REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž-629/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Draženke Ilak predsjednice vijeća, Irene Dikanović-Terzić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Lidije Klašnja-Petrović članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja KF pok. BF iz [adresa], K [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužiteljice ĆF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tužiteljice IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tužiteljice TF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],5. tužiteljice ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],o 6. tužitelja NF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. tužitelja RF pok. B iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. tužitelja BF pok. UF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 9. tužitelja EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],10. tužitelja UF pok. Ć iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 11. tužitelja BF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 12. tužitelja PF pok. Ć iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 13. tužiteljice JF pok. Ć iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 14. tužiteljice ČF ud. Ć iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Franko Kotlar, ŽF i partneri, odvjetnicima u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tuženice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu od 15. svibnja 2025., poslovni broj: P-608/2023-26, u sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tuženice Republike Hrvatske te se ukidaju presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj P-208/2023-26 od 15. svibnja 2025., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, počevši od stadija prethodnog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I Utvrđuje se da su tužitelji ad. 1. do 6. stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva svaki u suvlasničkom udjelu od 1/18 dijela na:

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 458 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-A

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 11 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen narančastom bojom i slovima M-N-O-P-M

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 90 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen zelenom bojom i slovima G-H-I-J-K-L-G

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 33 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen plavom bojom i slovima S-T-U-V-S

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 7 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen sivom bojom i slovima O-P-R-O,

a što je Republika Hrvatska dužna priznati i trpjeti da se tužitelji ad.1. do ad.6. temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti upišu u zemljišnim knjigama kao suvlasnici opisanih dijelova predmetnih nekretnina svaki u suvlasničkom udjelu od 1/18 dijela.

II U Utvrđuje se da je tužitelj ad.7. RF stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva u suvlasničkom udjelu od 1/3 dijela na:

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 458 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-A

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 11 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen narančastom bojom i slovima M-N-O-P-M

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 90 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen zelenom bojom i slovima G-H-I-J-K-L-G

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 33 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen plavom bojom i slovima S-T-U-V-S

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 7 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen sivom bojom i slovima O-P-R-O,

a što je Republika Hrvatska dužna priznati i trpjeti da se tužitelj ad.7. temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti upiše u zemljišnim knjigama kao suvlasnik opisanih dijelova predmetnih nekretnina u suvlasničkom udjelu od 1/3 dijela.

III Utvrđuje se da su tužitelji ad.8. do 14. stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva i to tužitelji ad.8. BF i ad.9. EF u suvlasničkom udjelu od 1/9 dijela svaki, a tužitelji ad.10. do ad.14 u suvlasničkom udjelu od 1/45 dijela svaki na:

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 458 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-A

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 11 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen narančastom bojom i slovima M-N-O-P-M

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 90 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen zelenom bojom i slovima G-H-I-J-K-L-G

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 33 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude, označen plavom bojom i slovima S-T-U-V-S

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 7 m2 koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 11. studenog 2024.g. izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. MF, a koja skica je sastavni dio ove presude označen sivom bojom i slovima O-P-R-O,

a što je Republika Hrvatska dužna priznati i trpjeti da se tužitelji ad.8. do ad.14. temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti upišu u zemljišnim knjigama kao suvlasnici opisanih dijelova predmetnih nekretnina i to tužitelji ad.8. BF i ad.9. EF u suvlasničkom udjelu od 1/9 dijela svaki, a tužitelji ad.10 do ad.14 u suvlasničkom udjelu od 1/45 dijela svaki."

2. Protiv prvostupanjske presude tuženica je pravodobno podnijela žalbu zbog žalbenih razloga iz članka 353. točaka 1. – 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP).

2.1. U žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Ističe da je točkom III. izreke presude prihvaćen tužbeni zahtjev na način da je suvlasnikom dijela nekretnina navedenih u izreci presude utvrđen 7. tužitelj RF u suvlasničkom udjelu od 1/3 dijela. Nadalje navodi da su istom točkom izreke suvlasnicima dijelova prethodno opisanih nekretnina utvrđeni tužitelji od 1. do 8., pri čemu su 8. i 9. tužitelj utvrđeni suvlasnicima u udjelu od po 1/9 dijela, a tužitelji od 10. do 14. u suvlasničkom udjelu od po 1/45 dijela.

2.2. Tvrdi da presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, da je njezina izreka nerazumljiva te da proturječi sama sebi i razlozima presude. Nadalje ističe da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno da postoji proturječje između onoga što se u obrazloženju navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim tijekom postupka te samog sadržaja tih isprava i zapisnika.

2.3. Smatra da iz dokaza provedenih u postupku ne proizlazi da su tužitelji stekli pravo suvlasništva na dijelovima spornih nekretnina. Navodi da iz skice sudskog očevida, koju je izradio stalni sudski vještak za geodeziju Frane Vlatković prilikom očevida održanog 11. studenoga 2024., proizlazi da sporni dijelovi nekretnina u naravi predstavljaju put kojim se koriste vlasnici nekretnina koje s njima graniče, a ne isključivo tužitelji.

2.4. Nadalje tvrdi da iz iskaza svjedoka i stranaka ne proizlazi da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, kao ni da iz posjedovnih listova proizlazi da su tužitelji i njihovi pravni prednici bili u posjedu nekretnina označenih kao katastarske čestice br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

2.5. Sukladno navedenom, smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da su tužitelji suvlasnici dijelova nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Ističe da činjenica što su tužitelji ishodili pravomoćnu sudsku presudu u odnosu na susjedne nekretnine ne dokazuje stjecanje prava vlasništva dosjelošću i na nekretninama koje su predmet ovog postupka.

2.6. Slijedom navedenoga, tuženica predlaže da se žalba uvaži te da se prvostupanjska presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, uz obvezu tužitelja da joj naknade troškove parničnog postupka. Potražuje i trošak sastava žalbe.

3. Tužitelji se u odgovoru na žalbu protive žalbenim navodima te predlažu da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda. Trošak sastava odgovora na žalbu ne potražuju.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda tuženice te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 145/24; dalje: ZPP), ovaj sud nalazi da je žalba osnovana.

6. Osnovano tuženica ističe postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

6.1. Naime, pobijana presuda sadrži proturječje između izreke i razloga presude o odlučnim činjenicama i pravnoj osnovi usvojenog tužbenog zahtjeva, zbog čega se pravilnost i zakonitost iste ne mogu valjano ispitati.

7. Izrekom pobijane presude utvrđuje se da su tužitelji „stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva“ na dijelovima predmetnih nekretnina, uz daljnje određenje da je Republika Hrvatska dužna takvo pravo priznati i trpjeti da se tužitelji temeljem pravomoćne presude upišu u zemljišne knjige kao suvlasnici predmetnih dijelova nekretnina.

8. Međutim, iz obrazloženja presude proizlazi da je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev polazeći od zaključka da su tužitelji i njihovi pravni prednici ispunili zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17; dalje: ZV).

9. Prema članku 114. stavku 1. ZV-a pravo vlasništva može se steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Dosjelost predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, pri čemu pravo vlasništva nastaje samim ispunjenjem zakonom propisanih pretpostavki glede kvalitete i trajanja posjeda iz članka 159. ZV-a.

10. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću sudska odluka ima deklaratorni karakter jer se njome utvrđuje već stečeno pravo vlasništva nastalo ex lege. Nasuprot tome, formulacija izreke prema kojoj su tužitelji „stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva“, kao i dio izreke kojim se nalaže Republici Hrvatskoj da takvo pravo prizna i trpi upis u zemljišne knjige, sadržajno odgovara pravnim učincima derivativnog stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla, kod kojega se pravo izvodi od prethodnog nositelja prava.

11. Stoga između izreke i obrazloženja postoji bitna neusklađenost glede same pravne naravi prava koje je predmet sudske zaštite. Iz obrazloženja proizlazi da je sud utvrdio stjecanje prava vlasništva dosjelošću kao zakonskim načinom stjecanja prava vlasništva, dok izreka upućuje na postojanje pravne osnove za buduće stjecanje prava vlasništva te na obvezu tuženice da takvo stjecanje prizna i trpi.

12. Zbog navedenog nije moguće sa sigurnošću utvrditi je li prvostupanjski sud prihvatio zahtjev za utvrđenje već stečenog prava vlasništva dosjelošću ili zahtjev za utvrđenje postojanja pravne osnove za stjecanje prava vlasništva, pa pobijana presuda sadrži proturječje o odlučnoj pravnoj osnovi tužbenog zahtjeva zbog kojega se ne može valjano ispitati.

13. Osim toga, osnovano tuženica osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja glede postojanja samostalnog posjeda kao jedne od temeljnih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

14. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju presude utvrđuje da predmet spora u naravi predstavlja put. Istodobno iz žalbenih navoda proizlazi tvrdnja tuženice da sporne dijelove nekretnina kao put koriste i vlasnici drugih susjednih nekretnina, a ne isključivo tužitelji i njihovi pravni prednici.

15. Prema članku 10. stavku 1. ZV-a posjed je faktična vlast na stvari, dok prema članku 11. stavku 1. ZV-a posjed može biti neposredan ili posredan, a prema članku 18. ZV-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću relevantna je kvaliteta posjeda. Nadalje, prema članku 159. ZV-a pravo vlasništva dosjelošću može steći samo samostalni posjednik koji ispunjava zakonom propisane pretpostavke.

16. Međutim, prvostupanjski sud nije dao jasne i uvjerljive razloge iz kojih bi proizlazilo na temelju kojih konkretnih činjenica zaključuje da su upravo tužitelji i njihovi pravni prednici izvršavali samostalni posjed predmetnih dijelova nekretnina kroz zakonom propisano vrijeme. Nisu raspravljene niti utvrđene odlučne okolnosti koristi li predmetni put isključivo obitelj tužitelja ili ga koriste i druge osobe, po kojoj osnovi ga koriste te kakav je utjecaj takvog korištenja na postojanje samostalnog posjeda potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

17. Jednako tako, iz obrazloženja nije jasno razvidno smatra li prvostupanjski sud dosjelost jedinom pravnom osnovom stjecanja prava vlasništva ili pravo tužitelja izvodi i iz nasljeđivanja, darovanja i ugovora o diobi na koje se tijekom postupka pozivaju tužitelji. Sud u jednom dijelu obrazloženja navodi da je predmet spora zahtjev za utvrđenje prava vlasništva temeljem dosjelosti, nasljeđivanja, darovanja i diobe, dok u nastavku obrazloženja zaključuje da je pravo vlasništva stečeno dosjelošću, pri čemu ne obrazlaže međusobni odnos navedenih osnova stjecanja.

18. Slijedom navedenoga, zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a te zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pobijanu presudu nije moguće ispitati niti preinačiti.

19. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, uz otklanjanje prethodno navedenih nedostataka, vodeći računa o odredbi članka 288.a ZPP-a, razjasniti sadržaj i pravnu narav postavljenog tužbenog zahtjeva u odnosu na činjenične navode na kojima tužitelji temelje svoje traženje.

19.1.Naime, iz sadržaja tužbe i tijekom postupka iznesenih činjenica proizlazi da tužitelji svoje pravo temelje pretežito na tvrdnjama o dugogodišnjem samostalnom i poštenom posjedovanju predmetnih nekretnina od strane njih i njihovih pravnih prednika, dok je tužbeni zahtjev formuliran kao zahtjev za utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva. Stoga će prvostupanjski sud, primjenom ovlasti iz članka 288.a ZPP-a, raspraviti sa strankama sve okolnosti odlučne za pravilno određivanje predmeta spora i donošenje zakonite odluke te će nakon toga ponovno ocijeniti osnovanost postavljenog zahtjeva.

20. Stoga je primjenom članka 369. stavka 1. ZPP-a valjalo ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka.

21. S obzirom na to da je pobijana presuda ukinuta u odluci o glavnoj stvari, ukinuto je i rješenje o troškovima postupka u cijelosti. O troškovima cjelokupnog postupka, uključujući i trošak žalbenog postupka, odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci, sukladno članku 166. stavku 3. ZPP-a.

Slavonski Brod, 12. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Draženka Ilak