Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

    Trg pobjede 15

    35000 Slavonski Brod

    Poslovni broj: K-275/2024-20

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Jeleni Krijan, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Mirković, u kaznenom postupku protiv optuženog ŠU, zbog kaznenog djela iz članka 236. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., – dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj: K-DO-435/2015-6 od 16. prosinca 2015. godine, nakon održane javne rasprave 4. ožujka 2026. i 28. svibnja 2026. godine, zaključene istoga dana, u nazočnosti optuženika osobno, branitelja Andreasa Mlikote, odvjetnika u Osijeku, te zastupnice optužbe mr. sc. TU, zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, 28. svibnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I.

    Optuženi ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Š i T, rođene JU, rođenog **.**.1956. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, oženjen, otac četvero punoljetne djece, zidar, vozač, umirovljenik s mirovinom u iznosu oko 600,00 eura, sa završenom osnovnom školom i položenim državnim ispitom za KV vozača, neosuđivan

    k r i v  j e

    što je:

    dana 12. srpnja 2006. u Slavonskom Brodu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područne službe Slavonski Brod, u nakani da se nepripadno okoristi u većem iznosu, podnio zahtjev za priznavanje prava na invalidsku mirovinu primjenom Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području stradalnika rata u Bosni i Hercegovine i koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, znajući da nema pravo ostvarivanja invalidske mirovine kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane, jer strijelna povreda trbuha sa povredom tankog crijeva i strijelna povreda lijeve natkoljenice zadobivene dana 20. svibnja 1993. nisu zadobivene u Vidovcima na crti obrane od gelera neprijateljske granate pri vršenju vojne dužnosti, temeljem čega mu je priznat status ratnog vojnog invalida, već u Podvinju iz pištolja prilikom fizičkog sukoba s JU, a temeljem kojeg zahtjeva Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područna služba Slavonski Brod je dana 26. siječnja 2009. donio rješenje kojim mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu kao pripadniku Hrvatskog vijeća obrane, i po kojem mu je za vremensko razdoblje od 15. srpnja 2008. do 30. rujna 20015. neutemeljeno isplaćena invalidska mirovina u ukupnom iznosu od 212.530,02 kune/28.207,58 eura, čime je sebi za navedeni iznos pribavio imovinsku korist, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje oštetio,

    dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu tuđe imovine nešto učini, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist,

    čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – prijevarom, opisano u članku 236. stavak 2. u vezi članka 236. stavak 1. KZ/11, a kažnjivo prema članku 236. stavak 2. KZ/11,

    pa se optuženi ŠU na temelju članka 236. stavak 2. KZ/11

    O S U Đ U J E

    NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE

    pa mu se na temelju članka 56. KZ/11

    IZRIČE UVJETNA OSUDA

    te se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u roku 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

    II.

    Na temelju članka 77. KZ/11 u vezi članka 560. ZKP/08 utvrđuje se da novčani iznos od 28.207,58 (dvadeset i osam tisuća eura dvije stotine i sedam eura i pedeset i osam centi) predstavlja imovinsku korist koju je optuženi ŠU ostvario kaznenim djelom protiv imovine prijevarom, opisano u članku 236. stavak 2. u vezi članka 236. stavak 1. KZ/11, a kažnjivo prema članku 236. stavak 2. KZ/11, te se utvrđuje da je isti iznos postao imovina Republike Hrvatske.

    III.

    Nalaže se optuženom ŠU uplatiti Republici Hrvatskoj novčani iznos od 28.207,58 (dvadeset i osam tisuća eura dvije stotine i sedam eura i pedeset i osam centi) u korist državnog proračuna Republike Hrvatske IBAN [broj bankovnog računa], SWIFT CODE: NBHRHR2X, model HR 64, poziv na broj primatelja: 6084-4323-275/2024, opis plaćanja oduzeta imovinska korist u predmetu 20 K-275/2024, u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

    IV.

    Nalaže se optuženom ŠU, na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 u vezi s člankom 145. stavkom 2. točke 1. ZKP/08, platiti troškove kaznenog postupka na ime vještačenja, u iznosu od 90,25 eura (devedeset eura i dvadeset i pet centi), u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu podiglo je optužnicu broj:

    K-DO-435/2015-6 od 16. prosinca 2015. godine, protiv optuženog ŠU, zbog kaznenog djela protiv imovine – prijevarom, opisano u članku 236. stavak 2. u svezi članka 236. stavak 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 236. stavak 2. KZ/11.

    2. Uvodno navedena optužnica potvrđena je rješenjem optužnog vijeća ovog suda poslovni broj: Kov-237/2015-4 od 17. ožujka 2016. godine.

    3. Sukladno članku 19. b stavku 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje: ZKP/08), na raspravi su stranke dale suglasnost da istu provede predsjednica vijeća kao sudac pojedinac.

    4. Upitan kakav stav zauzima prema optužbi optuženik je izjavio da se ne smatra krivim.

    5. Na raspravi dana 26. svibnja 2021. opunomoćenik oštećenika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna Služba Slavonski Brod u sudski spis je predala rješenje od 9. travnja 2018. godine, po kojem optuženiku ne postoji nepripadna isplata invalidske mirovine za razdoblje od 15. srpnja 2008. do 31. ožujka 2016. godine, te je navela da odustaju od kaznenog progona. Također, oštećenik nije postavio imovinskopravni zahtjev, dok su podneskom od 16. listopada 2015. godine naveli i da je optuženiku u razdoblju od 15. srpnja 2008. do 30. rujna 2015. godine po rješenju od 26. siječnja 2009. isplaćeno ukupno 276.152,69 kuna, a da je ostala u isplati ranije određena mirovina, optuženiku bi, za to razdoblje, bilo isplaćeno ukupno 63.622,67 kuna. Iz istoga proizlazi, da je na ime mirovine ratnog vojnog invalida isplaćen iznos od 212.530,02 kune/28.207,58 eura, što predstavlja imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom.

    6. U provedenom dokaznom postupku optuženik je iznio obranu, na temelju članka 430. ZKP/08 pročitani su: presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj K-17/00-64 od 5. travnja 2002. (list 2-9 i 92-99 spisa predmeta), uvjerenje Ministarstva obrane-odbrane Uprave za obranu Orašje od 25. listopada 2006. na ime ŠU (list 10, 33, 40, 59 i 66 spisa predmeta), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područne službe [adresa] od 26. siječnja 2009. (list 11 -13 spisa predmeta), dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područne službe [adresa] od 4. svibnja 2012. i 10. svibnja 2012. (list 18-19 spisa predmeta), nalaz i mišljenje liječničke komisije za pregled osoba obuhvaćenih Zakonom o pravima branitelja i članova njihovih obitelji od 14. prosinca 2006. (list 34-35, 42, 60-61, 68 spisa predmeta), uvjerenje Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje Mostar od 6. srpnja 2005. (list 36 i 62 spisa predmeta), zahtjev za priznavanje prava na invalidsku mirovinu primjenom ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području stradalnika rata u Bosni i Hercegovine i koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji od 12. srpnja 2006. (list 37-38 i 63-64 spisa predmeta), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područne službe [adresa] od 19. listopada 2005. (list 39, 44, 53, 65, 70 i 79 spisa predmeta), rješenje Federacije Bosne i Hercegovine Županije Posavske, Uprave za pitanja branitelja i stradalnika HVO-a iz Domovinskog rata od 16. veljače 2007. (list 41 i 67 spisa predmeta), izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika Doma zdravlja Slavonski Brod od 27. srpnja 2006. (list 45-48 i 71-74 spisa predmeta), ranjenički list na ime ŠU (list 52 i 78 spisa predmeta), ocjena invalidnosti Povjerenstva za reviziju od 1. prosinca 2008. (list 55 i 81 spisa predmeta), nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti od 15. srpnja 2008. (list 56-57 i 82-83 spisa predmeta), izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika Doma zdravlja Slavonski Brod od 6. prosinca 2004. list 75-77 spisa predmeta), dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područnog ureda Slavonski Brod od 8. prosinca 2014., 2. veljače 2015. i 16. listopada 2015. (list 87, 89 i 120 spisa predmeta), presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž 815/02-8 od 10. veljače 2005. (list 100-105 spisa predmeta), potvrda o visini dohotka za okrivljenika ŠU – Ministarstva financija Porezne uprave Područnog ureda Slavonije i Baranje – Ispostave Slavonski Brod od 30. rujna 2015. (list 110-117 spisa predmeta), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika ŠU od 28. rujna 2015. (list 118 spisa predmeta), zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika ŠU s pripadajućom audio-video zapisom i snimkom od 16. prosinca 2015. (list 124/128 spisa predmeta), Izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika ŠU od18. rujna 2015. (list 109 spisa predmeta), podnesak Ministarstva branitelja od 25.listopada 2022.sa ranjeničkim listovima za okrivljenika, Rješenje Uprave od 16.veljače 2007., Nalaz i mišljenje od 26.studenog 2021., Uvjerenje Grupe od 8.studenog 2011., očitovanje Federacije Bosne i Hercegovine, Županija Posavska, Ministarstvo branitelja od 27.travnja 2026., očitovanje Federalnog ministarstva Federacije Bosne i Hercegovine za pitanja boraca i invalida domovinskog rata od 8.svibnja 2026. godine. Dalje, sukladno članku 431. stavak 1. točka 8. ZKP/08 pročitani su: Nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Ive Matića na raspravi 9. siječnja 2023. (list 178-181 spisa) i sa rasprave 30. siječnja 2023.(182-186 spisa), Rješenje HZMO Područni ured Slavonski Brod od 9. travnja 2018. predanog od strane punomoćnice oštećenika HZMO na raspravi 26.svibnja 2021. (list 154-155 spisa).

    7. Sud je tijekom postupka odbio dokazni prijedlog obrane, i to ponovno saslušanje vještaka dr. Ive Matića, zatim ispitivanje pred sudom svjedoka ZU, PU, svjedoka pripadnika postrojbe u kojima je služio ovdje okrivljenik u vrijeme stradavanja RU, MU, i VU, i to kao prijedloge koji bi bespotrebno odugovlačili kazneni postupak, sukladno odredbi članka 421. stavak 1. točke 4. ZKP/08, gdje sud napominje da je vještak dr. Ivo Matić već ranije i bio ispitan na raspravi pred sudom, te je obrana mogla istom postavljati pitanja i referirati se na njegove navode. Sporno u postupku se može, a i sud je isto i utvrdio Nalazom vještaka, ranjeničkim listovima, te prvenstveno uvidom u pravomoćnu presudu Županijskog suda iz koje je jasno vidljivo da su sporne ozljede okrivljenika nastale ranjavanjem od strane CU. Dakle, ispitivanje predloženih svjedoka bespotrebno bi odugovlačilo kazneni postupak, u kojem je optužnica podignuta 2015. godine.

    8. Iznoseći obranu na raspravi 28. svibnja 2026. godine, optuženik je ponovio navode izrečene ranije na raspravi 30. siječnja 2023. godine, kao i kod državnog odvjetnika 16. prosinca 2015. godine, odnosno isti je u svojoj obrani naveo da se i dalje ne osjeća krivim za terećeno kazneno djelo, te da je on doista ranjen u ratu, međutim, tada, u to vrijeme, su bila neka druga vremena te isto možda nije po nekakvim propisima, ali da je on ranjen u ratu. Dalje je istaknuo da je lakše ranjen u Vidovcima i to od strane krhotine granate, od čega je zadobio lakšu povredu na ruci, nozi i na glavi te mu je pružena liječnička pomoći, a što se sve dogodilo u prijepodnevnim satima. Nakon toga krenuo je s kolegama u [adresa], svojoj kući, gdje ga je na putu do kuće u [adresa] dočekao CU koji je pucao u njega i u brata GU. CU je pucao nekoliko puta u njega te mu je zadao povrede trbuha i noge, a radilo se o dva-tri metka. Otišao je u civilnu mirovinu, a razgovarao je sa zapovjednikom bojne, te ga je isti uputio u Orašje kako bi riješio svoj vojni status. Bio je pripadnik 101. Bosansko-brodske brigade i to sve do Daytonskog sporazuma, ponavljajući da je isti sudjelovao u ratu te da je ranjen u ratu, navodeći i da želi da ga se samo shvati da je doista bio u ratu, i da sada sa svojih 71 godinu života treba opet sve izgubiti, nakon što je u ratu izgubio sve što je imao u životu. Dakle, sada bi ponovno došao u situaciju da ne može raditi, a nema dovoljno financijskih sredstava za život. Naveo je i da je nakon ranjavanja u Vidovcima, po nalogu zapovjednika odnosno prilikom vršenja ratnog zadatka, otišao u [adresa], ističući da isto nije niti moglo biti samoinicijativno, jer odluke nije mogao samostalno donositi, odnosno sve što je radio, radio je isključivo po nalogu zapovjednika, i to NU. Na poseban upit da objasni izjavu: " AU je to sve morao znati", naveo je da se to odnosi na to da on ide sve rješavati što je potrebno, a u što je sve bio upućen zapovjednik, posebno se bavio dezerterstvom jer su se ljudi skrivali po šumama, a zapovjedniku je to sve bilo javljeno i to se moralo odrađivati. Također je naveo da je nekada imao i tri-četiri dana na raspolaganju da nešto obavi i da se nakon toga vrati u zapovjedništvo. Dalje je naveo da se ne može sjetiti točno vremena ranjavanja u Vidovcima, ali da je isto to bilo u dopodnevnim satima, te mu je tada pružena pomoć, u vidu ispiranja rane na ruci te zavijanja flasterom na desnoj ruci, lijevoj nozi i na čelu iznad desnog oka jer su bile lakše ozljede. Prema Hrvatskoj je krenuo negdje oko 4,00 do 5,00 sati poslijepodne, a iz Vidovaca do [adresa] je vozio kolega DU, koliko se može sjetiti, te nije ulazio u Šiminu kuću, već je samo kratko stao jer je bila neka proslava. Na poseban upit zašto je njegov iskaz drugačiji sada u odnosu na prijašnji koji je dao na raspravi 30. siječnja 2023., u vezi toga tko je vozio, je li se zadržao na proslavi Spasova, is taknuo je da je to ranije bilo pogrešno napisano tko god je pisao , te još jednom ponovio da je DU vozio njegov automobil do svoje kuće, u kojoj se nije zadržavao, te je vozio dalje svojoj kući. Zaključno je naveo da prilikom ishođenja ove mirovine u Orašju, u Uredu za obranu, nije ništa od dokumenta nosio, jer su tamo bili svi njegovi dokumenti, a pretpostavlja da je tamo bila i medicinska dokumentacija.

    9. Nesporno je da se u ovome postupku da je okrivljenik ranjen, odnosno da je isti zadobio ozljede tijekom ratnih godina, međutim, sporno je u postupku, je li takve ozljede dobio prilikom vršenja ratnog zadatka ili su iste nastale na drugi način, što je u neposrednoj vezi sa statusom ratnog vojnog invalida i pravima koja iz toga proizlaze.

    10. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured Slavonski Brod, Klasa: 141-02/17-01/03429983251 ur. broj: 341-16-05/3-17-031225 od **.**.2018. ŠU, rođenom **.**.1956. , vidljivo je da ne postoji nepripadna isplata invalidske mirovine za razdoblje od 15. srpnja 2008. do 31. ožujka 2016. godine.

    11. Iz podataka Ministarstva branitelja Bosne i Hercegovine Federacije Bosne i Hercegovine Županije posavske vidljivo je da je optuženik ostvario status RVI -a VII grupe sa 50% tjelesnog oštećenja i koje je bilo predmet postupka po Zakonu o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti braniteljsko invalidske zaštite kao i nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva iz istog postupka, broj: Z -RVI- TZ-1098/21 od 26. studenog 2021. godine iz kojeg je razvidno da je za imenovanog okončan postupak po Zakonu o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti braniteljskoinvalidske zaštite u kojem je potvrđen njegov ranije utvrđen status.

    12. Iz ranjeničkog lista vidljivo je da je optuženik ranjen od pištoljskog metka za vrijeme službenog putovanja idući po zapovijedi zapovjedničke postrojbe i to 20. svibnja 1993. godine, dok je iz ranjeničkog lista od 20. svibnja 1993. vidljivo da je je isti također ranjen na crti obrane u trbuh i lijevu nogu od granate ispaljene sa neprijateljskih položaja.

    13. Iz rješenja Bosne i Hercegovine Federacije Bosne i Hercegovine Županije posavske Uprave za pitanja branitelja i stradalnika HVO-a iz Domovinskog rata rješenju od 16. veljače 2007. vidljivo je da se ŠU priznaje svojstvo ratnog vojnog invalida VII grupe s 50 % tjelesnog oštećenja trajno počevši od 1. siječnja 2006. pa sve dok postoje zakonom propisani uvjeti za korištenje tih prava. Iz istoga je vidljivo da imenovani ima pravo na osobnu invalidninu od 1. siječnja 2006. u mjesečno novčanom iznosu od 95,42 KM.

    14. Iz nalaza i mišljenja ljekarska komisija je utvrdila da je kod optuženika utvrđen vojni invaliditet 50% po osnovu ranjavanja od 20. svibnja 1993. godine.

    15. Iz Nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Ive Matića iz dva ranjenička lista za optuženika vidljivo je da su rane nastale isti dan. Prvo ranjavanje navodi se u ranjeničkom listu nastalo je od eksplozivne naprave od neprijateljskih snaga BiH. Na drugom ranjeničkom listu uzrok stradavanja je pucnjava. Kao teška po život opasna ozljeda (strijelna ozljeda trbuha s oštećenjem crijeva, a druga ozljeda lijeve nadlaktice je laka tjelesna ozljeda). Došlo je do oštećenja mekog tkiva. Tvrdi kako je nemoguće trčati ili kretati se ako je došlo do dvije navedene ozljede u ranjeničkom listu. Tvrdi kako je strijelna povreda trbuha sa povredom tankog crijeva i strijelna povreda lijeve natkoljenice zadobivene dana 20. svibnja 1993. godine nisu zadobivene u Vidovicama na crti obrane, već u [adresa] iz pištolja prilikom fizičkog sukoba s JU. U ranim jutarnjim satima lakše je ranjen u Vidovicama, te ambulantno zbrinut, a u [adresa] ranjen iz pištolja i tada je dobio po život opasnu ozljedu. Na raspravi od 30. siječnja 2023. vještak navodi da na osnovu uvida u ranjeničke listove ne bi mogao odvojiti ta dva stradavanja obzirom da su prikazani kao jedan u istom danu u istom satu. Nemoguće je odgovoriti da li je bilo lakih tjelesnih ozljeda osim jedne u području trbuha, koja je nanesena eksplozivno.

    16. Iz presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj: K-17/00-64 od **.**.2002. CU oglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv života i tijela, zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva u stjecaju iz članka 34. stavak 1. KZ sve uz primjenu članka 43. KZ RH na štetu ŠU, te HU, dok je iz presude Vrhovnog suda RH I Kž 815/02-8 od 10. veljače 2005. vidljivo da je djelomično prihvaćena žalba optuženika CU, te preinačena prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se CU za kaznena djela iz članka 34. stavak. 1. KZ RH u vezi članka 17. OKZ RH utvrđuju kazne i to za kazneno djelo na štetu GU, kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci, a za kazneno djelo počinjeno na štetu ŠU isti se osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci.

    17. Iz uvjerenja Uprave za obranu Orašje broj: 17-25-2-41-1-4 – 94/06 od 25. listopada 2006. godine vidljivo je da je ŠU ranjen na vojnoj dužnosti u 101. br. HVO Bosanski Brod 20. svibnja 1993. na crti obrane – Vidovice u lijevu nogu i stomak gelerima neprijateljske granate pri vršenju vojne dužnosti. Tim uvjerenjem stavlja se van snage uvjerenje Uprave za obranu Orašje broj: 25-04-41-1-20-1/05-758 od 28. prosinca 2005. godine.

    18. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u [adresa] klasa: 141-02/09-03/OB 03429983251 ur. broj: 341-16- 06/2- 09/559 od 26. siječnja 2009. vidljivo je da je pripadniku Hrvatskog vijeća obrane ŠU, kod kojeg je nastala opća nesposobnost za rad uzrokovana 70% ranjavanjem zadobivenim u ratu u Bosni i Hercegovini, a dijelom 30 % bolešću izvan tih okolnosti priznato, počevši od 15. srpnja 2008. godine, pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad u iznosu od 3.390,69 kuna.

    19. Iz podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u [adresa] klasa: 140-01/1 – 12-1 broj: 341-16-12/08/7 od 4. svibnja 2012. vidljivo je da je mirovina ŠU za siječanj 2012. iznosila 3171,73 kune, za veljaču 2012. 3171,73 kune, za ožujak 2012. iznosila je 3171,73 kune, dok je iz podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područna služba Slavonski Brod klasa:

    035-01-12-03 ur broj: 341-16-08/2-12 od 10. svibnja 2012. vidljivo je da je mirovina ŠU od 15. kolovoza 2008. do 31. prosinca 2008. iznosila 3033,27 kuna mjesečno. Od 1. siječnja 2009. do 30. lipnja 2009. iznosila je 3102,77 kuna mjesečno. Od 1. srpnja 2009. do 31. prosinca 2009. iznosila je 3144,79 kuna mjesečno. Od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. iznosila je 3144,79 kuna, mjesečno. Od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011. iznosila je 3144,79 kuna, mjesečno. Od 1. siječnja 2012. do 31. ožujka 2012. iznosila je 3144,79 kuna, mjesečno.

    20. Iz preslike dozvole Hrvatskog vijeća obrane Vojne policije Bosanski Brod vidljivo je da je ŠU odobreno neometano kretanje i zadržavanje u Republici Hrvatskoj, a dozvola je stalnog karaktera.

    21. Iz imenovanja vojno diplomatskog izaslanstva od 21. travnja 1993. vidljivo je da je ŠU imenovan za zapovjednika voda da može postrojiti vod pri odlasku na bojište. Imenovani je dužan da za svakog vojaka upiše ime, prezime, što nosi od naoružanja i da li je bio starješina u JNA. Svi vojnici moraju biti spremni za bojišnicu u protivnom odgovoran je zapovjednik voda ŠU.

    22. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u [adresa] od 19. listopada 2005. vidljivo je da je ŠU kod kojeg je zbog bolesti nastala profesionalna – nesposobnost za rad, priznato, počevši od 6. travnja 2005., pravo na invalidsku mirovinu u iznosu od 124,17 kuna, mjesečno. Od 1. srpnja 2005. invalidska mirovina iznosi 126,90 kuna, a od 22. rujna 2005. invalidska mirovina iznosi 304,59 kuna, dok je iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u [adresa] od 19. listopada 2005. optuženiku priznato pravo na invalidsku mirovinu u svoti od 124,17 kuna, mjesečno.

    23. Iz rješenja Zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u [adresa] od 11. kolovoza 2006. vidljivo je da je optuženiku priznato i dalje pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti, a iz podataka Ministarstva obitelji branitelja Međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske , a u vezi ocjene invalidnosti, vidljivo je da je povjerenstvo suglasno s ocjenom invalidnosti ovlaštenog vještaka dr. Zdenka Sauerborna od 15. srpnja 2008. , odnosno da postoji opća nesposobnost za rad.

    24. Iz Nalaza i mišljenja vještaka o invalidnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, vidljivo je da je optuženik ranjen kao pripadnik HVO-a gelerom granate u području trbuha i lijeve natkoljenice, te je na temelju ranjavanja ostvario status RVI 50% ratnog vojnog invalida, dok je iz mišljenja o invalidnosti optuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Sektor provedbe stručno povjerenstvo za reviziju nalaza, vidljivo da kod optuženika postoji profesionalna nesposobnost za rad uz medicinske kontraindikacije za teške i srednje teške fizičke poslove, rad na visini, čučanje na radnom mjestu, hodanje po neravnom terenu, te na poslovima gdje bi dolazilo do kompresije trbušne stjenke, a da je datum nastanka invalidnosti 6. travnja 2005. godine, dok je uzrok invalidnosti – bolest.

    25. Iz Nalaza i mišljenja liječničke komisije za pregled osoba obuhvaćenih Zakonom o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, vidljivo je da je liječnička komisija utvrdila da postoje rane, povrede koje se uzimaju kao osnova za priznavanje vojnog invaliditeta, a iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba Slavonski Brod od 19. listopada 2005. vidljivo je da se kod ŠU, kod kojeg je nastala profesionalna – nesposobnost za rad, priznaje, počevši od 6. travnja 2005. pravo na invalidsku mirovinu u svoti od 124,17 kuna, mjesečno, a od 1. srpnja 2005. invalidska mirovina iznosi 126,90 kuna, a od 22. rujna 2005. iznosi 304,59 kuna.

    26. Iz podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područna služba u [adresa] a u vezi nastale opće nesposobnosti za rad uzrokovane 70% ranjavanjem u BiH 30% bolešću izvan tih okolnosti, vidljivo je da se priznaje počevši od 15. srpnja 2008. pravo na invalidsku mirovinu optuženiku ŠU zbog opće nesposobnosti za rad u iznosu od 3.390,69 kuna. Također prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vidljive su optuženikove mirovine za siječanj 2012., zaključno sa ožujkom 2012., te za 2010. , 2011., i period siječanj do ožujak 2012. godine.

    27. Optuženik ŠU je prema preslici dozvole Hrvatskog vijeća obrane vojne policije Bosanski Brod imao odobreno nesmetano kretanje i zadržavanje u Republici Hrvatskoj, a ta dozvola je bila stalnog karaktera. Isto tako, prema imenovanju vojno diplomatskog izaslanstva od 21. travnja 1993. vidljiva je funkcija ŠU i zadaci koje je imao u okviru toga.

    28. Iz podneska Federacije Bosne i Hercegovine, Županije Posavske, Ministarstva branitelja od dana 27. travnja 2026. vidljivo je da, iako se u pojedinim dokumntima nalaze podaci o tome da je optuženik ranjen u [adresa], čitav postupak se temeljio na činjenici da je imenovani ranjen u Vidovicama, jer je glavni dokument – Uvjerenje o okolnostima stradavanja, izdan od nadležnog tijela koje vodi službene evidencije o tim činjenicama. Postupak revizije koji je proveden i u Grupi za pitanja vojnih evidencija, nije pronašao razloga za sumnju da je imenovani zaista ranjen u Vidovicama. Zaključno navode da kod ostvarivanja statusa RVI-a i u postupcima koji su uslijedili, nije bilo razloga za sumnju u pogledu mjesta ranjavanja imenovanog.

    29. Iz podneska Federalnog ministarstva Federacije Bosne i Hercegovine za pitanja boraca i invalida Domovinskog rata od dana 8. svibnja 2026. vidljivo je su isti citirali zakonsku normu, odnosno članak 3. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, te naveli da je istom odredbom jasno i precizno utvrđeno tko se smatra ratnim vojnim invalidom, te da se ŠU nalazi u redovnoj isplati invalidnine kao ratni vojni invalid VII grupe sa 50% vojnog invaliditeta.

    30. Iz izvoda iz kaznene evidencije vidljivo je da optuženik do sada nije osuđivan.

    31. Analizirajući dokaze, sud obranu optuženika cijeni djelomičnom iskrenom, logično i životno je iskazivao o sudjelovanju u ratu, statusu vodnika, opisivao je ratne zadatke i tu sud nema primjedbi, niti na bilo koji način umanjuje ulogu istoga u Domovinskom ratu. Također, sud cijeni iskrenim i dio kada navodi kako je došlo do ranjavanja od strane CU, što je i pravomoćno utvrđeno sudskom presudom. Međutim, teza optuženika da nije on pisao načne ranjavanja u ranjeničkom listu, ne stoji, jer iako je takvo što pisao i potpisao zapovjednik, odnosno nadređena osoba, optuženik je znao i bio svjestan da temelj priznavanju statusa ratnog vojnog invalida nije istinit, jer temelj istom je strijelna povreda trbuha sa povredom tankog crijeva i strijelna povreda lijeve natkoljenice zadobivene dana 20. svibnja 1993. godine, i to u Vidovcima, tijekom vršenja ratnih zadataka, a u kojima nije zadobio takve ozljede, već laku ozljedu isti dan, u prijepodnevima satima. Dakle, iako je znao da takve ozljede nisu nastale u vršenju ratnog zadatka, već u [adresa] kada se vraćao kući, od strane CU, radi privatnih stvari, a što je i pravomoćno utvrđeno, niti jednom nije reagirao prema institucijama radi neistinitih podataka, znajući da mu je temeljem istoga priznat status ratnog vojnog invalida, a posljedično tomu i rješenje kojim mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu kao pripadniku Hrvatskog vijeća obrane od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područna služba Slavonski Brod od dana 26. siječnja 2009. godine. Sud napominje da se ovime ne umanjuje optuženikovo sudjelovanje u ratu, niti njegov doprinos, isti je životno iskazivao o zadacima i ulozi u Domovinskom ratu, međutim, u njegovom postupanju su se ostvarila sva obilježja kaznenog djela prijevare jer nije reagirao prema institucijama, te se ne može pozivati na to da nije on sam ispunjavao ranjeničke listove, i da nije donio uvjerenje i rješenje o priznanju svojstva ratnog vojnog invalida, jer je, podnošenjem zahtjeva tijelima BiH morao navesti da njegovo ranjavanje nije u Vidovcima već u [adresa], pa čak i da su institucije navele da je isto ranjavanje bilo u Vidovcima, po donošenju uvjerenja i rješenja o priznavanju statusa ratnog vojnog invalida, morao je reagirati. Činjenica da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područni ured u Slavonskom Brodu ne postavlja imovinskopravni zahtjev, ne može umanjiti kaznenopravnu odgovornost optuženika, jer su isti podneskom od 16. listopada 2015. godine nave li da trenutno ne postavljaju imovinskopravni zahtjev jer za isto nemaju pravnu osnovu, budući da još uvijek nije poništeno rješenje o statusu ratnog vojnog invalida u BiH, niti je u posjedu presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, broj: K-17/00. Zaključno su naveli da po poništenju rješenja o statusu RVI u BiH, isti će pokrenuti imovinskopravni zahtjev.

    32. Dakle, cjelokupna dokumentacija o priznavanju prava ratnog vojnog invalida koja prileži spisu i dokumentacija kojom su optuženiku priznata prava, posljedično utvrđenoj nesposobnosti za rad, počiva na ranjavanju optuženika u Vidovcima, u kojima nije zadobio teške ozljede, već samo lake, dok je stvarno ranjavanje nastalo u [adresa], od strane CU, iz čega su nastale teške ozljede - strijelna povreda trbuha sa povredom tankog crijeva i strijelna povreda lijeve natkoljenice, pred kućom, radi privatnih stvari, što je i pravomoćno utvrđeno. Optuženik je, prilikom ishođenja statusa ratnog vojnog invalida, znao gdje je nastala predmetna ozljeda, i da kao takva nije i ne može biti temelj za ostvarivanjem prava ratnog vojnog invalida, te su se u njegovom ponašanju ostvarila sva obilježja kaznenog djela prijevare, a iz čega je, sukladno odredbi članka 87. ZKP/08, pribavljena znatna imovinska korist, odnosno iznos od 212.530,02 kune/28.207,58 eura.

    33. Također, sud ne sumnja u vjerodostojnost cjelokupne dokumentacije i isprava koje prileži spisu, niti ima razloga sumnjati u njihovu vjerodostojnost.

    34. Sud Nalaz i mišljenje dr. Ive Matića iznijetog na raspravi 9. siječnja 2023. i raspravi 30. siječnja 2023. godine cijeni istinitim i stručnim, te je isto pomoglo sudu u rasvjetljavanju spornih činjenica, i tu sud nema primjedbi.

    35. Na temelju prethodne analize provedenih dokaza, cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj međusobnoj svezi, sud je u odnosu na sporne činjenice u ovom postupku nedvojbeno i sa sigurnošću utvrdio da je optuženik doista dana 12. srpnja 2006. u [adresa] u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područne službe Slavonski Brod, u nakani da se nepripadno okoristi u većem iznosu, podnio zahtjev za priznavanje prava na invalidsku mirovinu primjenom Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području stradalnika rata u Bosni i Hercegovine i koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, znajući da nema pravo ostvarivanja invalidske mirovine kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane, jer strijelna povreda trbuha sa povredom tankog crijeva i strijelna povreda lijeve natkoljenice zadobivene dana 20. svibnja 1993. nisu zadobivene u Vidovcima na crti obrane od gelera neprijateljske granate pri vršenju vojne dužnosti, temeljem čega mu je priznat status ratnog vojnog invalida, već u [adresa] iz pištolja prilikom fizičkog sukoba s JU, a temeljem kojeg zahtjeva Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područna služba Slavonski Brod je dana 26. siječnja 2009. donio rješenje kojim mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu kao pripadniku Hrvatskog vijeća obrane, i po kojem mu je za vremensko razdoblje od 15. srpnja 2008. do 30. rujna 20015. neutemeljeno isplaćena invalidska mirovina u ukupnom iznosu od 212.530,02 kune/28.207,58 eura, čime je sebi za navedeni iznos pribavio imovinsku korist, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje oštetio, dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu tuđe imovine nešto učini, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist, čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – prijevarom, opisano u članku 236. stavak 2. u vezi članka 236. stavak 1. KZ/11, a kažnjivo prema članku 236. stavak 2. KZ/11.

    36. S obzirom da je u postupku utvrđeno da je optuženik počinio terećeno kazneno djelo protiv imovine – prijevarom, opisano u članku 236. stavak 2. u vezi članka 236. stavak 1. KZ/11, a kažnjivo prema članku 236. stavak 2. KZ/11, na taj je način svojom radnjom ostvario sva bitna zakonska obilježja predmetnog kaznenog djela. Radnja optuženika je protupravna jer u postupku nije utvrđen niti jedan razlog isključenja njezine protupravnosti.

    37. Ubrojivost optuženika niti jednim provedenim dokazom nije dovedena u pitanje. Time što je optuženik odrasla osoba, isti je nedvojbeno bio svjestan pravne zabranjenosti svojeg postupanja.

    38. Optuženik je, dakle, svojom skrivljenom i protupravnom radnjom ostvario sva bitna zakonska obilježja kaznenog djela protiv imovine – prijevarom, opisano u članku 236. stavak 2. u vezi članka 236. stavak 1. KZ/11, a kažnjivo prema članku 236. stavak 2. KZ/11, za koje djelo je i proglašen krivim.

    39. Za predmetno kazneno djelo člankom 236. stavkom 2. KZ/11 propisano je, između ostalog, da tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je stavkom 2. istog članka propisano da ako je pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, dok opći minimum kazne zatvora, sukladno članku 44. stavku 1. KZ/11, iznosi 3 (tri) mjeseca.

    40. Prilikom izbora vrste i mjere kazne sud je vodio računa o tome da je svrha kažnjavanja izraziti optuženiku društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, zatim odvratiti ga od činjenja novih kaznenih djela, no i omogućiti mu ponovno uključivanje u društvo. Nadalje, svrha kažnjavanja je kod građana održati povjerenje u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, jačati svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela te o pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja i na taj način utjecati na građane da ne čine kaznena djela.

    41. Razmatrajući stupanj krivnje kao okolnost važnu za odmjeravanje kazne ističe se da je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio potpuno ubrojiv, da je postupao s izravnom namjerom te da je bio svjestan pravne zabranjenosti svog postupanja. Dalje, na strani optuženika sud je našao olakotne okolnosti u vidu činjenice da je isti otac četvero djece, sudionik Domovinskog rata, te ranija neosuđivanost, iz čega jasno proizlazi da je život optuženika bio u skladu s društvenim normama.

    42. Uobzirujući naprijed iznesene okolnosti sud je našao da je kazna zatvora za počinjeno kazneno djelo u trajanju 1 (jedne) godine, uz primjenu članka 56. KZ/11, koja se neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja u trajanju jedne godine ne počini novo kazneno djelo, adekvatna sankcija koja će optuženika svakako odvratiti od činjenja novih kaznenih djela, a kod građana održati povjerenje u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i jačati svijest o pravednosti kažnjavanja počinitelja kaznenih djela te sve treće odvratiti od činjenja kaznenih djela.

    43. Sud je, na temelju članka 77. KZ/11 u vezi članka 560. ZKP/08, utvrdio da novčani iznos od 28.207,58 (dvadeset i osam tisuća eura dvije stotine i sedam eura i pedeset i osam centi) predstavlja imovinsku korist koju je optuženi ŠU ostvario kaznenim djelom protiv imovine prijevarom, opisano u članku 236. stavak 2. u vezi članka 236. stavak 1. KZ/11, a kažnjivo prema članku 236. stavak 2. KZ/11, a budući da nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom ili kaznenim djelom, što je temeljno pravilo hrvatskog kaznenog prava, navedeni iznos postao je imovina Republike Hrvatske.

    44. Stoga je sud naložio optuženom ŠU uplatiti Republici Hrvatskoj novčani iznos od 28.207,58 (dvadeset i osam tisuća eura dvije stotine i sedam eura i pedeset i osam centi) u korist državnog proračuna Republike Hrvatske IBAN [broj bankovnog računa], SWIFT CODE: NBHRHR2X, model HR 64, poziv na broj primatelja: 6084-4323-275/2024, opis plaćanja oduzeta imovinska korist u predmetu 20 K-275/2024, u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

    45. Također, sud je naložio optuženom ŠU, na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 u vezi s člankom 145. stavkom 2. točke 1. ZKP/08, platiti troškove kaznenog postupka na ime vještačenja, u iznosu od 90,25 eura (devedeset eura i dvadeset i pet centi), u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

    U Slavonskom Brodu 28. svibnja 2026.

    Sutkinja

    Jelena Krijan

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: protiv ove presude stranke, a oštećenik zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

    O tome obavijest:

    1. ODO Slavonski Brod, na broj: K-DO-435/2015-6

    2. Optuženi ŠU

    3. Branitelj Andreas Mlikota, odvjetnik u Osijeku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.