Poslovni broj Psp-1/2025-21
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ani Poljanić, u pravnoj stvari tužitelja PŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika P.G.P. d.o.o., OIB 12988772690, Dubrava 124, Zagreb , kojeg zastupa punomoćnik Andrija Zelenika, odvjetnik iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 8. svibnja 2026. u prisutnosti tužitelja, 12. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je tuženik P.G.P. d.o.o. iz Zagreba, Dubrava 124, OIB 12988772690, smetao tužitelja PŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem posjedu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je neovlašteno tijekom mjeseca prosinca 2024. godine na predmetnoj nekretnini izgradio kanalizacijski kanal i šaht.
II. Nalaže se tuženiku P.G.P. d.o.o. iz Zagreba, Dubrava 124, OIB 12988772690, uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja, u roku od 8 (osam) dana.
III. Zabranjuje se tuženiku P.G.P. d.o.o. iz Zagreba, Dubrava 124, OIB 12988772690, takvo ili slično smetanje ubuduće.
IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 726,89 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi podnesenoj 7. siječnja 2025. navodi da je 5. prosinca 2024. saznao da je tuženik građevinskim radovima na kanalizacijskom sustavu samovlasno smetao njegov posjed nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je bez znanja tužitelja (koji je i suvlasnik navedene čestice i posjednik dijela na kojem je izvršeno smetanje) izgradio kanalizacijski kanal i šaht. O navedenom je tužitelj obavijestio i Vodovod Dubrovnik d.o.o. elektroničkom poštom, s obzirom da je na području te katastarske općine tuženik obavljao radove za navedeno društvo kao naručitelja, ali mu se nitko nije javio. Predlaže da sud provede postupak i donese oduku kojom će prihvatiti njegov zahtjev.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, predlažući istog odbiti. Najprije od suda traži da pozove Vodovod Dubrovnik d.o.o. da stupi na mjesto tuženika u ovoj pravnoj stvari, jer je ovdje tuženik izvodio radove za istog na temelju Sporazuma o od 2. svibnja 2023. Dalje navodi da nije bilo nikakvog samovlasnog smetanja posjeda budući da su radovi izvedeni na temelju pravnog posla sa investitorom Vodovod Dubrovnik d.o.o. i na temelju uredno izdane građevinske dozvole. Predmetni radovi, odnosno točna lokacija izvedbe kućnih priključaka definira se na temelju terenskog uviđaja u suglasnosti sa investitorom, nadzornim inžinjerom i projektantom. Dodatno ističe da je temeljem čl. 25. st.1. Zakona o vodama propisano što se smatra vodnim građevinama, te da su one i njihovo održavanje od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, odredbom čl. 9. st.1. Zakona o vodnim uslugama propisano je da su komunalne vodne građevine javna dobra u javnoj uporabi i da njima upravlja javni isporučitelj vodnih usluga, a st.3. da se upravljanjem smatraju poslovi investitora gradnje komunalnih vodnih građevina, njihov pogon i održavanje, te čuvanje i korištenje za namjene kojima komunalne vodne građevine služe. Predlaže da se tužba odbije kao neosnovana u cijelosti, te da se tužitelja obveže na plaćanje troškova postupka.
2.2. U podnesku od dana 4. lipnja 2025. tuženik ističe prigovor prekluije budući da je tužba podnesena 9. siječnja 2025., a tužitelj navodi da je za smetanje posjeda saznao dana 5. prosinca 2024., čime je sam učinio nespornim da je prekludiran u podnošenju tužbe poradi čega predlaže da sud odbaci tužbu. Opreza radi, ako sud ne odbaci tužbu, navodi da su radovi poduzeti po nalogu investitora, predlaže da investitor koji je obavješten o parnici stupi na mjesto tuženika, odnosno da sud nakon što provede dokazni postupak odbije tužbeni zahtjev.
3.Sud je rješenjem od dana 4. ožujka 2025., a sukladno čl. 210. Zakona o parničnim postupku ( Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje ZPP) o parnici obavijestio Vodovod Dubrovnik d.o.o., a koje rješenje je isti uredno primio dana 17. ožujka 2023.
4.1. Tuženikov prigovor da je došlo do prekluzije roka za podnošenje tužbe u ovom predmetu je neosnovan.
4.2. Čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2 008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 – dalje: ZVSDP) u st.3. određeno je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
4.3. Sukladno čl. 112. ZPP-a rokovi se računaju na dane, mjesece i godine. Ako je rok određen na dane, u rok se ne uračunava dan kad je dostava ili saopćenje obavljeno odnosno dan u koji pada događaj otkad treba računati trajanje roka već se za početak roka uzima prvi idući dan. Rokovi određeni na mjesece odnosno na godine završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpočeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca. Ako posljednji dan roka pada na državni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istječe protekom prvoga idućeg radnog dana.
4.4. Čl. 113. ZPP-a propisuje da kada je podnesak vezan uz rok, smatra se da je dan u roku ako je prije nego što rok protekne predan nadležnom sudu.
4.5. U parnicama radi smetanja posjeda sud je po službenoj dužnosti dužan ispitati da li je tužitelj pravodobno podnio tužbu, a ako u dokaznom postupku utvrdi kao činjenicu da tužba nije podnesena u prekluzivnom roku od 30 dana, koji počinje teći od dana saznanja za smetanje i za počinitelja smetanja posjeda (tako i Županijski sud u Sisku Gž.879/2021 od 8. rujna 2021.g.). tužbu treba odbaciti kao nepravovremenu.
4.6. U konkretnom slučaju radi se o roku određenom na dane, te se rok računa od prvog slijedećeg dana od nastalog smetanja i saznanja za počinitelja (datum koji sam tužitelj naznačuje kao 5. prosinca 2024.). Tuženik navodi da je tužba podnesena dana 9. siječnja 2025., no to nije točno. Tužba je navedenog dana zaprimljena na sudu, a poslana je sudu preporučenom pošiljkom dana 7. siječnja 2025., što znači da se danom njene predaje smatra 7. siječnja 2025. Kako je prvi dan roka 6. prosinca 2024., rok bi isticao istekom dana 4. siječnja 2025. Međutim, taj dan je bila subota, dakle neradni dan, te je prvi slijedeći radni dan bio 7. siječnja 2025. (utorak, jer je u ponedjeljak 6. siječnja 2025. bio neradni dan, odnosno državni praznik). Sukladno tumačenju Ustavnog suda (tako u odluci U-III-675/2009 od 8. veljače 2010.), a koje je prihvatila sudska praksa, rok za podnošenje tužbe u postupcima smetanja posjeda je procesnopravni rok, te se ako kraj roka pada na neradni dan (nedjelja ili drugi dan kada sud ne radi) ili blagdan, rok istječe istekom prvog slijedećeg radnog dana. Slijedom navedenog time što je tužbu predao pružatelju poštanskih usluga tijekom zadnjeg dana roka, isti je očuvan i tužba je pravovremena, stoga sud nije prihvatio prigovor tužitelja i njegovo traženje da se tužba odbaci.
5. Tijekom postupka pregledane su zemljišnoknjižni izvaci za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 3-6 spisa), fotografije (stranica 7-9 spisa), Sporazum 2.3. br.2117-55-18 od 2. svibnja 2023. (stranica 21-23 spisa), građevinska dozvola Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Klasa: UP/I- 361-03/23-01/000046 Urbroj: 2117-1-15/37-24-0021 od 29. srpnja 2024. (stranica 24-32 spisa), ispis sa Geoportala (stranica 33 spisa), održan je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geodezije ĐŽ te je saslušan tužitelj kao parnična stranka (stranica 57-63, 69-70 spisa). Tuženik nije pristupio na ročište za saslušanje stranaka, a sud nije provodio dokaz saslušanjem predloženih svjedoka OŽ i JŽ, jer provođenje takvih dokaza smatra suvišnim, s obzirom da okolnosti na koje bi isti mogli iskazivati nisu odlučne u ovoj pravnoj stvari.
6. Predmet spora je posjedovna zaštita od smetanja posjeda i to nekretnine oznake k. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
7. Između stranaka nije sporno da je po nalogu Vodovoda Dubrovnik d.o.o. na č.z. 386/8 z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tuženik napravio kanalizacijski odvod i šaht. Tuženik ne spori da bi tužitelj bio zadnji mirni posjednik predmetne čestice. Tuženik tvrdi da je radove koje je izveo izveo na temelju naloga investitora koji je ovlašten za takve poslove i izdane građevinske dozvole.
8.1. Člankom 20. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (¨Narodne novine¨ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, dalje u tekstu: ZV) je propisano da je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.
8.2. Člankom 21. stavak 1. ZV-a je propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je stavkom 3. propisano propisan prekluzivni rok za zaštitu posjeda i to 30 dana od dana saznanje za čin smetanje i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
8.3. Člankom 22. stavak 1. ZV-a je propisano da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, s tim da je stavkom 2. istog članka propisano da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
9. Iz navedene zakonske odredbe je potpuno jasno da se u ovom postupku ne raspravlja o stvarnim pravima na nekretnini, već isključivo o posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, kako to propisuje odredba članka 22. stavak 2. ZV-a i odredba članka 441. Zakona o parničnom ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP). Naime, posjed je faktična vlast, dakle stvarno držanje stvari.
10.1. Uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geodezije ĐŽ utvrđeno je da predmet spora predstavlja dio čest. 386/6 k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazi dio tamponirani kanal sa postavljenim kanalizacijskim šahtom, a koji se nalazi ispod razine tampona tj. ispod razine okolnog betonskog puta, a sve je prikazano na skicama i fotografijama koje su dio nalaza i mišljenja. Taj dio čestice je neasfaltirani (makadamski) dio puta ispred kuće u kojoj tužitelj živi.
10.2. Tužitelj je u danom iskazu naveo da ostaje pri svemu iznesenom u tužbi, da smatra da iz uvida suda na licu mjesta i iz nalaza i mišljenja vještaka jasno da se radi o točnoj čestici, da je na njoj nastalo smetanje njegova posjeda, te da sam tuženik ne spori da bi on to smetanje i napravio.
11. Sud prihvaća iskaz tužitelja kao istinite i vjerodostojan obzirom da je životan i logičan, te su suglasan s činjenicama utvrđenim pregledom isprava iz spisa, neposrednim opažanjem na licu mjesta kao i sa navodima samog tuženika.
12. Naime, tuženik ni ne spori da bi tužitelj bio zadnji mirni posjednik predmetne čestice, kao ni da je on izvršio radove za koje tužitelj tvrdi da predstavljaju smetanje njegova posjeda, te da nije bilo suglasnosti tužitelja za takvo postupanje. Tuženik navodi da je radove izvršio temeljem naloga treće osobe, koja je za pristupanje takvim radovima ovlaštena na temelju zakona i djelatnost koje, a u sklopu te djelatnosti su radovi izvršavani, je od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, poziva se na činjenicu da postoji upravni akt kojim su ti radovi odobreni. Dakle, isključivo se spori da bi bila riječ o samovlasnom smetanju. Međutim, činjenica da je smetanje posjeda napravljeno dok se izvršavao ugovoreni posao za naručitelja ne oslobađa tuženika, jer je smetanje posjeda spor o činjenicama, ne o pravu, odnosno bitno je samo tko je počinio smetanje, ne da li je i na temelju čega imao utemeljenje u pravu za svoje postupanje. I drugi argument tuženika, onaj da u zakonu predviđeno da je djelatnost koju provodi nalogodavac, a okviru koje je on postupao prilikom izvršenog smetanja, od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, nije osnovan, jer zakon izričito propisuje da se posjed štiti bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
13. Slijedom navedenog, zaključuje se da je tužitelji bio posljednji mirni posjednici nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je tuženik smetao njegov posjed iskopavanjem kanalizacijskog odvoda i postavljanjem šahta, čime isti na temelju članka 24. stavak 1. ZV-a u vezi s člankom 22. ZV-a ima pravo na zaštitu posjeda, kako je odlučeno u izreci ovog rješenja.
14. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a. Kao potreban trošak tužitelja za vođenje parnice, sukladno čl. 155. ZPP-a, priznat je i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,03 EUR-a kojeg je tužitelj podmirio kako to proizlazi iz potvrde na stranici 16 spisa. Osim navedenog priznat je i trošak provedenog izlaska na teren i vještačenja u ukupnom iznosu od 673,86 EUR (624,38 EUR račun vještaka, te 49,48 EUR za izlazak sudske komisije).
14.1. Stoga je naloženo tuženiku, u roku propisanom člankom 328. stavak 2. ZPP -a, platiti tužiteljima troškove postupka u ukupnom iznosu od 726,89 EUR, sa zateznim kamatama određenim u skladu s odredbom članka 151. stavak 3. ZPP-a.
U Dubrovniku 12. lipnja 2026.
Sutkinja
Ana Poljanić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana održavanja ročišta za objavu ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu odnosno od primitka ovjerenog prijepisa rješenja ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
PRESUDA SE DOSTAVLJA:
1. tužitelj, uz rješenje o pristojbi za rješenje u sporovima zbog smetanja posjeda
2. punomoćnik tuženika odvjetnik Andrija Zelenika