Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-Buie
Buje, Istarska 1
Posl.br. Pp-2819/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĐFR iz [adresa], zastupan po Orjani Makovac Zubalj, odvjetnici iz Buja, zbog prekršaja iz čl.192.st.2. Općeg poreznog zakona (NN 152/24), temeljem čl.182.st.1.toč.1. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi bez prisutnosti okrivljenika i njegove braniteljice, dana 18. svibnja 2026. g.
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK: FFR, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1990. g., od oca Đ, sa prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, po zanimanju strojobravar, zaposlen, s mjesečnim primanjima oko 1.000,00 EUR, rastavljen, nema djece, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan
oslobađa se od optužbe
da bi dana 08.veljače 2025.g. kao vlasnik obrta naziva [obrt] - obrt za proizvodnu i montažu aluminijske i pvc stolarije, na ime vršenja radova na nekretnini u Umagu, Kmeti, Karpijan 43, od ĐF primio akontaciju za vršenje radova u iznosu od 1.500,00 eura, bez da bi zaprimanje navedene uplate u gotovini na ime obavljanja usluga iskazao potpuno, točno, pravodobno i uredno putem naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način, uslijed čega zaprimanje navedenog novčanog iznosa ne bi uopće iskazao u poslovanju navedenog obrta,
dakle, ne bi iskazao isporuku dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način a navedenu isporuku naplatio bi gotovinom,
čime bi počinio prekršaj iz čl.192.st.2.Općeg poreznog zakona, kažnjiv temeljem odredbe čl.192.st.1.toč.2. cit. zakona.
Temeljem čl.140 st.2. Prekršajnog zakona okrivljeni se oslobađa plaćanja troškova prekršajnog postupka i oni padaju na teret ovog suda.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika od brojem PP-DO-11/2025 od 29. prosinca 2025. godine, zbog djela prekršaja opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenik je ispitan pred ovim sudom na održanoj glavnoj raspravi, gdje je svojoj obrani naveo da se ne smatra krivim za djelo prekršaja koje mi se stavlja na teret, priložio je pisanu obranu, te pojasnio da se radilo o tome da je od druge osobe uzeo akontaciju u iznosu 1.500,00 eura, koja je bila namijenjena isključivo kupovini materijala radi izrade nadstrešnice i točno je da to nije iskazao u poslovanju svog obrta, što inače ne čini, dok je ukupna vrijednost radova bila oko 800,00 eura i na račun toga da ništa nije od te osobe primio. Uobičajeno je poslovanje takvo da se po završetku radova izdaje račun i naplati traženi iznos. U ovom slučaju a zbog razloga privatne naravi, da radove nije obavio ali da je akontaciju vratio, o čemu prilaže i pisanu potvrdu. Naveo je također da tvrtka od koje nabavlja materijal izdaje račun na ime osobe koja je naručila određeni posao a on fakturira samo iznos radova.
3. Braniteljica okrivljenika u završnoj riječi navela je da okrivljenik smatra kako je dokazao da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret. Iz optužnog prijedloga da proizlazi da je okrivljenik primio akontaciju za vršenje radova u iznosu od 1.500,00 eura. Vrijednost radova u konkretnom slučaju iznosila je 800,00 eura, a okrivljenik na ime radova nije primio nikakvu akontaciju. Nakon što je sa g. ĐF dogovorio izradu nadstrešnice, dogovorio je vrijednost svojih radova u iznosu od 800,00 eura, dok je materijal koštao 1.500,00 eura. Gospođa ĐF okrivljeniku je predala 1.500,00 eura da u njezino ime i za njezin račun nabavi materijal. S obzirom da nije došlo do realizacije navedenog posla, niti je okrivljenik izradio dogovorenu nadstrešnicu, a niti je za gospođu ĐF nabavio potrebni materijal, to je istoj dana 30. travnja 2025. u cijelosti vratio iznos od 1.500,00 eura primljen na ime kupnje materijala. Okrivljenik, s obzirom da nije izradio predmetnu nadstrešnicu gospođi ĐF nikada nije fakturirao nikakve svoje radove. Naprijed navedeno proizlazi iz potvrde o vraćanju novaca, kao i iz obrane okrivljenika u kojoj je isti detaljno obrazložio zašto je do toga došlo, a isti izričito osporava da bi on kao vlasnik obrta [obrt] primio od gospođe ĐF bilo kakvu akontaciju za radove koje je trebao izvršiti. S obzirom na naprijed navedeno predlaže da se okrivljenika oslobodi od bilo kakve prekršajno pravne odgovornosti.
4. Provedenim postupkom, izvedenim dokazima u njemu, kao i međusobnom komparacijom, sud na strani okrivljenog nije utvrdio odgovornost za djelo prekršaja kako se ono koncipira u optužnom prijedlogu.
5. Odredba 62.st.4. Općeg poreznog zakona propisuje da porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati potpuno, točno, pravodobno i uredno putem naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način.
6. U konkretnom slučaju ključno pitanje je li akontacija ''isporuka usluge'' u smislu citirane zakonske odredbe.
7. Obveza iskazivanja prometa putem naplatnog uređaja odnosi se na isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćenu u gotovini. Akontacija (predujam), po svojoj pravnoj naravi predstavlja predujam za buduću uslugu koja još nije izvršena, jer u trenutku primitka novca, usluga radova još nije obavljena.
8. U trenutku primitka akontacije, kako to proizlazi iz provedenog postupka, nije došlo do "isporuke usluge" niti "obavljanja usluge", nego su radovi tek trebali biti izvedeni, stoga ni obveza fiskalizacije putem naplatnog uređaja u tom trenutku još nije ni nastala, pri čemu je potrebno razlikovati predujam i naknadu za izvršenu isporuku.
9. Nadalje, u činjeničnom opisu optužnog prijedloga izostalo je detaljnije navođenje isporuke dobara ili usluga koja nije iskazana preko naplatnog uređaja, odnosno nije specificiran naziv i vrsta radova koji su trebali biti izvedeni, te za koju konkretno uslugu je akontacija primljena, pri čemu nije dovoljno samo navesti iznos.
10. Time optužba sadržava samo generalni opis bez konkretizacije navedenih elemenata, tj. ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz čl.192.st.2. u svezi st.1.toč.2. Općeg poreznog zakona.
11. Da bi se činjenični supstrat mogao podvesti pod zakonski opis inkriminiranog prekršaja, u izreci optužnog prijedloga osim navođenja konkretnog iznosa naplaćenog u gotovini (koji nije iskazan preko naplatnog uređaja ili drugi odgovarajući način) potrebno je također specificirati o kojim se isporučenim dobrima odnosno uslugama radi, budući navedene okolnosti predstavljaju konstitutivna obilježja tog prekršaja.
12. Obzirom na izneseno a posebno da je zakonski opis, tj. pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg djela prekršaja, iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja, što je u konkretnom slučaju izostalo.
13. Temeljem svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude i okrivljenika osloboditi od optužbe, jer prema stavu suda, u postupanju okrivljenika kako se to činjenično opisuje u optužnom prijedlogu, ne stječu se obilježja prekršaja iz navedenog propisa.
14. Troškovi prekršajnog postupka temeljem čl.140.st.2. Prekršajnog zakona padaju na teret ovog suda.
U Bujama, dana 12. lipnja 2026. godine.
Zapisničarka
Jelena Blažanović, v.r.
Sutkinja
Sanja Božić Turina, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Svaki okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte ovom Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
O TOME OBAVIJEST:
1. Okrivljeniku i braniteljici,
2. Tužitelju,
3. Spis, ovdje.
