REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-1753/2025-23

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

RESUDA ZBOG OGLUHE

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Mirni Veža kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ad1 TL OIB: [osobni identifikacijski broj], Majke Kristine 2, Banja Luka, BIH, ad 2 ZL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad 3 SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] svi zastupani po pun. Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru, K. A. Stepinca 20/1 protiv tužene ad1 Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, i ad 2. VL, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva nakon održane glavne rasprave zaključene 14. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja ad 1,ad 2 i ad 3 i zz tuženika ad1 te izočnosti tuženika ad2, 12.lipnja 2026., na ročištu za objavu odluke, u izočnosti stranaka,

p r e s u d i o  j e:

I Utvrđuje je spram tužene pod 1. Republike Hrvatske da su tužitelji vlasnici točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Vještvu stalnog sudskog vještaka Ivana Rapića od prosinca 2025.g. označen slovima A-B-C-G-H-I-A površine 151 m2 i to tužiteljica pod 1. HL za ½ dijela, tužitelj pod 2. ĐL za ¼ dijela i tužitelj pod 3. SL za ¼ dijela, a koje Vještvo je sastavni dio ove Presude.

II Utvrđuje se spram tužene pod 1. Republike Hrvatske i tužene pod 2. VL da su tužitelji vlasnici točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Vještvu stalnog sudskog vještaka Ivana Rapića od prosinca 2025.g. označen slovima C-D-E-F-G-C površine 253 m2 i to tužiteljica pod 1. HL za ½ dijela, tužitelj pod 2. ĐL za ¼ dijela i tužitelj pod 3. SL za ¼ dijela, a koje Vještvo je sastavni dio ove Presude

III Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude provede parcelaciju nekretnina označenih kao 1098 i č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] na način da se iz navedenih nekretnina izdvoje fizički i geometrijski točno određeni realni dijelovi istih, sve pobliže označeno i precizirano u točki I i II izreke ove Presude i od navedenih dijelova formiraju samostalne čestice zemlje s novim brojem, kao i provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

IV Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude po njezinoj pravomoćnosti i temeljem prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], opisana i precizirana u točki I. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši. uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta koje će nastati tim prijavnim listom na ime tužiteljice pod 1. HL za ½ dijela, tužitelja pod 2. ĐL za ¼ dijela i tužitelja pod 3. SL za ¼ dijela sve uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena Republika Hrvatska za cijelo.

V Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude po njezinoj pravomoćnosti i temeljem prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija kao č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], opisana i precizirana u točki II. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši. uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta koje će nastati tim prijavnim listom na ime i to tužiteljice pod 1. HL za ½ dijela, tužitelja pod 2. ĐL za ¼ dijela i tužitelja pod 3. SL za ¼ dijela sve uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena VL za 442/1299 dijela te Državno imanje Kraljevine Jugoslavije za 857/1299 dijela.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi koja je podnesena 30. ožujka 2025. navodi kako je istu podnio radi usklađenja zemljišnoknjižnog sa stvarnim stanjem jer da je Na nekretnini označenoj kao 1098 k. o. [katastarska općina] kao vlasnik upisana je Republika Hrvatska za cijelo, dok je na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik upisana VL, [adresa] za 442/1299 dijela te Državno imanje Kraljevine Jugoslavije za 857/1299 dijela. U katastarskom operatu na predmetnoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ističe se, da je evidentiran prednik tužitelja ĆL, dok je na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao posjednik između ostalih evidentirana prednica tužitelja AL.

1.1. Činjenično se nadalje ističe da je iz povijesnog prikaza ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vidljivo da je č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana iz povijesnog vlasničkog lista 537 k. o. [katastarska općina], tijelo II., a iz povijesnog prikaza ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vidljivo je kako je č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala parcelacijom č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je pak nastala parcelacijom č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je ista prethodno bila upisana u povijesni vlasnički list 1024 k. o. [katastarska općina], tijelo II.

1.2. Tužitelji da su stvarni vlasnici i posjednici točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u skici stalnog sudskog vještaka Darija Blaževića od svibnja 2024.g. označen slovima A-B-E- F-A površine 151 m2 i to tužiteljica pod 1. HL za ½ dijela, tužitelj pod 2. ĐL za ¼ dijela i tužitelj pod 3. SL za ¼ dijela. Tužitelji da su stvarni vlasnici i posjednici točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u skici stalnog sudskog vještaka Darija Blaževića od svibnja 2024.g. označen slovima B-C-D-E-B površine 253 m2 i to tužiteljica pod 1. HL za ½ dijela, tužitelj pod 2. ĐL za ¼ dijela i tužitelj pod 3. SL za ¼ dijela.

1.3. Tužiteljica pod 1. HL vlasnišvo predmetnih točno određenih realnih dijelova zajedničke površine otp. 414 m2 stekla je temeljem Kupoprodajnog ugovora od 12.03.1987.g. u [adresa] zajedno s BL sinom T, ocem tužitelja pod 2. SL ĐL i tužitelja pod 3. Mann SL od prodavatelja Kvarantan Srečke ud. Z.½ dijela predmetnih nekretnina koja je bila u vlasništvu BL sina T nakon njegove smrti pripala je nasljeđivanjem predlagatelju pod 2. Mann ĐL i predlagatelju pod 3. Mann SL na jednake dijelove. Nadalje da je [adresa] S ud. V predmetni točno određeni realni dio č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla pak nakon smrti supruga NL Z te joj je isti pripao u diobi s djecom ŠL, RL i LL. Kvarantan V. H isti da je stekao nasljeđivanjem nakon smrti JL. OL koji je isti pak stekao dijelom nasljeđivanjem nakon smrti prvog upisanog težaka OL pok. Đ“ iz [adresa], a dijelom temeljem kupoprodajne pogodbe od 27. ožujka 1911. Br. 2291. Prodavateljica Kvarantan Srečka ud. V predmetni točno određeni realni dio č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla je nasljeđivanjem nakon smrti supruga NL i u diobi s djecom ŠL, RL i LL. Kvarantan V pok. H isti je pak stekao zamjenom s AL, dok je ČL.

1.4. Činjenično se ističe i da predmetni točno određeni realni dijelovi č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] na terenu čine jedinstveni posjed predlagatelja tj. jedinstvenu gospodarsku cijelinu ograđenu sa svih strana, što je utvrđeno još u Nalazu i mišljenju vještaka Rakidžija Ksenija od 05.07.2010. u predmetu P-503/08 Općinskog suda u Trogiru tužitelja TL i dr. AL isti prethodno stekla zamjenom s obitelji ŽL.

1.5. Slijedom navedenog da je vidljivo kako su tužitelji osobno i preko svojih prednika u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu predmetnih nekretnina više od 150 g. i iste koriste sukladno njihovoj namjeni. Tužitelji da su postupili i sukladno čl.186-a ZPP-a obrativši se tuženoj pod 1.Republici Hrvatskoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora 24.01.2025.g., međutim ista se nije očitovala povodom zaprimljenog zahtjeva.

1.6. Nakon izrade nalaza i mišljenja od strane sudskog vještaka KL, tužitelj je uredio tužbeni zahtjev sukladno utvrđenjima vještaka iz prosinca 2025., podneskom od 27. siječnja 2026. na način kako on to glasi izrekom u toč I i II.

2. Tuženicima ad1 i ad2 tužba je dostavljena s rješenjem kao pozivom na davanje pisanog odgovora uz upozorenje na zakonske posljedice izostanka tog odgovora u smislu donošenja presude zbog ogluhe.

2.1. Tužena ad1. izjavila je odgovor na tužbu podneskom od 3. lipnja 2025. kojim se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu, istaknula u bitnom da tužitelji kao osnov stjecanja ističu kupoprodaju od stvarne-izvanknjižne vlasnice, međutim, da iz isprava priloženih uz tužbu ne prozlazi da bi prodavateljica bila vlasnica predmetnih nekretnina da bi istima mogla valjano stvarnopravno raspolagati. jer predmet kupoprodaje je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 414 m2, zvana "Podomo, ne i utužene nekretnine tj. realni dijelovi istih .

2.2. Tužena ad2 iako uredne dostave tužbe s rješenjem, odgovor na tužbu nije dostavila pa je u odnosu na imenovanu odluka donesena na temelju članka 331 b ZPP- a , jer je svojom procesnom pasivnošću priznala činjenice na kojima tužitelji temelje tužbu, a koje činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje su tužitelji podnijeli ili s činjenicama koje su općepoznate te ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da je navedenu tuženicu spriječio opravdani razlog da podnese odgovor na tužbu, pa je u odnosi na imenovanu donesena presuda zbog ogluhe.

2.3. Podneskom od 16. srpnja 20025 tužitelji su replicirali navodima iz odgovora na tužbu tužene ad1 osporio iste istaknuli da je predmet kupoprodaje iz 1987 upravo zem 1098, koju je i geodet Blažević identificirao za potrebe utuženja,, da us kupcima pokazane nekretnine kao jedinstveni ograđeni posjed i kupci su stupili u posjed no da je omaškom pogrešno stavljena oznaka kupoprodajne čestice umjesto 1098 , 1097,a da je riječ o pogrešci utvrđuje i geodetu predmetu ovog suda P- 503/08, te površina koja odgovara površini zbroja predmetnih čestica te su prednici tužitelja su evidentirani kao posjednici u katastarskom operatu. Stoga nema sumnje da tužitelji osobno i putem prednika vrše nesmetani faktički posjed preko 150 g.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene u spis uz tužbu i to vlasnički list, zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], (list 6), prijepis posjedovnog lista 417, KO [katastarska općina] (list 7), povijesni zk izvadak ZU 6608 KO [katastarska općina] (list 11), povijesni zk izvadak ZU 4088 K. O. [katastarska općina] ( list 12-18) , povijesni zk izvadak ZU 537 K. O. [katastarska općina] ( list 19-27), povijesni zk izvadak ZU 1024 K. O. [katastarska općina] ( list 28-32), geodetska skica Daria Blaževića iz svinja 2024 (list 33), kupoprodajni ugovor UL i IL od 12. ožujka 1987.(list 34-36), rješenje Općine Trogir od 30 rujna 1988. (list 37), uplatnica kao dokaz plaćanja kupoprodajne cijene u visini od 4.803,030 din. (list 39 spisa) ,rješenje o nasljeđivanju br. O – 356564/21 iza pok. GL (list 40-42), ,rješenje o nasljeđivanju br. O – 3439/15ovog suda iza pok. NL (list 43),isprava Z- 3439/15 ovog suda od 28. svibnja 1947.(list 44), Dosudna odluka ovog suda iz 1902 (list 45), kupoprodajna pogodba iz 1911. (list 46-52), nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Rakidžija Ksenija od 5. srpnja 2010. (list 53), kopija katastarskog plana KO [katastarska općina] dio č. zem. [katastarska čestica] iz 2018 (list 54-55), zahtjev za mirno rješenje spora (list 56-59) s dokazom preporučene pošiljke kao dokaz primitka od strane tužene, a radi identifikacije predmeta spora izveden je dokaz očevidom na licu mjesta 27. studenog 2025. uz sudjelovanje sudskog vještaka geodezije Ivana Rapiću dipl ing geodezije (list 79 spisa),potom je pregledan i pročitan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka od 22. prosinca 2025.,(list 82-88) saslušani svjedoci ŠL (list 95-96) RL 8 list 104-105) te tužiteljica ad 1 (list 106-107) dok je od saslušanja svjedoka ŽL odustao sam tužitelj obzirom na nastup objektivnih okolnosti, zbog smrti imenovanog svjedoka, dok se odustalo od saslušanja ostalih stranaka u postupku tužitelja ad2 i 3 te tužene ad2 kao suvišnih za odluku o meritumu spora pozivom i na članak 10. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP),

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja ad1,ad2,ad3 za utvrđenjem prava vlasništva nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] obje položene u K. O. [katastarska općina] na način kako je to označeno pobliže izrekom presude.

6. Između stranaka nije bio sporna činjenica ispunjenja zakonskih pretpostavki iz članka 186 a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 81/07, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23, dalje: ZPP) pa isto prihvaća i ovaj sud, stoga je trebalo o tužbenom zahtjevu meritorno odlučiti.

7. Iz stanja spisa proizlazi bitnim utvrditi pravni slijed kao i tko drži nekretnine u posjedu u smislu ocjene postojanja pravne osnove stjecanja prava vlasništva dosjelošću .

8. Sukladno odredbama članka 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. ZZP-a prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja.

9. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da je pravo vlasništva stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

10. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo stvari samostalnim posjedovanjem te stvari, takav posjed treba imati zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje kroz zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari (članak 159. stavak 1. ZV-a).

11. Ova materija na identičan način bila je riješena i odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 9/92 i 77/92 – dalje: ZOVO) kao i prema odredbama Općeg građanskog zakona koji je zakon bio na snazi do 6. travnja 1941. dok se nakon toga njegove odredbe primjenjuju kao pravna pravila temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91). . Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijeva se zakonit, pošten i istinit posjed.

12. Odredbom članka 18. stavak 1. ZV-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed) stavkom 2. istog članka određeno je da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestaje njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Nadalje, posjed mora biti barem pošten da bi se mogao putem izvanredne dosjelosti pretvoriti u pravo vlasništva. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću ni redovno ni izvanredno, a budući se pravo vlasništva dosjelošću može steći samo u smislu odredbe članka 11. stavak 1. ZV-a ako postoji samostalni posjed, dakle, ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na nekretnini kao da je vlasnik nekretnine (ako je ima tzv. vlasnički posjed), za zaključiti je da je pošteni posjednik onaj koji nije znao ili nije morao znati (niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati) da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati nekretninu.

13. Prema odredbi članka 159. stavak 1. ZV-a određeno je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit, i pošten, stječe dosjelošću vlasništva protekom 3 godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, stavkom 3. određeno je da samostalni posjednik pokretne stvari koje mu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom 10 godina, a takav posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok stavak 3. propisuje da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinca lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak, nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno traje od dvostruko vrijeme iz onog iz stavka 2. i 3. tog članka. Dakle, vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na kojoj je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavak 3. ZV-a odnosno 40 godina.

14. Člankom 160. stavak 1. ZV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, stavak 2. propisuje da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakonit, pošten i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

15. Prema pravilu paragrafa 1468 OGZ-a koje je dopunjeno načelnim mišljenjem Opće sjednice saveznog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. rok dosjelosti za stjecanje prava vlasništva na nekretninama kojima su u zemljišnim knjigama kao vlasnici bile upisane fizičke osobe bio je 20 godina, dok je prema pravnom pravilu paragrafa 1472 OGZ-a rok dosjedanja na nekretninama kojima su u zemljišnim knjigama kao vlasnici bili upisane država, općina, crkva i dr., rok dosjedanja iznosi 40 godina. Prema članku 28. stavak 2. ZOVO-a koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. za redovnu dosjelost koja se primjenjuje na kvalificiranog posjednika rok dosjedanja je 10 godina, a za izvanrednu dosjelost 20 godina. Do 8. listopada 1991. bila je propisana izričita zabrana dosjedanja nekretnina u društvenom vlasništvu sukladno članku 29. ZOVO-a. Time je, dakle, zakonom isključeno stjecanje prava vlasništva na nekretninama u društvenom vlasništvu od 8. rujna 1980. do 8. listopada 1991. kada je odredba članka 29. ZOVO- a stavljena izvan snage sukladno članku 3. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima. Međutim, i prije 1. rujna 1980. postojala je zabrana dosjedanja na zemljištu u društvenom vlasništvu u smislu članka 113. Osnovnog zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta ("Službeni list SFRJ" broj 25/65, 12/67 i 14/70, te "Narodne novine" broj 52/71 i 52/73) osim ako je vrijeme dosjelosti bilo dovršeno prije 6. travnja 1941.

16. Tu je za osvrnuti se i na pravna shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Odredbom članka 20. stavak 1. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19., 130/20., 21/22., 60/22.) propisano je da Vrhovni sud osigurava jedinstvenu primjenu zakona i jednakost svih pred zakonom, a to mu je i ustavna zadaća pa neovisno od toga što je Zakonom o izmjenama i dopunama ZPP- a („Narodne novine“, broj 80/22) brisana odredba članka 394.a ZPP-a te nema vezanosti „in concreto“ s pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda RH, te ovaj sud iste prihvaća, koji svojim autoritetom djeluje na niže sudove

17. Prema pravnom shvaćanju građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje je zauzeto na sjednici održanoj 14. veljače 2019. slijedi da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.

18. No, ističe se da je Republika Hrvatska potpisnik i Konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda (MU 18/97,6/99,14/02,13/03, 9/05,1/06 i 2/10, dalje u tekstu Konvencija)a isto tako i od 2013. članica je Europske unije, zbog čega je u svom pravnom sustavu dužna primjenjivati Europsko pravo pa tako i Konvenciju i Protokol 1 koji je njezin sastavni dio, a isto tako je dužna primjenjivati odluke Europskog suda za ljudska prava (dalje ELJSP). Sud ukazuje na ovo potonje jer je ELJSP već odlučivao u predmetima protiv Republike Hrvatske koji su se ticali stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu pa je tako donio odluke u predmetima Trgo protiv Republike Hrvatske iz 2009. te u predmetima Ć i dr. protiv [adresa] i A protiv Republike Hrvatske iz 2016., prema kojima je nevažno za određivanje je li tužbeni zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva na nekretnini temeljem dosjelosti podignut prije ili kasnije u odnosu na dan kada je od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske ukinuta odredba iz čl. 388 st. 4 ZV, što se dogodilo 17. studenog 1999. Dakle iz navedenog proizlazi da se u posjed prednika u propisanom trajanju, uračunava i posjed prije 8. studenog 1991. godine (i kada je riječ o nekretninama u društvenom vlasništvu), pod uvjetima navedenim u tim odlukama Europskog suda za ljudska prava. To nadalje argumentum a contrario znači da ukoliko na nekretninama bivšeg društvenog vlasništva pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nisu ispunjene do 17. studenog 1999. rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa se počev od 8. listopada 1991. sve do utuženja.

19. Zbog činjenica u postupku u pogledu upisa težačkog prava težaka OL pok Đ, tu je za pozvati se i na stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u odluci pod poslovnim brojem Revd 267/2020-2 od 18. travnja 2023. U navedenoj odluci VSRH odgovora na revizijsko pitanje je li postojanje i razrješenje agrarnog odnosa otklanja mogućnost stjecanja prava vlasništva dosjelošću na način da navodi da niti jedan propis nije sprečavao ili ograničavao stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću samom činjenicom „ukidanja agrarnih odnosa“: Stoga kako je dosijedanje, jedan od originarnih načina stjecanja prava vlasništva, vlasništvo nekretnine stječe se zavisno od činjeničnih okolnosti svakog konkretnog slučaja bez obzira i na istaknutu pravnu osnov agrara pa ako su ispunjeni uvjeti za takvo stjecanje dosjelošću; ako je u roku potrebnom za dosijedanje vršen posjed nekretnine sa potrebnom kvalitetom (kakvoćom) posjeda, u najmanjem ako je samostalni posjednik bio savjestan ili pošten, shvaćeno u smislu prihvaćenog pravnog standarda poštenog ili savjesnog posjednika (imajući na umu da nepošten ili nesavjestan posjednik ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću,: pri čemu pravni standard "poštenog posjednika" određuje onog koji nije znao niti je iz okolnosti slučaja mogao znati da netko drugi ima pravo na posjed, a poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada), valja ocjenjivati te činjenice u svakom konkretnom slučaju.

20. Dakle, iz navedenog proizlazi, da nakon što su ukinuti težački odnosi, nekretnine su bile u istom režimu kao i sve ostale nekretnine u privatnom vlasništvu pa se na njima moglo, gubiti, mijenjati ili stjecati pravo vlasništva i druga stvarna prava, sukladno propisima koji su važili u pojedinom povijesnom razdoblju.

21. U postupku je dakle trebalo utvrditi jesu li tužitelji dosjelošću preko svojih pravnih prednika, nasljeđivanjem, ispunio pretpostavke za stjecanja prava vlasništva odnosno pretpostavke za pravnu osnov stjecanja prava vlasništva na temelju Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera.

22. Kako je u ovom postupku bitno utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, kao bitna činjenica koja je utvrđena je identifikacija predmeta spora uz stručnu pomoć sudskog vještaka dipl. ing. geodezije KL, koji je određen kao sudski vještak, na što stranke nisu imale primjedbi.

23. Na očevidu 27. studenog 2025. vještak je pokazani predmet spora identificirao potom i 22. prosinca 2025. dostavio nalaz i mišljenje u kojem je iznio slijedeće zaključke i mišljenje:

-Pokazani predmet spora , ukupne površine 404 m2, na geodetskoj skikci - Prikazu lica mjesta,označen je crvenom točkastom ispunom i omeđen slovima A-B-C-D-E-F-

G-H-I-A, te je identificiran kao:

- dio kat. čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tijelo omeđeno slovima A-B-C-G-H-I-A u površini od 151 m2

- dio kat. čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tijelo omeđeno slovima C-D-E-F-G-C u površini od 253 m2

-Predmet spora sa južne strane omeđen je niskim suhozidom, sa zapadne strane betonskim zidom i denivelacijom terena, sa sjeverne strane betonskim zidom, rubom komina koji se ne nalazi u sklopu predmeta spora. Sa zapadne strane jednim dijelom omeđen je suhozidom a u drugom dijelu nije vidljiva materijalizirana granica već je ista definirana geodetskim elaboratom evidentiranja granica susjedne kat. čest. zem. [katastarska čestica]. U naravi predmet spora u južnom dijelu predstavlja zapušteno zemljište s nekoliko starih maslina, dok sjeverni dio čini livada.

-Pregledom u spis priložene geodetske skice lica mjesta, koju je u svibnju 2024. godine izradio Dario Blažević, vještak je utvrdio da pokazani predmet spora položajem, oblikom i površinom u cijelosti odgovara prikazu posjeda naznačenom u navedenoj skici.

-U prilogu vještva vještak je dostavio geodetsku skicu-Prikaz lica mjesta te foto album, kojim je dokumentirano stanje predmeta spora na dan očevida.

24. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, koju sud ocjenjuje kao vjerodostojnu i stručnu i na koju stranke nisu imale prigovora, time i prihvaćenu, trebalo je ocijeniti sve isprave koje su tužitelji priložili uz tužbu te raspraviti prigovore tužene.

25. Pregledom Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], utvrđeno je da je upisana kao vlasnik, za cijelo Republika Hrvatska, dok prema povijesnom zk izvatku proizlazi kako je prije upisa tužene ad 1 postojao upis Općenarodne imovine te se je tužena ad1 upisala kao vlasnik ex lege pozivom na članaka 362. ZV-a na temelju prijedloga od 21. ožujka 2011. Predmet spora čest. zem. [katastarska čestica] vodi se po namjeni kao oranica.

26. Pregledom Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], utvrđeno je da je na č. zem. [katastarska čestica] upisana kao vlasnik, za 442/1299 tužena ad2, te pravni prednik tuženika ad1 Državno imanje Karaljevine Jugoslavije za 857/1299 suvlasničkog dijela . Predmet spora čest. zem. [katastarska čestica] vodi se po namjeni kao voćnjak. Iz povijesnog zk izvatka razvidno je evidentiranje cijepanje č. zem [katastarska čestica] na temelju geodetskog elaborata od 8. siječnja 2018. na 1101/1 i 1101/2 te potom cijepanje na temelju pravomoćne presude ovog suda P- 1006/21, prijavnog lista od 18. svibnja 2022., cijepanje č. zem [katastarska čestica] na 1101/1,1101/3 i 1101/4 od kojih je ova posljednja površine 383 m2 , namjene voćnjak. Ranije vlasničkopravni upis glasio je na Državnog imanje Kraljevine Jugoslavije za 857/1299 suvlasničkog dijela te tuženu ad 2 za 442/1299 dijela. Tu je za dodati kako je iz priloženog povijesnog izvatka razvidno i upis prvog težaka EL pok Đ "Kunda" na predmetnoj nekretnini 1098 ali i prijenos tog istog prava na nasljednike ovdje pravne prednike tužitelja.

27. Pregledom posjedovnog lista br 417 K. O. [katastarska općina] na dan 24. siječnja 2025. kao posjednik predmetnih nekretnina, upisan je CL.

28. Pregledom prijepisa posjedovnog lista br 3290 KO [katastarska općina] na dan 24. siječnja 2025. kao posjednik 11101/4 upisani su PL, ČL, FL, ML, DL, TĐ, ŽL.

29. Iz kupoprodajnog ugovora od 12. ožujka 1987 proizlazi da je prodavatelj UL prodala kupcu GL i TL nekretninu označenu kao 1097 površine 424 m2 zvanu Podomoč, svakom od za ½ suvlasničkog dijela za iznos od 500 dinara po 1m2, prodavateljica je dala i tabularnu izjavu za uknjižbu, predmetni ugovor je ovjeren pod br 2202/1978.

30. Iz rješenja Općine Trogir od 30 rujna 1988. proizlazi i prijava poreza na nekretninu zbog kupoprodaje č zem 1097, ukupne kupoprodajne cijene 207.000dinara te razrezana porezna obveza u visini od 8.280,000 dinara za površinu od 414m2

31. Iz priložene uplatnice proizlazi kako su ZĐ i B izvršili uplatu iznosa od 4.803,030 dinara.

32. Iz rješenja o nasljeđivanju O—356564 21 pravomoćnog 14. listopada 2021. proizlazi da iza smrti GL, sina T, rođenog **.**.1941. umrlog **.**.2021., nasljednicima su proglašeni ĐL i SĐ.

33. Iz rješenja ovog suda posl.br. Z- 444/67 od 24. rujna 1967 proizlazi uknjižba prava vlasništva u korist nasljednika pok VĐ izuzev uknjižba težačkog prava i poboljšica iz Zu 1042 u koje se , utvrđuje se , nalaze položene i predmetne, koje su temeljem pogodbe otuđene u korist JL i HĐ.

34. Iz rješenja ovog suda od 1968. O- 96/68 utvrđeni su nasljednicima pok UL V pok N .

35. Iz Urudžbene isprave pod Z- 74/51 ovog suda iz 1947. proizlazi sadržaj posljednje volje OL, JL, pok OL, na nekretninama naziva "Dubravica","Andrač" "Pod kopače" očitovanje legataru Kvarantan V pok H .

36. Iz dosudne odluke ovog suda A- 326/1/5 proizlazi ostavština ĐĐ pok Đ u korist nasljednika ĆĐ .

37. Iz kupoprodajne pogodbe iz ožujka 1911. proizlazi raspolaganje odnosno ostavština EL pok Đ.

38. Iz nalaza i mišljenja geodeta Rakidžija Ksenije od 5.srpnja 2010 proizlazi da je imenovana za potrebe parnice predmetu ovog suda P- 503/08 da je očevid izvršila na predjelu „Jamine“ te utvrđenje pogrešnog broja čestice naznake 1097 jer da posjedovnu cjelinu s očevida čine idealni dijelovi č. zem. [katastarska čestica]. Priložila je i kopiju kat plana.

39. Spisu prileži i geodetska skica predmeta spora izrađena u svibnju 2024. po geodetu Dariu Blaževiću ovo za potrebe utuženja koja sadržajno odgovara utvrđenjima i sudskog vještaka imenovanog u ovom predmetu, geodeta KL što sam vještak naznačuje u svom nalazu i mišljenju.

40. U postupku je i temeljem iskazivanja svjedoka utvrđen način korištenja spornih dijelova nekretnine od strane tužitelja i prednika.

41. Svjedok ŠL na ročištu 26. ožujka 2026 .objasnio je da je on sin pok. UL koja je prodala tužiteljici HL dio čest. koju oni nazivaju "Jamina" i to južni dio koja graniči gore s bunarima, omeđenu suhozidima, a s donje strane je cesta. Tom svjedoku se kod saslušanja, suglasnošću stranaka predočila skica lica mjesta (list spisa 86) iz nalaza i mišljenja vještaka KL te je na istoj svjedok pokazao na osjenčani dio upravo na dio č. zem. [katastarska čestica] kao nekretnine koja je u vlasništvu tužitelja, a za bunare je kazao da se nalaze na nekretnini na skici na dnu prikazane oznakom č. zem. [katastarska čestica], dok na vrhu skice č. zem. [katastarska čestica], navodi da je s te strane tužiteljica imala pristupni put, četiri metra širine. Ugovor nije vidio no zna da je majka prodala ono što je bilo njeno odnosno sto je ona naslijedila od oca svjedoka V, a otac od ujca svoga, pok. AĐ, zvanog Š. Majka je isplaćena, no ne zna točno godinu stupanja u posjed tužitelja, svakako to je bilo prije Domovinskog rata, a majka je umrla 1994. Svjedok ima i RL i sestru LL, oni su bili upoznati i suglasni s prodajom nekretnine. Tuženik nije čuo za zamjenu nekretnina s Rinčićića niti poznaje tužitelje ad2. i ad3. Za tuženu ad2 je kazao da je riječ o susjedi koja nema veze s predmetom spora, njena je sasvim treća zemlja, istočno položena u odnosu na predmet spora, susjedna, zasebna cjelina na kojoj ima i kuću. U posjedovnom listu su upisani DL, ŽL, BĐ, ŽL FL , PL, LL i ŽL JL oni su istočni susjedi , nemaju veze s predmetom spora jer oni imaju svoje parcele. Nitko nikada nije uznemiravao ili onemogućavao posjed predmetne nekretnine njegovoj obitelji, oni da su na istoj imali pet stabala smokava, danas je samo jedno stablo smokve ovo zna jer svakodnevno prolazi pokraj predmetne nekretnine. NĐ je otac od TLP, ujca njegovog oca i od njega da je njegova obitelj sve i naslijedili. Svjedok koji je rođen 1946 nije znao kazati nešto o dosudnici iz 1901, objasnivši da mu se i otac mi se rodio naknadno, 1910.

41.1. Iskaz ovo svjedoka ocjenjuje se vjerodostojnim, naime svjedok, iskazivao detaljno, okolnosno, bez zadrške o onom što je znao te što je i sam čuo od svoje majke, potvrdio navode tužitelja o kupoprodaji , koja je realizirana upravo u odnosu na nekretninu za koju je sudski vještak nalazom i mišljenjem identificirao kao dio č zem 1098 i 1101/4 pravni slijed unutar obitelji time potvrdivši činjenične navode iz tužbe, izgled te namjenu predmeta spora, detaljno je iskazivao i o unutarnjoj podijeli obitelji te da nitko nikada to nije sporio pri čemu je detaljno opisivao sto je i sam vidio na nekretnini te koje kulture su bile zasađene. Uočava se kako je svjedok uistinu kazivao o onome sto zna jer je i na pitanje o zamjeni nekretnina otvoreno kazao da ne zna odgovor, dakle nije prilagođavao svoj iskaz traženjima tužitelja.

42. Svjedok RL rođen 1944, nesrodan sa strankama na ročištu od 14. svibnja 2026. iskazao je da cijeli život živi možda 200 metara od predmeta spora i zna dobro sve vezano za predmetne nekretnine. Imenovanom se , suglasnošću stranaka predočila skica lica mjesta (list spisa 86) iz nalaza i mišljenja vještaka KL te je svjedok potvrdio da osjenčani dio čest. zem. [katastarska čestica] su dijelovi nekretnine koje je u vlasništvu i posjedu tužitelja. Iskazao je i kako je njegova majka UL prodala obje nekretnine tužiteljici, a u ugovoru je naveden pogrešan broj, tako da nije riječ o 1097 već o 1098., a u suštini riječ je o čestici 1101/4 obuhvaćena tim ugovorom, a to dokazuje površina koja je ispravno obuhvaćena ugovorom, a koja je sada predmet ovog postupka. On to zna jer mu je tako kazala majka, a to je i opće poznato među mještanima, tako da on zna da je majka i predala posjed prilikom kupoprodaje, da je cijena isplaćena. Nekretnina je bila jedinstvena cjelina, omeđena sa svih strana suhozidima, a betonski zid je napravljen onda kada je R napravio kuću, za koju sud utvrđuje da svjedok pokazuje na skici sa sjeverne strane kao osjenčani pravokutni lik, koji se proteže na 1101/4 i dio 1100. Ističe svjedok i da je i prednik tužitelja ad2 i 3 istim ugovorom kupio od njegove majke česticu 1098 odnosno to je bila jedinstvena čestica 1101/4. Za čest zem 1097 iskazao je da je u obitelji L, a riječ je vlasniku koji se nalazi izvan RH. Majka je predmetnu nekretninu obrađivala održavala jer da su tu bile masline i smokve do ceste, a sadile su se i jednogodišnji rasadi, kupus i slično. Majka ju je naslijedila od svog supruga, oca svjedoka V, a otac da ju je dobio od strica ĆĐ nadimka JL, nekretnina je kolokvijalnog naziva Jamine – Brig. Poznavao je i ŠĐ on je bio zajedno kupac s HL, a nasljednici su mu ĐL i SĐ, njegova djeca., ovdje tužitelji ad2 i 3. Tužiteljicu ad 1 HL stalno viđa na nekretnini jer dolazi i obilazi i na istoj se nalazi smokva. RĐ poznaje i navodi da je riječ o susjedi, ona da nema nikakve veze sa predmetom spora, ona je u posjedu druge nekretnine koja je ograđena. Nitko nikada ni HL ni IL ni njegovim nasljednicima ĐL i SĐ nije sporio vlasništvo niti posjed predmetnih nekretnina.

42.1. Iskaz ovog svjedoka sud nalazi vjerodostojnim jer je riječ o nesrodnoj osobi starije životne dobi koji je detaljno iskazivao o onom što je sam neposredno vidio, čuo odnosno što zna po pričanjima u obitelji. Opisao je nekretninu i potvrdio pravni slijed do tužitelja također i da tužena ad2 nikada nije polagala pravo na nekretnine koje su jedinstveni posjed upravo tužitelja i nitko njega ni pravnog prednika nije u tom sprječavao. Ono što se nalazi bitnim jest i da je svjedok posvjedočio o omašci kod sastavljanja ugovora i pogrešnoj naznaci č zem no stvarna volja, ali stvarna kupoprodaja da je izvršena upravo na č zem 1098 za koju je na skici geodeta potvrdio da je dio č zem 1098 i 1101/4.

43. U stranačkom iskazu koji je dala tužiteljica ad1 na ročištu 14. svibnja 2026. proizlazi kako je Kupila nekretninu 1987. od UL, zajedno sa IL, zetom, do pola. Do prodavateljice da su došli preko prijatelja iz Prijedora, čija sestra supruga danas saslušanog RL. Inače, ona i tužitelji njezini nećaci, žive u [adresa], u BIH. a namjera im je bila izgradnja vikendice baš na toj nekretnini. Objasnila je kako je prije kupoprodaje pogledala nekretninu i UL im ju je pokazala, s njom su je obišli. Potom da su potpisali kupoprodajni ugovor prema pokazanom, a ugovor je bio u unaprijed napravljenom tipskom obliku tzv "špranci" pa se dogodilo i da je unesen pogrešan broj čestice zemlje, što im je naknadno stvorilo velike probleme. No, istaknula je kako su kod kupoprodaje pitali UL na koji način je stekla nekretninu, a ona im je kazala da je stekla od supruga, a on nasljeđem od svog ujca ZLP pok. OL, koji da je bio i prvi težak upisan kao vlasnik u katastru, a dio je nekretnine UL stekla i nasljeđem od V, njezinog supruga koji je mijenjao s DL, a ova s obitelji ŽL. Tako da je dobio 1101/4 a dao je svoju neku drugu nekretninu koja se nalazi na području zvanom Andrač. Nekretnine 1101/4 i 1098 u naravi predstavljaju jednu cjelinu. Ističe da su oni stvarno kupili i u čiji posjed su odmah stupili po potpisu ugovora, IL i ona, upravo ta jedinstvena cjelina dijelova ovih dviju čestica zemlje, koja nekretnina je predmetnom ovo postupka i kao takva jedinstvena bila je omeđena suhozidom i održavana, a takvom su je i oni kasnije održavali. No, došao je Domovinski rat i nisu mogli graditi, a kada su krenuli u realizaciju dobili su poziv od Općine da se upišu kao vlasnici i posjednici u zemljišniku i katastaru, no tada je nastao problem jer su tad saznali da je kriva čestica zemlje. Dakle, oni su voljno kupili i stupili u posjed č. zem [katastarska čestica], a u kupoprodajnom je pogrešno pisano da kupuju č. zem. [katastarska čestica], no površinom ta iz kupoprodaje, odgovara upravo ovim koje je i vještak u ovom postupku naznačio i to ukupnosti njihovih površina, 1098 i 1101/4. IL je preminuo 2021., a kada je bio živ, dobili su poziv od Općine i saznali da je problem s česticom. No, svo ovo vrijeme od kupoprodaje pa do danas oni su stvarni posjednici i nitko nikada nije ih u tom ometao, niti im sporio ikakva prava vezana za ove nekretnine. Nekretnine su kupili čiste bez tereta, niti upisana RĐ koja je tu susjeda nije im sporila niti posjed niti vlasništvo. Srećka kada je prodavala imala je otprilike 75 godina, a umrla s preko 80 godina, a prilikom sklapanja ugovora, kojom prilikom nisu angažirali odvjetnika, nisu imali razloga za sumnju da postoji nešto drugačije što im može stvarati problem , a on je u konačnici bio kod pisanja oznake čestice. U ugovoru piše da je nekretnina zvana Podomoć a riječ je o brdu na kojem se ona nalazi, a suštini kolokvijalno riječ je o [adresa] odnosno Brigu. Kupoprodajnu cijenu su isplatili, štoviše platili su i porez na nekretnine o čemu ima i uplatnice, u to doba je porez na nekretnine plaćao prodavatelj, no i taj iznos su uplatili.

44. Analizom svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti utvrđuje se da je tužiteljica ad 1 vjerodostojno iskazivala o predmetu spora kako o načinu stjecanja tako i pogrešci u oznaci pisanja č zem u ugovoru koji su kao laici pravno nepismene osobe potpisali i što im je naknadno stvorilo probleme, što su osvijestili negdje oko 2020. kod obraćanja Općini. Stoga od vremena upisa prvog težaka pa do cca 2020 proteklo je više od 40 godina potrebno za izvanrednu dosjelost, naime tužitelji ad 1,2,3 vjerovali su da su kupili upravo nekretninu u koju su stupili u nesmetani faktički posjed , a koji posjed su preuzeli od prave prednice prodavateljice i njezinih prednika što uostalom dokazuje pisana materijalna dokumentacija. Iskazima saslušanih svjedoka potvrđena je realizacija kupoprodaje, no i omaška nastala kod oznake čzem 1097 kod sastavljanja ugovora, koja je kao takva pogrešno upisana, no stvarni faktički posjed koji je prodavateljica, njihova majka vršila i prenijela na tužitelje odnosno tužiteljicu ad1 i prednicima tužitelja ad 2 i 3), je upravo dio nekretnine koje je vještak KL označio nalazom i mišljenjem i koji odgovara i geodetskoj skici vještaka Blaževića, kao dijelove č ze. 1098 i 1101/4 u naravi riječ je o jedinstvenoj cjelini održavano i obrađivanoj što dokazuje da se stvarno faktički posjed vršio putem tužiteljice i prednika.

45. Dakle, sud je iskaze gore navedenih svjedoka i stranaka utvrdio vjerodostojnim, prethodno dovodeći jedan s drugim u svezu, te u svezu s materijalnom dokumentacijom. Tužiteljica ad1 i prednik tužitelja ad 2 i 3 ,a sada tužitelji ad2 i 3 posredstvom tužiteljice ad1, vrše miran zakonit posjed koji je prenesen od prednika i kroz vremensko razdoblje u kontinuitetu potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. (Pri čemu se smatra da je posjed prednika tužitelja kroz taj period na predmetnim nekretninama u najmanju ruku bio pošten (iz čl. 18. st. 5. ZV proizlazi da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno, što je izostalo).

46. Imajući u vidu naprijed navedeno nedvojbeno je da su tužitelji dokazali pravni slijed posjedovanja nekretnina kako osobno tako i putem prednika kroz zakonom određeno propisano vrijeme te ovaj sud prihvaća da su konkretno ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću . Taj posjed je samostalan i nesmetan , pošten i kao takav proteže se duž ograđene cjeline sastavljene od predmetnih č. zem [katastarska čestica] . ograđen kako je to kazao vještak geodet KL što je sud utvrdio i na očevidu neposrednim zapažanjem čime su potvrđeni navodi tužitelja, a što su iskazima potvrdili i saslušani svjedoci. Naime sud u cijelosti prihvaća da SU tužitelji i to tužiteljica ad1 te tužitelji ad2 kao nasljednici ŠĐ stekli vlasnički posjed od LĐ ona od supruga JĐ H on od ĆĐ J ovaj od upisano prvog težaka EL ovo u odnosu na 1098 dok u odnosu na 1101/4 koja je nastala parcelacijom 1101/1 i 1101 također od UL i to u točno određenom realnom dijelu kako je to zatraženo uređenim tužbenim zahtjevom na temelju geodetskog vještva KL. dakle predmetni realni dio u nesmetanom mirnom kontinuiranom (ovdje i poštenom) posjedu kroz dugo vremensko razdoblje koje je dostatno i za izvanrednu dosjelost dakle samostalnim posjedovanjem parcele i njezinim obrađivanjem kroz kontinuirani dugogodišnje razdoblje svakako od više zakonom određenih 40 godina u obitelji prednika tužitelja. Iako u spisu nema pisanog traga o zamjeni nekretnina od obitelji tu je za kazati kako uzimajući u obzir vrijeme za koje tužitelji navode da bi se zamjena realizirala od prije 100 g, s obitelji ŽL te da je riječ o, za to doba o uobičajenom načinu prijenosa nekretnina, na tom području, a posebno kako prema rezultatima dokaznog postupka proizlazi da su pravni prednici faktički posjed uistinu vršili nesmetano s uvjerenjem da jest riječ o njihovoj nekretnini i pri tom ih nitko u tom nije ometao niti im to sporio.

47. Još je za kazati kako je u postupku dokazano da je pravni prednik tužitelja držao parcelu u posjedu kao obrađivač te i u svezi tog je za kazati da je posjed istinit, nije pribavljen silom, potajno , prijevarom niti zloupotrebom povjerenja, jer je parcela obrađivana i korištena od poštenih posjednika. Tu je stoga za pozvati se na pravni stav prema kojem, nakon što su ukinuti težački odnosi, nekretnine koje su kao i predmetna bile obuhvaćene težačkim pravom obrađivača, da su potom smatrane u istom režimu, kao i sve ostale nekretnine u privatnom vlasništvu pa se na njima moglo, gubiti, mijenjati ili stjecati pravo vlasništva i druga stvarna prava, sukladno propisima koji su važili u pojedinom povijesnom razdoblju.

48. To znači u konkretnom slučaju da je dokazano da su prednici tužitelja posjedovali navedene nekretnine i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji je primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.g. i za vrijeme neprijateljske okupacije, sve do rujna 1. rujna 1980.g. , kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (ZOVO), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997.g., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV), te su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine, koje na terenu nedvojbeno čine jednu cjelinu i jedinstveni posjed tužitelja, pa tako i nakon 1. siječnja 1997.g. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. propisuje pretpostavke za stjecanje oprava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

49. Tužitelj dakle uistinu ima pravnog interesa tražiti da se stanje u zemljišnim knjigama uskladi sa stvarnim stanjem kako to tužbom sam tužitelj navodi jer je stanje u zemljišnim knjigama pogrešno i ne odgovara stvarnom stanju te ishoditi upis prava vlasništva kako je to zatraženo konačnim tužbenim zahtjevom iz podneska od 27. siječnja 2026. koji odgovara utvrđenjima ovlaštenog vještaka imenovanog u ovom postupku kao sudskog vještaka, geometra KL od 22. prosinca 2025.. uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika .

50. Ni tužitelja pa ni njihove prednike nitko nikada nije ometao u posjedu niti svojatao vlasništvo kroz dugogodišnje posjedovanje ove parcele upravo u površini koja odgovara i utvrđenjima sudskog vještaka iz ovog postupka dok je omašku u broju koja je uočena naknadno potvrđena i os strane geodete Rakidžija jer u stvarnosti nikada nije bilo sporno prema faktičkom korištenju i vršenju posjedovnih ovlasti da su tužitelji kupoprodajom prema pokazanom i realizacijom iste stupili u vlasnički zakoniti posjed predmeta spora položene na brdu Podomoć, naziva [adresa] . Navedeno su potvrdili i saslušani svjedoci pa tako sud utvrđuje da su tužitelji savjesni posjednici nekretnine u odgovarajućem realnom dijelu kako je to ucrtano u geodetskoj skici, što odgovara i stvarnom stanju na terenu.

51. Dakle, nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti ovo na temelju rezultata cjelokupnog postupka pozivom na članak 8 ZPP- a, sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da su tužitelji i njihovi prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina svakako dulje više od 40 godina, odnosno računajući prvi posjed taj vremenski period odgovara i duljem razdoblju, a tužitelj kao posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti uključujući i posjed prednika, smatrali su da je stvar koju posjeduju njihova, tako su ju i održavali i obrađivali i brinuli se o njoj koristeći vlasnička ovlaštenja, jednako kao što su to ranije i njihovi prednici radili. Dakle dokazali su neprekidni niz izvanknjižnog prijenosa prava vlasništva na predmetnoj čestici u točno određenim dijelovima, u naravi riječ je jedinstvenoj parceli. Tu treba istaknuti da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

52. Budući da sud tužbene zahtjeve ocjenjuje osnovanim u cijelosti te da tuženik ad1) nije dokazao prigovornu osnov iz odgovora na tužbu, u smislu članka 219. ZPP- a, tužbeni zahtjev trebalo je usvojiti donošenjem odluke kao u izreci ove presude.

53. Za dodati je kako se prihvaćanjem konačno uređenog tužbenog zahtjeva kojim se traži točno realni dio postojećih č zem 1098 i 1101/4 u konačnici dovodi do toga da će tužitelji postati suvlasnicima novoformiranih nekretnina kao jedinstvene parcele, po parcelaciji osnovnih, kako je to naznačeno toč III i IV izreke, čiji suvlasnički udjeli nisu sporni.

54. Tu je za kazati kako toč III i IV predstavljaju ovlast tužitelja na pokretanje postupka parcelacije jer je odredbom članka 161. St. 1. T. 3. Zakona o prostornom uređenju (nn 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23; dalje ZPU), propisano da se parcelacija može provesti na temelju pravomoćne presude kojom se utvrđuje pravo vlasništva. Stoga, tužitelji temeljem ove presude kojom se utvrđuje vlasnicima realnog dijela nekretnina stekli su aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka parcelacije.

55. Dakle postavljeni tužbeni zahtjev iz točku III I IV izreke ne zadire u nadležnost upravnih tijela, jer u smislu Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 112/18, 39/22. i 152/24) državna geodetska uprava, kao nadležno tijelo i provodi sudske odluke koje utječu na podatke u katastru nekretnine, pri čemu će dakle to tijelo u okviru svog upravnog postupka odlučiti jesu li za navedeno ispunjenje zakonske pretpostavke, pri čemu se ističe da je ta ovlast dana samo u funkciji zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva na dijelu nekretnine zbog čega je ovaj sud odlučio kao u izreci, poštivajući pri tom odredbu članka 2. ZPP-a.

56. Odluka o trošku je izostala jer tužitelj koji je u cijelosti uspio u postupku, isti nije popisao, a sud odlučuje o određenom zahtjevu pozivom na članak 164. st.1. i 2. ZPP- a.

U Trogiru 12. lipnja  2026.

Sutkinja

Mirna Veža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja ad1,2,3,

- tuženici ad1 po zz ODO Split

-tuženici ad2, osobna dostava na adresu prebivališta

- u spis