [katastarska čestica], s kojim se uspostavlja pravo vlasništva posebnog dijela na stanu S 3, u prizemlju koji se sastoji od dnevne sobe + blagavaone + kuhinje, degažmana, dvije sobe (spavaće i dječje) kupaonice i loggie u ukupnoj površini od 47,75 m2, sve u elaboratu-tlocrt prizemlja označeno svjetlo plavom bojom ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].“
II. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan koji glasi:
„ Tuženik ČS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je trpjeti namirenje tražbine tužitelja TS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i to zakonske zatezne kamate na iznos od 170.000,00 EUR, koja teče od 21.06.2015 do 31. srpnja 2015. god. po stopi koje se određuje u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanom za 5 postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. godine pa do 31.12.2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i to sudskom prodajom posebnog dijela nekretnine označene kao kč. [katastarska čestica], oznake poslovno stambeni objekt i dvorište površine 410m2, i to: 4. Suvlasnički dio: 48/369 etažno vlasništvo (E-4), za 48/369 dijela čest. zem. [katastarska čestica], s kojim se uspostavlja pravo vlasništva posebnog dijela na stanu S 3, u prizemlju koji se sastoji od dnevne sobe + blagavaone + kuhinje, degažmana, dvije sobe (spavaće i dječje) kupaonice i loggie u ukupnoj površini od 47,75 m2, sve u elaboratu-tlocrt prizemlja označeno svjetlo plavom bojom ČS [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].“
III. Nalaže se tuženiku GS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju TS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana od donošenja presude naknadi parnične troškove u iznosu od 16.663,61 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja presude do isplate po kamatnoj stopi koja se obračunava uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. Kod ovog suda je dana 29. studenog 2024. zaprimljena tužba tužitelja u kojoj isti navodi kako je društvo R POLIS d.o.o., Split, Dubrovačka 3, OIB: 86935074810 (dalje u tekstu: R POLIS d.o.o.) kao zajmodavac s tuženikom kao zajmoprimcem dana 04.06.2012. sklopilo Ugovor o zajmu i osnivanju založnog prava ovjeren dana 21.06.2012. po Javnom bilježniku Ante Suško iz Splita pod brojem OV- 3619/12 (dalje u tekstu: Ugovor), temeljem kojeg je tuženiku pozajmilo iznos od 170.000,00 EUR. Člankom 2. Ugovora ugovoreno je kako je tuženik dužan vratiti pozajmljeni iznos u roku od 3 godine. Temeljem članka 3. Ugovora kao osiguranje navedene tražbine / pozajmljenog iznosa, u zemljišnim knjigama na nekretnini tuženika upisano je založno pravo za iznos od 170.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, sa pripadajućim kamatama iz ugovora i s.p.p pod prvenstvenim redom upisa Z-1896/2012, i to na posebnom dijelu nekretnine označene kao kč. [katastarska čestica], oznake Poslovno stambeni objekt i dvorište površine 410m2, k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Makarska, Općinski sud Makarska: 4. Suvlasnički dio:
48/369 Etažno vlasništvo (E-4) za 48/369 dijela čest. zem. [katastarska čestica], s kojim se uspostavlja pravo vlasništva posebnog dijela na stanu S 3, u prizemlju koji se sastoji od dnevne sobe + blagavaone + kuhinje, degažmana, dvije sobe (spavaće i dječije) kupaonice i loggie u ukupnoj površini od 47,75 m2, sve u elaboratu - tlocrt prizemlja označeno svjetlo plavom bojom. R POLIS d.o.o. je Ugovorom o ustupu tražbine ovjerenom 28.12.2022. po Javnom bilježniku Helena Dragun iz Splita, pod brojem ovjere OV-6828/2022 ustupilo predmetnu tražbinu i založno pravo tužitelju. Tražbina iz Ugovora o zajmu iz točke I. ove tužbe dospjela je dana 21.06.2015, a tuženik nije ispunio svoju ugovornu obvezu, odnosno nije izvršio nikakve uplate tužitelju na ime obveze iz navedenog ugovora do dana podnošenja ove tužbe. Slijedom navedenog, tužitelj podnosi ovu tužbu jer prema tuženiku ima dospjele neispunjene tražbine iz Ugovora, kako je to opisano točkom 2. ove tužbe.
2. U odgovoru na tužbu tužena je navela kako osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Navodi kako su neosnovani navodi tužitelja da bi isti pozajmio tuženoj iznos od 170.000,00 eura. Obzirom da između stranaka ne postoji navedena tražbina, zbog načela akcesornosti ne postoji ni založno, stoga je tužbeni zahtjev tužitelja u potpunosti neosnovan. Dakle tuženik osporava kako glavnicu tako i kamate koje uopće nisu ni spomenute Ugovorom o zajmu i osnivanju založnog prava na koji se tužitelj poziva, pa kao takve nisu ni osigurane tim pravnim poslom. Zbog svega navedenog tužena predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja te istog obvezati na plaćanje troškova parničnog postupka.
3. Referirajući se na odgovor na tužbu tuženika tužitelj ističe kako je odgovor na tužbu tuženika u cijelosti neosnovan i paušalan, kako su navodi tuženika neistiniti i ničim dokazani, te isključivo usmjereni na onemogućavanje naplate nespornog potraživanja tužitelja. Naime, Tuženik je dana 04.06.2012. s prednikom Tužitelja, društvom R POLIS d.o.o., Split, Dubrovačka 3, OIB: 86935074810 sklopio Ugovor o zajmu i osnivanju založnog prava ovjeren po Javnom bilježniku Ante Suška iz Splita pod brojem OV-3619/12, temeljem kojeg ugovora je društvo R POLIS d.o.o. Tuženiku pozajmilo iznos od 170.000,00 EUR. Potraživanje društva R POLIS d.o.o. ugovorom o ustupu prešlo je na tužitelja. Kao dokaz o primitku novca tuženik je dana 14.06.2012. izdao izjavu kojom potvrđuje da je od društva R POLIS d.o.o. (putem višestruke kompenzacije br. AS- RPOL 001/12) primio iznos od 170.000,00 EUR. Navedena izjava ovjerena je od javnog bilježnika Ante Barbića pod brojem ovjere OV-6880/2012. S obzirom da Tuženik nije priložio niti jedan dokaz kojim dokazuje da je podmirio predmetno potraživanje, ne samo da je opstalo potraživanje Tužitelja, već i opstalo založno pravo na nekretnini tuženika kojim je osigurano. Neosnovan je navod Tuženika da predmetnim založnim pravom nisu osigurane kamate na glavnicu, odnosno sporedna potraživanja Tužitelja. Naime , predmetno založno pravo upisano je zemljišnim knjigama Općinskog suda u Makarskoj, k. o. [katastarska općina] pod brojem Z-613/2023 u na način da je istim osigurana glavnica od 170.000,00 EUR s pripadajućim kamatama iz ugovora (zakonskim zaletnim kamatama iz čl. 2. st. 1. Ugovora o zajmu i osnivanju založnog prava) i s.p.p. (s pripadajućim pravima), odnosno predmetno založno pravo upisano je kako cit: „Na temelju Ugovora o ustupu tražbine ovjerene pod OV-6828/22 od 28.12.2022. g, prenosi se hipotekarna tražbina upisana pod: Zaprimljeno 26.06.2012. broj Z1896/12. Na temelju Ugovora o zajmu i osnivanju založnog prava od 04.06.2012. godine, koji je ovjeren kod javnog bilježnika u Spli tu pod brojem Ov-3619/12., uknjižuje se pravo zaloga u svrhu osiguranja zaloga za iznos od 170.000,00 eur-a u kn-oj protuvrijednosti, sa pripadajućim kamatama iz ugovora i s.p.p do naplate za korist: TS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].
Upis stvarnog prava za korist stjecatelja konstitutivan je za stjecanje stvarnog prava u smislu čl. 119.-120., 263. i 309. ZV-a. Dakle, sam Zakon daje jasan odgovor o načinu stjecanja kojeg stvarnog prava i s tim u vezi stvarnopravnog osiguranja tražbine. Ovo načelo određuje i opseg namirenja tražbine koja je osigurana kojim od instrumenata stvarnopravnog osiguranja na nekretnini, jer vjerovniku pripada namirenje onih tražbina čije osiguranje je upisano u zemljišne knjige.
Stoga, kako je u korist Tužitelja upisano založno pravo na ime glavnice uvećano za pripadajuće zatezne kamate sukladno Ugovoru o zajmu i osnivanju založnog prava od 04.06.2012., a istim ugovorom je propisano da je Tuženik pored glavnice dužan vratiti i zatezne kamate na glavnicu (čl. 2. st. 2. Ugovora), nesporno je da Tužitelj ima pravo tražiti i naplatu zatezne kamate na predmetno potraživanje i to od dospijeća pa sve do naplate.
4. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom ugovora o zajmu od 4. lipnja 2012., ugovora o ustupu tražbine od 28. prosinca 2022., izvatka iz zemljišnih knjiga za zk ul. [broj ZK uloška], izjave "U [adresa], 14. lipnja 2012.", saslušanjem parničnih stranaka i svjedoka DS.
5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da je tužena ČS dužna trpjeti namirenje tražbine tužitelja LS u iznosu od 170.000,00 EUR, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama i to sudskom prodajom posebnog dijela nekretnine označene kao kč. [katastarska čestica], oznake poslovno stambeni objekt i dvorište površine 410m2, i to: 4. Suvlasnički dio: 48/369 etažno vlasništvo (E-4), za 48/369 dijela čest. zem. [katastarska čestica], s kojim se uspostavlja pravo vlasništva posebnog dijela na stanu S 3, u prizemlju koji se sastoji od dnevne sobe + blagavaone + kuhinje, degažmana, dvije sobe (spavaće i dječje) kupaonice i loggie u ukupnoj površini od 47,75 m2, sve u elaboratu-tlocrt prizemlja označeno svjetlo plavom bojom ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].
7.1. Uvidom u Ugovor o zajmu između R POLISA d.o.o. kao zajmodavca i AS kao zajmoprimca od 4. lipnja 2012. ovjeren dana 21.06.2012. po Javnom bilježniku Ante Suško iz Splita pod brojem OV-3619/12 utvrđeno je da se tužitelj obvezuje tuženoj dati u zajam iznos od 170.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja, a tuženik se obvezuje ukupan iznos zajma vratiti tužitelju u roku od 3 godine od dana primitka zajma, te u slučaju zakašnjenje tuženika na iznos duga na dan dospijeća duga će se nadal je obračunavati zakonske zatezne kamate.
U čl. 3. spomenutog Ugovora ugovoreno je da radi osiguranja tražbine tužitelja tuženik daje tužitelju u zalog nekretninu koja se nalazi u njegovu vlasništvu , i to poseban dio zgrade u [adresa], koja je sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica], oznake zemljišta: poslovno stambeni objekt i dvorište, površine 410 m[2] , upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], odnosno određeni posebni dio te nekretnine neodvojivo povezan sa pripadajućim suvlasničkim dijelom i zajedničkim uređajima zgrade, kao i pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta ispod zgrade i zemljišta koje služi redovnoj uporabi zgrade, sve u skladu sa odredbama čl. 68., 69. i 370. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Uvidom u Ugovorom o ustupu tražbine ovjerenom 28. prosinca 2022. po Javnom bilježniku Heleni Dragun iz Splita, pod brojem ovjere OV-6828/2022 proizlazi da R POLIS d.o.o., odnosno ustupitelj, ustupa TS, odnosno primatelju, tražbinu u iznosu od 170.000 eur koju ima prema dužniku, tj. tuženiku, zajedno sa glavnim potraživanjem ustupa i sporedna prava odnosno zakonske zatezne kamate. Također, ustupitelj ustupa, a primatelj preuzima i sva sredstva osiguranja kojima je tražbina osigurana, a naročito hipoteku / založno pravo na nekretnini. primatelj je navedenim ugovorm ovlaštenda na sebe prenese založno pravo upisano na nekretnini pod brojem Z-186/12, upisano u iznosu od 170.000,00 euru kunskoj protuvrijednosti, sa pripadajućim kamatama iz ugovora i s.p.p. do naplate, odnosno da to založno pravo upiše na svoje ime i u svoju korist u cijelosti uz istodobno brisanje tog prava s imena i koristi ustupitelja.
Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], da je tužena ČS upisana kao vlasnik, dok je na listu C - teretovnica na temelju Z-613/2023 uknjiženo pravo zaloga na teret 4. etaže, u svrhu osiguranja zaloga za iznos od 170.000,00 euru kn -oj protuvrijednosti, sa pripadajućim kamatama iz ugovora i s.p.p. do naplate, za korist tužitelja TS,
Uvidom u izjavu AS iz [adresa] od 14. lipnja 2012. utvrđeno je da je ista izjavila da je primila iznos od 170.000,00 eur u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja od trgovačkog društva R Polis d.o.o. Split putem višestruke kompenzacije broj AS-RPOL001/12 i to za nekretninu posebni dio zgrade u [adresa], koja je sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] oznake zemljišta: poslovni stambeni objekt i dvorište površine 410 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno posebni dio te nekretnine neodvojivo povezan sa pripadajućim suvlasničkim dijelom i zajedničkim uređajima zgrade, kao i pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta ispod zgrade i zemljišta koje služi redovitoj upotrebi zgrade, a sve sukladno odredbama čl. 68., 69. i 370. i dr. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Potpis je ovjeren kod javnog bilježnika u [adresa] Ante Barbića dana 14. lipnja 2012. pod brojem Ov-6880/2012.
Uvidom u višestruku kompenzaciju na iznos 1.275.000,00 kn od dana 14. lipnja 2012. br. AS-RPOL 001/12 utvrđeno je da iznos od 1,275,000,00 kn R POLIS d.o.o. duguje FS, da FS duguje JS, da JS duguje AS ADRIA SERVICE d.o.o. i da AS ADRIA SERVICE d.o.o. duguje R POLIS d.o.o.
8.1. U dokaznom postupku izveden je i dokaz saslušanjem parničnih stranaka i svjedoka DS.
8.2. Tužitelj TS naveo je kako je bio vlasnik tvrtke R Polis d.o.o. Split, a njegov brat BS je bio direktor tvrtke. U to vrijeme, a to je bila 2012., njegova firma je renovirala hotel Uvali Slana u Selcima i tu je nastalo dugovanje tvrtke Club Adriatic prema tužitelju. Dio su mu plaćali, a za dio mu je predložena kompenzacija, budući su oni imali potraživanje prema tvrtki AS Adria, u kojoj je vlasnik bio gospodin JS. Tužitelj je njega kontaktirao, došao u [adresa] i on mu rekao da to potraživanje ne može podmiriti na drugi način , nego putem stana koje je u vlasništvu njegove kćeri JS. Tužitelj je tada kontaktirao DS i pitao ga da li on želi kupiti taj stan, odnosno rekao mu je da ima mogućnosti steći taj stan u [adresa], za koji je provjerio da su papiri u redu. DS je tada bio u brakorazvodnoj parnici sa FS i on mu je rekao da mu je taj stan potreban za FS. DS je bio njegov poslovni partner, oni su zajedno surađivali, on se bavio prijevozom. Navodi kako je on također poznavao i FS. Kako su DS i FS pristali da kupe taj stan, došlo je do višestruke kompenzacije. Prije kompenzacije sklopljen je ugovor o založnom pravu, naime, navodi kako je dogovorio sa DS i FS da FS kupi predmetni stan i mu cijenu plati u roku od 3 godine, budući je tada bio u financijskoj mogućnosti da to pričeka. Nakon tog ugovora potpisana je kompenzacija, gdje su regulirani svi pravni odnosi od sudionika u tom krugu. Nakon nekog vremena tužitelj je prodao svoju firmu R Polis, a zajedno s njom prodao je i potraživanja, s time da se jamčio novom vlasniku da sva potraživanja za koja se vode sudski sporovi. Kako ovo potraživanje nije naplaćeno 2022. , nazvao ga je novi vlasnik, koji mu je objasnio situaciju i tada je preuzeo ovo dugovanje. Tužitelj sada traži da se razriješi cijela ova situacija, odnosno da se njemu vrati novac zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.
Naveo je da je tada radio sa DS i to mu je na neki način bilo jamstvo da će tražbina biti podmirena, jer je smatrao da novac koji će DS zaraditi, dat će GS, koja će uplatiti za taj stan, no u to vrijeme DS je imao havarije s kamionima, imao je sudar u Lici i štetu na Jakuševcu, tako da iako je to bila namjera do realizacije nije došlo. Istaknuo je da nikada nije rekao tuženoj da bi DS kroz poslovni odnos platio dio potraživanja, naveo je da je možda rekao da postoji mogućnost da DS kroz posao to plati. Bio je u jako dobrim odnosima i sa DS i FS, znao je da u to vrijeme kada je sklapana kompenzacija su bili u teškom razdoblju i želio je pričekati da se konsolidiraju, ali tada su nastupili problemi sa kamionima i do toga nije došlo. Kada ga je počeo pritiskati novi vlasnik firme, morao je reagirati. DS se drugi put oženio i preselio je u Zagreb, on je tamo imao stan i taj stan mu je iznajmio. Taj stan je iznajmljen na ime ĐS, nove Tomislavove supruge, i ona plaća najam. Oni su u tom stanu živjeli sve do prošle godine , kada je raskinut ugovor o najmu, a oni sada žive u [adresa]. Sve obveze po pitanju tog stana ĐS je uredno riješila.
8.3. Tužena u bitnom je navela kako je prije svega ovoga DS sa TS pregovarao o kupnji stana u [adresa], s time da bi taj stan otplatio preko svog poslovanja sa TS. DS je imao obrt za prijevoz , on se bavio prijevozom kamiona, no taj obrt je glasio na njezino ime. Obrt je došao u probleme i 2010. ili 2011. sve kamione je prebacio na firmu R Polis i od tada je on bio zaposlenik te firme. U to vrijeme DS i tužena su se razilazili, on joj je ponudio prvo taj stan u [adresa], no on nije htjela tamo živjeti i nakon toga je nađena mogućnost stana u [adresa]. Navodi da je obišla taj stan, on joj se svidio i pristala je da joj se kupi taj stan. Sve su dogovarali DS i TS, ona nije imala utjecaj na ništa. Kada su bili kod javnog bilježnika bila je prisutna i vlasnica tog stana i ona joj je rekla da ne potpisuje taj ugovor. Navodi da je tada došla do DS i TS, oni su je uvjerili da je sve s time u redu. Ona je razgovarala sa TS i tada ga pitala što će biti ako DS ne plati taj stan i tada joj je on rekao da su jamstvo i kamioni, a i da će on pritisnuti DS da taj stan otplati. Nakon nekog vremena pitala je TS da li je taj stan otplaćen ili barem djelomično, on joj je rekao da mora provjeriti te ju je poslije nazvao i rekao je da je plaćen iznos od otprilike 70.000,00 eura, no da DS ima probleme sa kamionima te da ponovno uzima taj novac. Navodi kako nikada nije znala točno stanje koliko je plaćeno koliko nije. Pitala je i DS da li je taj stan otplaćen, on joj je potvrdio da je dio tog iznosa plaćen, ali joj nije znao reći točno koliki je iznos, budući je rekao da se sa TS nikada to ne zna. TS nju nikada nije pozvao da plati to dugovanje, budući je znao da to nije dogovor između nje i TS, već između TS i DS. Navodi da je pitala DS, ali nikada nije dobila točne informacije i ne može procijeniti što je istina, a što nije. Navodi kako ne živi u tom stanu, jedno vrijeme ga je iznajmljivala, ali ne više. Bila je upozorena od stane tužitelja da će pokrenuti ovaj postupak . Navela je da u vrijeme sklapanja ugovora ona nije znala kolika je cijena, saznala je tek kasnije i tada se je iznenadila, budući smatra da ni danas stan ne vrijedi toliko, a kamoli tada.
8.4. Svjedok DS, bivši suprug tužene, iskazao je kako se prije 15 godina razvodio sa FS i želio je da ona ima svoj stan. Navodi da je tada vozio za tvrtku TS, bio je zaposlenik te tvrtke. Znao je da tvrtka TS ima potraživanja prema jednoj firmi iz Baške Vode, a da firma ima u svom vlasništvu stan i TS je platio taj stan. Tada su TS i FS išli kod javnog bilježnika i potpisali ugovor kojim je FS postala vlasnik, ali je morala platiti taj stan. Navodi kako je on rekao GS da će joj pomoći i da će se truditi da se to riješi. Između njega i TS je postojao dogovor da će svojim radom, odnosno vožnjom kamiona otplatiti taj stan, no do toga nije došlo. Navodi kako mu se izvrnulo 5 šlepera, imao je veliku štetu i nije mogao plaćati taj stan. Također, niti FS nije ništa plaćala vezano uz taj stan. Poznato mu je da je ona jedno vrijeme taj stan iznajmljivala. FS je također govorila da će sudjelovati u otplati tog stana, no zbog svoje situacije nije mogao ništa platiti. Navodi kako TS nije ništa platio na ime tog stana, taman kada bi skupio neke novce da bi mu mogao platiti, imao bi štetu na kamionu. TS ga je zvao 2022., rekao mu je da je preuzeo to dugovanje na sebe i da bi to FS i on trebali riješiti, no on to nije uspio riješiti. Nije mu poznato da li je nešto FS platila na ime duga. Njegov obrt ili tvrtka nije ništa plaćala na ime dugovanja predmetnog stana, cijena je bila 170.000,00 eura. Kao zaposlenik u tvrtki R Polis bio je prijavljen do prije 8- 9 godina.
8.5. Sud je poklonio vjeru iskazima tužitelja i svjedoka, kao i iskazu tužene u pretežitom dijelu, budući su isti suglasni, životni, argumentirani te su u skladu sa ostalim dokazima provedenim u postupku.
Sud nije poklonio vjeru iskazu tužene u dijelu u kojem navodi da je njezin bivši suprug bio u obvezi platiti navedeni stan i to svojim radom, odnosno prijevozom kamionima za firmu tužitelja. Ovo stoga što je ista u jednom dijelu svog iskaza navela da je pitala i tužitelja i DS da li je stan plaćen, slijedom čega je bila upoznata sa obvezom plaćanja stana. Tužena je kod javnog bilježnika potpisala ugovor o zajmu, u kojem je ugovoreno založno pravo, ista je bila upoznata i k roz zemljišnoknjižne postupke sa obvezom plaćanja, odnosno sa postojanjem založnog prava na stanu. Stoga, sud nije poklonio vjeru njezinom iskazu u dijelu u kojem navodi da nije u obvezi platiti dugovanje za stan.
9. Odredbom čl. 119. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014.) propisano je da vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije.
Nadalje, odredbom čl. 263. ZV-a propisano je da stvarni se teret osniva njegovom uknjižbom u zemljišnoj knjizi kao tereta na njime opterećenoj nekretnini, a kad se osniva u korist svagdašnjega vlasnika određene nekretnine, tada i kao prava u korist povlasne nekretnine, osim ako zakon omogućuje da se stvarni teret osnuje drukčije.
Odredbom čl. 309. ZV-a propisano je da dobrovoljno ugovorno založno pravo na nekretnini (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu izjednačenom s nekretninom stječe vjerovnik uknjižbom toga prava u zemljišnu knjigu kao tereta na njime opterećenoj nekretnini, ako zakonom nije što drugo određeno. Odredbama čl. 336. st. 1. i čl. 338. st 1. ZV-a propisano je da bi došlo do namirenja svoje tražbine iz vrijednosti nekretnine vjerovniku je potrebno da prethodno putem parnice ishodi pravomoćnu presudu kojem će biti naređeno založnom vjerovniku da je dužan trpjeti namirenje iz vrijednosti zaloga, te je ovlašten zahtijevati da se u zemljišnim knjigama zabilježi tužba protiv vlasnika nekretnine.
Prema odredbi čl. 80. st 1. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO) vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovog svoju tražbinu, dok je čl. 81. st. 1. ZOO-a propisano kako s tražbinom na primatelja prelaze sporedna prava, kao što su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, založno pravo, pravo iz ugovora s jamcem, prava na kamate, ugovornu kaznu i sl.
10. Dakle, ovaj sud smatra dokazanim da su tužitelj i OS dogovarali kupnju stana u [adresa], isti je kupljen na ime ŠS. R PROLIS je sa FS sklopio Ugovor o zajmu i osnivanju založnog prava dana 4. lipnja 2012. te je kao sastavni dio ugovora stavljena i klauzula osiguranja tražbine zajmodavca u iznosu od 170.000,00 eur u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja i to na način da je kao zalog dan nekretnina koja je označena u izreci presude. R POLIS d.o.o. je Ugovorom o ustupu tražbine predmetnu tražbinu prenio na tužitelja TS , a koje činjenice nisu niti bile sporne tijekom postupka.
Za ovaj postupka nije od značaja tko je bio u obvezi platiti kupoprodajnu cijenu, a na čemu tužena temelji svoj iskaz, budući je na predmetnu nekretninu uknjiženo založno pravo te vlasnik odgovara za tražbinu temeljem upisanog založnog prava. Tužena je potpisala Ugovor o zajmu i osnivanju založnog prava, te je ovjerila svoj potpis kod javnog bilježnika u Splitu Ante Šuška, a koje činjenice nije niti osporavala, slijedom čega je u obvezi i trpjeti namirenje tužiteljeve tražbine, a koja je osigurana dobrovoljom hipotekom, iz vrijednosti nekretnine.
Ovdje valja napomenuti da je tijekom dokaznog postupka nedvojbeno utvrđeno da kupoprodajna cijena nije plaćena, odnosno tužena tijekom postupka nije dokazala da bi bilo koji iznos, bilo od nje, bilo od OS, bio uplaćen na ime kupoprodajne cijene.
11. Odredbom čl. 336. st. 2. ZV-a propisano je da pravo na namirenje vjerovnik ostvaruje putem suda, po pravilima stvarnoga prava i na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina, ako zakon ne određuje drukčije, za prisilno ostvarenje prava na namirenje hipotekarne tražbine u ovršnom postupku potrebno je da se steknu zakonom propisane pretpostavke. Jedna od tih pretpostavki je postojanje ovršne isprave u smislu odredbe čl. 22. do 25. Ovršnog zakona, što znači da je hipotekarna tražbina koja je u njoj utvrđena dospjela i ovršiva, te koja je podobna za ovrhu. Ovakva ovršna isprava ima značenje ovršnog naslova za određivanje i provedbu ovrhe i na temelju takve isprave hipotekarni vjerovnik ovlašten je predložiti određivanje i provedbu ovrhe iz založene nekretnine što je hipotekarni dužnik dužan trpjeti. Međutim, u slučaju kada hipotekarni vjerovnik nema ovršni naslov, dakle ako je u njegovu korist osnovana dobrovoljna ugovorna hipoteka (kao što je to slučaj u ovom predmetu), da bi se mogao namiriti iz vrijednosti nekretnine, treba prethodno u parničnom postupku ishoditi pravomoćnu presudu kojom će hipotekarnom dužniku biti naloženo dužnost trpjeti namirenje iz vrijednosti nekretnine ili tražbinu osobno namiriti (čl. 338. st. 1. ZV).
Prema tome, budući da u konkretnom slučaju tužitelj ne raspolaže ovršnom ispravom, jer ugovor o zajmu koji su stranke sklopile ne predstavlja javnobilježničku ispravu, niti je solemniziran po javnom bilježniku, a niti sadrži izjavu tuženika o njegovom pristanku da se na temelju tog ugovora može neposredno tražiti izvršenje na nekretnini u vlasništvu tuženika, to tužitelj ima pravni interes za vođenje predmetnog parničnog postupka (tako i VTD RH broj Pž- 7321)
12. Ugovorom o zajmu u čl. 3. Ugovoreno je osiguranje tražbine u visini od 170,000,00 eur, odnosno ugovoreno je zasnivanje založnog prava samo za glavnicu, dok založnim pravom nisu osigurane niti kamate niti troškovi. Pravilno navodi tužitelj da je u zemljišnim knjigama uknjiženo založno pravo i glede kamata i s.p.p., no isto nije ugovoreno ugovorom o zajmu. Založno pravo se stječe upisom u zemljišne knjige, no time se ne gubi njegova akcesornost, odnosno ono je i dalje zavisno od glavnog posla. Budući da Ugovorom nije ugovoreno zasnivanje založnog prava glede kamata, odnosno tužiteljica na navedeno nije pristala, ne može se proširivati njezina obveza bez njenog pristanka, slijedom čega ista odgovara samo u onim granicama za koje je potpisala Ugovor o zajmu i osnivanju založnog prava. Naime, tim Ugovorom ugovoreno je dobrovoljno založno pravo, ono ovisi o pristanku tužene, te budući da ne postoji pristanak tužene da se iz zaloga namiruju kamate i troškovi postupka, to se isti iz navedenog niti nogu naplatiti.
Navedeno proizlazi iz odluke na koju se poziva tužitelj (VSRH Gzz 229/01) budući uvjet naplate iz zaloga je činjenica da je takvo pravo ugovoreno i da je upravo takvo uknjiženo u zemljišne knjige, dok u slučaju da jedno od toga nedostaje ne postoji niti mogućnost naplate iz zaloga.
13. Uzimajući u obzir sve navedeno, odnosno pregledom Ugovora o zajmu, Ugovora o ustupu tražbine ( cesija) i Izvatka iz zemljišne knjige, sud je prihvatio tužbeni zahtjev glede glavne tražbine, dok je odbio tužbeni zahtjev glede zateznih kamata, odnosno odlučio je kao u izreci pod točkama I. i II.
14. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 1., 155. i 163. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023).
Budući je tužitelj uspio u postupku glede glavnog potraživanja, a nije uspio u postupku glede sporednog potraživanja, to ovaj sud uzima da je uspio u postupku u pretežitom dijelu, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, slijedom čega, a temeljem odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a tuženik je u cijelosti u obvezi nadoknaditi troškove postupka.
Stoga, tužitelju valja priznati trošak sastava tužbe, kao i pristupa na ročišta dana 25.2.2026., 7.5.2026. i 28.5.2026., te sastav podnesaka od 13.5.2026., svaka radnja 2.560,00 eur, što daje iznos od 12.800,00 eur. Navedeni iznos valja uvećati za vrijednost PDV-a od 25%, odnosno iznos od 3.200,00 eur, što daje iznos od 16.000,00 eur, kojem iznosu valja pridodati trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 663,61 eur, čime se dobiva ukupni trošak tužitelja u iznosu od 16.663,61 eur.
U preostalom dijelu trošak tuženika nije nastao, odnosno nije bio potreban za tijek postupka, slijedom čega isti nije niti priznat.
Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude pod točkom III.
Makarska, 12. lipnja 2025.
SUTKINJA
Mirjana Urlić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu putem ovog suda, pisanim putem, u tri primjerka.
Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e -oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pismenog otpravka presude.
U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.
DNA:
-pun. tužitelja
-pun. tuženika
-u spis.
