REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. P-11682/2019-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivani Marangunić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice FM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupa je Zorana Živković, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Grad Zagreb, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, zastupaju ga odvjetnici u Odvjetničkom društvu Kutleša & Žakula j.t.d., Zagreb, radi utvrđenja, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 20. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika obiju parničnih stranaka, 12. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe od 3.10.2024.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica FM dosjelošću stekla pravo vlasništva na garaži br. 12, korisne površine 18 m22, sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 20 m2, a u zemljišnoj knjizi na 20/229 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak u Kuhačevoj ulici površine 229 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je garaža na situaciji 2 skice mjesta prijepora u nalazu geodetskog vještaka Vladivoja Relića od 15.3.2024. izrisana crvenom bojom, označena i zaokruženim slovom „G“ te točkama A-B- C-D-A, te je tuženik Grad Zagreb dužan trpjeti da se tužiteljica upiše u knjizi položenih ugovora kao vlasnica opisane garaže.

III. Nalaže se tuženiku da u 15 dana naknadi tužiteljici parnični trošak od 1.968,53 eura.

Obrazloženje

Tužiteljica je 16.9.2019. podnijela tužbu u kojoj tvrdi da je sama i preko svojih pravnih prednika u poštenom, samostalnom posjedu nekretnine – garaže br. 12 korisne površine 18m2 sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 20m2, u zemljišnim knjigama 20/229 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak u Kuhačevoj ulici, površine 229m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to preko 50 godina. Tu je nekretninu stekla na temelju kupoprodajnog ugovora od **.**.2019. sa GM, koji je ovu nekretninu stekao kupoprodajnim ugovorom sklopljenim s SM, **.**.2005. SM ovu je nekretninu naslijedila iza pok. supruga ČM, koji ju je izgradio 1965. na temelju građevinske dozvole od 28.9.1964. Predlaže da sud donese presudu kao u izreci.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupak osporava tužbu i zahtjev tužiteljice jer tužiteljica nije dostavila isprave iz kojih bi bilo vidljivo da je od tuženika ili njegovog prednika stekla navedenu nekretninu. Osporava da predmetna nekretnina odgovara onoj koja je bila predmet nasljeđivanja iza pok. ČM, naglašavajući da kč. br. [katastarska čestica] oznake zemljište [adresa] zgrada površine 20m2 upisana u PL 1425 k. o. [katastarska općina] nema poznatog korisnika. Poziva se na čl. 388st.4. ZV osporavajući da su ispunjeni zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću jer je riječ o nekretnini koja je 1991. bila upisana kao društveno vlasništvo. Predlaže zahtjev odbiti.

3. Sud je tijekom postupka pročitao ugovore o kupnji nekretnine od 15.3.2019. i 9.5.2005., građevinsku dozvolu od 18.9.1964., identifikaciju čestica, izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, prijepis posjedovnog lista, povijesni izvadak iz zemljišnih knjiga, položajni nacrt, rješenje o nasljeđivanju ovog suda iza pok. Ive Mihatović O-4467/86 od 10.3.2005. i drugu dokumentaciju u spisu, saslušao tužiteljicu, svjedoka ĆM i proveo vještačenje po vještaku za geodeziju dipl. ing. Vladivoju Reliću uz prethodni očevid na licu mjesta. Sve je dokaze sud ocijenio po čl.8. ZPP-a i utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Među strankama je sporna identifikacija nekretnine koju tužiteljica drži u posjedu, a time osnovanost zahtjeva. Radi utvrđivanja spornih činjenica sud je izveo sve predložene dokaze.

5. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu – kč. br. [katastarska čestica], pašnjak u Kuhačevoj ulici, površine 229 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnik upisan tuženik.

6. Iz građevinske dozvole Skupštine Općine Maksimir od 28.9.1964. (list 9 spisa) utvrđeno je da je ČM odobreno izvođenje garaže u [adresa] na kat. čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema odobrenim nacrtima koji su sastavni dio dozvole, poluugradnjom, prislanjanjem uz već postojeće garaže u smjeru istoka s time da će investitor koristiti garažu br. 12.

7. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju ovog suda O-4467/86 iza pok. ČM utvrđeno je da je njegova supruga TM u cijelosti naslijedila nekretninu – izvanknjižno vlasništvo garaže sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] (prije kč. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], upisane u PL 1425 k. o. [katastarska općina] temeljem građevinske dozvole izdane od Odjela za građevinarstvo komunalne i stambene poslove Maksimir br. 05-I/3-232002/I/1964 od 8.9.1964.

8. Uvidom u ugovor o kupnji nekretnine od 9.5.2005. (list 7-8 spisa) sklopljenog između SM kao prodavatelja i GM kao kupca utvrđeno je da je predmet kupoprodaje bila garaža opisana u čl. 1 Ugovora kao garaža površine 18,00m2, koja se nalazi u dvorištu stambene zgrade u [adresa], sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] (prije kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) upisane u PL 1425 k. o. [katastarska općina] i da je riječ o izvanknjižnom vlasništvu.

9. Uvidom u ugovor o kupnji nekretnine od 15.3.2019. (list 4-5 spisa) zaključenog između GM kao prodavatelja i FM, ovdje tužiteljice kao kupca utvrđeno je da je predmet kupoprodaje bila garaža upisana u čl. 1. tog Ugovora identično kao u ugovoru od 9.5.2005. U oba je ugovora navedeno da kupac u posjed stupa nakon potpisivanja ugovora.

10. Sud je saslušao i ĆM, suprugu GM te tužiteljicu. Iz njihovih je iskaza utvrdio da su GM, a kasnije i tužiteljica bili u posjedu jedne od garaža u nizu, koji su obje opisale kao predzadnju u nizu, da su tužiteljica i danas pok. GM bili susjedi, da je tužiteljici bilo poznato da GM ima garažu i nije nikada čula da bi s njome imao ikakvih problema što se tiče vlasništva, da je i svjedokinja ĆM u toj garaži držala svoj auto nakon što je njezin suprug kupio još jednu garažu i u nju svakodnevno parkirala auto također bez ikakvih problema i pretenzijama od strane trećih osoba, da im nikada nitko za vrijeme njihovog posjeda nije obraćao sa bilo kakvim pretenzijama u odnosu na tu garažu. Sud je ove iskaze prihvatio kao istinite jer su dani uvjerljivo, jasno i logično, a tuženik nije niti naveo razloge zbog kojih bi se moglo posumnjati u njihovu vjerodostojnost. Tužiteljica je u svom iskazu navela da je s dokumentacijom od prvog vlasnika garaže do sebe otišla odvjetniku Suši, koji joj je potvrdio da je pravni slijed u redu, a prije kupnje nije provjeravala stanje u zemljišnim knjigama niti katastru jer nije mislila da za to ima potrebe, pogotovo nakon što je od odvjetnika čula da je pravni slijed u redu.

11. S obzirom na razloge osporavanja zahtjeva, sud je radi identifikacije sporne nekretnine proveo predloženo vještačenje po vještaku za geodeziju dipl. ing. Vladivoju Reliću, uz prethodni očevid na licu mjesta, na kojem je tužiteljica pokazala predmetnu garažu.

12. Nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Relića sud je u cijelosti prihvatio ocijenivši ga objektivnim, temeljitim i jasno argumentiranim dokazom. Na sve se primjedbe i pitanja parničnih stranaka vještak opširno očitovao u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja te usmeno na ročištu 20.3.2026., nakon čega nijedna od stranaka nije imala daljih pitanja, prigovora niti prijedloga pa je sud ocjenu o spornoj identifikaciji nekretnine koja je predmet postupka utemeljio na ovom dokazu.

13. Iz rezultata vještačenja i očevida na licu mjesta sud je utvrdio da je riječ o zidanoj garaži u nizu od ukupno 13 garaža, u Zagrebu, sjeverno od zgrade na [adresa], preko puta dijela zgrade kbr. 15 i 16, i to druga u nizu gledano s istočne strane prema zapadu, a dvanaesta, odnosno predzadnja gledajući sa zapadne strane prema istoku. Riječ je o garaži korisne površine od 18 m2, koja prema stanju čestica u katastru u k. o. [katastarska općina] odgovara kč. br. [katastarska čestica], površine 20 m2, a u zemljišnim knjigama u k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu zk.č. 1785/16 k. o. [katastarska općina], površine 229 m2.

14. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana je u evidenciji zemljišne knjige 1929.g., i to od dijela zk.č. 1785/8 u površini od 107,6 čhv ili 387 m2, a granica između tih dviju čestica od nije se mijenjala do provedbe geodetskog elaborata RN-1903/11. Sporna je garaža izrađena na dijelu zk.č. 1785/16 k. o. [katastarska općina]. Na toj se čestici nalazi niz koji čini sedam garaža, koje su izgrađene na kč. [katastarska čestica] (sporna garaža), 4554, 4555, 4556, 4557, 4558 k. o. [katastarska općina]. Kč. [katastarska čestica] graničila je do 2011. jednim svojim dijelom sa kč. [katastarska čestica] i sa zapadne strane manjim dijelom sa kč. [katastarska čestica].

15. Vještačenjem je utvrđeno i da se na kč. [katastarska čestica] (koje su navedene u građevinskoj dozvoli izdanoj ČM) u naravi uopće ne nalaze garaže, nego je izgrađena zgrada na [adresa], a južno od nje park.

16. Vještak je ustvrdio da je moguće da je na kč. [katastarska čestica] bila planirana izgradnja garaža, no da se prema opisu objekata za koje je izdana građevinska dozvola može zaključiti da bi se radilo upravo o nizu garaža koje su prethodno opisane, koje su prislonjene uz već postojeće garaže u smjeru istoka, i u kojoj je dozvoli navedeno da će investitor (ČM) koristiti garažu br. 12. Drugim riječima, odgovara opis nekretnina, ali ne brojevi katastarskih čestica.

17. Moguće je, prema mišljenju vještaka da građevinska dozvola nije konzumirana jer se na tim česticama ne nalaze garaže, nego zgrada i park. Moguće je zbog toga i da je pri pisanju građevinske dozvole došlo do omaške u pisanju broja katastarske čestice, a moguće je i da je došlo do pogreške u izgradnji na terenu. Na pitanje je li moguće da su garaže izgrađene na krivoj čestici mimo građevinske dozvole vještak je ustvrdio da opis garaža u građevinskoj dozvoli odgovara garažama koje su pregledane na očevidu.

18. Uzimajući u obzir sve navedeno, sud je utvrdio da je riječ o garažama koje su izgrađene u skladu s izgrađenom dozvolom, a s obzirom na činjenicu da se na kč. br. [katastarska čestica] na koje se odnosi dozvola, nalazi zgrada i park, a ne garaže, zaključio da je prilikom pisanja građevinske dozvole od strane prednika tuženika došlo do pogreške, naročito kada se uzme u obzir da je čestica 1785/16 do 2011. graničila s čl. 1785/8 i 1785/9. Na ovo upućuje i činjenica da je tužiteljica - sama i preko svojih prednika - od izgradnje sporne garaže uživala njezin miran posjed, što proizlazi iz rezultata dokaznog postupka u ovoj parnici.

19. Tužiteljica je nakon primitka nalaza i mišljenja vještaka, podneskom od 23.10.2024. preinačila tužbu, postavivši zahtjev u skladu s rezultatima vještačenja. Tuženik se preinaci usprotivio, no sud ju je dopustio smatrajući je svrsishodnom za konačno rješenje odnosa među strankama (čl. 190. st. 3. ZPP), s obzirom na to da u protivnom tužiteljica ne bi mogla izraditi prijavni list na temelju kojeg bi se u zemljišnim knjigama formirala parcela koja predstavlja njezinu garažu.

20. Po čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV), stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni odredbama ZV, ako su bili počeli teći prije stupanja ZV na snagu, nastavljaju teći u skladu sa čl. 388. st. 2. ZV, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen odredbama ZV ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu (čl. 388. st. 3. ZV). Prije ZV, koji je na snazi od 1.1.1997., na snazi je od 1.9.1980. bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (S. List SFRJ 6/80, 36/90, NN 53/91, 9/92, 77/92, dalje: ZOVO).

21. S obzirom da je u konkretnom slučaju riječ o stjecanju prava vlasništva dosjelošću prije stupanja na snagu oba zakona, imaju se primijeniti odredbe Općeg građanskog zakonika, čije su odredbe o stjecanju prava vlasništva sadržajno identične odredbama kasnijeg ZOVO i ZV. U čl. 1460. do 1471. OGZ uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pa je tako bilo potrebno da je posjed zakonit (1461.), pošten (1463.), istinit (1464.), a potrebno je vrijeme dosijedanja od trideset godina, bez obzira na to je li zakonit, ali uz pretpostavku da je pošten, s time da se poštenje predmnijeva (328.). U skladu s mišljenjem Proširene sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 4.4.1960., taj je rok skraćen na dvadeset godina.

22. Dosjelost je izvorni način stjecanja i pravni učinci nastupaju po samom pravu, čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Drugim riječima, vlasništvo se stječe trenutkom nastupanja dosjelosti. Rok za dosjelost počinje teći onoga dana kada posjednik stekne stvar, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Posjed mora biti neprekinut kroz cijelo vrijeme, a vrijeme prednikovog posjeda uračunava se u trajanje posjeda sljednika (1493.)

23. Posjed je zakonit ako sam posjednik ima valjani pravni temelj za posjed, istinit je ako nije pribavljen silom, potajice ili prevarom ili zloupotrebom povjerenja, a pošten je ako posjednik prilikom stjecanja posjeda nije znao niti mogao posumnjati, s obzirom na okolnosti, da mu pravo na posjed ne pripada. Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da posjed tužiteljice i njezinih prednika, koji su spornu nekretninu posjedovali od izgradnje, u neprekinutom slijedu, ispunjava ove pretpostavke. Ovo proizlazi iz izvedenih personalnih dokaza, koje potkrjepljuje dokumentacija u spisu. S druge strane, tuženik nije ponudio dokaze iz kojih bi se moglo utvrditi suprotno. Time je utvrđeno da je tužiteljica stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću, na način propisan odredbama OGZ, nesmetanim posjedom vlastitim i svojih prednika u propisanom razdoblju od dvadeset godina.

24. Zbog navedenog se u konkretnom slučaju ne primjenjuju odredbe ZV. Tuženik se i inače neosnovano poziva na čl. 388,. st. 4. ZV: po čl. 29. ZOVO bilo je propisano da se na stvari u društvenom vlasništvu pravo vlasništvo ne može steći dosjelošću. Po čl. 388. st. 4. ZV u rok za stjecanje nekretnina dosjelošću, i to onih koji su na dan 8.10.1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Ova je odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I-58/97 (NN 137/99). ESLJP u svojoj presudi Trgo protiv Republike Hrvatske od 11.6.2009. (zahtjev broj 35298/04) prepoznao je okolnost da je odredba čl. 388. st. 4. ZV predstavlja retroaktivni propis jer su prijašnjem ponašanju pridružene pravne posljedice koje mu u mjerodavno vrijeme nisu mogle biti pridružene, čime je propušteno pružiti priliku osobama koje su uživale na pravima u stvarima u društvenom vlasništvu da prilagode svoje ponašanje.

25. Zbog svega navedenog sud je zahtjev tužiteljice usvojio.

26. Odluka o parničnom trošku donesena je po čl. 154. st.1. ZPP-a po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, i to za sastav tužbe 100,00 eura (tbr 7/1), podnesaka od 21.12.2021., 8.7.2024., 6.9.2024., 23.10.2024. po 100,00 eura (tbr 8/1), za podnesak od 17.11.2025. 25,00 eura (tbr 8/1), za zastupanje na raspravama 15.9.2021., 12.10.2022., 12.1.2024., 9.9.2024., 17.1.2025., 20.3.2026. po 100,00 eura, ukupno 1.125,00 eura, što uvećano za PDV 25% od 281,25 eura, trošak pristojbe na tužbu od 26,54 eura, na presudu od 53,08 eura i trošak vještačenja od 482,66 eura iznosi ukupno 1.968,53 eura. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je po čl. 151. ZPP-a.

Zagreb, 12. lipnja 2026.

Sudac

Ivana Marangunić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. O žalbi, koja se podnosi podneskom u 4 primjerka ovom sudu, odlučuje županijski sud.

DNA:

- tužiteljici po pun.

- tuženiku po pun.