REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl. br. Pn-3376/2017-97
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Nenadu Kovačiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv 1. tuženika Importanne Galleria d.o.o., OIB: 15963318267, Zagreb, Trg Drage Iblera 10, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Buterin & partneri d.o.o., Zagreb i 2. tuženika Grada Zagreb, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Kallay & partneri d.o.o., Zagreb, uz sudjelovanje umješača na strani 1. tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 21. travnja 2026., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika stranaka i punomoćnika umješača, dana 12. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se 1. tuženiku Importanne Galleria d.o.o. i 2. tuženiku Gradu Zagreb da tužitelju EB, solidarno, isplate iznos od 5.550,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 29. studenoga 2017. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se 1. tuženiku Importanne Galleria d.o.o. i 2. tuženiku Gradu Zagreb da tužitelju EB, solidarno, isplate iznos od 617,52 eur sa zateznim kamatama tekućim od 12. lipnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
III. Nalaže se 1. tuženiku Importanne Galleria d.o.o. i 2. tuženiku Gradu Zagreb da tužitelju EB, solidarno, isplate iznos od 10.669,73 eur sa zateznim kamatama do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim:
- na iznos od 646,26 eur od 6.10.2016. pa do isplate,
- na iznos od 1.083,84 eur od 5.11.2016. pa do isplate,
- na iznos od 1.270,59 eur od 5.12.2016. pa do isplate,
- na iznos od 983,88 eur od 5.1.2017. pa do isplate,
- na iznos od 1.425,32 eur od 6.2.2017. pa do isplate,
- na iznos od 1.425,32 eur od 6.3.2017. pa do isplate,
- na iznos od 983,88 eur od 5.4.2017. pa do isplate,
- na iznos od 1.425,32 eur od 5.5.2017. pa do isplate,
- na iznos od 1.425,32 eur od 5.6.2017. pa do isplate,
sve u roku od 15 dana.
IV. Nalaže se 1. tuženiku i 2. tuženiku da tužitelju, solidarno, naknade prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 9.789,77 eura sa zateznim kamatama tekućim od 12. lipnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
V. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja u iznosu od 13,83 eur sa zateznim kamatama.
VI. Odbija se preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.125,00 eur sa zateznim kamatama
Obrazloženje
1. U tužbi se tvrdi da je tužitelj 5.9.2016., oko 14,00 sati, teško stradao kao pješak na južnom nogostupu [adresa] u [adresa], da se tom prilikom tužitelj kretao južnim nogostupom [adresa] iz smjera Draškovičeve ulice(zapada) prema Kvaternikovom trgu (istoku) te je između zgrade na adresi [adresa] i zgrade u vlasništvu Importanne Galleria d.o.o. htio prijeći kolnik [adresa] radi dolaska na sjeverni nogostup, kada je zapeo za lanac zaštitne barijere postavljen na južnom nogostupu [adresa] između navedenih zgrada uz sam rub kolnika i pao na prometnicu - tramvajsku prugu namijenjenu kretanju tramvaja u smjeru Kvaternikovog trga (istoka) te se teško ozlijedio, da spomenutim lancem zaštitne barijere, koji služi sprječavanju pristupa neovlaštenim vozilima koja se kreću kolnikom [adresa] na tzv. požarni put koji se nalazi između naprijed navedenih zgrada, upravlja nadzorna služba 1. tuženika Importanne Galleria d.o.o., da je do spoticanja i pada tužitelja došlo iz razloga što je predmetni lanac bio nisko položen, nepropisno označen i praktično neuočljiv te kao takav opasan za siguran i nesmetan hod pješaka po nogostupu, da je tužitelj bio koncentriran na nailazak tramvaja i vozila koja se kreču po kolniku [adresa], da je tužitelj prilikom iznenadnog pada na prometnicu osjetio jaku bol u obje ruke i u desnom koljenu uz mučninu i slabost, uspio se dignuti sa ceste i tada je uočio lanac zaštitne barijere preko kojeg je pao, da se zbog jakih bolova, koji su se intenzivirali istog dana, u poslijepodnevnim satima javio u Hitnu kiruršku ambulantnu KB Sveti Duh te su mu nakon kliničke i radiološke obrade verificirane: kominutivna fraktura os trapezium lijeve šake i fraktura vrata radiusa desne ruke bez pomaka, zbrinute konzervativnom imobilizacijom - sadrenim gipsom, da je tužitelj u opisanom događaju pretrpio neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno stanje i trpio intenzivne fizičke bolove i strah te duševne bolove jer mu je smanjena životna aktivnost, da je tužitelj po zanimanju liječnik zaposlen u KB Sveti Duh na radnom mjestu specijalist opće kirurgije, uže specijalnosti digestivne(abdominalne) kirurgije na Klinici za kirurgiju, te je obzirom na delikatnost posla kojim se bavi njegova zabrinutost za ishod liječenja bila posebno izražena jer je potpuno uredna funkcionalnost ruku nužna pretpostavka za obavljanje njegovog posla, tim više što su se za vrijeme liječenja pojavile komplikacije u vidu reduciranosti grube motorne snage i finih pokreta lijeve šake, uz bolnost u koordinaciji prstiju lijeve šake i bolnost desnog lakta (tužitelj je inače dešnjak), da je tužitelj u razdoblju koje je prethodilo bolovanju ostvarivao neto plaću u iznosu od u prosjeku 14.229,55 kn mjesečno, a za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (od 5.9.2016. do 31.5.2017.) primao je znatno manju naknadu plaće te su navedeni iznosi plaće za svaki mjesec posebno pa tužitelj na ime izgubljene zarade potražuje ukupno 73.490,01 kn sa zateznim kamatama, da se pasivna legitimacija 1. tuženika Importanne Galleria d.o.o. temelji na odredbi čl. 1045. ZOO budući da lancem zaštitne barijere preko koje je tužitelj pao upravlja upravo 1. tuženik koji je propustio postaviti lanac na visinu koja bi garantirala jasnu uočljivost tog lanca za pješake i označiti ga u istu svrhu zastavicama u smislu čl. 36. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, da 1. tuženik za postavljanje predmetne barijere nema odgovarajuću suglasnost nadležnog tijela Grada Zagreba pa je 1. tuženik 28.9.2016. ishodio suglasnost za legalizaciju rampi a na licu mjesta je postavljena zaštitna barijera s lancem, da se pasivna legitimacija 2. tuženika temelji na čl. 1084. ZOO u vezi za čl. 2. st. 2., čl. 3. st. 1. toč. 6. i st. 7. Zakona o komunalnom gospodarstvu, čl. 2. st. 1. toč. 1. i čl. 71. Odluke o komunalnom redu Grada Zagreba, čl. 5. i čl. 22. Odluke o nerazvrstanim cestama te čl. 3. i čl. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama budući da je 2. tuženik, kao jedinica lokalne samouprave, zadužen za trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti uključujući održavanje javnih površina te je propustio obavljati nadzor nad načinom na koji se predmetna javna površina u tom dijelu nepropisno postavljenim lancem koristi, a radi sprječavanja uzrokovanja i nanošenja štete pješacima koji se po nogostupu kreču te jer nije zabranio postavljanje predmetnog lanca koji ne osigurava stručno kretanje pješaka na kolniku.
2. Tužitelj je predložio sudu da presudom naloži tuženicima da, solidarno, isplate tužitelju na ime naknade neimovinske štete iznos od 43.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe pa do isplate, da tužitelju, solidarno, na ime naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege isplate iznos od 4.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, da tužitelju, solidarno, na ime naknade imovinske štete s osnova izgubljene zarade za razdoblje od 5.9.2016. do 31.5.2017., isplate iznos od ukupno 73.490,01 kn sa zateznim kamatama na pojedine novčane iznose kao što je navedeno od III. petita tužbenog zahtjeva, te da naloži tuženicima da tužitelju, solidarno, naknade troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenje prvostupanjske presude pa do isplate.
3. Podneskom od 8.12.2022. (str. 365-367 spisa) tužitelj je tužbeni zahtjev postavi na način sudu da presudom naloži tuženicima da, solidarno, isplate tužitelju na ime naknade neimovinske štete iznos od 5.563,74 eur sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe pa do isplate, da tužitelju, solidarno, na ime naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege isplate iznos od 617,61 eur sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, da tužitelju, solidarno, na ime naknade imovinske štete s osnova izgubljene zarade za razdoblje od 5.9.2016. do 31.5.2017., isplate iznos od ukupno 10.669,73 eur sa zateznim kamatama na pojedine novčane iznose kao što je navedeno od III. petita tužbenog zahtjeva, te da naloži tuženicima da tužitelju, solidarno, naknade troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenje prvostupanjske presude pa do isplate.
4. Rješenjem na ovosudnom zapisniku od 18.12.2023. (str. 377 spisa) dopuštena je preinaka tužbe kao u podnesku tužitelja od 8.12.2023.
5. Na istom ročištu tuženici i umješač istaknuli su prigovor zastare u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva, a umješač je osporio tijek kamata na preinačeni dio.
6. U odgovoru na tužbu 1. tuženik Importanne Galleria d.o.o. navodi da ne spori da je tužitelj 5.9.2016. pao na javnoj površini prelazeći preko zaštitnog lanca postavljenog radi sprječavanja neovlaštenog pristupa na požarni put između zgrade na adresi [adresa] i zgrade Importanne Gallerie, osporava svoju odgovornost za nastali štetni događaj i navodnu štetu koju je uslijed istog pretrpio tužitelj, u cijelosti osporava tužbene zahtjeve za naknadu nematerijalni i materijalne štete kako u pogledu njihove osnovanosti, tako i u pogledu visine, osporava da je do pada tužitelja došlo zbog toga što je predmetni zaštitni lanac bio nisko položen, nepropisno označen i praktično neuočljiv te opasan za nesmetan i siguran hod pješaka po nogostupu, te navodi da je do pada tužitelja došlo isključivo uslijed krivnje tužitelja i nedostatka potrebne pažnje jer je tužitelj kolnik [adresa] pokušao priječi na mjestu koje nije označeno kao pješački prijelaz niti je tužitelj tom prilikom postupao s potrebnom pažnjom, da predmetni zaštitni lanac nije nepropisno postavljen svjedoči činjenica da je Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet dopisom od 28.9.2016. potvrdio da je suglasan sa postavom dvije rampe na predmetnim lokacijama uz uvjet 24-satnog nesmetanog pristupa vatrogasnim vozilima, vozilima Hitne pomoći, osobama iz navedenih objekata, osobama s invaliditetom, osobama koje su upućene u srčanu stanicu, vozilima javne sigurnosti i sl. te nadalje svjedoči i činjenica da je komunalni redar 1.12.2016. izvršio očevid na licu mjesta i nije utvrdio postojanje nedostataka u pogledu postavljenog zaštitnog lanca što je utvrđeno u Zapisniku Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 1.12.2016., da protiv 1. tuženika zbog navodnih nedostataka u postavljanju predmetnog zaštitnog lanca nije pokrenut prekršajni postupak, osporava da bi predmetni zaštitni lanac bio neuočljiv za pješake i da bi bio opasan za siguran i nesmetan hod pješaka po nogostupu jer je iz fotografija koje je tužitelj priložio uz tužbu vidljivo da je isti označen crvenom zastavicom, postavljen uz rub nogostupa paralelno s nogostupom te isti dijeli nogostup od kolnika i ni na koji način ne utječe na nesmetani hod pješaka nogostupom, osporava postojanje uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i navodne nematerijalne štete koju je tužitelj pretrpio jer se pad dogodio oko 14,00 sati, dok se tužitelj na Hitni bolnički prijem javio u 18,34 sata te je moguće da je u tom vremenu došlo do ozljeđivanja tužitelja na drugi način ili radnja tužitelja uslijed kojeg su se eventualno ozljede zadobivene prilikom pada pogoršale, osporava visinu pretrpljene nematerijalne štete, osporava u cijelosti potraživanje tužitelja s osnove materijalne štete zbog izgubljene zarade, navodi da s Euroherc osiguranje d.d. ima sklopljenu policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj 802295796 te je predložio da se to društvo pozove da stupi u parnicu kao umješač na strani 1. tuženika.
7. 1. tuženik Importanne Galleria d.o.o. je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja i obveže ga da 1. tuženiku naknadi trošak postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate.
8. U odgovoru na tužbu 2. tuženik Grad Zagreb navodi da osporava štetni događaj obzirom da o istom nema nikakvih saznanja, osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja i ističe prigovor isključive krivnje tužitelja jer isti očito nije primijenio dužnu pažnju prilikom kretanja, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije obzirom da 2. tuženik nije nadležan za održavanje mjesta pada te navodi da se u ovoj situaciji ne radi ni o kakvoj komunalnoj djelatnosti niti o javnoj površini, a u naravi se radi o požarnom putu za koji je odgovoran 1. tuženik, osporava uzročno- posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastale štete jer ozljede koje navodi tužitelj nisu mogle nastati u opisanoj dinamici ozljeđivanja te tužitelju nije bilo potrebno bolovanje u utvrđenoj duljini s obzirom na ozljede koje je isti pretrpio, da je tužitelj zadobio neznatne tjelesne ozljede koje su uz provođenje adekvatne liječničke njege i fizikalne terapije mogle biti u cijelosti sanirane te nije došlo do trajnih posljedica niti zaostalog smanjenja životne aktivnosti pa nema opravdanja za dosuđenje pravične novčane naknade, osporava da je tužitelju bilo potrebno bolovanje kao posljedica nastanka predmetne štete, protivi se visini tužbenog zahtjeva po svim vidovima štete kao previsoko odmjerenim, osporava tijek zateznih kamata obzirom da u ovom postupku još nije utvrđena visina štete pa 2. tuženik nije mogao pasti u zakašnjenje u ispunjenju obveza.
9. 2. tuženik Grad Zagreb je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu parničnog troška 2. tuženiku.
10. U podnesku od 20.2.2018. umješač Euroherc osiguranje d.d. navodi da osporava nastanak štetnog događaja, odgovornost za štetu, osnov i visinu tražbine tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete, osporava osnov i visinu zatražene naknade štete zbog gubitka zarade jer je tužitelju za vrijeme trajanja bolovanja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje isplaćivao naknadu plaće za vrijeme bolovanja tako da s tog osnova tužitelj nije pretrpio imovinsku štetu zbog gubitka zarade.
11. Umješač Euroherc osiguranje d.d. je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev.
12. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja EB (listovi 239-241 spisa), proveo geodetsko vještačenje po vještaku Davoru Bačeliću, ing. geod., uz očevid na licu mjesta (listovi 250, 255-273 spisa), medicinsko vještačenje po dr. Aljoši Matejčiću (listovi 289-292 i str. 306, 307, 328, 377 spisa), financijsko vještačenje po Ručević vještačenja d.o.o. (str. 353-359, 378 spisa), te vještačenje po vještaku medicine rada dr. Veroniki Laušin(str. 435-437 i 456 spisa). Nadalje, sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja (listovi 8- 23 i 105 spisa, fotografije na listovima 24-26 spisa), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme broj: 01-03-3505 od 17.7.2012. (listovi 27-29 spisa), Odluku Kliničke bolnice Sv. Duh o rasporedu i plaći od 25.10.2016. (str. 30 spisa), kalkulator inflacije(list 31 spisa), Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (listovi 32-57, 175-226 spisa), dopise Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 9.1.2017., od 28.9.2016. i od 28.12.2016. (listovi 58- 59 i 100 spisa), skicu na listu 60 spisa, Zapisnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 1.12.2016. (list 61 spisa), Izvatke iz zemljišne knjige od 25.1.2018. i 15.2.2018. (listovi 68-77 i 84 spisa), Izvod iz katastarskog plana od 1.2.2018. (str. 83 spisa), Policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj: 802295796 od 1.5.2016. (list 87 spisa), dopis PU Zagrebačke, V. Policijske postaje Zagreb od 17.5.2018. (str. 110 spisa), Prijavu Kliničke bolnice Sv. Duh od 5.9.2016. (list 111 spisa), Potvrdu PU Zagrebačke, V. Policijske postaje Zagreb od 30.9.2016. o privremenom oduzimanju predmeta(list 112 spisa), Zapisnik PU Zagrebačke, V. Policijske postaje Zagreb od 30.9.2016. DVD-om(listovi 113 i 114 spisa), Službenu zabilježbu PU Zagrebačke, V. Policijske postaje Zagreb od 16.9.2016. (list 115 spisa), Ugovor o pravima i obvezama radnika upućenog na užu specijalizaciju za potrebe i o trošku bolnice od 16.4.2014.(listovi 117-119 spisa), Ugovore o radu na određeno vrijeme od 21.2.2012., 24.8.2011., 26.5.2011., 21.12.2006., 27.12.2004., 30.4.2004., 27.8.2003. i 3.10.2002. (listovi 123-125, 126-131, 134-144, 146-153, 156-159 spisa), Anexe ugovora o radu od 31.3.2011., 26.1.2011. i 29.10.2004. (listovi 132, 133, 145 spisa), Rješenja opće bolnice Sv. Duh od 27.9.2004., 17.7.2012., 21.2.2012., 24.8.2012., 26.5.2011., 21.12.2006., 27.12.2004. i 3.10.2002. (listovi 154-161, 162-174 spisa), Ugovor o obavljanje pripravničkog straža zdravstvenog djelatnika u svojstvu volontera od 8.8.2002. (list 155 spisa), dopis Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 2.7.2018. (str. 232 spisa), dopis 1. tuženika Importanne Galleria d.o.o. od 19.9.2016. (list 233 spisa), dopis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 22.3.2019. s prilogom (listovi 285 i 286, 348 i 349 spisa), uvid u presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-3546/2018-29 od 1.10.2021. (str. 315-325 spisa), a na ročištu održanom 5.9.2018. (listovi 238-241) proveden je dokaz gledanjem CD snimke (list 114 spisa).
13. Tužitelj EB, saslušan u dokaznom postupku, u bitnom, iskazao je da se predmetnog dana kretao po južnom nogostupu [adresa], a negdje između zgrade Erste banke u Vlaškoj 50a i Imporanne gallerije odlučio je prijeći cestu kako bi prešao na sjeverni kolnik [adresa] jer nije bilo vozila, a kada se približio cesti i krenuo prelaziti je, odjednom, prilikom početka prelaska, pao je na kolnik, osjetio je jaku bol u desnom laktu, na obje šake i na oba koljena, a kako je pao na kolnik gdje se nalaze tramvajske tračnice, unatoč boli vratio se na nogostup. Ne može se sjetiti je li već tada, prilikom vraćanja na južni nogostup, primijetio na što je pao ili se to uvjerio tek kasnije toga dana kada se odlučio uputiti u bolnicu radi saniranja ozljeda, a utvrdio je da taj lanac nije bio postavljen u vidokrugu pješaka nego je bio položen nisko, možda koji cm od poda. Nakon nezgode uputio se svojoj kući nadajući se da su to samo kontuzije, ali kako bol nije prolazila kasnije poslije podne u bolnici mu je utvrđena fraktura glavice desne palčane kost i desne ruke, a na lijevoj ruci šake i podlaktice. Nadalje, tužitelj je iskazao da se nezgoda dogodila oko 14 sati po suhom i sunčanom danu, ništa mu nije odvraćalo pažnju, prije prelaska ceste provjerio je nailaze li auti s obje strane, te je potom odlučio prijeći cestu. Iskazao je da prepreku u vidu lanca nije uočio jer mu nije bila u vidokrugu, lanac nije bio propisno postavljen, na višoj visini koja bi bila u vidokrugu prosječnog pješaka, niti je bio bilo čime označen, osim jednom crnom neuočljivom zastavicom, a tek nakon ovog štetnog događaja netko je postavio više šarenih zastavica. Nakon štetnog događaja obratio se 1. tuženiku, Komunalnom redarstvu Grada Zagreba i policiji tražeći snimke kako bi mogao dokazati gdje je točno pao jer nije bilo svjedoka pada, no snimke nije dobio. Mjesto na kojem je imao namjeru prijeći kolnik [adresa] bilo je udaljeno više od 50 m od najbližeg pješačkog prijelaza.
14. U pisanom nalazu i mišljenju od 4.1.2019. geodetski vještak Davor Bačelić, ing. geod., (listovi 255-273 spisa) navodi da temeljem prikupljenih podataka i očevida utvrđuje da je predmetni lanac, na kojem se dogodio štetni događaj, postavljen na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao korisnik u katastarskom operatoru u posjedovnom listu br. 2678 evidentirano je Javno dobro putevi, Zagreb, Centar bb u cijelosti, odnosno na dijelu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao vlasnik u zemljišnoj knjizi u zk ul. br. [broj ZK uloška] evidentirano je Javno dobro u cijelosti.
15. Nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Davora Bačelića sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Na Nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu istaknule primjedbe.
16. U pisanom nalazu i mišljenju od 15.10.2019. medicinski vještak dr. Aljoša Matejčić (listovi 289-292, 306 i 307 spisa) navodi da je tužitelj EB **.**.2016. nesretnim slučajem uslijed pada na obje ruke zadobio prijelom glavice desne palčane kosti i prijelom trapezne zapeščajne kosti. Prijelomi su liječeni konzervativnim postupkom i fizikalnom terapijom tijekom gotovo 9 mjeseci. Imobilizacija lijeve ruke trajala je 21 dan, desne ruke 2 mjeseca i 11 dana. Prijelomi su srasli, ali je zaostala manja terminalna redukcija opsega pokreta u desnom lakatnom zglobu i lijevom ručnom zglobu. Uzročno-posljedična veza između nesretnog događaja i njenih posljedica postoji. Fizička bol jakog intenziteta trajala je 2 dana, bol srednjeg intenziteta trajala je 7 dana, bol slabog intenziteta obzirom na ozljede i način liječenja trajala je 30 dana. Strah jakog intenziteta bio je prisutan 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a slabijeg intenziteta ukupno 30 dana. Trajne posljedice ogledaju se kao umanjenje opsega pokreta desnog lakatnog (dominantna ruka) i lijevog ručnog zgloba u manjem opsegu, što umanjuje životne aktivnosti za 10%. Naruženja nema. Tuđa pomoć i njega bile su potrebne 4 sata dnevno tijekom 21 dan za vrijeme imobilizacije obje ruke, a u vremenu 2 mjeseca i 21 dan za vrijeme imobilizacije lijeve podlaktice 2 sata dnevno ukupno. Na ročištu održanom 8.11.2021. dr. Aljoša Matejčić je iskazao je da je tuđa pomoć, za vrijeme nošenja imobilizacije obje ruke koja je trajala 21 dan, tužitelju bila potrebna 4 sata dnevno jer se u to vrijeme imobilizacije nije mogao služiti rukama. Potom je slijedio period od imobilizacije samo lijeve podlaktice u trajanju 52 dana što je ukupno73 dana koje je ocijenio, međutim krivo je ocijenio da je tuđa pomoć u trajanju 2 sata dnevno za vrijeme imobilizacije lijeve podlaktice trajala 2 mjeseca i 21 dan, obzirom je ispravno 1 mjesec i 21 dan, odnosno ukupno 52 dana.
17. Nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Aljoše Matejčića sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Vještak je usmeno na ročištu obrazložio svoj pisani Nalaz i mišljenje i očitovao se u odnosu na sve istaknute primjedbe te je dijelom i izmijenio isti, a koje usmeno obrazloženje i očitovanje uz izmjenu, ovaj sud ocjenjuje kao detaljno, jasno i stručno.
18. U pisanom nalazu i mišljenju od 9.11.2022. financijski vještak Ručević vještačenja d.o.o. (str. 353-359, 378 spisa) navodi da je, u skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza, na temelju priložene dokumentacije u spisu predmeta, mišljenja kako razlika između plaća koje bi tužitelju bile isplaćene da nije došlo do predmetnog štetnog događaja i primljenih naknada za privremenu nesposobnost za rad, u razdoblju od 5.9.2016. do 31.5.2017., ukupno iznosi: 73.094,75 kn neto, odnosno 9.701,34 eur (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa razlika), pojedini mjesečni iznosi razlika dani su u stupcu 'f' Tabele 2 iz nalaza (u valuti HRK), odnosno u stupcu 'g' Tabele 2 iz nalaza (u valuti EUR), odnosno 80.391,03 kn neto, odnosno 10.669,73 eur (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa razlika), pojedini mjesečni iznosi razlika dani su u stupcu 'f' Tabele 3 iz nalaza (u valuti HRK), odnosno u stupcu 'g' Tabele 3 iz nalaza (u valuti EUR). Datumi dospijeća mjesečnih iznosa razlika dani su u stupcu 'h' Tabele 2 i 3 iz nalaza. Vještak je usmeno na ročištu obrazložio da je dao dvije inačice izračuna, odnosno sa i bez uvećanja za presuđene iznose razlike plaće prema presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-3546/18.
19. Nalaz i mišljenje financijskog vještaka Ručević vještačenja d.o.o. sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Vještak je usmeno na ročištu obrazložio svoj pisani Nalaz i mišljenje i očitovao se na sve istaknute primjedbe, a koje usmeno obrazloženje i očitovanje ovaj sud ocjenjuje kao detaljno, jasno i stručno.
20. U pisanom nalazu i mišljenju od 24.3.2025. medicinski vještak dr. Veronika Laušin, specijalist medicine rada (str. 435-437 i 455 spisa) navodi da je uvidom u medicinsku dokumentaciju vidljivo da je tužitelj prilikom pada 5.9.2016. zadobio povredu obje ruke, prijelom palčane kosti desnog lakta i prijelom trapezoidne kosti lijeve šake. Liječenje je provedeno korektno, po pravilima medicinske struke. Prijelomi su liječeni konzervativnom metodom, u početku imobilizacijom kroz primjereno vrijeme. Tijekom vremena kada se liječenje provodilo imobilizacijom obje ruke, provodile su se redovne kontrole kirurga, kao i RTG dijagnostika kako bi se pratilo sraštavanje frakturnih pukotina. Čim je kontrolnom RTG snimkom utvrđeno da je zarastao prijelom kosti desne ruke, počela se provoditi fizikalna terapija, a lijeva ruka je još bila imobilizirana, u gipsu. Imobilizacija lijeve ruke trajala je više od 6 tjedana nakon što je skinut gips s desne ruke. Kroz cijelo to vrijeme provodila se fizikalna terapija za desni lakat. Kada je skinuta imobilizacija i s lijeve ruke uključeni su odgovarajući postupci fizikalne terapije i za lijevu šaku. Redovno su se provodile kontrole fizijatra. U pisanim nalazima fizijatra opisani su aktualni klinički nalazi u vrijeme kontrole, pomaci u terapiji, funkcionalni statusi iz kojih je bilo jasno da je bilo indicirano nastaviti sa provođenjem postupaka fizikalne terapije. Iz dokumentacije iz spisa saznaje se da je tužitelj doktor medicine, specijalist kirurg, subspecijalist abdominalne kirurgije. Kod ocjene privremene nesposobnosti za rad za navedene poslove treba voditi računa kada je uspostavljena puna funkcionalnost za posao kirurga. Obzirom da za postao kirurga treba potpuna funkcionalnost i spretnost gornjih ekstremiteta trebala se provoditi fizikalna terapija prilagođena za uspostavljanje takve funkcionalnosti. Iz nalaza fizijatra evidentno je da je precizno praćen oporavak i evidentirano odstupanje od pune funkcionalnosti u pisanim nalazima prema datumima kontrole. Za posao kirurga uz opću radnu sposobnost, potrebna je emocionalna stabilnost, odgovornost i otpornost na stres, pribranost, brzo donošenje odluka. Uz sve navedeno nije moguće obavljati posao kirurga bez potpune i besprijekorne manualne spretnosti, tj. ukupne funkcionalnosti gornjih ekstremiteta, kao i finih, preciznih i sigurnih pokreta prstiju i šake. Iz medicinske dokumentacije uvidom u tijek liječenja neupitno proizlazi da je privremena nesposobnost za rad (bolovanje) od 5.9.2016. do 31.5.2017. bila opravdana i isključivo vezana uz povrede lijeve šake i desnog lakta zadobivene u predmetnom štetnom događaju. Provedeno liječenje kroz navedeno razdoblje bilo je neophodno za uspostavljanje privremene funkcionalnosti obje ruke kako bi tužitelj mogao obavljati posao kirurga. Nakon završenog liječenja procedurama fizikalne terapije i kontrolnog nalaza fizijatra od 24.5.2017. korektno je zaključena privremena nesposobnost za rad (bolovanje).
21. Nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Veronike Laušin sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Vještak je usmeno na ročištu obrazložio svoj pisani Nalaz i mišljenje i očitovao se na sve istaknute primjedbe, a koje usmeno obrazloženje i očitovanje ovaj sud ocjenjuje kao detaljno, jasno i stručno.
22. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja, postavljen kao u podnesku od 8.12.2022., djelomično osnovan.
23. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete zbog štetnog događaja od 5.9.2016. kojom prilikom je tužitelj zapeo za lanac na južnom nogostupu [adresa] u [adresa].
24. Između stranaka je sporno:
- nastanak štetnog događaja,
- pasivna legitimacija,
- odgovornost za nastanak štetnog događaja,
- uzročna veza između štetnog događaja i ozljeda tužitelja,
- je li nastupila zastara za preinačeni dio tužbenog zahtjeva.
- visina potraživanja tužitelja.
25. Članak 7. st. 1. ZPP određuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
26. Članak 219. st. 1. ZPP određuje da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
27. Tužitelj je dužan dokazati istinitost svojih tvrdnji, a tuženici svojih navoda ili prigovora.
28. Iz dopisa PU Zagrebačke, V. Policijske postaje Zagreb od 17.5.2018. (str. 110 spisa), Prijave Kliničke bolnice Sv. Duh od 5.9.2016. (list 111 spisa), Potvrde PU Zagrebačke, V. Policijske postaje Zagreb od 30.9.2016. o privremenom oduzimanju predmeta (list 112 spisa) i Zapisnika PU Zagrebačke, V. Policijske postaje Zagreb od 30.9.2016. s DVD-om (listovi 113 i 114 spisa) proizlazi da su djelatnici navedene policijske postaje 14.9.2016. zaprimili bolničku prijavu u kojoj se navodi da je EB **.**.2016., oko 14,05 sati, prilikom prijelaza [adresa], zapeo za neobilježeni lanac koji je bio nisko položen i pao te prilikom pada zadobio teške tjelesne ozljede te se navodi da su 30.9.2016. policijski službenici pribavili snimku nadzornih kamera iz kojih je vidljivo da je EB pao preko navedenog lanca, uslijed neopreznog prelaska preko ulice.
29. Iz Službene zabilješke PU Zagrebačke, V. Policijske postaje Zagreb od 16.9.2016. (list 115 spisa) proizlazi da je **.**.2016. EB pristupio u navedenu policijsku postaju i izjavio da je 5.9.2016., oko 14,00 sati, prelazio [adresa] iz zgrade Importanne Gallerie te pao na kolnik odnosno na tramvajsku prugu.
30. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da se tužitelj ĆB ozlijedio 5.9.2016., u Zagrebu, na južnom nogostupu [adresa], kada je zapeo za lanac koji se tamo nalazio uslijed čega je pao.
31. Naprijed navedeno sud je utvrdio na temelju iskaza tužitelja ZB, čiji iskaz je sud ocijenio uvjerljivo iznijetim, iznijetim bez kontradiktornosti u dijelovima iskaza, te istinitim. Na očevidu održanom 16.11.2018. (list 250 spisa) tužitelj je pokazao mjesto pada.
32. Iskaz tužitelja potvrđen je CD snimkom koja se nalazi na listu 114 spisa.
33. Neosnovan je prigovor 1. i 2. tuženika da je tužitelj isključivo kriv za nastanak štetnog događaja, jer nije primijenio dužnu pažnju prilikom kretanja.
34. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se štetni događaj dogodio oko 14:00 sati, po sunčanom vremenu, pri čemu tužitelju ništa nije odvraćalo pažnju. Prije stupanja na kolnik, tužitelj je provjerio nailaze li vozila s obje strane te je, utvrdivši da je prolaz slobodan, odlučio prijeći cestu, nakon čega je iznenada pao na dio kolnika namijenjen za kretanje tramvaja. Sud prihvaća iskaz tužitelja da prije samog pada nije uočio zapreku u vidu lanca, budući da isti nije bio adekvatno označen (izuzev jedne crne i stoga neuočljive zastavice). S obzirom na to da je kretanje tužitelja u tom trenutku bilo usmjereno na provjeru prometa, a lanac je bio postavljen izrazito nisko, isti se nalazio izvan izravnog vidnog polja tužitelja i objektivno nije bio uočljiv prosječnom pješaku koji postupa s dužnom pažnjom.
35. Dakle, uzrok pada tužitelja je lanac koji je bio postavljen uz rub nogostupa, postavljen nisko i pri tome nedovoljno označen, a iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da je tužitelj na bilo koji način doprinjeo da do štetnog događaja dođe, odnosno nije dokazano da je tužitelj tom prilikom trčao ili brzo hodao, imao neprikladnu obuću, bio opterećen prtljagom ili sl.
36. Iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je 1. tuženik postavio sporni lanac na dijelu javne površine - južnom nogostupu [adresa], koji lanac je bio prenisko postavljen i nedovoljno označen, čime je stvorena opasna prepreka za pješake.
37. Pasivna legitimacija 1. tuženika temelji se, u prvom redu, na općoj odredbi o odgovornosti za štetu. Sukladno čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO), tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. 1. tuženik tu predmnjevu nije oborio, štoviše, sadržaj dopisa od 19.9.2016. (listovi 61 i 233 spisa), kojim je 1. tuženik tek nakon štetnog događaja zatražio odobrenje nadležnog gradskog ureda za postavljanje rampi na mjestu štetnog događaja, neposredno potvrđuje da je lanac bio postavljen bez prethodnog odobrenja i uz propuštanje uvjeta za njegovo pravilno postavljanje i označavanje. Ta činjenica, u nedostatku bilo kakve odluke suvlasnika zgrade, nedvojbeno ukazuje na to da je 1. tuženik kao upravitelj zgrade bio svjestan protupravnosti ranijeg postupanja, odnosno da je lanac postavio samovlasno, bez odobrenja nadležnog tijela i izvan zakonom propisane procedure. To potvrđuje postojanje krivnje u smislu članka 1045. ZOO-a, jer je 1. tuženik lanac postavio bez odobrenja nadležnog tijela.
38. Neosnovan je prigovor 1. tuženika da kao upravitelj zgrade ne odgovara za štetu trećim osobama. Prema čl. 379. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14; dalje: ZV), upravitelja koji postupa suprotno obvezama iz toga članka suvlasnici mogu razriješiti dužnosti, a on im je dužan naknaditi štetu nastalu radi njegove nemarnosti ili propusta. Prema čl. 379. st. 1. ZV-a, upravitelj je dužan osobito brinuti se da se zajednički dijelovi nekretnine održavaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju nužnom za normalno korištenje. Postavljanje lanca bez odobrenja i bez odgovarajuće oznake, kojim se blokira javna površina i onemogućuje siguran prolaz pješaka, upravo je propust kojim je 1. tuženik povrijedio te obveze. Nadalje, prema čl. 93. st. 1. ZV-a, upravitelj, bio postavljen od suvlasnika ili od suda, upravlja nekretninom kao zastupnik svih suvlasnika, pri čemu u odnosu prema trećima ne djeluju ograničenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. Prema tome, prema tužitelju kao trećoj osobi, 1. tuženik ne može isticati ograničenja koja bi eventualno proizlazila iz međuvlasničkog ugovora ili naloga suvlasnika.
39. Provedenim geodetskim vještačenjem utvrđeno je da je sporni lanac bio postavljen na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], evidentiranom kao Javno dobro - putevi u posjedovnom listu br. 2678, dok je u zemljišnoj knjizi (zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) evidentirano Javno dobro u cijelosti. Predmetni nogostup time je javna površina pod upravljanjem 2. tuženika Grada Zagreba.
40. Sukladno čl. 2. st. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12, 94/13 i 147/14; dalje: ZKG), jedinice lokalne samouprave obvezne su, između ostalog, osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti te osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti. U komunalne djelatnosti, prema čl. 3. st. 1. toč. 6. i st. 7. ZKG-a, spada održavanje javnih površina, što naročito obuhvaća pješačke staze, nogostupe i javne prometne površine.
41. Grad Zagreb, kao 2. tuženik, bio je dužan osigurati da predmetni nogostup u [adresa] bude siguran za kretanje pješaka i spriječiti ili ukloniti postavljenju prepreku (lanac) koja je onemogućavala siguran prolaz, a koja prepreka je bila postavljena bez odobrenja i bez propisanog označavanja. Propuštanjem tih obveza 2. tuženik je suodgovoran za nastalu štetu, a svoju odgovornost nije isključio ni na koji od zakonom predviđenih načina.
42. Budući da su oba tuženika svojim radnjama, odnosno propuštanjima, neovisno jedan od drugoga, doprinijela nastanku iste štete kod tužitelja, a ne mogu se utvrditi njihovi međusobni udjeli u nastaloj šteti, oni sukladno čl. 1107. st. 3. ZOO-a, solidarno odgovaraju tužitelju za cjelokupnu štetu.
43. U predmetnom štetnom događaju tužitelj je zadobio prijelom glavice desne palčane kosti i prijelom trapezne zapeščajne kosti.
44. Nakon provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je da postoji uzročna veza između štetnog događaja i ozljeda tužitelja.
45. Zbog zadobivenih ozljeda, kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.
46. Članak 19. st. 1. ZOO određuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Stavak 2. istog članka ZOO određuje da se pod pravima osobnosti u smislu toga Zakona razumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.
47. Članak 1046. ZOO određuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
48. Sud je prilikom odlučivanja o zahtjevu tužitelja za dosudu pravične novčane naknade na ime neimovinske štete, sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih duševnih boli i straha, te cilju kojemu služi ta naknada.
49. Pri tome se ističe da članak 1103. ZOO određuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.
50. Kako je nakon provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno da je fizička bol jakog intenziteta trajala 2 dana, bol srednjeg intenziteta trajala je 7 dana, bol slabog intenziteta obzirom na ozljede i način liječenja trajala je 30 dana, strah jakog intenziteta bio je prisutan 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a slabijeg intenziteta ukupno 30 dana, trajne posljedice ogledaju se kao umanjenje opsega pokreta desnog lakatnog (dominantna ruka) i lijevog ručnog zgloba u manjem opsegu, što umanjuje životne aktivnosti za 10%, sud smatra da pravičnu novčanu naknadu predstavlja iznos od 5.550,00 eur.
51. Stoga je sud, temeljem odredbe čl. st. 2., čl. 3. st. 1. t. 6. i st. 7. ZKG, čl. 19. st. 1. i st. 2. te čl. 1045. i čl. 1046. ZOO, naložio tuženicima da tužitelju, solidarno, na ime naknade neimovinske štete, isplate iznos od 5.550,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe tj. od 29.11.2017. pa do isplate, odnosno sud je odlučio kao u izreci ove presude pod I.
52. Kako je nakon provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega 4 sata dnevno 21 dan, a zatim 2 sata dnevno 1 mjesec i 21 dan, valjalo je tužitelju po tom osnovu dosuditi iznos od 617,52 eur (186 sati x 3,32 eur / 25,00 kn = 617,52 eur).
53. Stoga je sud, temeljem čl. 2. st. 2., čl. 3. st. 1. t. 6. i st. 7. ZKG, čl. 19. st. 1. i st. 2. te čl. 1045. i čl. 1046. ZOO, naložio tuženicima da tužitelju, solidarno, na ime naknade imovinske štete, isplate iznos od 617,52 eur sa zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja tj. od 12.6.2026. pa do isplate, odnosno sud je odlučio kao u izreci ove presude pod II.
54. Pri tome, sud je po slobodnoj ocjeni, kao cijenu sata osobe koja je tužitelju pružala pomoć i njegu, koristio iznos od 3,32 eur / 25,00 kn, vodeći pritom računa o odredbi čl. 2. st. 1. ZPP. Na ročištu održanom 5.9.2018. stranke su učinile nespornom činjenicu da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani (list 241 spisa).
55. Nadalje, potrebno je istaknuti da zatezne kamate na nenovčanu imovinsku štetu teku od donošenja presude, jer je danom donošenja presude šteta pretvorena iz nenovčane tražbine u novčanu tražbinu.
56. Nakon provedenog vještačenja po vještaku medine rada utvrđeno da je privremena nesposobnost za rad (bolovanje) od 5.9.2016. do 31.5.2017. bila opravdana i isključivo vezana uz povrede lijeve šake i desnog lakta zadobivene u predmetnom štetnom događaju, a nakon provedenog financijskog vještačenja utvrđeno je da razlika između plaća koje bi tužitelju bile isplaćene da nije došlo do predmetnog štetnog događaja i primljenih naknada za privremenu nesposobnost za rad, u razdoblju od 5.9.2016. do 31.5.2017., ukupno iznosi 80.391,03 kn neto, odnosno 10.669,73 eur sa uvećanjem za presuđene iznose razlike plaće prema pravomoćnoj presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-3546/18-29 od 1.10.2021. Sud smatra da je u izračun potrebno uključiti i iznose po toj presudi, obzirom da je tom presudom naloženo poslodavcu tužitelja da tužitelju izvrši isplatu po osnovi razlike manje isplaćenih plaća za razdoblje od 15.1.2014. do 15.5.2018., koje razdoblje obuhvaća i vrijeme u kojem je tužitelj bio na bolovanju zbog predmetnog štetnog događaja. Naime, izgubljena zarada tužitelja za razdoblje bolovanja od 5.9.2016. do 31.5.2017. izračunava se kao razlika između plaće koja je tužitelju presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-3546/18-29 od 1.10.2021. utvrđena kao pravno mu pripadajuća plaća u tom razdoblju i iznosa naknade bolovanja koja je tužitelju stvarno isplaćena za to razdoblje. Naime, pravomoćnom presudom utvrđeno je da tužitelju pripada ta, viša plaća, pa bi je i stvarno ostvario da nije bio na bolovanju uzrokovanom predmetnim štetnim događajem.
57. Stoga je sud naložio tuženicima da tužitelju, temeljem čl. 1095. st. 1. u vezi sa čl. 1086. ZOO, na ime izgubljene zarade, solidarno, isplate iznos od 10.669,73 eur sa zateznim kamatama tekućim na pojedine novčane iznose kao što je navedeno u izreci ove presude pod III.
58. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod III.
59. Pri tome treba reći da nije osnovan prigovor zastare u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva obzirom da je tužitelj tužbeni zahtjev povećao nakon provedenih vještačenja (medicinskog i financijskog), a tužbeni zahtjev povećan je samo u pogledu visine, a pri tome zahtjev nije proširen u smislu da je zatražen neki vid štete koji nije zatražen prilikom podnošenja tužbe, stoga u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva nije nastupila zastara te je prigovor tuženika neosnovan (čl. 230. st. 1. ZOO).
60. Sud je odbio preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja u iznosu od 13,83 eur sa zateznim kamatama (tužbeni zahtjev u iznosu od 16.851,08 eur – dosuđen iznos od 16.837,25 eur = 13,83 eur).
61. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod V.
62. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi čl. 154. st. 5. i čl. 161. st. 3. ZPP, te uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23, dalje: Tarifa).
63. Trošak tužitelja u ukupnom iznosu od 9.789,77 eur odnosi se na:
- trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 7. st. 1. Tarife),
- trošak sastav podneska od 28.3.2018. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na navode odgovora na tužbu),
- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 8.5.2018. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),
- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 5.9.2018. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),
- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 16.11.2018. (očevid) u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),
- trošak sastava podneska od 6.2.2019. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),
- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 1.3.2019. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),
- trošak sastav podneska od 11.11.2019. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),
- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 8.11.2021. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),
- trošak sastava podneska od 30.11.2021. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),
- trošak sastav podneska od 23.2.2022. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),
- trošak sastav podneska od 8.12.2022. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),
- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 18.12.2023. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),
- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 22.1.2025. u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9. st. 5. Tarife),
- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 26.2.2025. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),
- trošak sastava podneska od 6.3.2025. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),
- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 21.4.2026. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),
- PDV od 25% u iznosu od 1.687,50 eur,
- trošak provedenih vještačenja ukupnom iznosu od 930,89 eur,
- sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 206,38 eur,
- sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 215,00 eur.
64. Sud je odbio preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.125,00 eur sa zateznim kamatama (zahtjevan trošak u ukupnom iznosu od 10.914,77 eur – dosuđen trošak u iznosu od 9.789,77 eur = 1.125,00 eur).
65. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka sukladna je čl. 151. st. 3. ZPP.
66. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod IV.-VI.
U Zagrebu 12. lipnja 2026.
Sutkinja
Sanja Lovrić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP-a).
Dostaviti:
1. pun. tužitelja, uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe za presudu
2. pun. 1. tuženika
3. pun. 2. tuženika
4. pun. umješača